Professional Documents
Culture Documents
Primena Softverskih Baza U Biomedicinskim Istraživanjima
Primena Softverskih Baza U Biomedicinskim Istraživanjima
Kako raste naše znanje o životnim i staničnim procesima na molekulskoj razini, rastu i
mogućnosti da čim prije otkrijemo sve genetske promjene, ali i da ih liječimo i, nadaju
se znanstvenici, u budućnosti i spriječimo. Ključnu ulogu u tome igra posebna znanost
– bioinformatika.
Kako čovječanstvo grabi velikim koracima naprijed, razvija se svaka grana našeg društva. Velike
promjene u zadnjih dvadesetak godina doživljava medicina, premda to još nije ništa naprema onome
što se od nje očekuje. Naime, kako raste naše znanje o životnim i staničnim procesima na
molekulskoj razini, rastu i mogućnosti da čim prije otkrijemo sve genetske promjene, ali i da ih
liječimo i, nadaju se znanstvenici, u budućnosti i spriječimo. Jednako je važno znanje o procesima
koji se na genetskom nivou događaju u virusima i bakterijama, koji se konstantno razvijaju i
evoluiraju, stvarajući otpornost prema lijekovima i antibioticima. Želja je znanstvenika da daljnjim
istraživanjima otkriju kako se ponašaju pojedini virusi i bakterije, zašto dolazi do određenih malignih
i genetskih bolesti i kako sve to skupa spriječiti i unaprijediti medicinu na način da broj neizlječivih
i/ili smrtnih bolesti bude što manji.
Biomedicina
Najvažnija znanost koja bi nam to mogla omogućiti je biomedicina, multidisciplinarna znanost koja
istražuje biološke procese u tijelu i stanicama s kemijskog, molekularnog, staničnog, fiziološkog i
medicinskog aspekta. Definicija je široka, ali je biomedicina još šira znanost, u kojoj, mnogi će reći,
leži budućnost. Naime, u biomedicinskim istraživanjima ne pokušavaju se pronaći samo lijekovi za
određene bolesti ili antibiotici za viruse i bakterije, već se pokušavaju dekodirati životni i stanični
procesi na molekularnoj i genetskoj razini. Time bi pak mogli otkriti koji su geni odgovorni za
određene procese ili bolesti, na primjer debljanje ili za rak. Osim toga, cilja se i na otkrivanje kako se
prenose genetski nasljedne bolesti, kako ih uopće detektirati i liječiti.
Biomedicinska istraživanja rezultirala su gomilom podataka o genetici, kompleksnim genomskim
analizama, strukturama i sekvencama proteina i tako dalje. Najveći uspjeh biomedicine je sigurno
Human Genom Project, odnosno mapa ljudskog genoma (genom je sveukupna DNA unutar jedne
stanice, bez obzira na funkciju, građu i aktivnost), koja je svojevrsna karta prema medicini
budućnosti. A da bi Human Genom Project (HUGO), o kome ćemo detaljnije pisati malo kasnije,
uopće bio dovršen, trebalo je obraditi ogromnu količinu podataka. Upravo ta spominjana količina, ali
i raznolikost podataka nastala kao proizvod istraživanja biomedicine zahtijevala je moderan sustav
prikupljanja, spremanja, obrade i dijeljenja tih podataka među znanstvenicima i institucijama.
Naravno, najlakši način za to je automatska obrada, pa je spojem informacijske tehnologije,
računalnih znanosti i biomedicine nastala nova znanstvena disciplina – bioinformatika.
sa nastajanjem tih rezultata, Holeritove (Herman Hollerit, 1890.) bušene kartice kao
početkom ovog veka, npr. Prvi naučni rad iz oblasti medicinske informatike štampan je
još 1959. godine u časopisu Science ( Ledly RS Lusted JB: Reasoning Foundations of
Medical Diagnosis. Science 1959; 130: 9 - 12), a u našoj periodici 1970. ( Pirc B Milat D
11-12: 377-382). Porast broja publikovanih naučnih i stručnih radova, izrazit poslednjih
godina, uslovio je od 1992. godine, i redovno objavljivanje Godišnjaka (Yearbook) odabranih radova i
rezultata iz ove oblasti. Samo kod nas, u periodu od 1993.-
Analogija sa drugim bazičnim naukama prepoznaje se u korišćenju prethodnih iskustava i rezultata u cilju
strukturisanja i kodovanja objektivnih i subjektivnih medicinskih nalaza,
Zadivljujući napredak molekularne genetike I biologije, ostavren u drugoj polovini 20. veka
Bio je osnova za spektakularne I značajne prodorene samo u oblasti genetike I proteomike, vec u oblasti
nauke uopšte, a posebno u oblasti biomedicine. S obzirom da u onovi patogeneze raznih oboljenja stoji
poremećaju regulaciji I ekspresiji gena I transdukcijisignala u ćelijama, istraživanja u molekularnoj
biomedicine danas predstavljaju jednu od najpropulzivnijih oblasti svetkse nauke.Živimo u doba
civilizacije u kojoj se javlja sve veci broj multifaktorskih bolesti, čija je patogeneza složena. Molekularna
biomedicine uvodi nove pristupe u savremenu medicine 21-og veka, s ciljem poboljšanja kvaliteta I
efikasnosti preventivne medicine, dijagnostike I terapije, pa time I kliničke medicine.
Pravci istraživanja u savremenoj biomedicini su veoma raznovrsni, I dostignuća iz ovih oblasti počinju da
nalaze svoju primenu u najrazličitijim sferama nuke I svakodnjevnog živta.Ipak, istraživanja koja u ovom
trenutku privlače najveću pažnju I najatraktivnija su kako za javnost tako I za privlačenje kapitalnih
investicija, su istraživanja genoma I proteina(prvenstveno ljudskih) radi primene u medicine u cilju
razvijnja novih lekova I terapija.
Značaj za lekare-ciljna genotipizacija pojedinih pacijenata, olakšan izbor leka, posebno za one pacijente,
kojima je potrebna dugotrajna terapija.
Veliki problem se javlja u vezi sa čuvanjem I pristupom podataka, dobijenih svakodnevnim ispitivanjem I
pegledom pacijenata. Rešenje za mnoge problem donela je upotreba računara I posebnih softverskih
paketa za njihovu obradu I skladištenje podataka. Dolazi do smanjenja papirologije koja je veoma
komplikovana za medicinsko osoblje.Skladištenje podataka zahtevaloje standardizaciju podataka. Pod
stndardom mislimo na međunarodno priznatu, obznanjenu objavljenju sistemaizaciju. Bez ovih standara
bila bi neizvodljiva elektronska komunikcija podataka različitih korisnika iz različitih zemalja.Najčešće
korišćen internacionalni standard za elektronsku razmenu podataka je EDIFACT- univerzalni jezik za
razmenu podataka.
Iako je upotreba računara u ovu svrhu donela velike prednosti javili su se I problem u razmeni
podataka.Razmena podataka između nezavisnih računarskih sistema,koja omogućuje korišćenje
informacija od strane svih, unapred određenih, korisnika, još uvek predstavlja problem. Razvitak I
uvođenje ovih softvera I danas je jedan od najvećih izazova I projekata kojim se bave inženjeri
informatike.
Uglavnom svaka medicinska usanova ima individualna softverska rešenja koja e bave obradom I
skladištenjem određenihpodataka, jer ih je puno. U zavisnosti od želja I potreba osoblja interfejs ovih
rešenja može biti različit. Najčešće korišćeni softverski paketi ove vrste su određee elektronske
kartoteke koje služe za isčitavanje određenih podatakao pacijentima, njihovim istorijama bolesti, opštim
podacima, imenima, prezimenima I najrazličitijim podacima koji e mogu naći u softveru takve vrste.
Biomedicinske simulacije
4.Strujanje krvi kroz ljudsku aortu, aortina bifurkacija, bifurkacia karotidne arterije, grananje koronarne
arterije
Ove mogućnosti softvera predstavljaju numeriče simulacije, I pored ovih mogućnosti softver takođe
omogućava numerička simulacija transporta I razmene mase u krvnim sudovima što obuhvata:
1. Transport makromolekula
2. 2.Razvoj arterosklerote
3. Konvektivno difuzivni transfer mase kroz arteriju
4. Transport kiseonika kroz krv I arterijske zidove
Ove simulacije obuhvataju I analizu skeletnih mišića metodom konačnih elemenata koji
obuhvata: osnovni Hilov trokompnentni model mišića u okviru metode konačnih elemenata,
modeliranje pasivnih I aktivnih uslova, funkcija aktivacije.
Timeline budućnosti
Do 2020.
- Liječenje karcinoma na temelju genetske analize tumora
- Medicina prilagođena bolesnicima, na temelju genetskih testova
- Bolje metode genetske modifikacije stanica učinit će sigurnijim genetske terapije zametaka
(što ne mora značiti da će se one i provoditi)
Do 2030.
- Sveukupna genetska zdravstvena zaštita
- Prosječna životna dob bit će 90 godina
- Vodit će se ozbiljne javne rasprave oko pitanja o preuzimanju nadzora nad evolucijom i
stvaranju dizajniranih beba