UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET
ODSJEK ZDRAVSTVENIH STUDIJA

SEMINARSKI RAD
Predmet: Zdravstvena ekologija
Tema: Mutacije i okoli

Radili: Luki Ivana

Majstorovi Ismet
Malievi Zerina
Malki Belma
Tuzla, Decembar 2015.

Manigoda Milo

SADRAJ
1

CILJ SEMINARSKOG RADA...............................................................

UVOD............................................................................................

OKOLI.........................................................................................

MUTAGENEZA................................................................................
4.1

4.1.1

PREMA NASLJEDNOSTI:........................................................................

4.1.2

PREMA PROMJENJIVOSTI......................................................................

4.1.3

STRUKTURNE PROMJENE HROMOSOMA...............................................

4.1.4

NUMERIKE PROMJENE HROMOSOMA.................................................

4.2

PODJELA MUTACIJA.....................................................................................

PODJELA MUTAGENA..................................................................................

4.2.1

FIZIKALNI FAKTORI...............................................................................

4.2.2

HEMIJSKI FAKTORI..............................................................................

ZAKLJUAK..................................................................................

 CILJ SEMINARSKOG RADA

Cilj seminarskog rada jeste prvenstveno definisati i objasniti znaaj
okolia, kao elementa nae svakodnevnice, kao i pribliavanje pojma
faktora okolia. Fokus je stavljen i na poremeaje koji se deavaju
tokom promjena i djelovanja faktora okolia. Ove promjene su sve vie
prisutne u naem drutvu, zbog raznih okolnosti. Najee se radi o
nemarnom ljudskom odnosu prema okoliu. Prouavanjem ove oblasti
proirili smo zanje o vanosti okolia, njegovih resursa, te smo
primjetili veliki utjecaj ovjeka na promjene u okoliu, to smo
spomenuli u ovom radu.

 UVOD
ivotna sredina/okoli predstavlja sve ono to nas okruuje, odnosno
sve ono to nas kao ljudska bia, direktno ili indirektno povezuje kroz
ivotnu i proizvodnu aktivnost sa ivotnom sredinom. Takoe
predstavlja resurs za nastanak, razvoj i opstanak ljudskog ivota. Svako
ivo bie je okrueno problemima ivotne sredine, ije posljedice
proivljavamo svakodnevno, kroz vazduh koji udiemo, hranu koju
jedemo, zagaenja i zraenja kojima smo izloeni. Meutim problem se
manifestuje kroz izumiranje biljnih i ivotinjskih vrsta. Izgradnjom
hidrocentrala i akumulacija, sjeom uma, poumljavanjem,
eksploatacijom mineralnih sirovina, stvaranjem deponija, emisijom
gasova, nuklearnim probama i dr. ovjek utie na promjenu itavih
podruja. Kao rezultat ovjekovih aktivnosti dolazi do promjena ili
naruavanja ekosistema i klimatskih promjena na lokalnom i globalnom
nivou. Takoe osim promjena u ekosistemu i sredini u kojoj ivimo
dolazi i do poremeaja kod ljudi zbog tetnih djelovanja faktora okolia,
najee se te promjjene odraavaju u obliku karcinoma, raanje djece
sa tjelesnim deformitetima, zbog mutacija na genetikom materijalu.

 OKOLI
Okoli (ivotna sredina, ekosistem) predstavlja skup razliitih faktora
koji utiu na zdravstveni status populacije. Takoer deifinie se kao
skup faktora koji djeluju na organizam ili na ekoloku zajednicu i
odreuju njen oblik i preivljavanje, te ukljuuje skup socijalnih i
kulturnih uvjeta koji utiu na ivot pojedinca i zajednice.

Slika 1- ivotna sredina

Faktori koji dolaze od ive i neive prirode u okolini koja nas okruuje
nazivaju se faktori okolia/ivotne sredine. Osnovne osobine
faktora okolia:
djeluju kompleksno
neprekidno se mjenjaju u vremenu i prostoru
meusobno su uslovljeni
Osnovna podjela faktora okolia nekada je bila u tri grupe: fiziki,
hemijski i bioloki.
Meutim, u odreenoj literaturi se pronalaze informacije podjele
faktora okolia u 5 grupa, na osnovu oteenja koja koja izazivaju na
radnom mjestu i u ivotnoj sredini. Dijele se na:

Fizike (buka, klima, optereenja na radnom mjestu,

toplotni faktori)

 Hemijske (hemijske materije, praina, lijekovi, duhan)

Bioloke (bakterije, virusi, paraziti)
Nezgode i nesree (opasne situacije, brzina, utjecaj
alkohola, droga, lijekova)
Psiholoki (stres, noni rad, novac)

Postoje bitni i nebitni faktori okolia. Bitni faktori okolia su

neophodni za odravanje zdravlja, ali mogu nepovoljno uticati na
zdravlje ukoliko se nalaze ispod ili iznad granica dopustivosti, kako po
koliini, duini djelovanja, tako i po intenzitetu djelovanja. ovjek esto
zanemaruje utjecaj svakodnevnih aktivnosti na njegovo zdravlje
(fizika aktivnost, unoenje hrane). Nebitni faktori okolia nisu
potrebni za odravanje zdravlja, ali su ipak tetni ukoliko su pristuni i
prevelikim koliinama (zagaenje zraka, vode). Meutim nebitni faktori
okolia postanu sekundarno bitni.

Veliki broj faktora okolia mogu da uzrokuju promjene u funkcijama

organizma ovjeka. Zagaen okoli utie na 25-33% ukupnog broja
morbiditeta populacije. Glavni uinci izloenosti ljudske populacije
hemijskim faktorima okolia su: oboljenja koe, oboljenja oka, akutni
toksini efekti (neeljeni efekti koji se javljaju u kratkom vremenskom
periodu nakon izloenosti toksinima), hronini toksini efekti (neeljeni
efekti koji se javljaju nakon dueg perioda izloenosti toksinima),
poremeaj razvoja potomstva, karcinogeneza, mutageneza.

Odreene grupe populacije su posebno osjetljive na djelovanje

ekolokih faktora. U osjetljivu grupu populacije spadaju: djeca, stare
osobe i hronini bolesnici zbog osjetljivog imuniteta.

 MUTAGENEZA
Mutageneza predstavlja nauku koja se bavi prouavanjem promjena
prirodne genetske strukture biljaka, ivotinja i ljudi uzrokovanih
djelovanjem razliitih faktora okolia. Dolazi do pojave mutacija, gdje
se genetika informacija organizma mijenja u stalni patoloki oblik. Do
njih moe doi na razne naine, mogu se javljati sluajno u prirodi ili
namjenskim izlaganjem nekom od mutagenih faktora, pojedinano ili
kombinovano. Mutageneza moe izazvati kancer i druge bolesti, te je
vodea snaga u evolucijskim procesima.

PODJELA MUTACIJA
PREMA NASLJEDNOSTI:
Somatske mutacije- zahvataju sve elije osim gameta i nisu
nasljedne te igraju veliku ulogu pri starenju.. Ukoliko se
javljaju pojedinano mogu uzrokovati slabe ili nikakve
posljedice, ali ako se pospjeuju nekim mutagenima
(energetska zraenja), dovode do ozbiljnih posljedica. Tako se
izmeu ostalog normalne elije mogu preobtraziti u elije
raka.
Gametske mutacije- se prenose preko gameta na potomke.
Zahvataju jajne elije ili sprematozoide i prenose se putem
diobe na sve ostale elije. Znaajne su jer se prenose sa
generacije na generaciju.

PREMA PROMJENJIVOSTI
Genske mutacije- zahvataju pojedinane gene i nisu vidljive
pod mikroskopom. Dijele se na autosomne i hetersomne sa
obzirom na mutirani gen. Dovode do promjene rasporeda
aminokiselina u proteinu, to dovodi do strukturnih promjena
proteina, samim tim i promjene funkcija cijelog organizma.
Takoer se dijele na spontane i inducirane. Spontane nastaju
zbog greaka u replikaciji DNA (uzroci bioloki procesi).
Inducirane nastaju zbog hemijskih ili fizikih uzroka (dolazi do
oteenja DNA).

Hromosomske mutacije- zahvataju hromosome i vidljive su

pod mikroskopom. Razlikujemo numerike, ukoliko se radi o

promjeni broja broja hromosoma, ili strukturne ukoliko se radi

o promjeni strukture na samom hromosomu. Ukoliko
nedostaje jedan dio hromosoma, radi se o deleciji, a ukoliko
doe do udvostruavanja dijela hromosoma radi se o
duplikaciji. A ako dva dijela hromosoma zamjene mjesta,
radi se o translokaciji.
STRUKTURNE PROMJENE HROMOSOMA
Nastaju zbog greaka zbog krosingovera ili loma hromosoma, koji se
lome spontano ili zbog djelovanja poznatih ili nepoznatih uzroka. este
su i javljaju se kod jednog od 500 novoroenadi, te se jo naziva
hromosomska aberacija.
Delecije- gubitak nekog segmenta hromosoma, koji anstaje kao
posljedica loma hromosoma. Javljaju se razliite nepravilnosti, u
zavisnosti o dijelu hromosoma koji nedostaje i obino su smrtonosne.
Duplikacije- predstavlja udvostruen gen, odnosno javljanje nekog
gena vie od 2 puta kod diploida. Javljaju se kod greaka u toku
krosingovera i manje su tetne od delcija, jer nema gubitka nasljedne
tvari.
Inverzije- predstavljaju prelom hromosoma na dva mjesta, gdje se taj
otkinuti segment rotira za 180 stepeni i opet se privrsti. Uzrokuje
poremeaje kao to su mentalna zaostalost, mala glava, uroene
srane mane i slino.
Translokacije- predstavlja pojavu kada se otkinu 2 segmenta
hromosoma te zamjene svoja mjesta. Javlja se u zaeu ili se moe
naslijediti i prenositi korz generacije.

NUMERIKE PROMJENE HROMOSOMA

Ove promjene u broju hromosoma mogu da zahvataju sve hromosome
u setu- euploidija ili mogu zahvatati samo pojedine hromosomeaneupolidija. Aneuploidija nastaje nepravilnim razdvajanjem
hromosoma tokom mejoze. Najee zahvata 13., 18. i 21. Hromosom.
Najpoznatije bolesti urokovane aneuploidjom autosoma su: Downov
sindrom, Edwardov sindrom i Patauov sindrom.
Downov sindrom- trisomija 21. Hromosoma. Ovo je najei
autosomni poremeaj. Najee nastaje zbog nerazdvajanja u mejozi.
Osobe u prosjeku ive 18 godina sa mentalnom retardacijom i
odreenim tjesenim specifinostima: mongoloidnost(krivo postavljene

oi), nizak rast, iroka i kratka lobanja, zadebljan jezak, zdepasti udovi.

Slika 2 Downov sindrom

Edwardov sindrom- trisomija 18. Hromosoma. Rijee se javlja od

Downovog sindroma, zahvata ee enski spol. Ovo su osobe sa
mentalnom retardacijom, patuljastog izgleda i malim nosem. Smrtnost
kod ovog oboljenja je u 80-90% do druge godine ivota.

Slika 3- Edwardov sindrom

Patauov sindrom- Trisomija 13. Hromosoma. Javlja se takoe rijetko

kao i Edwardov sindrom. Osobe oboljele od Patauovog sindroma su
osobe sa mentalnom retardacijom, sa skolonu za pojavom raznih
oboljenja. Smrtnost je najvea u prvoj godini ivota.

Slika 4.- Patauov sindrom

PODJELA MUTAGENA

Mutageni se dijele na:

Fizikalne faktore
Hemijske faktore

FIZIKALNI FAKTORI
Ovdje spadaju UV zraenja i ionizirajue zraenje.
Neionizirajue zraenje- UV zraenje
Suneva svjetlost predstavlja spektar elektromagnentog zraenja, koje
podrazumijeva u osnovi vidljivo zraenje, UV zraenje i infracrveno
zraenje. UV zraenje ima manju valnu duinu od vidljive svjetlosti ali
veu od X- zraka. Dijeli se na: UVA (dugovalno), UVB (srednjevalno) i
UVC (kratkovalno)

Slika 5. Spektar suneve svjetlosti

Iako UV zraenje ima bitnu ulogu kod stvaranja vitamina D, koji je

vaan za ravnoteu kalcija u organizmu i zdravlja kostiju i zuba, ono
moe imati i tetnih djelovanja. Ta tetna djelovanja uzrokuju UVA i
UVB zrake, dok se UVC zrake apsorbuju u gornjim slojevima atmosfere i
ne dopiru do zemlje, ali dovode do oteenja ozonskog sloja, te nastaju
ozonske rupe.
UVA stvara kod ovjeka spontanu pigmentaciju koe poveanom
proizvodnjom melanina (zaduen za pigmentaciju koe), prodire u
dublje slojeve koe te izaziva oteenja i mogui razvoj raka koe.
UVB ne prodire u dublje slojeve koe, ali izaziva njeno akutno
oteenje (eritem- crvenilo), u obliku opekotina, te dolazi do
degenracije koe, njezinog starenja i pojave raka koe.
UV zraenje je manje prodorno od ionizirajueg zraenja te izaziva
promjene u strukturi i funkciji DNA zbog apsorpcije fotona. Gdje dolazi
do molekulskih oteenja u lancu DNA, na mjestima gdje su dva
pirimidina jedan do drugog, te se tim naruavaju veze izmeu
komplemetarnih baza.

Slika 6. DNK oteenje- Timinski dimer

Ionozirajue zraenje
Predstavljaju zraenja koja su prodornija od neionizirajuih zbog krae
valne duine). Ovdje spadaju X-zraenje, svemirsko zraenjei zraenje
iz razliitih radioaktivnih izvora. Uzrokuju lomove na molekuli DNA ili u
drugim molekulama (npr. molekula vode) koje postaju reaktivni
(slobodni radikali) i oteuju DNA. Ionizirajue zraenje u
meudjelovanju sa tvari dovodi do izmjene energije i strukture
ozraene tvari, to moe biti veoma tetno. Sastoji se iz snopa estica
velike energije ili elektromagnetnog zraenja visoke frekvencije, zbog
ega moe imati poguban uinak na molekule tvari, posebno na
bioloka tkiva.

Postoji oko 60 radioaktivnih elemenata koji se nalaze u tlu, zraku,

hrani, vodi, tanije svuda oko nas. ovjek moe biti izloen
radioaktivnom zraenju a da u tom trenutku nita ne osjeti, meutim
posljedice zraenja se mogu osjetiti nakon kraeg ili dueg perioda.

Slika 7. znak za radioaktivnost

Nuklearna energija
Utjecaj nuklearne energije na okoli se zasniva na radu nuklearnih
elektrana, ciklusu nuklearnog goriva i moguim posljedicama
nuklearnih katastrofa. Nuklearna energija ima 4 vrste zagaenja
okolia:
Stvaranje radioaktivnog otpada u elektranama
Velika koliina jalovine u rudnicima
Oslobaanje malih koliina izotopa tokom rada
Zagaenje u sluaju nuklearne katastrofe
Nuklearne elektrane
Veina nuklearnih elektrana isputa plinove i otpadne vode kao
nusprodukte. Veina ljudi koja ivi u blizini nuklearnih elektrana su
izloena tom zraenju. Ona za svoje hlaenje koristi rijeke, jezera ili
mora. Samom izgradnjom dolazi do poveanja temperature jezera,
rijeke ili mora ime se utie na okoli. Takoe nuklearni otpad je opasan
zbog uzrokovanja zdravstvenih problema. Najei problemi koji
nastaju tokom radioaktivnog trovanja su razni oblici raka (najee
leukemija i rak titne lijezde) i tjelesna oteenja.

ernobilska katastrofa
Predstavlja najveu nuklearnu katastrofu u povijesti, koja je odnijela
otprilike 4.056 ivota. Ovdje je zbog kombinacije ljudske nepanje i
stanja jednog od 4 nuklearna reaktora dolo do eksplozije, zbog koje se
rairio radioaktivni materijal, uz pomo vjetra i oblaka, kako na okolna
podruja tako i na podruje zapadne Europe.

Slika 8. Nuklearna elektrana u ernobilu

Zdravstveni problemi izazvani ovom katastrofom su prisutni i danas.

Zabiljeen je intenzivan porast prijevremenih poroaja, raanje djece
sa odreenim poremeajima, dok je kod odraslih prisutan povean broj
oboljelih od raka, leukemije i drugih bolesti.

Slika 9. Mutacije nakon nesree u ernobilu

Danas se radi na ouvanju zdravlja ljudi pogoenih tom nesreom kao i

na zatiti okolia u blizini nuklearne elektrane. Zbog toga je zona od 30
kilometara od elektrane proglaena ernobilskom zonom- zonom
otuenosti. Meutim iako postoje rizici po zdravlje ljudi, odreeni broj
starijeg stanovnitva se vratio, gdje ivi na vlastitu odgovornost.

Slika 10. Mutacije nakon nesree u ernobilu

IAEA- International Atomic Energy Agency

Meunarodna agencija za atomsku energiju je jedna od specijalizovanih
agencija UN-a osnovana 1975. Agencija vri nadzor nad svim
nuklearnim postrojenjima u svijetu. Pored toga u okviru Agencije vana
oblast je obezbjeenje sigurnosti rada nuklearnih postrojenja kao i
istraivake aktivnosti i razvoj novih tehnologija te se njena glavna
agencija nalazi u Beu.

Slika 11. Logo za IAEA

HEMIJSKI FAKTORI
Dijele se na:
Hemijske faktore prirodnog porijekla- nitrozamini, alkaloidi,
prirodne boje i aflotiksini
Hemijske faktore iz industrijskih procesa- teki metali,
organska isparenja
Farmaceutska sredstva- antibiotici, citostatici, narkotici,

anestetici, pesticidi,kozmetiki preparati.

Hemijski mutageni mogu djelovati direktno i indirektno.
Mutageni koji djeluju indirektno na sintezu DNA predstavljaju posebnu
grupu hemijskih supstanci koje imaju slinu molekulsku strukturu. Pod
uticajem uretana i slinih supstancija dolazi do velikih promjena u DNA
tipa delecija i translokacija hromosoma.
Interkalirajudi agensi (proflavin, akridin oran) su mutageni koji takoer
djeluju pri replikaciji DNA . Ove molekule se ugrauju izmeu susjednih
baza i dovode do deformacije lanaca DNA ili prilikom sljedee
replikacije u novo sintetisani lanac ugrauje se nova baza. Ili dolazi do
gubitka baze jednog ili vie nukleotida. Ove promjene u broju
nukleotida mijenjaju strukturu genetskog koda. U interkalirajudu grupu
agenasa spadaju jo adrijamicin, aktinomicin D i dr.

Hemijski faktori industrijske prirode:

Teki metali- predstavljaju metale ije je prisustvo neophodno za
mnoge funkcije i ije odsustvo bi dovelo do raznih oboljenja poput
anemije, dijabetesa i slino. Meutim pojedini teki metali mogu
dovesti do toksinog djelovanja u veim koliinama, poput ive, olova,
kadmija, arsena i molibden. Toksinost zavisi od koliine, koja varira od
elementa do elementa, a Talij je toksian u bilo kojoj koliini. Mogu
dovesti do pojave autoimunih oboljenja, gdje se stvaraju antitijela
usmjerena protiv vlastitih organa. Takoe dovode i do raznih alergija,
poremeaja u radu titne lijezde, poremeaja u radu i funkciji jajnika i
testisa to dovodi do poremeaja plodnosti, kao i pojave raznih
deformacija ploda, tanije nastanka mutacija.

Jedan od primjera tetnog djelovanja tekih metala, jeste

termoelektrana u Tuzli, tanije njeno odlaganje ljake u oblinja naselja.
Na nekadanjoj deponiji ljake pronaena je visoka koncentracija nikla,
arsena i drugih tekih metala. Otpad se u pogonima termoelektrane
mijea sa vodom i kroz cijevi transportuje do odreene lokacije, koja
poput zdjele ini mjeavinu mulja i blata.

Slika 12. Odlaganje ljake Tuzlanske

termoelektrane

Ljeti dolazi do isparavnja dijela tenosti sa povrine, te se stvara

pepeo kojeg vjetar raznosi. Drugi dio tenosti odlazi u rijeku Jalu, koja
se ulijeva u Spreu koju lokalno stanovnitvo koristi za navodnjavanje
poljoprivrednih zemljita. Problem se trebao rijeiti uvoenjem pogona
za reciklau otpadnih voda, na ta se termoelektrana obavezala
okolinom dozvolom. U jednoj od deponija koja se koriste, tanije
jednom od naselja koje je otkupljeno od lokalnog stanovnita
(Divkovii), u prethodne dvije godine je od karcinoma umrlo 17 osoba.
Takoe mjetani takva zemljita koriste za poljoprivredu, kako bi
prehranili svoju porodicu, iako se istraivanjima dokazalo da hrana iz
takve zemlje moe biti opasna po zdravlje. Ovakvi ekoloki problemi na
dugoronom planu izazivaju smetnje u rastu i razvoju djece te pojave
tekih oboljenja kod odraslih.

Slika 13. Izgled odlagalita ljake

Organska isparenja
Organski gasovi ili isparenja su tvari koje emituju vrsta tijela ili
tenosti, od kojih veina ima negativan utjecaj i na zdravlje ljude i na
ivotnu sredinu. Posljedice mogu biti i kratkotrajne i dugorone.
Ispariva organska jedinjenja iz nafte su toksina i zagauju zrak dok su
neka kao to je benzen izuzetno toksina, karcinogena i izazivaju
oteenja DNA strukture. Benzen ini 1% sirove nafte i benzina i nalazi
se u izduvnim gasovima koje stvaraju motorna vozila.

Farmaceutska sredstva-teratogeni
Danas je poznato manje od 30 teratogena. Budui da je 50% trudnoa
neplanirano, trudnice i njihovi lijenici zatrauju konzultaciju klinikog
farmakologa o izloenosti lijekovima u trudnoi. Neobino je vano da
se trudnicama objasni tzv. "normalna uestalost" malformacija u
trudnoi koja iznosi oko 3%.

 ZAKLJUAK

Okoli (ivotna sredina, ekosistem) predstavlja skup razliitih faktora

koji utiu na zdravstveni status populacije. Takoer deifinie se kao
skup faktora koji djeluju na organizam ili na ekoloku zajednicu i
odreuju njen oblik i preivljavanje, te ukljuuje skup socijalnih i
kulturnih uvjeta koji utiu na ivot pojedinca i zajednice. Faktori koji
dolaze od ive i neive prirode u okolini koja nas okruuje nazivaju se
faktori okolia/ivotne sredine. Faktori okolia se dijele na:
Fizike (buka, klima, optereenja na radnom mjestu
toplotni faktori)
Hemijske (hemijske materije, praina, lijekovi, duhan)
Bioloke (bakterije, virusi, paraziti)
Nezgode i nesree (opasne situacije, brzina, utjecaj
alkohola, droga, lijekova)
Psiholoki (stres, noni rad, novac)
Mutageneza predstavlja nauku koja se bavi prouavanjem promjena
prirodne genetske strukture biljaka, ivotinja i ljudi uzrokovanih
djelovanjem razliitih faktora okolia. Dolazi do pojave mutacija, gdje
se genetika informacija organizma mjenja u stalni patoloki oblik. Do
njih moe doi na razne naine, mogu se javljati sluajno u prirodi ili
namjenskim izlaganjem nekom od mutagenih faktora, pojedinano ili
kombinovano. Dijele se prema nasljednosti (somatske i gametske) i
prema promjenjivsoti (genske i hromosomske). Hromososke se dijele
na: strukturne (delecije, duplikacije, translokacije i inverzije) i
numerike (aneuploidija i euploidija). Najea oboljena uzrokovana
aneuploidijom su Downov, Edwardiv i Patauov sindrom.
Mutageni se dijele na:
Fizikalne faktore: ionizirajua i neionizirajua zraenja
Hemijske faktore: prirodnog porijekla, iz industrijskih procesa i
farmaceutska sredstva.

LITERATURA
https://hr.wikipedia.org
https://www.cin.ba
http://studenti.rs
http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr
http://www.bionet-skola.com
http://www.poliklinika-harni.hr
http://biologija2.webnode.com
Prof. dr. med. sci. Nurka Pranji, Zdravstvena ekologija, OFFSET Tuzla, 2006,
( str. 7-15)