4.

OPĆI SLUČAJ OPTEREĆENJA ŠTAPA 1

4. OPĆI SLUČAJ OPTEREĆENJA ŠTAPA

4.1. Dopušteno i proračunsko naprezanje, faktor sigurnosti
U tablicama u normama i tehničkim priručnicima daju se prosječne
vrijednosti konstanti elastičnosti i mehaničkih svojstava materijala. Stvarne
vrijednosti za konkretni materijal mogu se razlikovati od navedenih u tablicama
⇒ prije upotrebe je na materijalu potrebno provesti ispitivanja (testiranje)
svojstava propisanim postupcima. Takvi podaci služe pri dimenzioniranju
tehničkih konstrukcija.

ELASTIČNA I MEHANIČKA SVOJSTVA METALNIH TEHNIČKIH MATERIJALA:

MATERIJAL E, GPa ν G, GPa Re (Rp 0,2), MPa αT, 10−6 K−1

Aluminij 72 0,34 27 50 - 125 23,8

Aluminijske legure 69 - 72 0,33 26 60 - 450 22 - 26

Bakar 125 0,35 46 200 - 360 17

Mjed 80 - 125 0,35 - 0,38 30 - 46 200 - 390 16 - 18

Bronca 115 - 120 0,35 42 - 44 120 - 270 17 - 19

Magnezij i legure 44 - 45 0,3 - 0,33 17,7 80 - 190 25 - 26

Nikal i legure 200 0,31 75 220 - 1035 13 - 14

Cink i legure 94 - 130 0,25 38 - 52 150 - 250 27 - 29

Olovo i legure 16 0,44 5,7 Rm = 50 - 115 29

Titan 105 0,33 38,7 180-390 8,35

Ti-legure 105 0,33 39 820-1140 8,4

Konstrukcijski čelici 200 - 210 0,3 - 0,33 76 - 80 215 - 365 11 - 12

Čelici za poboljšavanje 192 - 215 0,28 - 0,34 75 - 80 300 - 1030 11 - 13

Sivi lijev 100 - 120 0,26 40 Rm = 100 - 400 12

Nodularni lijev 170 0,28 66 250 - 500 12,5

Temper lijev 170 0,27 67 200 - 550 12

Čelični lijev - nelegirani 190 0,29 74 185 - 410 12

Čelični lijev - legirani 180 - 195 0,29 - 0,32 70 - 75 175 - 665 11 - 12,5

Bitno pitanje pri dimenzioniranju je: koliko je najveće naprezanje koje se

smije pojaviti u dijelu što ga treba dimenzionirati?
Uvode se pojmovi stvarnog i proračunskog naprezanja, koja se u pravilu
razlikuju:
• stvarno naprezanje je ono koje se pojavljuje u elementu u radu konstrukcije,
4. OPĆI SLUČAJ OPTEREĆENJA ŠTAPA 2

• proračunsko naprezanje je ono koje se očekuje da će se pojaviti u

elementu na temelju proračuna kod predviđenog opterećenja konstrukcije.
Razlike između proračunskog i stvarnog naprezanja su posljedica:
- nedovoljnog poznavanja cjelokupnog opterećenja konstrukcije,
- izbora proračunske sheme konstrukcije, pri čemu se mnogi detalji
zanemaruju radi jednostavnijeg proračuna elementa,
- ograničene točnosti izraza koji se rabe u “Nauci o čvrstoći”,
- pojave početnih, montažnih ili toplinskih naprezanja, a koja su najčešće
nepoznata.
Stvarno naprezanje mora biti manje od čvrstoće materijala, inače bi se
konstrukcija slomila. Vrlo često ne smije se dopustiti pojava ni najmanje
plastične deformacije, a to znači da stvarno naprezanje u duktilnim
materijalima mora biti manje od naprezanja na granici tečenja. Budući da
stvarno naprezanje može biti veće od proračunskog, treba osigurati da
maksimalno proračunsko naprezanje bude manje od dopuštenog
naprezanja:

σ max ≤ σ dop , odnosno τ max ≤ τ dop .

Dopušteno naprezanje krhkih materijala definira se izrazima:

Rm ⎛ σ M ⎞ (R ) ⎛ τM ⎞
σ dop = ⎜= ⎟ , odnosno τ dop = m τ ⎜= ⎟,
S ⎝ S ⎠ S ⎝ S ⎠
gdje su Rm (ili σM) – vlačna, odnosno tlačna čvrstoća, a (Rm)τ (ili τM) – smična
čvrstoća.
Dopušteno naprezanje duktilnih (rastezljivih) materijala definira se
izrazima:

Re ⎛ σ T ⎞ (R ) ⎛ τ ⎞
σ dop = ⎜= ⎟ , odnosno τ dop = e τ ⎜ = T ⎟ ,
S ⎝ S ⎠ S ⎝ S ⎠
gdje su Re (ili σT) – granica tečenja (donja granica tečenja!), a (Re)τ (ili τT) –
smična granica tečenja materijala.
Faktor sigurnosti S uvijek je veći od jedinice i obično je zadan u propisima
za proračunavanu vrstu konstrukcije. U strojarstvu je najčešće njegova
vrijednost:
1,5 ≤ S ≤ 2,5 , ali može biti i S > 10 .
4. OPĆI SLUČAJ OPTEREĆENJA ŠTAPA 3

Izbor faktora sigurnosti ovisi o mnogim okolnostima, npr. o poznavanju

opterećenja kojima će biti izložena konstrukcija (osnovno opterećenje, vjetar,
snijeg, potres i dr.), o opasnosti za ljudski život, o važnosti konstrukcije itd.

4.2. Osnovni načini opterećenja štapa

4.2.1. Definicija unutarnjih sila u poprečnom presjeku štapa
Kod općeg slučaja opterećenja štapa vanjske sile moraju biti u statičkoj
ravnoteži, tj. rezultanta i rezultirajući moment svih vanjskih sila jednaki su nuli.
U koordinatnom sustavu Oxyz, uzdužna os štapa podudara se s osi x, a osi y i z
su osi u poprečnom presjeku štapa (presjek okomit na uzdužnu os x štapa).
a) F1 q1 q2 Za ravnotežu vanjskih sila reduciranih na
F3 težište poprečnog presjeka štapa vrijedi:
M1 M2
x v n v v v n
v v v
L 1. R ∑ i
F = F = 0 , 2. ( M )
R S = ∑ (ri × Fi ) = 0 .
F2 Ravnina poprečnog
F4 D i =1 i =1
presjeka štapa
Ravnoteža vanjskih i unutarnjih sila lijevog
b) q1 ∆F1 dijela štapa je za:
F1
∆Fi v v v v v
M1 1. FL + F = (∑ Fi ) L + (∑ ΔFi ) L = 0 ,
x
F2 L ∆Fn v v v v v
ML
2. M L + M = ( M S( Fi ) ) L + ( M S( ΔFi ) ) L = 0 .
c) FL
S
Po zakonu akcije i reakcije rezultanta
x
unutarnjih sila desnog dijela, jednaka je:
F v v
L
y
−F i −M .
z M
Za ravnotežu dijelova štapa vrijedi:
d) F1
q1 v v v v v v
Mx = Mt F = − FL = FD , M = −M L = M D .
M1 S
N x
Qz Rezultantu i rezultirajući moment unutarnjih
F2 L Qy sila rastavljamo na komponente u
y My z
Mz smjerovima osi koordinatnog sustava Oxyz
u težištu presjeka štapa:
v v v v v v v v
F = N i + Q y j + Qz k , M = M x i + M y j + M z k .
Komponente unutarnjih sila u poprečnom presjeku štapa označavaju se sa:
• N = Fx → normalna ili uzdužna sila (osna ili aksijalna sila), izaziva raste-
zanje ili sabijanje u pravcu uzdužne osi x štapa,
• Qy = Fy i Qz = Fz → poprečne sile, izazivaju smicanje u ravnini poprečnog
presjeka,
• Mx = Mt → moment uvijanja ili moment torzije, uvijanje oko uzdužne osi
4. OPĆI SLUČAJ OPTEREĆENJA ŠTAPA 4

x štapa,
• My i Mz → momenti savijanja oko poprečnih osi y i z štapa.

Na temelju razmatranja ravnoteže presječenih dijelova, za komponente

unutarnjih sila u poprečnom presjeku štapa vrijede sljedeće definicije:
a) Normalna ili uzdužna sila N jednaka je po apsolutnoj vrijednosti
algebarskom zbroju uzdužnih komponenata svih vanjskih sila koje djeluju s
jedne strane presjeka:

N = − (∑ Fi x )L = (∑ Fi x )D .
b) Poprečna sila Qy jednaka je po apsolutnoj vrijednosti algebarskom zbroju
poprečnih y - komponenata svih vanjskih sila koje djeluju s jedne strane
presjeka. Analogna definicija vrijedi i za poprečnu silu Qz:

Q y = − (∑ Fi y )L = (∑ Fi y )D , Qz = − (∑ Fi z )L = (∑ Fi z )D .
c) Moment uvijanja Mt jednak je po apsolutnoj vrijednosti algebarskom zbroju
momenata s obzirom na uzdužnu os x od svih vanjskih sila i spregova što
djeluju s jedne strane presjeka:
M t = M x = − (∑ M i x )L = (∑ M i x )D .

d) Moment savijanja My jednak je po apsolutnoj vrijednosti algebarskom

zbroju momenata s obzirom na poprečnu os y od svih vanjskih sila i
spregova što djeluju s jedne strane presjeka. Analogna definicija vrijedi i za
moment savijanja Mz:

M y = − (∑ M i y )L = (∑ M i y )D , M z = − (∑ M i z )L = (∑ M i z )D .

a) b) Predznak komponenata
Qz
A (+) Qz unutarnjih sila definira se na
N N
Qy isti način kao i predznak
N
Qy komponenata naprezanja:
Qy N
x y x komponenta je unutarnjih
y Qy Qz A(+)
Qz
z sila pozitivna, ako na
z
Mz pozitivnom presjeku djeluje u
Mz
Mt A(+) Mt My pozitivnom smjeru
Mt pripadajuće koordinatne osi,
My Mt x odnosno ako na negativnom
My x y
y My Mz A(+) presjeku djeluje u negativnom
Mz
z z smjeru pripadajuće
Komponente unutarnjih sila: a) pozitivne, b) negativne koordinatne osi.
4. OPĆI SLUČAJ OPTEREĆENJA ŠTAPA 5

4.2.2. Osnovni načini opterećenja štapa

Analiza naprezanja i deformacija u proizvoljno opterećenu štapu vrlo je
složena i stoga se analiziraju pojedine vrste opterećenja štapa.
Osnovne vrste opterećenja štapa su:
a) Osno opterećenje štapa: u poprečnom presjeku N ≠ 0, ostale komponente = 0:

F Rastezanje
N>0
F

F Sabijanje
N<0
F

b) Smicanje (smik, odrez):u poprečnom presjeku Q ≠ 0, ostale komponente = 0:

c) Uvijanje (torzija): u poprečnom presjeku Mx = Mt ≠ 0, ostale komponente = 0:

Mt
Mt

d) Savijanje (fleksija) štapa:

1) čisto savijanje: u poprečnom presjeku My = const. ≠ 0, ostale komponente = 0:

kružnica M

M
4. OPĆI SLUČAJ OPTEREĆENJA ŠTAPA 6

2) savijanje silama (poprečno savijanje), npr. savijanje u ravnini x-z: My ≠ 0 i Qz ≠ 0

ili savijanje u ravnini x-y → Mz ≠ 0 i Qy ≠ 0, ostale komponente = 0:
F1 q
F2

y
M
FA x
z elastična linija
FB

3) koso savijanje, savijanje u dvije ravnine x-z i x-y istovremeno → My ≠ 0, Qz ≠ 0,

Mz ≠ 0 i Qy ≠ 0, ostale komponente = 0. Težišne osi y i z poprečnog presjeka su
glavne osi tromosti presjeka.
e) Izvijanje (gubitak stabilne elastične ravnoteže) → kod vitkih štapova opterećenih
na sabijanje.

F F

4.3. Veza između komponenata unutarnjih sila i naprezanja u

poprečnom presjeku štapa
U poprečnom presjeku štapa postoji veza između komponenata unutarnjih
sila i komponenata naprezanja. One se prikazuju u integralnom obliku, gdje se
integracija vrši po poprečnom presjeku štapa.
a) q1 F3 Na elementarnoj površini
F1 A presjeka dA djeluje vektor punog
naprezanja:
p{σ x , τ x y , τ x z }, koji je posljedica
M1 v
S
N v r
F2 Qy unutarnje sile F = ∫ p dA
Qz ( A)
Mt x
z σx
My τxy dA y r i unutarnjeg sprega sila:
y τxz
v v r
Mz M = ∫ (r × p )dA .
( A)
z

U pravokutnom koordinatnom sustavu Oxyz u težištu S poprečnog presjeka

ploštine A, veza između naprezanja i komponenata unutarnjih sila jest:
4. OPĆI SLUČAJ OPTEREĆENJA ŠTAPA 7

N = ∫ σ x dA , Q y = ∫ τ x y dA , Q z = ∫ τ x z dA ,
( A) ( A) ( A)

M x = M t = ∫ (τ x z ⋅ y −τ x y ⋅z )dA , M y = ∫ σ x ⋅z dA , M z = − ∫ σ x ⋅ y dA .
( A) ( A) ( A)

4.4. Opći pristup rješavanju problema metodama Nauke o čvrstoći.

Pri analizi naprezanja i deformacija štapova postupamo kod rješavanja
problema na jednak način za sve načine opterećenja štapa:
• vanjsko opterećenje reduciramo na težište S poprečnog presjeka štapa,
• rezultirajuću silu rastavljamo na normalnu i poprečne komponente, a
rezultirajući moment na moment uvijanja i momente savijanja,
• uvodimo pretpostavke o deformiranju štapa, npr. da poprečni presjeci ostaju
ravni pri deformiranju, a mogu se uvesti i direktno pretpostavke o raspodjeli
naprezanja,
• na temelju pretpostavki o deformiranju, geometrijskom analizom dolazimo do
izraza za raspodjelu deformacija, ali ne i do iznosa samih deformacija,
• pomoću Hookeovog zakona (kod elastičnih tijela) dobivamo raspodjelu
naprezanja,
• pomoću uvjeta ravnoteže određujemo vrijednosti nepoznatih parametara, a
samim tim i izraze za iznose naprezanja i deformacija za pojedinu vrstu
opterećenja.

Nepoznatih parametara smije biti toliko koliko u konkretnom slučaju ima

nezavisnih uvjeta ravnoteže. Nakon što su izvedeni izrazi za naprezanja,
deformacije i pomake, potrebno ih je provjeriti. To se može učiniti
eksperimentalno (npr. metodom tenzometrije) ili usporedbom s rezultatima iz
Teorije elastičnosti. Smatra se da je odstupanje do 5 % zadovoljavajuće u
praksi.
4. OPĆI SLUČAJ OPTEREĆENJA ŠTAPA 8

Shematski prikaz pristupa analizi naprezanja i deformacija

metodama “Nauke o čvrstoći”:

Pretpostavke o deformiranju ili

pretpostavke o raspodjeli naprezanja

Geometrijska analiza

Izrazi za raspodjelu deformacija u

ovisnosti o nepoznatim parametrima

Hookeov zakon ili σ ij = f(ε ij)

Izrazi za raspodjelu naprezanja u

ovisnosti o nepoznatim parametrima

Uvjeti ravnoteže

Vrijednosti nepoznatih parametara,

tj. konačni izrazi za naprezanja i
deformacije