PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Nastavnica: Ena Neimarlija

Razred: IX
Nastavno područje: Gramatika
Nastavna jedinica: Akcenat
Tip sata: Obrada novog gradiva (2 sata)
Ciljevi
 Obrazovni: Uočavanje razlika između naglašenih i nenaglašenih riječi,
usvajanje znanja o naglasku ili akcentu kod naglašenih riječi, uočavanje
samoglasnika koji su nosioci akcenta, te uočavanje razlika u dužini/kratkoći i
silaznosti/uzlasnosti akcenta, na osnovu čega proizilaze i vrste akcenta,
usvajanje znanja o prirodi i funkciji akcenta, te uočavanje naglasnih cjelina
koje čine nenaglašene riječi sa naglašenim, gdje se često dešava i prenošenje
akcenta na proklitike
 Odgojni: Razvoj radnih navika i pozitivnog odnosa prema postavljenim
zadacima, razvoj osjećaja za jezičke pojave i zakonitosti, odnosno za akcenat,
razvoj ljubavi prema maternjem jeziku
 Funkcionalni: Razvoj pažnje, mišljenja i pamćenja, razvoj i vježbanje sluha za
dužinu i visinu akcenta, razvoj sposobnosti za razlikovanje istog, razvoj
sposobnosti uočavanja važnih jezičkih pojedinosti, vježbanje određivanja
akcenta
Nastavna sredstva: Naš jezik, Radna sveska
Nastavne metode: Razgovor, demonstracija, izlaganje, vježbanje
Oblici rada: Frotalni, individualni
Tok sata – 1.sat
 Uvodni dio: Razgovor
Na tabli pišem rečenicu, čitamo je i slijedi razgovor:
Priđe bunaru i nadnese se nad jamu.
- Da li su ove riječi sve jednako naglašene? (ne)
- Koje su riječi same naglašene u ovoj rečenici? (priđe, bunaru, nadnese, jamu)
- Koje nisu naglašene već ih čitamo sa ovim naglašenim? (i, se, nad)
- Dakle, možemo se podsjetiti: U našem jeziku postoje riječi koje su naglašene,
imaju naglasak, te one koje nemaju naglaska – nenaglašene riječi, a one se
obavezno izgovaraju zajedno sa riječima uz koje stoje. U nenaglašene riječi
ubrajamo: ENKLITIKE – to su riječi koje čine naglasnu skupinu sa riječima
ispred sebe (skraćeni oblici ličnih zamjenica, skraćeni oblici povratne
zamjenice, skraćeni oblici pomoćnih glagola biti i htjeti i upitna riječca li) i
PROKLITIKE – to su riječi koje čine naglasnu cjelinu sa riječima iza sebe
(prijedlozi, veznici i odrična riječca ne).
 Glavni dio: Najava cilja
- Danas ćemo se upoznati sa pojmom akcenta ili naglaska. (na tabli naslov)
Čitamo tekst i iz njega izdvajamo one riječi koje su učenici zapamtili kao
naglašene, a zatim zaključujemo:
AKCENAT ili NAGLASAK je posebno glasovno isticanje pojedinih slogova u
riječima. Samo jedan slog može biti naglašen, a nosilac naglaska uvijek je
samoglasnik (rijetko su to i sonanti r, l)
Sve naglašene riječi imaju naglasak, ali naglasci se razlikuju, i to po dužini i visini.
Po dužini mogu biti kratki i dugi: kućica / prozor
kratak dug
a a
a a a
Po visini mogu biti uzlazni i silazni: glava / glavu (izgovor: gla va / gla vu)
uzlazni silazni
 Dužina i visina akcenata se kombinuju, pa tako imamo 4 VRSTE AKCENATA, a
svaki ima svoju oznaku koja se stavlja iznad samoglasnika koji je nosilac akcenta
(na tabli pišemo):

KRATKOSILAZNI KRATKOUZLAZNI

DUGOSILAZNI DUGOUZLAZNI

Slijedi vježba: određujemo vrste akcenata u riječima:

Otac, voda, sestro, noge, slama, zvukovi,...

 Završni dio: Zadaća – zadatak iz Našeg jezika.

Tok sata – 2.sat

Uvodni dio : Ponavljanje sadržaja prethodnog sata (akcenat – osnovne osobine i
vrste), provjera zadaće.

Glavni dio:
Mjesto akcenta u riječima, kao i vrste su različiti, pa je potrebno naučiti nekoliko
akcenatskih pravila koja će nam pomagati u određivanju mjesta i vrste akcenta:
a) jednosložne riječi mogu imati samo silazne akcente, duge ili kratke (mir, rat)
b) višesložne riječi mogu imati na prvom slogu svaki akcenat, ali na slogovima u
sredini samo uzlazne (početak, prijateljstvo)
c) na zadnjem slogu nikad ne stoji akcenat
d) dugi slog koji je nenaglašen može stajati samo iza naglašenoga (razmišljah)

Priroda akcenata je da se oni mijenjaju, i to:

a) mijenjaju se u oblicima istih riječi (oči – očiju)
b) prenose se na proklitike, najčešće sa jednosložnih i višesložnih riječi (grad – iz
grada, voda – na vodu), i tad se uvijek mijenjaju u kratke

Funkcija akcenata je velika, jer po akcentu prepoznajemo značenje riječi koje imaju
iste oblike: npr. grad (padavina) – grad (mjesto)
Zajedno određujemo akcente u rečenicama:

U šumi šumi potok.

Kotrljaju se kapljice žive kao da su žive.
Poslije kiše pojavila se duga duga.

Malo ćemo se podsjetiti: Šta su proklitike i enklitike? Kako ih izgovaramo sa

naglašenim riječima? U datim rečenicama odredite naglasne cjeline!
Učenici sami rade, pa analiziramo:
U šumi šumi potok.
Kotrljaju se kapljice žive kao da su žive.
Poslije kiše pojavila se duga duga.

Slijedi vježba u Radnim sveskama.

Završni dio: Ponavljanje o akcentu.