Teratogen je tvar ili supstanca koja moe dovesti do oteenja ploda

(neroenog djeteta).

Teratogeni lijek mora stvoriti karakteristine malformacije na plodu.

Teratogeni period deava se u vrlo uskom razdoblju fetalnog razvoja, izmeu 31 i

81

dana nakon zadnje menstruacije

Teratogeni obino djeluju na organske sustave u vrlo specifinom trenutku

razvoja.

Prije 31 dana trudnoe, nema konkretnih organskih sustava koji mogu biti
pogoeni. Ako se toksina ekspozicija dogaa u tom periodu, plod e ili preivjeti
bez posljedica ili e biti uniten.

Nakon 81 dana, rast organa se nastavlja, no malformacija uslijed toga to majka

uzima toksina sredstva (lijekove) je vrlo mala

Pojam teratogen dolazi od grke rijei nakaza,monstrum,a znanost koja prouava

nenormalni razvoj ploda zove se tetatologija.Teratogeni inioci ukljuuju svu
fiziku ili hemijsku tvar,mikroorganizam,viak ili manjak nekog elementa koji kod
embrija ili fetusa mogu izazvati abnormalnosti rasta i razvoja funkcije organa i
stava.Preduvjeti teratogenog djelovanja su nasljedne osobitosti,osjetljivost ploda
na odreeni teratogen,stupanj razvoja ploda u trenutku djelovanja
teratogena,doziranost te vrsta teratogena.Na rast I razvoj zametka teratogeni
mogu djelovati tako da izazovu smrt stanice,izmjenu rasta
tkiva(hiperplazija,hipoplazija),da utjeu na staninu diferencijaciju ili da mijenjaju
osnovne morfogenetske procese

Negativan utjecaj rentgenskih zraka na plod dobro je poznat ve desetljeima. Stoga se rentgenska
dijagnostika u trudnice provodi tek uz za nju vitalnu indikaciju i po strogo odreenim pravilima,
kako bi se utjecaj zraenja na plod sveo na najmanju moguu mjeru. U svim ostalim sluajevima
pravilo je da se u ene generativne dobi prije negoli se podvrgne rentgenskoj dijagnostici iskljui
trudnoa. Ima i sluajeva kada trudnica bude ozraena (npr. neprepoznata ili negirana trudnoa,
neprofesionalno medicinsko osoblje), pa je tada vano znati kako postupiti, odnosno kako dalje
nadzirati

trudnou.

Oteenje ploda izazvano radijacijom ni po emu se ne moe razlikovati od oteenja izazvanih

drugim uzrocima (lijekovi, virusne infekcije, nasljee, fizikalni i kemijski uzroci itd). Vrsta
oteenja te posljedine anomalije (kancerogeni uinak, leukemogeno djelovanje, genetska
oteenja, teratogeno oteenje) ovise o fazi razvoja ploda u trenutku ozraenja te o fetalnoj dozi.

Openito govorei, plod je najosjetljiviji na djelovanje rentgenskih zraka izmeu 2. (8.) i 15. tjedna
trudnoe (najvjerojatnije tetno djelovanje na razvoj mozga), napose ako je doza zraenja vea od
5 rada (0,05 Gy). Iza tog perioda moebitno oteenje najvie ovisi o fetalnoj dozi.
Ako je fetalna doza manja od 1 rada (0,01 Gy) teratogeni rizik nije znaajno povean u odnosu na
ve

postojee

rizike.

Ako je fetalna doza 1-5 rada (0,01-0,05 Gy), ak 5-10 rada (0,05-0,1 Gy) teratogeni rizik je vrlo
malo

povean.

Ako je fetalna doza iznad 10 rada (0,1 Gy), ima osnove za razmisliti o medicinski indiciranom
prekidu

trudnoe.

Ako je fetalna doza iznad 25 rada (0,25 Gy) preporuka za prekid trudnoe je praktiki bezuvjetna.
U okviru klasinih rentgenskih snimanja (torakalni organi, kraniogram, slike gornjih ekstremiteta;
snimanje zdjelice i okolnih organa) koje se provodi po pravilima struke i koje provode dobro
educirani

specijalisti,

fetalne

doze

ne

prelaze

0,02

Gy.

U okviru CT pregleda, fetalna doza ovisi o vie imbenika (broju slojeva, debljini slojeva, spiralnoj
rotaciji cijevi itd) i kree se izmeu 0,1 Gy (doputeno) i 0,5 Gy (medicinski indiciran prekid
trudnoe).
Iako postoje preporuke o medicinski indiciranom prekidu trudnoe kada je trudnica u odreenim
tjednima trudnoe podvrgnuta rentgenskom dijagnostikom zraenju, prema stavu krovne udruge
(American College of Radiology, 2000 g) medicinski indiciran prekid trudnoe u ozraene trudnice
(klasina rentgenska dijagnostika) je rijetko opravdan.
Kada je rije o medicinski indiciranom prekidu trudnoe (u sluajevima oteenja ploda nespojivih
sa ivotom, odnosno ustanovljenih kromosomopatija), stavovi u populaciji su opreni. Stoga je na
lijeniku da navede kakva je djetetova prognoza obzirom na poznato oteenje, meutim uvijek je
trudnica (par) ta koja e prihvatiti ili odbiti (uz vlastoruni potpis) predloeno.
U svakom sluaju, trudnou u trudnice koja je bila podvrgnuta dijagnostikom rentgenskom
zraenju potrebno je naroito paljivo i detaljno ultrazvuno pratiti, a obzirom na tjedne trudnoe
preporua se i ultrazvuno - biokemijska ili invazivna (rACZ) prenatalna dijagnostika. Naravno,
konana odluka je uvijek na trudnici (ako preporuene pretrage i postupke odbije, potreban je njen
vlastoruni potpis).
Odgovoran lijenik e svakako enu generativne dobi prije eventualnog dijagnostikog rentgenskog
snimanja pitati o moebitnoj trudnoi (u sluaju nesigurnog podatka o trudnoi, manja je teta
odgoditi dijagnostiko rentgensko snimanje dok se ne ustanovi je li ena trudna ili ne).
Odgovorna ena e svakako navesti podatak o trudnoi, odnosno zadnjoj menstruaciji (u sluajevima
kada se prema zadnjoj menstruaciji ne moe iskljuiti trudnoa, manja je teta odgoditi
dijagnostiko rentgensko snimanje dok se ne ustanovi je li ena trudna ili ne, ako nije u pitanju
vitalna indikacija za enu).

http://www.zdravobudi.hr/8656/trudnice-i-dijagnosticko-rentgensko-zracenje

Zraenje ili radijacija oblik je energije koji se stvara u materiji i tada emitira i iri se
energetskim valovima, izmjerivima pomou fizikalnih, kemijskih i biolokih metoda
(dozimetrija).

onizirajue su one zrake koje imaju dovoljno velike energije da iz

atoma izbace elektrone pa tako, do tog asa neutralni, atomi
postaju pozitivno ili negativno elektriki nabijeni ioni oni su
ionizirani. Ionizirani atomi imaju svojstva slobodnih radikala
(oksidansa). Ionizacijom se mijenjaju fizikalna svojstva atoma, a
molekule zbog toga mijenjaju svoja biokemijska svojstva te se
raspadaju, ili pak mijenjaju strukturalno, ili funkcionalno. U
staninim jezgrama moe doi do promjena kromosoma ili ak,
ako se ne oporave, do konanih promjena gena, do njihove tzv.
mutacije, bilo u zrelim tjelesnim stanicama, bilo u ne-zrelim
zametnim stanicama rasplodnih organa (testisi, ovariji). Zbog
mutacija gena u tjelesnim stanicama mogu se razviti maligne
bolesti (rak, leukemija); zbog mutacija stanica ploda ozraenog u
trudnoi mogu nastati tzv. teratogena oteenja: nakaznosti,
usporen fiziki ili mentalni razvitak, leukemija, rak. Zbog mutacija
gena u zametnim stanicama mogu nastati, u kasnijim
generacijama potomstva, nasljedna oteenja. Od raznih zraenja,
mutacije najee izazivaju rendgenske zrake jer se one najee
koriste. Nedovoljno je poznato da su u 80 do 90 posto sluajeva
openito uzroci mutacija u ovjeka ne zraenje, nego brojne
kemijske supstancije iz okolia, npr. duhan i duhanski proizvodi,
ugljen, nafta i njeni derivati, umjetna gnojiva, pesticidi itd., a
rendgenske su zrake mutagene samo u oko 3 posto sluajeva svih
mutacija, koliko i prirodna zemaljska zraenja od plina radona.
Ionizirajua zraenja imaju ve ogromnu i korisnu ulogu u
svakodnevnom ivotu, bilo u medicini (rendgenologija, prirodni i
umjetni izvori radioaktivnih zraenja u dijagnostici i u terapiji), bilo
u tehnoloke svrhe (nuklearne elektrane). Ubojito je njihovo
djelovanje u ratu (nuklearno oruje). Njihovo koritenje bez
prevencije i odgovarajue, ali skupe zatite moe biti vrlo tetno
po zdravlje izloenih ili njihovih potomaka. Zato su ureaji pomou
kojih se koriste ionizirajua zraenja vrlo skupi: to skuplji i
moderniji, to vredniji i neopasniji.

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/31/zracenja.htm

Kad je ena trudna sva rutinska rendgenska snimanja se za svaku

sigurnost odgaaju do poroaja.
Potencijalnu tetnost rendgenskog zraenja odreuju tri imbenika:
o Koliina zraenja teka oteenja embrija ili fetusa dogaaju se samo
pri vrlo velikim dozama (50 do 250 rada). Pretpostavlja se da doza nia
od 10 rada ne izaziva nikakva oteenja.
o Trenutak izloenosti pretpostavlja se da embriju prije implantacije tj.
est do osam dana nakon zaea ne tete ni velike doze zraenja. Rizik
je neto vei u razdoblju ranog razvoja djetetovih organa, a to je tri do
etiri tjedna po zaeu. Tijekom cijele trudnoe postoji i odreeni rizik
oteenja stredinjeg ivanog sustava.
o Izravna izloenost maternice zraenju dananjom rendgenskom
opremom mogue je precizno odrediti podruje koje je potrebno
promotriti, ime se ostatak tijela titi od izloenosti zraenju. Veinu
snimanja mogue je obaviti tako da su majin trbuh i zdjelica, a time i
maternica, zatieni olovnom pregaom. No, malo je vjerojatno da e i
rendgensko snimanje abdomena ostaviti tetne posljedice budui da
zraenje gotovo nikada ne prelazi koliinu od 10 rada.
U svakom je sluaju uputno izbjegavati nepotrebne rizike, pa se rendgensko
snimanje u pravilu odgaa za razdoblje nakon poroaja. Meutim, kako je
vjerojatnost oteenja fetusa rendgenskim zraenjem vrlo mala, zdravlje budue
majke ne bi trebalo dovoditi u opasnost odgaanjem uistinu potrebnog
rendgenskog snimanja. Ako doe do takve situacije vano je pomno slijediti
tehniarove upute i osobito paziti da se ne miete dok traje snimanje, kako ga ne
bi trebalo ponavljati.
http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/rendgen-i-trudnoca/

Otkriem Xzraka 1895, godine od strane nemakog fiziara Rontgena i njihovim daljim
usavravanjem pruene su nesluene mogunosti u dijagnostici i leenju pojedinih
bolesnih stanja u medicini uopte, a posebno u ginekologiji i akuerstvu. Zato se i smatra
da je za pojedina stanja u ovoj disciplini rendgenologija kako u leenju, tako i u
dijagnostici bez premca. Ideja o mogunosti korienja X-zraka (rendgenskih zraka) u
akuerstvu potie jo poetkom ovog veka, tako da je danas rendgen u akuerskoj
disciplini stekao izvanredno vano mesto, poto se pomou njega mogu reiti i vrlo
komplikovani problemi. Rendgenom se sa sigurnou moe otkriti trudnoa posle
etvrtog meseca graviditeta, odnosno od momenta okotavanja pojedinih taaka na
kotanom delu ploda.
U nejasnim sluajevima kada postoji sumnja na vieplodnu ili blizanaku trudnou
rendgen daje sigurnu i laku dijagnozu. Pomou njega se moe ustanoviti odnos pojedinih
delova ploda, njegova veliina, kao i veliina karlice ene, to moe imati uticaja na tok i

prognozu poroaja. Rendgenom se takoe utvruju nakaznosti ploda, posebno ukoliko

su lokalizovane na kotanom sistemu. Isto tako u nejasnim sluajevima pomou
rendgena se moe ustanoviti smrt ploda u materici. Veoma je vano na vreme otkriti
nakaznosti ploda, kako bi se blagovremeno zauzeo pravilan stav u pogledu voenja
poroaja. Ne sme se desiti da se majka izlae operativnom riziku da bi se dobio za ivot
apsolutno nesposoban plod. Isto tako kod nekih vrsta nakaznosti, mora se na vreme
intervenisati, kako se majka ne bi izlagala rizinim i opasnim komplikacijama, koje nekad
mogu imati i smrtni ishod.
Iako se izbegavaju rendgenska ispitivanja u toku trudnoe zbog tetnog uticaja radijacije
na plod, rizik je nekad opravdan, kao kod postojanja velikih tumora koji lie na
uznapredovalu trudnou, posebno u sluajevima kad su podaci o menstruaciji nesigurni,
a testovi trudnoe neodreeni. Isto tako, ako se predvia operacija velikih tumora karlice,
vano je rendgenski iskljuiti trudnou.
Kako se danas smatra da je radijacija nepoeljna i potencijalno opasna, rendgen u
velikoj meri potiskuje ultrazvuk, koji se za razliku od rendgenskog pregleda moemo
obaviti i ponavljati u bilo koje vreme trudnoe i prema sadanjem iskustvu nije tetan ni
po majku ni po plod. Ipak, postoje izvesne situacije, kada je rendgenska dijagnostika u
toku trudnoe neophodna, iako se mora teiti da zraenje u toku trudnoe bude svedeno
na to manju meru i da se koristi samo izuzetno. Nekad povrede organizma ene koja je
gravidna nameu potrebu rengenskog pregleda u cilju ispravne dijagnoze i leenja.
Komplikacije koje se javljaju u sluaju bolesti srca, plua i bubrega mogu takoe iziskivati
rendgenski pregled gravidne ene. Takvi pregledi se smeju raditi samo ako su zaista
neophodni. U takvim sluajevima potrebno je ograniiti broj snimaka na to manju meru i
dobro zatititi materinu duplju. Osnovna postavka u pogledu rendgen zraenja gravidne
ene svodi se u uporeivanju njene koristi u odnosu na njenu potencijalnu opasnost.
Izvetaji o prouavanju izloenosti stanovnitva zracima atomske eksplozije,
rendgenskim zracima, kao i o prirodnim izvorima zraenja, govore da postoji potencijalna
opasnost koja moe imati negativnog uticaja na potomstvo.
Moderna fizika je doprinela da se ukae na opasnost koja preti kako pojedincu, tako i
oveanstvu od jonizujueg zraenja. Jo je 1905. godine bila poznata velika osetljivost
mukih i enskih polnih elija na zraenje. Tako se ustvari i razvila metoda kastracije
rendgenom koja je naputena dvadesetih godina ovog veka. Oteenja ploda zraenjem
izneta su jo 1920. godine kod ena koje su bile podvrgnute zraenju zbog dobroudnih
ili malignih tumora materice, a pri tom se utvrdio i graviditet, to je dovelo do poveane
mrtvoroenosti i poveanih anomalija ploda. Ve je 1939. godine zbog rendgen zraenja
gravidnih ena utvren zastoj rasta glave ploda i zastoj u rastu ekstremiteta sa defektima

dugih cevastih kostiju. Prilikom atomske eksplozije nad Hiroimom i Nagasakijem 1945.
godine kod 23,3% ena koje su bile u neposrednoj blizini atomskog dometa utvreno je
da je dolo do smrti ploda u materici. Kod 30% ena koje su bile udaljene 2 km, od
eksplozivnog izvora smrtnost ili oboljenja ploda iznosila je 60%. Najvea smrtnost bila je
kod ena koje su bile u prvim mesecima graviditeta.
Oteenja preivelih plodova su zapanjujua i praena su razliitim anomalijama. Navodi
se oteenja centralnog nervnog sistema, promene na oima, nepravilnost ekstremiteta,
poremeaj razvoja genitalnih organa, maloumnost itd. Oteenja ploda nastaju preteno
direktnim dejstvom zraenja, ija su tkiva u pojedinim stadijumima razvoja razliito
osetljiva. Samo u malom broju sluajeva moe se raunati na indirektno dejstvo zraenja
u vidu lokalnih ili optih oteenja majinog organizma. Doze zraenja koje su kod majke
bez tetnog uticaja, kod ploda u razvoju mogu izazvati teka oteenja. Zraenje za
vreme odreenog razvoja ploda mogu da izazovu i odreene nakaznosti, ali samo u
onim delovima organa koji su jo u to vreme bili u izgradnji. U stvari, vai pravilo da se
poremeaji uvek ispoljavaju u organima i sistemima koji se nalaze u fazi najjaeg
razvoja. Opasnost od anomalija je najjaa u prvim nedeljama razvoja. Jo je 1930.
godine utvreno da zraenje u prva dva meseca trudnoe dovodi po pravilu do
anomalija, dok kasnijih meseci mogunost za oteenje ploda opada.
Utvrivanje maksimalno dozvoljene koncentracije radioaktivnih supstanci je jo uvek vrlo
nesigurno. U dozama zraenja ne postoji nikakva minimalna zrana doza koja je
nekodljiva. Izvori jonizujueg zraenja mogu biti prirodni i vetaki. Medicinska primena
rendgen zraenja u naoj sredini su veoma znaajna, s obzirom na relativno esta, a
ponekad i nekritika izlaganja zraenju. Nekad se to radi iz neznanja, a esto i zbog
pritiska samog pacijenta. Opasnost je svakako vea ukoliko su rendgen aparati stari i
dotrajali. Sve to zavisi od vrste aparata, napona, vremena izlaganja zraenju, udaljenosti
od izvora i irine zranog polja. Neophodno je teiti da se prilikom korienja
rendgenskog snimanja upotrebi najmanja doza zraenja. Za rendgen zrake je
karakteristino da njihovo dejstvo ne dolazi do izraaja odmah, ve pod izvesnim
uslovima kasnije, ili posle latentnog vremena nakon nekoliko zraenja.
Sve to ukazuje na rizik zraenja za trudnicu, pa zato treba izbegavati rendgensko
zraenje, posebno u ranoj fazi trudnoe. U sluaju mogunosti jo neutvrenog
graviditeta, bilo bi poeljno preduzeti radioloke mere zatite, koje se sastoje da ene
zrele dobi treba pregledati rendgenski samo u prvoj polovini menstruacionog ciklusa,
kada smo sigurni da ena nije gravidna. Zato bi i bilo opravdano da svaku polno zrelu
enu koja se iz bilo kojih razloga mora izloiti zraenju, prethodno uputimo na
ginekoloki pregled, kako bi se iskljuio graviditet. Ve posle tri meseca graviditeta, ali

samo ako je to neophodno, moe se ena izloiti zraenju, ali oprezno, uz sve mere
predostronosti.
Nepovoljan uticaj rendgenskog zraenja na trudnou, odnosno na plod, ukoliko je
trudnica izloena zraenju, sastoji se u direktnom uticaju na plod ili, pak, u oteenju
folikula jajnika iz kojih e se kasnije osloboditi oteena zrela jajna elija. Naravno da to
moe imati uticaja na naslee, a sve ira primena izotopa u raznim vidovima moda e
na buduim generacijama pokazati tetan efekat, koji e verovatno imati razliite ishode,
poev od razliitih anomalija do smrtnih zavretaka. Na to ukazuju i genetska ispitivanja
koja se vre na eksperimentalnim ivotinjama, pa se zato sa pravom ukazuje na
opreznost njihove primene, koja je u nekim oblastima postala neminovnost. Opasnost za
plod i naslee od jonizujueg zraenja je nepobitna injenica, pa je zato primami zadatak
lekara, ne samo da prui zatitu od zraenja, nego i da ukae na njegove posledice.
http://porodicaidom.com/zenski-kutak/trudnoca/uticaj-rendgen-zracenja-natrudnocu.html

Izloenost ionizirajuem zraenju, a posebno veim dozama, vrlo

nepovoljno djeluje na ljudski organizam. Ovo djelovanje je na
subcelularnoj razini i posljedice se mogu podijeliti na somatske i
genetske.
Osjetljivost pojedinih tkiva je razliita i obrnuto je proporcionalna
njihovoj

izdifcrenciranosti.

Ova

injenica

omoguuje

primjenu

jonizujeeg zraenja u terapiji malignih oboljenja, jer su maligne stanice

slabije diferencirane od normalnih i samim tim osjetljivije na djelovanje
zraenja.
U svakodnevnom ivotu se susreemo s mnogobrojnim izvorima
ionizirajueg zraenja. Ovi izvori su prirodni i umjetni. Prirodni ion
zraenja potjee od kozmikog zraenja, i od radioaktivnih elemenata u
Zemljinoj kori i na njoj. Umjetni izvori su iz dana u dan sve brojniji i
znaajno doprinose humanoj patologiji. Pored ureaja koji u svom radu
koriste

radioaktivne

izotope

ili

stvaraju

ionizirajue

zraenje

(gromobrani, TV i dr.), Zlouporabe kao to je primjena nuklearnog

oruja i udesi u nuklearnim centralama i postrojenjima, znaajan faktor
je i medicinska primjena zraenja. Ova primjena moe biti u
dijagnostike i terapijske svrhe.

Poto je uinak ionizirajueg

zraenja posebno nepovoljan na

reproduktivne organe i tkiva u razvoju, namee se potreba za veom

panjom u njegovoj primjeni kod osoba u reproduktivnoj dobi, djece,
posebno kod ena, a naroito u trudnoi. Kod djece i osoba u
reproduktivnom razdoblju obavezna je zatita gonada pri rendgenskim
pregledima, a kod ena u reproduktivnom razdoblju doputena je samo
u prvoj polovici menstrualnog ciklusa. Ovo je regulirano i posebnim
zakonskim propisima.
Kod trudnica se izbjegava izlaganje ionizirajuem zraenju koliko god je
to mogue, a kada se mora primijeniti, provode se posebne mjere
zatite zaetka ili ploda. Izlaganje zraenju moe u prvom tromjeseju
trudnoe izazvati promjene inkompatibilne sa ivotom i samim tim
dovesti do prekida trudnoe. U ovom razdoblju moe doi i do indukcije
malignih oboljenja, koja e se ispoljiti poslije roenja (razdoblje latencije
moe biti i vie godina, pa ak i vie desetaka godina). Mogua su i
genetska oteenja koja e se ispoljiti tek u sljedeim generacijama. U
kasnijim fazama trudnoe moe doi do poremeaja razvoja pojedinih
organa i sustava, posebno sredinjeg ivanog sustava i osjetila i do
raanja djeteta s raznim malformacijama.
Zbog svega navedenog, jo jednom istiemo posebnu panju koju treba
pokloniti primjeni ionizirajueg zraenja u trudnoi. Poseban problem
su ene koje profesionalno dolaze u dodir s izvorima zraenja i one
moraju u trudnoi privremeno napustiti svoja radna mjesta i da rade u
uvjetima gdje nema izloenosti zraenju.
U sluajevima nehotinog izlaganja veim dozama ionizirajueg zraenja
u trudnoi zbog nedijagnostikovane trudnoe ili kada je u pitanju
apsolutna indikacija za primjenu zraenja, bilo u dijagnostike, bilo u
terapijske svrhe, treba najozbiljnije razmotriti pravodobni arteficijalni
prekid trudnoe, da bi se izbjegle genetske promjene ili roenje
oteenog ploda. Time se i trudnica oslobaa straha da e roditi dijete
koje ima ova oteenja i koje je manje sposobno za ivot.
http://zdravlje.eu/2015/01/26/zracenje-i-trudnoca/

Uvod
elim u ovom seminarskom radu obraditi utjecaj RTG zraka na ljudsko zdravlje, poto je taj utjecaj
oduvijek bio velika nepoznanica.
Ve godinama radim u zdravstvu i primijetio sam da struni i manje struni ljudi, a da ne govorim o
ljudima van zdravstvene djelatnosti, nisu upoznati sa svim utjecajima spomenutih zraka.
Tijekom svog ivota svaki ovjek se susretne s RTG zrakama, a da ne zna njihov utjecaj, nastanak,
spektar irenja itd.
Uvijek se spominju termini:
opasnost
zraenje
olovo
rak
maligne bolesti
leukemija itd.
Stoga sam elio dublje prouiti ovu problematiku i utvrditi tono koristei se strunom literaturom
kakav je utjecaj spomenutih zraka na ljudsko zdravlje.
Povijest RTG zraka
Povijest radiologije kao medicinske specijalnosti, njezino podrijetlo, poeci razvoja i njen brzi rast
odrava polet kojim se medicinsko znanje renesanse i navjeuje sve bri daljnji razvoj.
Proputa li se elektrina struja kroz cijevi u kojima je bio zrak ili neki drugi plin pod smanjenim tlakom
nastaju razliiti svjetlosni fenomeni.
W.C. Rontgen je eksperimentirao i povjeravajui steena znanja mijenjao je uvijete izvoenja
eksperimenata.
Primijetio je da pri prolasku struje odreenog napona kroz vakuum cijevi neki kristali koji su se nali u
blizini cijevi fluoresciraju.
Tako je u zamraenoj prostoriji vidio da barijev-platincijamid svjetluca.
Isto tako je zamijetio da cijev u pogonu izaziva zacrnjene na fotografskoj ploi iako je ploa bila
zatiena od djelovanja vidljivog svjetla.
Neke od tih pojava zapazili su i drugi eksperimentatori, ali je Rontgen prvi shvatio da te pojave mogu
protumaiti samo nekom novom vrstom zraka koje nastaju prolazom elektrine struje kroz djelomino
evakuiranu cijev, koje su nevidljive i spremne da prodiru kroz neprozirne materijale.
To je otkrie Rontgen izvrio 1895. godine i te novo otkrivene zrake nazvao IX zrake.
Naknadno su njemu u ast nazvane Rontgenovim zrakama.
RTG aparati
Da bi se proizvelo RTG zraenje potreban je RTG aparat koji se sastoji od:
oklopa
rendgenske cijevi
elektrine struje.
Kao izvor elektrine struje slui gradska mrea.
Za pogon rendgenske cijevi trebaju dvije vrste elektrine struje.
Treba struja niskog napona od 10 volti za grijanje katodne niti, a jaine stuje od 1-3,5 miliampera pri
dijaskopijama.

Potrebna je i struja visokog napona od 50 kilovolti kojom se ubrzavaju elektroni.

Svaki RTG aparat ima dva transformatora.
Jedan transformator za niski napon zagrijava katodnu nit, a drugi transformator za visoki napon slui
za pogon rendgenske cijevi.
Veina RTG aparata sastoji se od vie dijelova:
RTG pogonskog ureaja
zranika
prikljunog ureaja za primjenu zraenja
zatitnika i pomonih ureaja
razliitog pribora.
Spektar i nastajanje RTG zraka
Glavne osobine koje omoguuju dijagnostiku primjenu RTG zraka jesu irenje u pravcima i njihova
sposobnost prodiranja kroz materiju.
Pri prolasku kroz materiju RTG zraenje slabi, koliko e biti oslabljeno zraenje kroz tijelo ovisi o
valnoj duljini zraenja.
to je zraenje prodornije lake e proi kroz materiju.
irenje zraenja u prostoru
RTG zraenje izlazi iz malene plohe arita. Udaljujui se od arita ono se sve vie iri. Koliina
zraenja na dva puta veoj udaljenosti obasjava etiri puta veu povrinu.
Dakle, zakljuili smo da intenzitet zraenja pada sa kvadratom udaljenosti.
Gustoa RTG sjena
RTG sjene gube vie energije pri prolasku kroz deblje i gua slojeve materijala. to je ve atomski
broj elemenata nekog kemijskog spoja to e vie apsorbirati RTG zrake.
Tkiva koja sadre kalcij i fosfor mogu dati vrlo guste RTG sjene velikog intenziteta, a olovo slui za
zatitu od radijacije.
iva tkiva imaju vrlo malene razlike atomskih brojeva elemenata od kojih se sastoje. Gustoa
rendgenskih sjena veine mekih ljudskih tkiva odgovara gustoi vode.
Najveu gustou RTG sjena daju kosti i hrskavice.
To je RTG sjena koju zovemo gustoom vapna.
Utjecaj RTG zraka na ljudsko zdravlje
Meu najosjetljivija normalna tkiva idu stanice:
germinativnog sloja kotane sri;
spolne lijezde;
limfni vorovi;
timus.
O osjetljivosti RTG zraenja ovisi i dob osobe, to je osoba mlae dobi to je vie osjetljiva.
Neki bioloki efekti (npr. genetski) mogu biti izazvani ukupno akumuliranom dozom zraenja koju je
ovjek primio od vremena zaea (dakle jo u intrauterinom ivotu), pa do dobi kod stvara potomstvo.
Mnoge se patoloke promjene razvijaju vrlo kasno kad je osoba koja je bila izloena radijaciji
zaboravila na zraenje.
to je vea apsorbirana doza to e biti vea vjerojatnost patolokih posljedica. Ozraivanjem moemo
smanjiti prekomjernu funkciju nekih lijezda ili razoriti neke patoloke stanice npr. maligne tumore i to
zovemo poeljni efekt.

Nepoeljni efekt nastaje kao posljedica RTG zraka, pa promjene mogu nastati kod same osobe ili kod
potomstva.
Pod profesionalnim oteenjima podrazumijevamo one efekte izazvane radijacijom koje se javljaju na
osoblju koje je pri radu izloeno ionizantnom zraenju.
Oteenja zraenjem
Dijele se na:
opa, i
lokalna.
Lokalna se javljaju na ozraenim mjestima tijela.
A opa su obino uvjetovana lokalnim oteenjem tkiva, ali se posljedice zamjeuju na cijelom tijelu u
obliku opih simptoma.
Oteenja se mogu dijeliti na: akutna i kronina.
Akutna su izazvana kod jednokratnih djelovanja velikih doza zraenja i nastaju ubrzo nakon
ozraivanja.
Kronina mogu nastati zbog velikih doza zraenja najee od druge do etrnaeste godine. Kod
velikog izlaganja zraenja dolazi do leukemije.
Maligni procesi imaju latenciju od deset do pedeset godina.
Maligni procesi kod velikog ozraivanja najee se javljaju u trideset i treoj godini. Genetska
oteenja imaju najveu latenciju od tree generacije pa i dalje.
Dakle, moe se izvesti zakljuak da RTG najee dovodi do malignih bolesti i leukemije pa ak i
nakon mnogo generacija.
Zatita od RTG zraka
Pod medicinskom zatitom mislimo na zatitu od ionizirajueg zraenja pri njegovoj medicinskoj
primjeni, kao i na medicinske naine zatite od radijacije u smislu da ih najuspjenije ili jedino mogu
provoditi medicinski strunjaci.
Prema ranijem opisu svakako je izlaganje radijaciji potencijalna opasnost po zdravlje izloenog
individuma, a pogotovo zbog mogunosti genetskih oteenja i njima izazvanih nakaznosti kod
njegovog potomstva.
Budui da je latencija vidljivih pojava oteenja neobino duga i jer se na razvoj oteenja vie ne
moe utjecati kad se one pojave, neobino su vane sve metode spreavanja (prevencije)
nepoeljnog izlaganja kao i metode zatite od tetnog djelovanja zraenja.
Prevencija nepoeljnog djelovanja radijacije
Prevencijom nazivamo mjere kojima se moe sprijeiti nepotrebno izlaganje zraenju, njih provodimo
prije primjene zraenja. Narod je dosta izloen zraenju tako da danas nemamo osobe iznad 7 godina
da nije bila izloena RTG zraenju.
Znai da je dijagnostika RTG zraka izvor izlaganja naroda.
Lijenik treba da savjesno ocijeni da li e koristiti primjenu RTG zraenja ili nee zbog velikih rizika
izlaganja pacijenta.
Naroito treba izbjegavati izlaganje mladih osoba RTG zraenju. Lijenik prilikom metoda pregleda
treba pacijenta podvrgnuti manje opasnim metodama dijagnostike, a na kraju ako je potrebno onda e
podvrgnuti pacijenta RTG zraenju.
Za zatitu od zraenja najee se koristi olovo.

Ovdje emo vidjeti primjenu zatitne vrijednosti nekih materijala.

Olovo 1 mm
elik 6 mm
Baritni beton 14 mm
Beton 75 mm
Cigla
120 mm
Drvo
7000 mm
Osobna zatita sredstva
Pod osobna zatitna sredstva podrazumijevaju se zatitna sredstva koja pojedincu pri radu RTG
aparata nosi na svom tijelu.
To su:
zatitna pregaa, i
zatitne rukavice.
Zatitne rukavice i pregaa su graene od materijala u kome se nalazi olovo. Pregae moraju biti
dovoljne dugake da seu ispod koljena, a isto toliko i dovoljno iroke da zatiuju i postranine
dijelove tijela.
Da bi se produio rok upotrebe zatitnih rukavica treba ispod njih nositi konane rukavice. Konane
rukavice upijaju znoj i tako uvaju unutarnje dijelove zatitnih rukavica od djelovanja vlage, ujedno
zatiuju kou radiologa od podraaja olovom zbog ega moe doi do profesionalnog ekcema ruku.
Pacijentu se pri RTG snimanju treba pokriti donji dio tijela (gonode) pogotovo trudnicama i maloj djeci.
Kod snimanja treba ukloniti sve osobe iz blizine RTG aparata. Zatitne pregae treba uvati jer se
olovna guma lako kvari i na pregibima brzo puca.
Ispravnim odravanjem olovnoj se gumi moe produiti vijek. Olovnu gumu treba uvati dalje od
topline i sunca. Napuknuta guma i rukavice proputaju radijaciju zbog toga ih treba povremeno
kontrolirati.
Odreeni postotak radijacije proe i kroz najsavrenija zatitna sredstva. Da bi se smanjila opasnost
od pojave tekih oteenja zraenjem na profesionalnom osoblju mjeri se izloenost radnih mjesta,
kontroliraju higijenski uvjeti rada i trajno vrijeme doze koje prima osoblje u toku rada: filmskim
dozimetrom, i depnim elektrinim dozimetrom.
Vaan je nazor tehnike izvoenja poslova i zdravstveni nadzor osoblja kojem je cilj da se rano otkriju
pogreni postupci i poetna oteenja i na vrijeme poduzmu mjere za smanjenje daljnjeg izlaganja
zraenju, uz eventualno lijeenje poetnih oteenja.
Zakonski propisi o zatiti od zraenja
Osnovni zakon o zatiti ionizirajueg zraenja su:
zabranjen rad osobama u ionizirajuem zraenju mlaima od 18 godina;
zabranjen rad enama za vrijeme trudnoe;
djelatnici moraju biti zatieni zatitnim sredstvima;
savjesna zatita gonada mlaima od 40 godina; i
RTG pregledi ena, djece i trudnica obavljaju se na temelju nunih medicinskih indikacija.
Zakljuak
Nakon prouavanja ove tematike zakljuio sam da RTG zrake imaju dosta negativni utjecaj na ovjeka

i stoga iziskuju veliku panju i potivanje strogih pravila koja se primjenjuju pri koritenju RTG zraka.
Nepravilnim koritenjem aparata, nepravilnim radom, nepravilnom zatitom, nesavjesnou lijenika
pri ordiniranju terapije moe doi do kobnih posljedica za ljudsko zdravlje koje se mogu manifestirati
za tri pa ak i mnogo vie generacija.
Dakle, ovo podruje kao to se vidi je izuzetno kompleksno i trai struno osposobljavanje i savjesne
ljude, kako bi se to vie zatitio ovjek od ovih dragocjenih, neophodnih, ali izuzetno opasnih zraka.
Moemo rei da RTG zrake predstavljaju veliki rizik za ovjeka. Takoer nesavjestan rad lijenika (npr.
esto bespotrebno slanje pacijenta na RTG slikanje, predstavlja veliki rizik za pacijenta.)
Takoer pacijenti koji su umiljeni u razne bolesti, sami ulaze u rizik zbog estog RTG snimanja, a da
nisu svjesni posljedica do kojih moe doi kao to smo ve naveli u ovome seminarskom radu.
Literatura
1.Medicinska enciklopedija, Zagreb.
2.Fred Jenner Hodges- Isodare Lampe- John Floyd Holt, Radiologija, kolska knjiga, Zagreb 1976.
3.Ferdo Petrovi, Opa radiologija, Sveuilina naklada Liber, Zagreb 1976.
4.Z. Merka- M. Perovi, Osnove radiologije, Medicinska knjiga, 1965.
5.Ferdo Petrovi, Opasnosti od medicinske primjene rendgenskih i ostalih ionizantnih zraka, Lij.
vjesnik, br. 82, str. 3- 13, 1960.
6.M. Smokvina, Klinika rendgenologija, kosti i zglobovi, JAZU, Zagreb, 1959.

http://slobodnalika.com/novosti/6381_utjecaj+rtg+zraka+na+ljudsko+zdravlje+
+mrsc+josip+mudrovcic.html

Izloenost jonizujuem zraenju, a posebno veim dozama veoma nepovoljno

deluje na ljudski organizam. Ovo delovanje je na subcelularnom nivou i
posledice se mogu podeliti na somatske i genetske. Osetljivost pojedinih tkiva
je razliita i obrnuto je proporcionalna njihovoj izdiferenciranosti. Ova
injenica omoguava i primenu jonizujueg zraenja u terapiji malignih
oboljenja, jer su maligne elije slabije diferencirane od normalnih i samim tim
osetljivije na dejstvo zraenja.
U svakodnevnom ivotu se susreemo sa mnogobrojnim izvorima jonizujueg
zraenja. Ovi izvori su prirodni i vetaki. Prirodni fon zraenja potie od
kosmikog zraenja i od raiopaktivnih elemenata u Zemljinoj kori i na njega,
uglavnom, nije mogue uticati. Vetaki izvori su iz dana u dan sve brojniji i
znaajno doprinose humanoj patologiji. Pored ureaja koji u svom radu
koriste radioaktivne izotope ili stvaraju jonizujue zraenje (gromobrani, TV i
dr.) zloupotrebe kao to je primena nuklearnog oruja i udesi u nukleamim
centralama i postrojenjima, znaajan faktor je i medicinska primena zraenja.
Ova primena moe biti u dijagnostike i terapijske svrhe.
Poto je dejstvo jonizujueg zraenja posebno nepovoljno na reproduktivne
organe i tkiva u razvoju, namee se potreba za veom panjom u njegovoj

primeni kod osoba u

reproduktivnom periodu, dece, posebno kod ena, a naroito u trudnoi. Kod
dece i osoba u reproduktivnom periodu obavezna je zatita gonada pri
rendgenskim pregledima, a kod ena u reproduktivnom periodu dozvoljena je
samo u prvoj polovini menstrualnog ciklusa. Ovo je regulisano i posebnim
zakonskim propisima.
Kod trudnica se izbegava izlaganje jonizujuem zraenju koliko god je to
mogue, a kada se mora primeniti sprovode se posebne mere zatite zaetka
ili ploda. Izlaganje zraenju moe u prvom trimestru trudnoe izazvati
promene inkopatibilne sa ivotom i samim tim dovesti do prekida trudnoe
(spontani pobaaj i missed abortion). U ovom periodu moe doi i do indukcije
malignih oboljenja ploda, koja e se ispoljiti posle roenja (period latencije
moe biti vie godina, pa ak i vie desetina godina). Mogua su i genetska
oteenja koja e se ispoljiti tek u sledeim generacijama. U kasnijim fazama
trudnoe moe doi do poremeaja razvoja pojedinih organa i sistema. Zbog
svega navedenog, jo jednom istiemo vanrednu panju koju treba pokloniti
primeni jonizujueg zraenja u trudnoi. Poseban problem su ene koje
profesionalno dolaze u dodir sa izvorima zraenja i one moraju u trudnoi da
privremeno napuste svoja radna mesta i da rade u uslovima gde nema
izloenosti zraenju.
U sluajevima nehotinog izlaganja veim dozama jonizujueg zraenja u
trudnoi, zbog nedijagnostikovanog graviditeta ili kada je u pitanju apsolutna
indikacija za primenu zraenja, bilo u dijagnostike, bilo u terapijske svrhe,
traba najozbiljnije razmotriti blagovremeni prekid trudnoe, da bi se izbegle
genetske promene ili roenje oteenog ploda. Time se i trudnica oslobaa
straha da e roditi dete koje ima ova oteenja i koje je manje sposobno za
ivot.
http://www.lekarinfo.com/trudnoca/jonizujue-zraenje-i-trudnoa

https://www.google.ba/search?
q=rendgensko+zracenje+i+trudnoca&biw=1366&bih=643&source=lnms&tbm=i
sch&sa=X&ei=_xc0VZeSJpLjareWgMAK&ved=0CAYQ_AUoATgy#imgrc=mDEounn
mTmiGBM%253A%3BFgeg8cwh8ByLyM%3Bhttp%253A%252F
%252Fwww.cuvarkuca.hr%252Frepository%252Fimages%252F_variations
%252F3%252Fb%252F3b7360e7b9439e8f038a827716a73241_content_xl.jpg
%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.cuvarkuca.hr%252Fpreporuka%252Frendgen-itrudnoca%252F%3B620%3B296

https://www.google.ba/search?
q=rendgensko+zracenje+i+trudnoca&biw=1366&bih=643&source=lnms&tbm=i
sch&sa=X&ei=_xc0VZeSJpLjareWgMAK&ved=0CAYQ_AUoATgy&dpr=1#imgrc=1d
xhELkchKiIeM%253A%3BqO4VZMXkS-gyhM%3Bhttp%253A%252F

%252Fwww.bhzdravlje.ba%252Fwp-content%252Fuploads
%252F2012%252F05%252Frendgenski-snimak-pluca.jpg%3Bhttp%253A%252F
%252Fwww.bhzdravlje.ba%252Fsta-je-rendgen%252F%3B530%3B352

tetnost rendgenskog zraenja[uredi VE | uredi]

Spoznaja o tetnosti rendgenskog zraenja kasni za ogromnim entuzijazmom zbog novih
dijagnostikih mogunosti i prvi lijenici koji primjenjuju rendgensko zraenje obolijevaju
od njega, odnosno od njegovih posljedica. Danas radioloka dijagnostika predstavlja
najvei umjetni izvor zraenja prosjene populacije u medicini. Mjera zatite
od ionizirajueg zraenja mora se pridravati profesionalno osoblje koje to zraenje
primjenjuje. Najbolja je zatita za bolesnika smanjivanje rendgenskih pretraga na
razumnu mjeru.
U radiolokoj dijagnostici zrae ureaji za rendgensko snimanje (primjerice, za
snimanje kostiju ili plua), ureaji za dijaskopiju (primjerice za pregled eluca,
irigografija) i ureaji za raunalna tomografiju (CT). Magnetska rezonancija i ultrazvuk ne
koriste tetno ionizirajue zraenje za oslikavanje ljudskoga tijela. Ipak, magnetska
rezonancija moe biti opasna kod metalnih stranih tijela ili ugraenog pace-makera.
Naalost, niti jedna od metoda ne pokriva sve dijagnostike potrebe. Odabir
dijagnostike pretrage treba prepustiti lijeniku koji e odrediti najkrai put do tone
dijagnoze, uz najmanju tetu za zdravlje bolesnika.
Logian nastavak na konvencionalnu radiografiju i dijaskopiju su sloeniji ureaji koji
koriste rendgensko zraenje: ureaj za angiografiju i raunalnu tomografiju. Slijede
magnetska rezonancija i ultrazvuk, kao najee koritena slikovna dijagnostika metoda
u suvremenoj medicinskoj praksi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rendgenske_zrake