FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SVEUýILIŠTA U ZAGREBU

ZAVOD ZA ZAVARENE KONSTRUKCIJE

KATEDRA ZA ZAŠTITU MATERIJALA

KOROZIJA I METODE ZAŠTITE OD KOROZIJE

www.fsb.hr/korozija

prof.dr.sc. Ivan Juraga

dr.sc. Vesna Alar
Vinko Šimunoviü, dipl.ing.
Ivan Stojanoviü, dipl.ing.

PROIZVODNI POSTUPCI

KOROZIJA

„ nenamjerno razaranje konstrukcijskih

materijala uzrokovano fizikalnim, fizikalno-
kemijskim, i biološkim agensima (1)

„ dolazi od latinske rijeþi corrodere, što znaþi

nagristi

2
Korozija je danas jedan od važnih þimbenika svjetske
krize materijala i energije i uzrok je znatnih gubitaka u
gospodarstvu svake zemlje.
Prema istraživanjima 2003. godine u SAD-u

DIREKTNI TROŠKOVI KOROZIJE IZNOSE:

3.1% BDP-a

276 milijardi US $

1000 US $ godišnje po stanovniku

DIREKTNI TROŠKOVI IZAZVANI KOROZIJOM

„ Zamjena korodirane opreme

„ Održavanje
„ Provoÿenje zaštite

INDIREKTNI TROŠKOVI IZAZVANI KOROZIJOM

„ Zaustavljanje proizvodnje/pogona
„ Gubitak proizvoda (curenje iz tankova i cjevovoda)
„ Smanjenje stupnja iskoristivosti - efikasnosti
„ Oneþišüenje / kontaminacija proizvoda
„ Oneþišüenje okoliša
„ Predimenzioniranje konstrukcija

4
 KLASIFIKACIJA KOROZIJSKIH PROCESA

MEHANIZAM KEMIJSKA KOROZIJA

PROCESA
ELEKTROKEMIJSKA
MEDIJ KOROZIJA

GEOMETRIJSKI OPûA
KOROZIJA
OBLIK Pjegasta
KOROZIJSKOG LOKALNA Rupiþasta
KOROZIJA
RAZARANJA Potpovršinska
SELEKTIVNA
KOROZIJA Kontaktna

INTERKRISTALNA Galvanska (bimetalna)

KOROZIJA Korozija u procijepu

KEMIJSKA KOROZIJA METALA I

LEGURA

„ zbiva se u neelektrolitima, tj,. u medijima koji ne provode

el. struju:
‰ spajanje metala s kisikom iz vruüih plinova (O, Cl, S, N), a to se
najþešüe zbiva pri radu ureÿaja na visokim temperaturama
(zavarivanju, toplinskoj obradbi itd.)
‰ korozija metala i legura u neelektrolitima kao što su organske
tvari (npr. razaranje metala u nafti pod utjecajem S ili njegovih
spojeva)

6
 KEMIJSKA KOROZIJA METALA I
LEGURA

Brzina i tok kemijske korozije ovise o:

„ metalu koji korodira (sastav, struktura i tekstura)

„ agresivnoj okolini koja ga okružuje (sastav i
koncentracija okoline)
„ korozijskim produktima (fizikalna i kemijska svojstva
produkata korozije)
„ fizikalnim uvjetima (temperatura, hrapavost površine,
naprezanja i napetosti)
„ brzini gibanja okoline

Wagnerova teorija kemijske korozije

Oksidacija matala u vruüem zraku

Metal Oksidni sloj Vruüi zrak

Mez+z/2O2- Oksidni sloj je

Me z/4O2 istovremeno elektronski
ze- i ionski vodiþ.
ze-
A
K
Difuzija

Oksidacija metala sastoji se od dvije parcijalne reakcije

A: Me Mez+ + ze- oksidacija (metal /oksidni sloj)
K: z/4O2 +ze- z/2 O2- redukcija (oksidni sloj /zrak)
6 Me + z/4O2 Mez+ + z/2 O2- MeO z/2

8
 KEMIJSKA KOROZIJA UGLJIýNOG ýELIKA

Vr
ok uüi
pl sid D- Fe2O3 - hematit
in at
ov ivn
i i Fe3O4 - magnetit

D- Fe2O3 - hematit
J - Fe2O3 FeO-wüstit
D- Fe2O3 - hematit
Fe3O4 -magnetit

UGLJIýNI ýELIK UGLJIýNI ýELIK UGLJIýNI ýELIK

400-575°C >575°C
200-400°C sporo
spora oksidacija naglo ubrzavanje
oksidira
oksidacije
9

KEMIJSKA KOROZIJA NA Al, NEHRĈAJUûIM ýELICIMA i Ti

Zr Cr2O3
ak
(O
2)
FeO

Fe2O3
TiO2
Al2O3
Fe3O4 -magnetit

ALUMINIJ NEHRĈAJUûI TITAN

ýELICI (austenitni)

20°C oksidira na 20°C 20°C

zraku oksidira na zraku oksidira na zraku

10
 ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA METALA I
LEGURA
„ se javlja na metalima i legurama u dodiru s elektrolitima kao
što su voda i vodene otopine kiselina, lužina i soli, pri þemu
se odvijaju reakcije oksidacije i redukcije.
„ oksidacija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari
(reducens) oslobaÿa elektrone, pri þemu nastaje druga tvar
ili skupina tvari
„ redukcija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari
(oksidans) veže elektrone, pri þemu nastaje druga tvar ili
skupina tvari

11

PROCESI KOJI PRATE ELEKTROKEMIJSKU KOROZIJU

1. ANODNI PROCES (oksidacija ili ionizacija metala )

- otapanje metala
- stvaranje elektrona
Me ĺ Me2+ + 2e-

2. KATODNI PROCES (redukcija H+ ili vodikova depolarizacija)

- trošenje elektrona
2H+ + 2e- ĺ 2H ĺ H2 Ĺ

2. KATODNI PROCES (redukcija O2 ili kisikova depolarizacija)

O2 + 2H2O + 4e- ĺ 4OH-
npr.
4Fe +3O2 +2H2Oo 4FeO(OH) faza u hrÿi ili 2 (Fe2O3 ·H2O)

12
 ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA METALA

Otopina HCl
METAL
Cl- H+
(Me)
Me2+ ANODNI PROCES

e- H+ KATODNI
H2 PROCES
e-
H+
H+
H+ H+
13

Elektrokemijska korozija metala

npr. na ugljiþnom þeliku u neoksidirajuüim kiselinama

HCl o H+(aq) + Cl-(aq)

A: Fe - 2e- o Fe2+ oksidacija ili ionizacija metala

K: 2e- + 2H+ o 2H o H2n redukcija ili vodikova

depolarizacija

Ionska redoks jednadžba: 6 Fe + 2H+ o Fe2+ + H2n

Molekulska jednadžba: Fe + 2HCl o FeCl2 + H2n

VODIKOVA BOLEST

14
 VODIKOVA BOLEST UGLJIýNOG ýELIKA

„ Vodikovi atomi u þeliku izazivaju napetosti zbog þega

dolazi do raslojavanja i nastajanja pukotina u materijalu

15

OPûA KOROZIJA

„ zahvaüa þitavu izloženu površinu metala

„ ravnomjerna (jednolika)
„ neravnomjerna (nejednolika)

16
Prosjeþne brzine korozije u razliþitim atmosferama

GRADSKA MORSKA RURALNA

ATMOSFERA ATMOSFERA ATMOSFERA
(New York) mm/god. mm/god.
mm/god.

ALUMINIJ 0,0008 0,0007 0,000025

BAKAR 0,001175 0,0013 0,000575

MONEL 0,001325 0,000175 0,000125

CINK 0,00505 0,00075 0,00085

UGLJIýNI 0,012 - -
ýELIK

17

LOKALNA KOROZIJA
„ zahvaüa sam neke dijelove izložene površine metala
„ može biti:
•PJEGASTA KOROZIJA
•RUPIýASTA ILI PITTING KOROZIJA
•POTPOVRŠINSKA KOROZIJA
•KONTAKTNA KOROZIJA

Ostali korozijski pojavni oblici koji su naknadno obraÿeni kao

što su: galvanska (bimetalna), interkristalna, selektivna,
napetosna, mikrobiološki poticana, te korozija u procijepu i dr.
spadaju prema svom pojavnom obliku i u lokalne korozijske
procese.

18
 PJEGASTA KOROZIJA

„ Ograniþena na pojedine veüe dijelove površine

19

RUPIýASTA KOROZIJA
- PITTING-
„ Nastaju rupiþasta ošteüenja tj. šupljine koje se protežu
od površine u metal
„ Ocjena stanja površine se provodi prouþavanjem
gustoüe rupica, veliþine rupica i dubine rupica
„ Faktor rupiþaste korozije hmax/h-ocjena rupiþaste
korozije u odnosu na opüu koroziju (hmax- maksimalna
dubina rupica, h-prosjeþna dubina opüe jednolike
korozije)
O2 OH- OH- O2
u pitu : Cl- oko pita:
pH p , K K
Mez+ n , pH n.

Cl-n, e- O2 n
Mez+
e-
O2 p A A

20
Smanjenje sklonosti rupiþastoj koroziji postiže se:

„ Poveüanje otpornosti materijala (legiranjem s Cr, Mo, Ni)

„ Smanjenje agresivnosti korozijskog okoliša (Tp, pHn,
deaeracija)
„ Inhibicija
„ Katodna zaštita
„ Smanjenje hrapavosti površine

21

POTPOVRŠINSKA KOROZIJA

„ A) BUBRENJE: korozijski produkti imaju veüi volumen od volumena

uništenog metala
„ B) LISTANJE (RASLOJAVANJE, EKSFOLIJACIJA): žarišta pitinga
šire se u dubinu materijala

A) B)

22
 KONTAKTNA KOROZIJA

„ Razliþiti metali GALVANSKA KOROZIJA

(bimetalna)
„ Istovrsni metali KOROZIJA U PROCIJEPU

23

GALVANSKA KOROZIJA

„ Nastaje kada se dva razliþita metala dovedu u elektriþni

kontakt; uz prisutnost elektrolita nastaje galvanski þlanak
„ Plemenitiji metal galvanskog þlanka postat üe pretežno (ili
u cijelosti) katoda, a neplemenitiji metal postat üe anoda
ELEKTROLIT

neplemenitiji plemenitiji

24
 Smanjenje sklonosti galvanskoj koroziji postiže se:

„ Odabirom kombinacije metala koji imaju relativno bliske

korozijske potencijale
„ Izolacijom kontakta razliþitih metala
„ Izolacijom anodnog metala od korozivnog okoliša

25

KOROZIJA U PROCIJEPU
„ Srodna jamiþastoj koroziji procijep umjesto klice jamice
„ Nužan oksidans (depolarizator), þlanak diferencijalne aeracije
„ Procijep: metal-metal, metal-nemetal

Oko procijepa
Više O2
Veüa pH-vrijednost
metal
Manje Cl-
O2
U procijepu
Manje O2
OH- Cl-
H+ Fe++ Manja pH-vrijednost
KATODA
Pasivni film Više Cl-
ANODA
e-
metal

26
 KOROZIJA U PROCIJEPIMA

Korijena strana zavarenog

spoja

Procijep metal /metal Procijep metal /nemetal (gumeni þep)

27

Smanjenje sklonosti koroziji u procijepu postiže se:

„ Izbjegavanje uskih procijepa pri konstruiranju

„ Izbjegavanje naslaga
„ Katodnom zaštitom
„ Izbjegavanje stagnacije medija
„ Omoguüiti drenažu

28
 NAPETOSNA KOROZIJA

„ Uzrok: vlaþna naprezanja (zaostala ili vanjska) uz OH-,

Cl-, H2S u mediju (>~60 oC)
„ Posljedice: raspucavanje (razgranate transkristalne ili
interkristalne pukotine) lom

29

Smanjenje sklonosti napetosnoj koroziji postiže se:

„ sniženjem vlaþnog naprezanja toplinskom obradom,

konstrukcijskim izmjenama, obradom mlazom saþme ili
staklenih zrna i sl.
„ inhibicijom
„ katodnom zaštitom
„ zamjenom metala, npr. austenitnog þelika dupleksom,
feritnim ili ugljiþnim þelikom
„ deaktivacijom medija

30
 SELEKTIVNA KOROZIJA

„ višefazni materijali (Selektivna fazna korozija)

„ višekomponentni materijali (Selektivna komponentna
korozija)
„ korozija legura kod koje sastojci reagiraju u udjelima
razliþitim od njihova udjela u leguri
„ neke komponente/faze legure su elektrokemijski aktivnije
i anodno se otapaju u galvanskom kontaktu s
plemenitijim komponentama/fazama
„ najvažniji primjeri selektivnog otapanja su: decinkacija
mjedi i grafitizacija sivog lijeva

31

SELEKTIVNA FAZNA KOROZIJA

GRAFITIZACIJA SIVOG LIJEVA

32
 SELEKTIVNA KOMPONENTNA KOROZIJA

DECINKACIJA MJEDI

33

INTERKRISTALNA KOROZIJA

Uvjeti nastajanja IKK u senzibiliziranom stanju

„ Materijal u senzibiliziranom stanju (vruüim oblikovanjem,
zavarivanjem, toplinskom obradom)
„ Izluþivanje precipitata po granicama zrna
„ Najþešüe zahvaüa nehrÿajuüe þelike, legure na bazi nikla i aluminija

Cr23C6

Posljedice: þvrstoüa p, runjenje zrna u mnogim medijima, te

raspad uz zavar (weld decay)

34
Smanjenje sklonosti interkristalnoj koroziji postiže se:

„ Žarenje (1050- 1100oC, 10-40 min), pri þemu se Cr23C6

otapa + gašenje u vodi
„ Stabilizacija karbidotvornim metalima: Ti, Nb,Ta; grijanjem
se izmeÿu zrna izluþuju TiC, NbC, TaC
„ Snižavanjem udjela C< 0.03 % što onemoguüuje
izluþivanje karbida

35

METODE ZAŠTITE OD KOROZIJE

1. PREVLAKE (metalne i nemetalne)

2. Elektrokemijske metode zaštite (metal se održava ili u

pasivnom stanju ili u imunom stanju, npr. katodna zaštita)

3. Zaštita od korozije promjenom okolnosti, (npr. primjena

inhibitora korozije)

4. Oblikovanje i konstrukcijske mjere

5. Odabirom konstrukcijskih materijala (s gledišta

korozijske postojanosti)

36
 ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA

PREVLAKE

ANORGANSKE ORGANSKE

METALNE NEMETALNE NEMETALNE

37

ZAŠTITA METALA OD KOROZIJE PREVLAKAMA

„ Primarna svrha prevlaka je zaštita od KOROZIJE

„ Sekundarna svrha može biti :
- Postizanje odreÿinih fizikalnih svojstava površine
- Zaštita od mehaniþkog trošenja
- Postizanje estetskog dojma
- Poveüanje dimenzija istrošenih dijelova odnosno popravak
loših proizvoda

38
 POSTUPCI PRIPREME PODLOGE, NANOŠENJA I
OBRADBE PREVLAKA
PRIPREMA PODLOGE

NANOŠENJE
PREVLAKE
ODMAŠûIVANJE
NAKNADNA OBRADBA
PREVLAKE
MEHANIýKA
PREDOBRADB
A KEMIJSKI KEMIJSKA
KEMIJSKA POSTUPAK OBRADBA
PREDOBRADBA
MEHANIýKA
FIZIKALNI
OBRADBA
POSTUPAK

ELEKTROLITIýKI ELEKTROKEM.
POSTUPAK OBRADBA

TOPLINSKA
OBRADBA

39

METALNE PREVLAKE

Katodne
Imaju pozitivniji el. potencijal od
metala na koji se nanose.
npr. Au, Ni, Ag, Cr, Pb i Sn na
ugljiþnom þeliku
Metal zaštiüuju mehaniþki. Dobre
su samo ako su potpuno
kompaktne.
Produkti korozije
Anodne
Imaju negativniji el. potencijal od
metala na koji se nanose.
npr. Zn, Cd na ugljiþnom þeliku
Metal zaštiüuju mehaniþki i
elektrokemijski. Dobre su i kada
nisu kompaktne. Djeluju kao
katodni protektori.

Prevlaka Zn
Prevlaka Ni
ugljiþni þelik
ugljiþni þelik

40
 METALNE PREVLAKE

POSTUPAK NANOŠENJA

FIZIKALNI POSTUPAK
VRUûE URANJANJE
METALIZACIJA PRSKANJEM
PLATIRANJE
NATALJIVANJE KEMIJSKI POSTUPAK
NAVARIVANJE IONSKA ZAMJENA
OBLAGANJE KATALITIýKA REDUKCIJA
LEMLJENJE
LIJEPLJENJE

ELEKTROKEMIJSKI POSTUPAK
GALVANOTEHNIKA

41

GALVANIZACIJA ILI ELEKTROPLATIRANJE

„ je postupak nanošenja metalnih prevlaka katodnom redukcijom

iona koji sadrže metal, tj. elektrolizom, naziva se još i
galvanostegija ili galvanotehnika.
- +

npr. niklanje

A: Ni Ni2++ 2e-
H+
Ni2+ Ni Me Ni2+ 2e- Ni
K: Ni2++ 2e- Ni
H+
H+ Ni2+ H Ni2+
+
K: H++ 2e- H2 Ni2+
42
 GALVANIZACIJA

Prednosti
„ Mogu se nanijeti raznovrsne metalne prevlake (višeslojne)

„ Prevlake þvrsto prianjaju na podlogu

„ Jednostavno se može regulirati debljina prevlake

„ Niske temperature obrade

„ Postiže se visoka þistoüa prevlaka

Nedostaci
„ Slaba mikroraspodjela

„ Galvanski piting koji izaziva poroznost tanjih prevlaka (H2 )

„ Mehaniþke napetosti

„ Promjene kemijskog sastava elektrolita

43

VRUûE URANJANJE U TALINU METALA

„ je postupak kratkotrajnog držanja predmeta u talini metala koji se

nanosi
„ primjenjuje se za dobivanje prevlaka metala relativno niskog tališta i
to:

‰ Zn (440 do 460 oC)

‰ Sn (255 do 315 oC)
‰ Pb (355 do 375 oC)

‰ Al (700 do 750 oC)

44
 VRUûE URANJANJE U TALINU METALA

Prednosti
„ Visokoproduktivni postupak metalizacije

„ Velikom brzinom mogu se obraditi znatne koliþine robe

„ Prevlake su dobre zaštitne moüi i povoljnih mehaniþkih svojstava

„ Debljina prevlake iznosi do 250 ȝm

Nedostaci
„ Velik gubitak rastaljenog metala

„ Zbog visokih temperatura obrade predmeti se mogu izobliþiti.

45

Kada za vruüe POCINýAVANJE u

Dalekovodu, Zagreb

46
 ANORGANSKE NEMETALNE PREVLAKE

Oksidna prevlaka na aluminiju; anodizacija aluminija (ELOKSIRANJE)

„ Dobiva se elektrokemijskim postupkom

„ Sastoji se od Al2O3

„ Prevlaka je staklasta i tvrda, može se bojati

Oksidna prevlaka na þeliku (BRUNIRANJE)

„ Dobiva se kemijskim postupkom (obradom u vruüim lužnatim
otopinama koje sadrže nitrate i nitrite)
„ Prevlaka je Fe3O4 crne boje

„ Prevlaka apsorbira svijetlo pa se primjenjuje za obradu oružja i

dijelova optiþkih aparata

47

ORGANSKI PREMAZI I PREVLAKE

Organski premazi nanose se na metalne površine obiþno u dva

ili više slojeva koji þine sustav premaza.

„ Bojenje i lakiranje
„ Plastifikacija
„ Gumiranje
„ Bitumenizacija
„ Konzervacija

48
 KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA

„ Vezivno sredstvo (jedno ili više njih)

„ Otapalo (voda ili organsko otapalo)
„ Pigmenti
„ Punila
„ Aditivi

49

KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA

Vezivno sredstvo
„ þini nehlapivi organski dio premaznih sredstava
„ povezuju druge komponente
„ osigurava prianjanje na površinu
„ najpoznatija veziva su na bazi alkidnih smola, bitumena,
klorkauþuka, silikonskih smola, epoksidnih i poliuretanskih
smola

Otapalo
„ su hlapive organske tvari koje fizikalno otopaju veziva
premaznih sredstava
„ koriste se za skidanje starih premaza, te za odmašüivanje
„ uloga im je prvenstveno u reguliranju reoloških svojstava boje

50
 KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA

Pigmenti
„ Prirodni i sintetski organski spojevi
„ Prirodni anorganski spojevi
„ Djeluju inhibirajuüe (fosfati) i neinhibirajuüe (aluminij, Fe2O3,itd.)
„ Premaz þine obojenim i neprovidnim
„ Poveüavaju premazima zaštitna svojstva, kemijsku postojanost,
toplinsku stabilnost

Punila i aditivi
„ Anorganske praškaste tvari
„ Poboljšavaju meh. i kemijska svojstva
„ Povisuju ili snižavaju elektriþni otpor filma
„ Katalizatori, sikativi
„ Sredstva protiv koženja

51

Podjela premaza prema naþinu sušenja

„ Sušivi isparavanjem hlapivih sastojaka

„ Oksidativno sušivi
„ Kemijski umrežavani
„ Sušivi uz prisustvo vlage iz zraka
„ Sušivi pri povišenim temperaturama
„ Pomoüu UV

52
 Osnovni modeli zaštite premazom

„ Površine koje su slabije ali stalno ili povremeno izložene vlažnosti

nepropustan sloj za O2 ; CO2

niska
niska propusnos
propusnostt
vlage

završni
meÿusloj
temelj kvalitetna prionjivost
temelja
þelik

u meÿusloju nema praznina koje bi zadrž

zadržavale vodu

Najþešüe se ukupna debljina slojeva zaštite kreüe od 60 do 600 μm.

53

ELEKTROKEMIJSKE METODE ZAŠTITE

„ metal se održava ili u pasivnom stanju (u podruþju potencijala

pasivacije) ili u imunom stanju (pri potencijalima nižim od
stacionarnih) kada ne korodira

KATODNA ZAŠTITA ANODNA ZAŠTITA

Snižavanje elektrodnog Povišenje elektrodnog

potencijala, tj. pomakom el. potencijala, tj. pomakom
potencijala metala u el. potencijala metala u
negativnom smjeru. pozitivnom smjeru.

54
 KATODNA ZAŠTITA

Polarizacija metalne konstrukcije može se provesti:

„ Pomoüu vanjskog izvora struje
„ Žrtvovanim anodama (Mg, Al, Zn) (protektorima)

Izbor KZ ovisi o svakom konkretnom sluþaju:

„ kod stacionarnih objekata primjenjuje se zaštita s vanjskim
izvorom,
„ protektori se upotrebljavaju na pokretnim objektima i na mjestima
gdje prijeti opasnost da iskra izazove požar ili eksploziju.

KZ se obiþno koristi kao sekundarni zaštitni sustav, koji

poþinje djelovati nakon ošteüenja primarnog.

55

ANODNA ZAŠTITA

Polarizacija metalne konstrukcije može se provesti:

„ Izvorom istosmjerne struje (spajanje s pozitivnim polom)
„ Katodnim protektorima (spajanje s elektropozitivnijim metalom,
grafit, Pt)

Primjenjuje se samo na metalima kod kojih postoji prijelaz u

pasivno stanje
„ þelici
„ nehrÿajuüi þelici
„ aluminijeve legure
„ kromove i titanove legure.

ANODNA ZAŠTITA se zbog svojih ograniþenja i skupe instalacije (potenciostata) ne

upotrebljava þesto.

56
 OBLIKOVANJE I KONSTRUKCIJSKE MJERE

„ Važni za postizanje željenih svojstava zaštite organskim

prevlakama
„ Osiguranje otjecanja vode
„ Izbjegavanje gomilanja zavara
Nekoliko primjera: CIJEVI

loše

bolje

oštri rubovi = smanjena loše

debljina filma = manji
vijek trajanja zaštitnog bolje
premaza

57

ZAŠTITA OD KOROZIJE PROMJENOM OKOLNOSTI

„ Potpunom zamjenom medija

„ Promjenama koncentracije, tlaka, temperature, brzine
gibanja,
„ Smanjenjem ili izbjegavanjem naprezanja
„ Primjenom inhibitora

58
ZAŠTITA OD KOROZIJE PRIMJENOM INHIBITORA

Inhibitori

„ su tvari anorganskog ili organskog porijekla koje u vrlo

malim koncentracijama smanjuju brzinu korozije do
tehnološki prihvatljivih vrijednosti

„ prema naþinu djelovanja mogu biti:

- anodni
- katodni
- kombinirani

59

ANODNI INHIBITORI

„ mogu djelovati tako da s ionima konstrukcijskog materijala,

nastalima na lokalnim anodama, daju slojeve netopljivih
korozijskih produkata (taložni anodni inhibitori) ili izazvati
pasivaciju anodne površine (pasivatori) – djeluju kao
oksidativne tvari.

„ kao pasivatori se još nazivaju i opasni inhibitori, jer dodani u

nedovoljnoj koliþini mogu uzrokovati piting

60
 KATODNI INHIBITORI

„ djeluju kao taložni inhibitori tvoreüi na lokalnim katodama

netopljive ili slabo topljive korozijske produkte, te izravno
koþe katodnu reakciju povišenjem aktivacijskog
prenapona

„ katodni inhibitori dodani u bilo kojoj koliþini smanjuju

brzinu korozije i nisu opasni

61

PARNOFAZNI INHIBITORI VPI (vapour phase inhibitors) ILI

ISPARLJIVI INHIBITORI VCI (volatile corrosion inhibitors)

„ su hlapive þvrste organske tvari þijim se parama zasiüuje

atmosfera ili drugi plin
„ koriste se za sprjeþavanje atmosferske korozije u
zatvorenim prostorima, za vrijeme skladištenja ili
transporta
„ zaštitno djelovanje ovih inhibitora je u usporavanju
anodnog ili katodnog procesa adsorpcijom na površini
metala.

62
 PRIMJENA VCI
Elektrika i elektronika

Filmovi & Pakiranje

Pakiranje
Procesna
Procesna industrija Obrada voda
Automobilska
Automobilska
industrija

Industrija proizvodnje sirove nafte i

zemnog plina

Premazi

AB Konstrukcija
Obrada metala
63

LITERATURA

1. I.Esih, Z.Dugi; Tehnologija zaštite od korozije, Školska knjiga, Zagreb,

1990.
2. I.Esih,Z.Dugi; Tehnologija zaštite od korozije II , FSB, Zagreb,1992.
3. I.Esih; Osnove površinske zaštite, FSB, Zagreb, 2003.
4. E.D.D. During; Corrosion Atlas, Elsevier, 1997.
5. P.R. Roberge; Handbook of corrosion engineering, McGraw-Hill, Inc.,
New York, 1999.
6. D.A. Jones; Principles and Prevention of Corrosion, Prentice-Hall, Inc.,
USA, 1996.
7. S.Martinez, I.Štern; Korozija i zaštita – eksperimentane metode, HINUS,
Zagreb, 1999.
8. P.Marcus, J.Oudar; Corrosion Mechanisms in Theory and Practice,
Marcel Dekker, Inc., New York,1995.

64