Glavni elementi postrojenja

Rastavljači
dvostupni rastavljač sa središnjim
rastavljanjem (Un 60- 400 kV)
• eng. (no load breaking) disconnecting switch
• Rastavljači služe da vidljivo odvoje dio rasklopnog
postrojenja koji nije pod naponom od dijela
postrojenja pod naponom – znači služe da bi se
zaštitilo osoblje.
• Rastavljač se normalno ne upotrebljava za prekidanje
struje (nema medij za gašenja električnog luka).
Isklapanje i uklapanje rastavljača provodi se kada
rastavljačem ne teče struja.
• Oni mogu trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i
struju kratkog spoja.

linijski rastavljač za vertikalnu

montažu (Un 10, 20 kV)
 Glavni elementi postrojenja
Rastavljači
• Iznimno se rastavljači mogu koristiti za prekidanje malih pogonskih struja:
– struje praznog hoda transformatora nazivne snage (do par stotina kVA)
– struje opterećenja transformatora nazivne snage (do par desetaka kVA)
– kapacitivne struje zračnih vodova u praznom hodu (duljine do 20 km i nazivnog napona
do 10 kV)

pri tome je isklapanje potrebno provesti što je moguće brže (noževi takvih rastavljača
se obično montiraju tako da su u uklopljenom stanju okomiti na površinu zemlje čime se pri
isklapanju postiže bolji uzgon luka).
• Izbor rastavljača:
– nazivni napon
– nazivna struja
uz kontrolu odabranog rastavljača s obzirom na :
– mehanička naprezanja u vrijeme trajanja kratkog spoja (Iu)
– zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja (It)
 Glavni elementi postrojenja
Rastavljači
• Izbor s obzirom na nazivnu struju:
– maksimalna struja kroz rastavljač u normalnom pogonu mjerodavna je za izbor
rastavljača prema nazivnoj struji
– proizvodi se ograničen broj tipova rastavljača s obzirom na nazivnu struju (broj
tipova je to manji što je viši nazivni napon rastavljača)
 Glavni elementi postrojenja
Rastavljači
• Kontrola s obzirom na :
– mehanička naprezanja koja su određena udarnom strujom
– struja mjerodavna za ugrijavanje (u tablici su navedene vrijednosti za trajanje
kratkog spoja 1 sekundu – ako kratki spoja traje kraće/dulje od 1 sekunde onda je
dozvoljena vrijednost struje mjerodavne za ugrijavanje:

I
I t = t iz tablice
t ks

• Ako se kontrolom ustanovi da

odabrani rastavljač ne zadovoljava
s obzirom na mehanička i termička
naprezanja odabire se rastavljač
veće nazivne struje.
 Glavni elementi postrojenja
Rastavljači
• Izvedbe rastavljača srednjeg napona (do 35 kV):
– Rastavljači srednjeg napona izvode se sa zajedničkim metalnim postoljem i
pogonom kao jednopolni, dvopolni ili tropolni, sa ili bez prigrađenog noževa za
uzemljenje (zemljospojnik).
Tropolni rastavljač serije Ru
(KONČAR)
1 - metalno postolje (na njega su
smještena tri mehanički povezana
i istovremeno upravljana pola)
2 - epoksidni potporni izolatori (2 po
polu/fazi)
3 - kontaktni noževi
4 - noževi za uzemljenje (mogućnost)
Glavni noževi i noževi za
– Standardni srednjenaponski rastavljači uzemeljenje uzajamno su
proizvode se za nazivne struje do 2500 A, blokirani mehaničkom blokadom,
a za veće nazivne struje (2500-12500 A) tako da se istovremeno ne mogu
koriste se specijalne izvedbe. jedni i drugi nalaziti u zatvorenom
položaju.
 Glavni elementi postrojenja
Rastavljači
• Izvedbe rastavljača visokog napona:
– Za visoke napone postoji niz konstrukcija rastavljača koje omogućuju različite izvedbe
rasklopnog postrojenja. Glavna je težnja da se rastavljač konstruira s malom
tlocrtnom površinom kako u otvoreno, tako i u zatvorenom položaju.
– Općenito se dijele na:
• višestupne (imaju 2 ili 3 potporna izolatora po polu, a oba čvrsta kontakta su
mehanički vezana za postolje pola)
• jednostupne (imaju u svakoj fazi samo jedan potporni izolator sa pripadnim čvrstim
kontaktom, a drugi je čvrsti kontakt zavješen na vodič sabirnice iznad rastavljača)
– Upravljanje:
• normalno su rastavljači svih triju faza spojeni tako da se uklapanje i isklapanje provodi
istovremeno
• upravljanje je:
– ručno: preko poluga vezanih s osovinom rastavljača (mora se fizički doći do rastavljača)
– pneumatski: komprimirani zrak djelovanjem na stap u cilindru pokreće osovinu
rastavljača (moguće upravljanje iz komandne prostorije)
– električki (motorni pogon): motor zakreće osovinu rastavljača (moguće daljinsko
upravljanje)
 Glavni elementi postrojenja
Rastavljači
• Izvedbe rastavljača visokog napona:
– Višestupni:
a b
c d
a - okretni rastavljač s krajnjim
rastavljanjem
b - okretni rastavljač s
središnjim rastavljanjem
c - trostupni okretni rastavljač
d - rastavljač s okomitim
rastavljanjem
f - rastavljač kod kojeg se
f srednji izolator pomiče
između dva krajnja izolatora
(treba manji razmak među
fazama jer mu kontakti ne
izlaze iz njegove ravnine što
je slučaj u ostalim
izvedbama)
 Glavni elementi postrojenja
Rastavljači
• Izvedbe rastavljača visokog napona:
– Jednostupni:
• najmanju površinu trebaju jednostupni rastavljači (s jednim izolatorom), ali je njihova izvedba
kompliciranija

pantografski rastavljač
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje

• Srednji i visoki napon:

– visokonaponski učinski osigurači
– prekidači, sklopke
– učinski rastavljači

• Niski napon:
– niskonaponski osigurači
– sklopnici (motorske sklopke)
– niskonaponski prekidači, niskonaponske sklopke
– zaštitne sklopke
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – VN učinski
osigurači
• Visokonaponski učinski osigurači (velike prekidne moći) služe za
ograničavanje struje u mrežama srednjeg napona (Un≤35 kV).
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – VN učinski
• Izvedba: osigurači
‡ taljenjem posebno dimenzioniranih vodiča
(rastalnica) automatski prekida strujni krug
‡ redovito postoji jedna glavna rastalnica i nekoliko
pomoćnih više temperature taljenja koje se tale tek
nakon što se rastali glavna
‡ sastoji se od porculanske cijevi (ili cijevi od
vatrostalnog stakla) ispunjene kremenim pijeskom
koja na krajevima ima dvije metalne kape koje
ostvaruju električki spoj s postoljem
‡ između metalnih kapa nalazi
se nekoliko tankih srebrenih
vodiča na posebnim držačima
‡ kada dođe do prekida
rastalnica oslobađa se
opruga i udarna igla što je
znak da je osigurač “pregorio”
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – VN učinski
osigurači
• Zahtjevi na VN učinske osigurače:
– velika prekidna moć
– brzo prekidanje struja kratkog spoja
– precizna vremensko-strujna karakteristika u slučaju manjih preopterećenja
– mogućnost propuštanja velikih trenutnih preopterećenja
– prekidanje struja bez stvaranja opasnih prenapona

• Usporedba s VN prekidačima:
– zbog jednostavne izvedbe, prema tome i niže cijene od prekidača, oni još uvijek
imaju široku primjenu u zaštiti nadzemnih vodova i kabela, postrojenja i motora
– nedostaci u odnosu VN prekidače:
• neekonomičnost (oko 90% preopterećenja su prolaznog karaktera)
• problem kod zaštite trofaznih motora (npr. prekidanje K1)
• potreba za dodatnih sklopnim aparatom za isklapanje i uklapanje strujnog kruga u
normalnim pogonskim prilikama
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – VN učinski osigurači
• Glede veličine struje kratkog spoja, promatramo K3 i to u dva granična slučaja:
– slučaj a: kratki spoj je nastao u trenutku kada je u promatranoj fazi inducirana
elektromotorna sila bila nula, što znači da je istosmjerna komponenta struje
kratkog spoja u toj fazi maksimalna
i1(t)=Im(1-cosωt) (uz zanemareno prigušenje s obzirom da je
t≤T/4)
– slučaj b: kratki spoj je nastao u trenutku kada je u promatranoj fazi inducirana
elektromotorna sila bila maksimalna, što znači da je istosmjerna
komponenta struje kratkog spoja u toj fazi nula
i2(t)=Imsinωt (uz zanemareno prigušenje s obzirom da je t≤T/4)
• Može se pokazati (H. Požar, “Visokonaponska rasklopna postrojenja”, str.270-
271) da će u oba prethodna slučaja vrijednost struje taljenja pri kojoj će osigurač
rastaliti biti približno jednake. Razlika se jedino javlja u vremenima taljenja (tt1 i
tt2) koliko je osiguraču od trenutka nastanka kratkog spoja potrebno da se rastali
(tt1 > tt2, s obzirom da i2 brže raste).
• Stoga je za daljnja razmatranja relevantan slučaj b. S obzirom da do taljenja
dolazi u prvoj osmini periode može se pretpostaviti:
i2(t)=Imωt
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – VN učinski osigurači
• Ovisnost struje taljenja VN učinskih osigurača, it, o efektivnoj vrijednosti
izmjenične komponente struje kratkog spoja, Ik”, za različite nazivne struje
osigurača, In:

„ na primjer:
In=40 A
Ik”=20 kA
onda je:
77
it ≅7kA
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – VN učinski osigurači
• Prekidanje struje u osiguraču:
– 1.slučaj: vrlo velika gustoća struje kroz rastalnicu (>10000 A/mm2)
• rastalnica će se trenutno rastaliti po čitavoj duljini i naglo ispariti, što znaći da će se njen otpor
naglo povećati do neizmjerno velike vrijednosti kada je sva žica isparena

„ s povećanjem otpora smanjuje se struja

kroz osigurač od početne vrijednosti struje
taljenja (it) na nulu i to u većini slučajeva
prije nego bi struja kratkog spja postigla
vrijednost nula
„ radi induktiviteta mreže inducira se napon
na osiguraču, v, koji se superponira na
napon izvora, vg:
di
v = vg − L
dt
„ kako je Ldi/dt<0, onda je v>vg
„ radi naglog opadanja struje pojaviti će se
znatno povišenje napona
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – VN učinski
osigurači
• Prekidanje struje u osiguraču:
– 2.slučaj: 1000 A/mm2 <gustoća struje kroz rastalnicu <10000 A/mm2
• rastalnica će se rastaliti po čitavoj duljini ali neće doći do spontanog isparavanja već će se formirati
kapljice između kojih nastaju električni lukovi
• metalne kapljice djelomično poniru u pijesak, a tek djelomično se isparavaju
• zbog intenzivnog hlađenja u dodiru s pijeskom, luk se brzo gasi pa i u ovom slučaju dolazi do
velikih prenapona
– 3.slučaj: gustoća struje kroz rastalnicu <1000 A/mm2
• rastalnica se rastali na jednom ili više kraćih dijelova gdje je presjek slučajno bio manji
• zbog nastalog električnog luka rastalnica se i dalje tali, pa jedan dio rastaljene žice ponire u pijesak
a drugi se isparava
• radi povećanja otpora u osiguraču struja opada sve dok se toplina razvijena u luku toliko ne smanji
da se luk ohladi ispod temperature ionizacije
• na taj način struja opada polaganije, pa su i manji prenaponi
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – VN učinski osigurači
• Prekidanje struje u osiguraču:
– Da bi se smanjilo povišenje napona prilikom pregaranja osigurača, osigurači se
izvode sa stupnjevanim presjekom (npr. najmanji presjek rastalinica ima na
polovini duljine, a sve više se povećava prema krajevima rastalnice).
– Time se produljuje ukupno vrijeme prekidanja struje (zbog produljenja gašenja
luka). Struja opada polaganije nego da se stvorio luk na cijeloj duljini rastalnice.
– Smanjenje povišenja napona dovodi do produljenja trajanja prekida struje
(produljenje vremena tl) posljedica čega je povećanje količine energije koju treba
u osiguraču pretvoriti u toplinu.

vidt = vgidt − Lidi

tt tt
i 2t
∫ vidt = ∫ vgidt + L 2
0 0

energija energija koju magnetska energija mreže

gašenja daje izvor akumulirana u mreži u trenutku
taljenja osigurača
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – VN učinski osigurači
• Prekidanje struje u osiguraču:
– Što je energija gašenja veća, teže će se ugasiti luk u osiguraču, jer će se razviti
veća količina topline koju treba odvesti da bi temperatura u osiguraču pala ispod
temperature ionizacije. Pri tome u postupku hlađenja značajna je uloga pijeska
(luk se u kontaktu s pijeskom intenzivno hladi, u njega brzo difundiraju metalne
pare).
– Ako neki osigurač može prekinuti struju koja ima energiju gašenja W1, onda će on
moći prekinuti i struju s energijom gašenja W2≤W1.
„ Ispitivanja su pokazala da energija gašenja ovisi o
veličini struje kratkog spoja, uz ostale
najnepovoljnije okolnosti (npr. trenutak kada
nastupi taljenje).
„ Maksimalna energija gašenja javlja se pri nekoj
kritičnoj vrijednosti struje kratkog spoja, Ikr.
„ Može se zaključiti da osigurač koji može prekinuti
Ikr, može i sve veće struje kratkog spoja, no zbog
mehaničkih naprezanja postoji granica glede
rasklopne struje (ipak rasklopna snaga osigurača
može biti vrlo velika).
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – VN učinski
• Izbor osigurača: osigurači
– prema nazivnom naponu mreže (osigurači opisane izvedbe izrađuju se za
Un≤35kV)
– prema nazivnoj struji (bitna su dva aspekta)
• nazivna struja osigurača mora biti veća od maksimalne
struje koja se može pojaviti u normalnom pogonu
– zaštita transformatora, kondenzatorskih baterija: prema
nazivnoj struji transformatora, ali tako da nazivna struja
osigurača bude približno dva puta veća od nazivne struja
transformatora kako bi se spriječilo pregaranje osigurača pri
uklapanju transformatora
– vremensko-strujna karakteristika osigurača mora u vremenu
zaleta motora (3-60s) biti dovoljno iznad vrijednosti struje
pokretanja motora (2.5-8 In). Faktor sigurnosti iznosi približno
šesti korijen broja zaleta motora na sat
– zaštita naponskih mjernih transformatora: koriste najmanje
nazivne struja (2, 6 A)
• selektivnost zaštite: važna je vremensko-strujna
karakteristika koja daje ovisnost vremena taljenja osigurača
o veličini struje kroz osigurač
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Pored toga što mogu sklapati i voditi struje
u normalnom pogonu (sklopke), mogu
uklapati i prekidati struje kratkog spoja.
• U određenim situacijama od prekidača se
zahtjeva:
– automatsko ponovno uklapanje (važno u
slučaju prolaznih kvarova)
– sklapanje neopterećenih vodova
– isklapanje neopterećenih transformatora
– sklapanje prigušnica, visokonaponskih
asinkronih motora, kondenzatorskih baterija
– sklapanje “bliskog kratkog spoja”
kod kojih se javljaju velika naponska
naprezanja (tzv. povratni napona na
stezaljkama prekidača) pa se može dogoditi
da prekidač ne prekine struju unatoč tome što
je njezina vrijednost 10-100 puta manja od
rasklopne struje prekidača.
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Gašenje luka:
– U većini sklopnih aparata koji se danas koriste prekidanje struja postiže se mehaničkim
razdvajanjem kontakata, pri čemu se redovito javlja električki luk.
– U trenutku razdvajanja kontakata zagriju se metalni kontakti pa dolazi do njihova
taljenja i isparavanja zbog čega međukontaktni prostor postaje vodljiv a struja nastavlja
protjecati bez obzira što su se kontakti razdvojili.
– Vodljivost među kontaktima raste i uslijed termoionizacije što je posljedica visokih
temperatura. Molekule plina u međukontaktnom prostoru raspadaju se na ione i
elektrone.
Napona koji vlada među kontaktima tjera struju
kroz vodljivi stupac u kojem se zbog električnog
polja elektroni velikom brzinom kreću prema
anodi, a ioni prema katodi.

– U prostoru luka mogu se pojaviti i novi

nosioci naboja radi sudara čestica, udarna
ionizacija, i radi termičke emisije elektrona
iz užarene katode zbog djelovanja
električnog polja.
rastavljač
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Gašenje luka:
– U izmjeničnim strujnim krugovima pojava električnog luka je pozitivna jer sprječava
naglo prekidanje struje a time i pojavu velikih prenapona u mreži. Struja na taj način
prirodno prelazi kroz nulu. Kada struja postigne vrijednost nula, električni luk se gasi i
potrebno je osigurati da se ponovno ne upali. Naime, bez obzira što je pojava
električnog luka pozitivna glede prenapona, gorenjem luka razvija se velika toplinska
energija koja može uzrokovati velika termička i mehanička naprezanja:
• nagaranje ili izgaranje kontakata
• oštećenje izolacije
• povišenje unutarnjeg tlaka uslijed razgrađivanja ulja i zagrijavanja plina (može dovesti do eksplozije
prekidača),..
Stoga je nakon gašenja električnog luka prirodnim prolaskom struje kroz nulu potrebno
osigurati da električna čvrstoća međukontaktnog prostora bude dovoljno velika da ne
dođe do ponovnog paljenja luka. Ako to nije postignuto, luk se ponovno pali sve do
narednog prolaska struja kroz nulu.
– U istosmjernim strujnim krugovima struja sama po sebi ne prolazi kroz nulu pa je za
uspješno gašenje električnog luka struju potrebno prisilno natjerati da prođe kroz nulu
(npr. povećanjem otpora luka), odnosno da se smanji na iznos potreban za održavanje
stabilnog luka.
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Gašenje luka:
– Za uspješno gašenje električnog luka potrebno je povećati otpor luka, odnosno napona
luka tako da on postane veći od napona mreže. U tom je slučaj toplinska energija koju
izvor predaje luku manja od energije hlađenja koja se iz luka predaje okolini pa se luk
brzo gasi. Opadanjem temperature jezgre luka dalje se povećava njegov napon,
odnosno otpor, jer opada ionizacija međukontaktnog prostora.
– Osim temperature, na otpor luka utječe i tlak međukontaktnog prostora. Povećanjem
tlaka medija u kojem gori luk povećava se pad napona i otpor luka.
– Medij u međukontaktnom prostoru isto utječe na pad napona te otpor luka. Najveći
relativni pad napona po jedinici duljine luka ima vodik pa se stoga kao medij u
prekidačima koriste onaj koji ima velik udio vodika:
• ulje – 70%
• voda – 66%
– Stoga se u prekidačima otpor luka povećava na slijedeće načine:
• povećanje duljine luka
• smanjenje presjeka luka
• hlađenje luka
• razbijanje luka na više dijelova
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Sprječavanje ponovnog paljenja luka:
– Da bi prekidanje luka bilo uspješno, potrebno je nakon gašenja luka u što je moguće
kraćem vremenu uspostaviti adekvatnu dielektričnu čvrstoću međukontaktnog prostora,
veću od povratnog napona na priključnicama prekidača.
– Kako je mreža induktivno-kapacitivnog karaktera, nakon gašenja luka dolazi do titranja
napona među kontaktima prekidača.

„ Prijelaznu pojavu moguće je kvalitativno

razmotriti na prikazanoj shemi:

P Napon među kontaktima prekidača:

(
vp ( t ) = vm ( t ) ⋅ 1 − e−αt cos ωp t )
gdje je: R
α=
L
1
ωp = 2πf p =
LC
za fp>>50 Hz
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Sprječavanje ponovnog paljenja luka:
– Uz pretpostavku fp>>50 Hz moguće je pretpostaviti da je prvih nekoliko perioda
povratnog napona mrežni napon konstantan (vm(t)=Vm).
– Karakteristične veličine povratnog napona su:
„ faktor amplitude povratnog napona:
Vp
γ=
Vm
„ strmina (brzina) porasta povratnog napona:
Vp V
Δvp = ( )
tp s

– Faktor amplitude i strmina porasta povratnog napona znatno utječu i na konačno

gašenje luka u prekidaču. Što su oni veći teže je postići odgovarajuću dielektričnu
čvrstoću (veličinu povratnog napona) međukontaktnog prostora.
– Kod modernih prekidača razlikujemo dva tipa proboja nakon gašenja luka:
• termički proboj
• dielektrični proboj
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Sprječavanje ponovnog paljenja luka:
– Termički proboj:
• Ako je odmah nakon nultočke struje strmina povratnog napona veća od kritične vrijednosti, kanal luka
koji je gotovo nestao ponovno se uspostavlja Jouleovim gubicima. Potrebno je brzo provesti
deionizaciju plazme što je povezano s hlađenjem međukontaktnog prostora.
– Dielektrički proboj:
• Nakon uspješnog termičkog prekidanja povratni napon može doseći takvu tjemenu vrijednost da dođe
do dielektričnog proboja među kontaktima.
– Da bi prekidanje električnog luka bilo uspješno već s prvim prolaskom struje kroz nulu
potrebno je:
• Brzo uspostaviti odgovarajuću dielektričnu čvrstoću:
– deionizacija plazme
» rekombinacija (SF6 prekidači)
» difuzija (vakumski prekidači)
» veliki slobodni put elektrona (uljni, malouljni, hidromatski prekidači)
» hlađenje (odvođenje topline iz plazme konvekcijom ili kondukcijom)
komprimiranim zrakom(pneumatski prekidači)
poprečne metalne ploče (prekidač deion)
uzdužne keramičke ploče (prekidači s uskim rasporima)
atmosferski zrak (zračne sklopke)
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači

• Sprječavanje ponovnog paljenja luka:

• Brzo uspostaviti odgovarajuću dielektričnu čvrstoću:
– zamjena plazme svježim medijem velike dielektrične čvrstoće (istiskivanje
ioniziranih čestica hladnim medijem)

» vodik iz tekućine (uljni, malouljni, hidromatski prekidači)

» vodik iz čvrste tvari (plinotvorni prekidači)
» komprimirani zrak (pneumatski prekidači)

• Usporavanje brzinu porasta povratnog napona:

– paralelne impedancije s prekidačem
– višestruko prekidanje
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– Prva tehnika prekidanja struje sastojala se u jednostavnom otvaranju kontakata u
zraku pri čemu se je električni luk rastezao na tako veliku dužinu koja je
onemogućavala njegovo ponovno paljenje. Zbog porasta pogonskih napona i prekidnih
struja u elektroenergetskim sustavima ova tehnika postaje neadekvatna te dolazi do
razvoja posebnih aparata za prekidanje struje.
– Zračni prekidači:
• zašto zrak? – dostupan je i jeftin uz relativno dobra izolaciona svojstva
• nedostaci zraka – mala dielektrična čvrstoća
mala toplinska vodljivosti (sporo se deionizira
međukontakni prostor)
• zato se ne koriste na viskom naponu (bile bi potrebne velike dimenzije komora za gašenje luka
zbog loših izolacionih svojstava zraka)
• koriste se samo na srednjim naponu gdje se ponovno paljenje luka sprječava hlađenjem
(opasan je toplinski proboj zbog spore deionizacije međukontaktnog prostora)
• Gašenje luka pri atmosferskom zraku postiže se:
– povećanjem duljine i smanjenjem presjeka luka
– hlađenjem luka
– razbijanjem luka na više parcijalnih dijelova
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– Zračni prekidači:
• Danas postoje dva tipa komora za gašenje luka pri atmosferskom tlaku:
– komora s metalnim pločama

Luk se razbija na više serijski spojenih lukova koji se

intenzivno hlade kretanjem kroz zrak i kondukcijom u
izravnom dodiru s hladnim metalnim pločama (anodni
i katodni efekt).
Kretanje lukova između metalnih ploča karakterizirano
je nejednolikom brzinom zbog nejednolikog otpora
kretanja luka, odnosno u jednim luk odlazi prema gore
a u drugima zaostaje te zbog elektromagnetske petlje
počinje ići prema dolje. Pojava je stohastičke prirode.
Luk ulazi u rešetku zbog elektromagnetskih sila od
samog luka, a ponekad se koristi i sila stvorena
protjecanjem prekidne struje kroz posebnu zavojnicu
za gašenje.
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– Uljni prekidači:
• danas se još proizvode u USA i UK, a u Europi se od II svjetskog rata koriste malouljni
prekidači
– Malouljni prekidači:
• ulje se koristi samo za gašenje luka, a izolacija prema masi i među fazama ostvaruje se putem
nekog drugog izolacionog materijala (potrebno je manje ulja)

‡ komora za gašenje s uzdužnim i ‡ elastična komora za gašenje

poprečnim strujanjem
strujanje je moguće kada tlak
zbog isparavanja ulja u komori unutar komore poraste toliko
raste tlak koji dovodi do da može svladati silu
intenzivnog strujanja zbog naglog elastičnog prstena koji
snižavanja tlaka nakon što se pritiskuje komoru i zatvara
kontakti otvore otvore za strujanje
uzdužno strujanje važno je za
prekidanje malih struja jer su
uzdužne komore vrlo uske pa je u
njima tlak velik i kod malih struja
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– Hidromatski prekidači
• to su u principu malouljni prekidači s elastičnom komorom u kojima je medij za gašenje luka
voda umjesto ulja

‡ zbog relativno loših izolacionih

svojstava vode ova se tehnika
napušta
‡ izvode se za napone do 60 kV
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– Pneumatski prekidači
• za gašenje luka koristi se komprimirani zrak koji struji uzdužno i poprečno na luk pa ga hladi ali
ujedno i dovodi svjež medij u međukontaktni prostor što sprječava ponovno paljenje luka
• stlačeni zrak ima bolja dielektrična i toplinska svojstva od atmosferskog zraka (veća gustoća
omogućava bržu rekombinaciju iona, a time i bržu deionizaciju međukontaktnog prostora)
• zbog loše toplinske vodljivosti zraka, zamjena medija svježim ima glavnu ulogu u sprečavanju
ponovnog paljenja luka
• obično se izvode kao dvotlačni – zrak struji iz komore s višim u komoru s atmosferskim tlakom,
te se nakon toga zrak ispušta u okolinu

‡ izvedba s poprečnim
strujanjem zraka
potrebna je velika količina
zraka te se javljaju poteškoće
pri ostvarenju dovoljnih
razmaka među kontaktima
uporaba samo do 15 kV
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– Pneumatski prekidači:

‡ izvedba s uzdužnim strujanjem zraka

za 220 kV pneumatski prekidač s 2 prekidna mjesta po
polu radni tlak treba biti 12 MPa, pa se stoga (iz
ekonomskih razloga) ide na više prekidnih mjesta po
polu
prekidna mjesta se spajaju u seriju, a radni tlak je 2 MPa
(za 220 kV, 6 prekidnih mjesta po polu)
razbijanjem luka postiže se privid bržeg pomicanja
kontakata

– SF6 (sumpor heksafluorid) prekidači

• karakteristike SF6 plina
– velika gustoća razlog je velike dielektrične čvrstoće

zbog velike elektronegativnosti plina, početni slobodni elektroni koji nastaju

termoionizacijom vežu se za neutralne molekule koje se zbog velike gustoće plina
ne mogu dovoljno ubrzati za daljnju ionizaciju (loša udarna ionizacija)
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– SF6 (sumpor heksafluorid) prekidači
• karakteristike SF6 plina
– elektronegativnost doprinosi i dielektričnoj čvrstoći i brzoj deionizaciji
međukontaktnog prostora
SF6 je elektronegativan plin što znači da pokazuje sklonost ka elektronima
zbog toga s opadanjem temperature atomi fluora vežu slobodne elektrone, te
nastaju teško pokretljivi ioni a vodljivost plazme opada
ti se atomi fluora s daljnjim padom temperature rekombiniraju sa sumporom u
molekule plina SF6 tako da sa iščezavanjem luka vodljivost plazme u
međukontaktnom prostoru postaje jako mala (dielektrik)
– dobra toplinska vodljvost
SF6 pokazuje dobru toplinsku vodljivost i kod malih struja (temperatura) stoga se i
kod malih struja plazma intenzivno hladi te joj naglo opada vodljivost (brzo se
deionizira)
Nakon 2 μs od gašenja luka koncentracija nosioca naboja je oko 200x manja.
• Zbog visoke cijene SF6 plina on se nakon isklapanja prekidača ne ispušta u okolinu.
• Prvi SF6 prekidač proizveden je 1955 godine (Westinghouse) za 110 kV
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– SF6 (sumpor heksafluorid) prekidači
• Zbog dobrih dielektričnih svojstava i kod manjih tlakova, radi tlak im je manji nego kod
pneumatskih prekidača.
• Izvedba:
– jednotlačni autokompresijski (0.3-0.6 MPa)
– dvotlačni (samo u USA za najviše napone)

Tropolni SF6 prekidač za napone 220-400 kV (KONČAR) s dvije

horizontalno postavljene prekidne komore po polu:
1 - dvije prekidne komore s paralelno priključenim VN kondenzatorima (2)
koji osiguravaju jednoliku raspodjelu povratnog napona po prekidnom
mjestu
3 - grafitne sapnice na cijevima nepomičnih kontakata
4 - pomični kontakt
5 - filterski materijal koji apsorbira produkte raspadanja plina SF6 te
odstranjuje vlagu
8 - prekidna komora i potporni izolatori koji čine jedan zatvoren plinski
prostor koji je zaštičen od porasta tlaka iznad dopuštene vrijednosti
odgovarajućom sigurnosnom membranom koja se ugrađuje u poklopac
9 - porculanski rebrasti potporni izolator
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– SF6 (sumpor heksafluorid) prekidači

12-40.5 kV, In= 630-2500 A, Ir=16-40 kA

Alstom

252 kV, In= 3150A, Ir=40 kA

145 kV, In= 3150A, Ir=40 kA
Pingdingshan Tianying Group
Alstom Co., Ltd.
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– Vakumski prekidači
• prve komercijalne izvedbe javljaju se tek 50-tih godina
• karakteristike vakumskih prekidača:
– velika trajnost (preko 20 godina)
– lako održavanje
– kontakti su čisti
– male dimenzije i težina
– bešuman rad
– struja se prekida s prvim prolaskom kroz nulu bez ponovnog paljenja
• vakum je svaki medij čiji je tlak ispod normalnog atmosferskog
• vakum ima 10x veću probojnu čvrstoću od zraka i 3.5x veću probojnu čvrstoću od SF6 plina
razlog tome je veliki slobodan put čestica zbog čega se ostvaruje mali broj sudara elektrona i
molekula plina te ne nastaje dovoljan broj nosioca naboja
• glavni nosioci električnog luka nisu ioni (kao i kod SF6 prekidača) već elektroni
i to zbog zanemarive okolne atmosfere (vakum), glavni izvor elektrona jest materijal koji se
isparava s katode zbog visoke temperature i električnog polja
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– Vakumski prekidači
• ovisno o veličini prekidne struje oblik luka je:
– do 10 kA difuzni
– iznad 10 kA koncentrirani
• koncentrirani luk je nepovoljan jer zagrijava anodu pa se onda specijalnom izvedbom
kontakata i uporabom magnetskog polja postiže rotacija luka po čitavoj površini anode zbog
čega ona ostaje relativno hladna i luk se gasi s prvim prolaskom struje kroz nulu
• za sada se vakumski prekidači koriste samo na SN

presjek s kontaktima 10 kV, In=800 A, Ir=13 kA

 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Prekidači
• Izvedbe prekidača:
– osnovne tehnike prekidanja struje ovisno o naponskoj razini

trenutno stanje

tendencije razvoja

• Izbor prekidača:
– Prema:
• nazivnom naponu, Un
• nazivnoj struji, In
• rasklopnoj moći,
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Učinski rastavljači
(sklopke)

• Učinski rastavljači (rastavne sklopke) su prema izvedbi (vidljivost kontakata)

rastavljači, a prema djelovanju (s obzirom da mogu sklapati struje) prekidači
odnosno s obzirom da se ipak radi o manjim strujama sklopke.
• Oni u otvorenom položaju ostvaruju rastavni razmak kao i rastavljači.
• Oni mogu kratko vrijeme voditi i struje kratkog spoja, ali ih ne mogu prekidati.
• Mogu se podijeliti (prema uporabi) na sljedeće grupe:
– učinski rastavljači za opću uporabu
koriste se u razdjelnim i prijenosnim mrežama (gdje je cosϕ>0.7) koje mogu sklapati struje
manje ili jednake In, te struje magnetiziranja neopterećenih transformatora, vodova i kabela.
– učinski rastavljači za ograničenu uporabu
pogodni samo za neku od prethodno navedenih primjena (npr. sklapanje neopterećenih
transformatora)
– učinski rastavljači za posebnu namjenu
služe za sklapanje kondenzatorskih baterija, visokonaponskih asinkronih motora i prigušnica
 Glavni elementi postrojenja
Uređaji za prekidanje struje – Učinski rastavljači (rastavne
sklopke)
• Rastavne sklopke su jednostavnije i jeftinije od prekidača i u puno
slučajeva nadomještaju prekidače i rastavljače.
• Kako nisu građene za prekidanje struja kratkog spoja, obično se u
seriju s njima spaja osigurač. No ta je kombinacija (zbog
osigurača) ograničena na uporabu samo do 35 kV.

• Za gašenje luka koriste se plinovi koji se razvijaju prilikom

isklapanja, a zbog djelovanja luka, u komori za gašenje luka.
• Zbog pojave luka u komori raste tlak koji dovodi do strujanja
plinova okomito na smjer luka čim pomični kontakt oslobodi otvor
komore.
Rastavna sklopka za
Učinski rastavljač (sklopka) vanjsku montažu:
kod kojeg je medij za gašenja
†tip RME
luka komprimirani zrak. Zrak
†nazivni napon do 20 kV
se komprimira za vrijeme
isklapanja i struji kroz sapnicu †nazivna struja do 630 A
na mjesto nastanka luka.