Nasljedne bolesti-hromosompatije Hromosonski poremedaji (hromospomopatije) predstavljaju uz genopatije, drugu veliku skupinu nasljednih oboljenja.

Uzrok su hromsomske mutacije, koje uglavnom zahvataju vedu koliinu nasljednog materijala, i zbog toga uvjetuju mnogostruke i teke poromedaje, a znatan broj ih je i letalan (izazivaju smrt, najede prije roenja) ili vode u smrt u ranim godinama. Najeda hromosomopatija je tzv. Danunov sindrom, to je numerika hromosomska mutacija, gdje na 21 paru hromosoma se umjesto 2, pojavljuju 3 hromosoma. Osobe sa Daunovim sindromom mogu imati lake i tee poremedaje u grai i funkcijama organizima, te su esto invalidi, mentalne sposobnosti su im jako umanjenje kao i otporost na infekciju. Danas je mogude ustanoviti prisustvo hromomske mutacije jo u ranim fazama embrionalnog razvida i moe se sprijeiti raanje takve djece. Opisano je oko 3 stotine razliitih bolesti, a primijedeno je da rizik od raanja djeteta sa poremedajem hromosmoka raste ukoliko je trudnica starija. Primjena genetike Genetika, kao nauka o biolokom nasljeivanju doivjela je izuzetno brz razvitak tokom posljednjih decenija, a i primjena se protegla na iroka podruja ljudske aktivnosti. Najvedi znaaj je svakako u poljoprivredi, industriji i medicini. U unapreivanju poljoprivredne proizvodnje genetika se koristi za selekciju i stabilizovanje povoljnijih i kvalitetnih vrsta, tj oplemenjivanje. Savremena genetika dostignuda imaju vrijednost i za razvoj biotehnologije, podruja nauke i industrije koje obuhvata primjenu ivih bida za ciljive proizvodnje i prerade materijala, te se tako dobijaju lijekovi, hrana, goriva itd. Genetiko inenjerstvo je nauna grana koja obuvata istraivanje i metode u oblasti direktnog manipulisanja nasljednim materijalom. To je svrsishodno djelovanje na molekuje- nosioce genetie informacije radi mijenjanja nasljednjih osobina organizima. Tako se npru baterije prenio ljudski gen koji kontrolira sintezu insulina te se iz tih preobraenih bakterija dobiva ljudski insulin. Genetika i zdravstvna zatita: Porijeklo i razvoj brojih tekih i razvijenih bolesti vezani su za genetike pojave i poremedaje, naroito ako se izuzmu zarazna oboljenja. Danas se tako moe veliki broj tih bolesti odrediti jo u ranim fazama embrionalnog razvida postupcima poput aminocentoze.