Turiizam Ukratko PDF

TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.
hr
SADRZAJ
1. Turizam – terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj .................................................................................................................. 6
1.1. Uvod ......................................................................................................................................................................................... 6
1.2. Definicije pojmova turist i turizam ........................................................................................................................................... 6
1.3. Inicijalni poticaji razvoju turizma ............................................................................................................................................. 7
1.4. Motivi turistickih putovanja ..................................................................................................................................................... 8
1.5. Vrste i oblici turizma ................................................................................................................................................................ 8
1.6. Povijesni razvoj turizma ........................................................................................................................................................... 9
1.7. Povijesni razvoj turizma u Republici Hrvatskoj ........................................................................................................................ 9
2. Turisticko trziste – potraznja, ponuda i trendovi .......................................................................................................................... 11
2.1. Uvod ....................................................................................................................................................................................... 11
2.2. Pojam i osnovni elementi turistickog trzista .......................................................................................................................... 11
Pojam, koncepcija i obiljezja turisticke potraznje ..................................................................................................................... 11
Pojam, struktura i obilježja turističke ponude .......................................................................................................................... 13
2.3. Glavni trendovi na turistickom trzistu .................................................................................................................................... 14
Trend rasta turisticke potraznje i ponude ................................................................................................................................. 14
Trend rastuce globalizacije turisticke potraznje ....................................................................................................................... 15
Utjecaj demografskih trendova na turisticka kretanja .............................................................................................................. 15
Promjene vrijednosnog sustava i zivotnog stila ........................................................................................................................ 15
Trendovi na trzistu ponude ....................................................................................................................................................... 16
3. Organizacijska struktura turizma .................................................................................................................................................. 17
3.1. Uvod ....................................................................................................................................................................................... 17
3.2. Razvoj organizacijskih oblika u turizmu ................................................................................................................................. 17
Prvi emitivni organizacijski oblici u turizmu .............................................................................................................................. 17
Receptivni organizacijski oblici u turizmu ................................................................................................................................. 17
Regionalni, nacionalni i medjunarodni savezi ........................................................................................................................... 18
3.3. Razine organizacije turizma ................................................................................................................................................... 18
Obiljezja subjekata u turizmu.................................................................................................................................................... 19
Okomito povezivanje u turizmu ................................................................................................................................................ 19
3.4. Organizacijska struktura turizma odabranih zemalja ............................................................................................................. 20
Nacionalne turisticke organizacije odabranih zemalja.............................................................................................................. 20
Resorna tijela nadlezna za turizam u odabranim europskim zemljama ................................................................................... 20
3.5. Ustroj organizacije turizma u Republici Hrvatskoj i njezin povijesni razvoj ........................................................................... 20
Razdoblje do Prvog svjetskog rata ............................................................................................................................................ 21
Razdoblje nakon Prvog svjetskog rata ...................................................................................................................................... 21
Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata .................................................................................................................................... 21
Organizacija turizma u samostalnoj Republici Hrvatskoj .......................................................................................................... 21
3.6. Organizacija turizma u Republici Hrvatskoj na drzavnoj razini .............................................................................................. 22
Ukljucenost drzavnih tijela i institucija u turizam ..................................................................................................................... 22
Donosenje zakona kao jedna od najvaznijih mjera drzavne intervencije u turizam ................................................................. 22
Resorno ministarstvo za turizam u Republici Hrvatskoj ............................................................................................................ 22
3.7. Organizacija turizma u Republici Hrvatskoj na drustvenoj razini ........................................................................................... 23
1
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
Sustav turistickih zajednica ....................................................................................................................................................... 23

Ustrojbeni oblici turistickih zajednica ....................................................................................................................................... 23
Ciljevi i zadaci turistickih zajednica ........................................................................................................................................... 24
Hrvatska turisticka zajednica .................................................................................................................................................... 24
Financiranje sustava turistickih zajednica ................................................................................................................................. 25
Ostale emitivne i receptivne drustvene organizacije ukljucene u turizam u RH ....................................................................... 25
3.8. Organizacija turizma u Republici Hrvatskoj na gospodarskoj i strukovnoj razini ................................................................... 26
Gospodarske komore ................................................................................................................................................................ 26
Strukovne udruge u turizmu ..................................................................................................................................................... 26
3.9. Osnovna podjela i razvoj medjunarodnih organizacija ukljucenih u turizam ........................................................................ 26
3.10. Medjunarodne organizacije opceg karaktera koje su povezane s turizmom ....................................................................... 27
Svjetske (univerzalne) medjunarodne org. opceg karaktera povezane s turizmom ................................................................. 27
Regionalne medjunarodne organizacije opceg karaktera ......................................................................................................... 27
3.11. Medjunarodne turisticke organizacije ................................................................................................................................. 28
Svjetske (univerzalne) medjunarodne turisticke organizacije .................................................................................................. 28
Regionalne medjunarodne turisticke organizacije .................................................................................................................... 29
Medjunarodne strukovne turisticke organizacije ..................................................................................................................... 29
4. Turisticki resursi i atrakcije ............................................................................................................................................................ 30
4.1. Pojmovno odredjenje resursa u ekonomiji i turizmu ............................................................................................................. 30
4.2. Prostor kao komponenta turistickog razvoja ......................................................................................................................... 30
4.3. Uloga turistickih resursa u razvoju turizma............................................................................................................................ 31
4.4. Prirodni resursi kao turisticke atrakcije ................................................................................................................................. 31
Klimatski turisticki resursi ......................................................................................................................................................... 32
Geomorfoloski turisticki resursi ................................................................................................................................................ 32
Hidrografski turisticki resursi .................................................................................................................................................... 33
Biogeografski turisticki resursi .................................................................................................................................................. 34
Pejsazni turisticki resursi ........................................................................................................................................................... 34
4.5. Drustveni resursi kao turisticke atrakcije ............................................................................................................................... 35
Kulturno-povijesni turisticki resursi .......................................................................................................................................... 35
Etnosocijalni turisticki resursi ................................................................................................................................................... 36
Umjetnicki turisticki resursi ...................................................................................................................................................... 36
Manifestacijski turisticki resursi ................................................................................................................................................ 36
Ambijetalni turisticki resursi ..................................................................................................................................................... 37
5. Ugostiteljska djelatnost – smjestaj i pratece usluge ..................................................................................................................... 38
5.1. Uvod ....................................................................................................................................................................................... 38
5.2. Ugostiteljstvo i turizam .......................................................................................................................................................... 38
5.3. Povijest razvoja ugostiteljstva ................................................................................................................................................ 38
5.4. Usluga u ugostiteljstvu ........................................................................................................................................................... 39
5.5. Ugostiteljski objekti ................................................................................................................................................................ 39
5.6. Hotelijerstvo u Hrvatskoj ....................................................................................................................................................... 40
5.7. Hotelijerstvo u svijetu ............................................................................................................................................................ 42
5.8. Suvremene koncepcije upravljanja u ugostiteljstvu .............................................................................................................. 42
2
5.9. Organizacija i upravljanje hotelom ........................................................................................................................................ 43

Upravljanje odjelom smjestaja ................................................................................................................................................. 44
Upravljanje odjelom domacinstva ............................................................................................................................................ 44
Upravljanje odjelom hrane i pica .............................................................................................................................................. 44
Odjeli podrske ........................................................................................................................................................................... 44
5.10. Restorani i ostali objekti prehrane i pica ............................................................................................................................. 45
5.11. Pratece usluge ...................................................................................................................................................................... 45
6. Medjuzavisnost turizma i prometa ............................................................................................................................................... 47
6.1. Uvod ....................................................................................................................................................................................... 47
6.2. Osnovna obiljezja povezanosti prometa i turizma ................................................................................................................. 47
6.3. Prometna infrastruktura u funkciji razvoja turizma ............................................................................................................... 47
6.4. Pristupi u razvoju prometa u destinaciji ................................................................................................................................ 49
6.5. Zastupljenost pojedinih vrsta prometa u turizmu ................................................................................................................. 49
6.6. Interdisciplinarni pristup istrazivanju prometa i turizma ....................................................................................................... 50
6.7. Prioriteti razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske za potrebe turizma ..................................................................... 50
7. Turisticko posrednistvo – turisticke agencije i turoperateri ......................................................................................................... 52
7.1. Uvod ....................................................................................................................................................................................... 52
7.2. Thomas Cook – zacetnik agencijskog poslovanja u svijetu .................................................................................................... 52
7.3. Definicija i funkcije turisticke agencije ................................................................................................................................... 52
7.4. Kanali distribucije u turizmu .................................................................................................................................................. 53
7.5. Osnovne razlike izmedju turoperatora i turistickih agencija ................................................................................................. 53
7.6. Nacela poslovanja turoperatora ............................................................................................................................................ 54
7.7. Uloga turoperatora u turistickom sustavu ............................................................................................................................. 55
8. Turizam u nacionalnom gospodarstvu .......................................................................................................................................... 56
8.1. Uvod ....................................................................................................................................................................................... 56
8.2. Turizam kao ekonomska kategorija ....................................................................................................................................... 56
Turizam kao gospodarka aktivnost ........................................................................................................................................... 56
Turizam kao gospodarska djelatnost ........................................................................................................................................ 56
Turizam kao industrija............................................................................................................................................................... 56
Turizam kao gospodarska grana ............................................................................................................................................... 56
Turizam kao gospodarski sektor ............................................................................................................................................... 57
Turizam kao gospodarstvo ........................................................................................................................................................ 57
U koju onda ekonomsku kategoriju svrstati turizam ................................................................................................................ 57
8.3. Obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu ..................................................................................................................... 57
8.4. Fragmentiranost strukture turizma i moguce implikacije ...................................................................................................... 58
8.5. Vaznost turizma za nacionalno gospodarstvo ........................................................................................................................ 58
Ekonomske koristi razvoja turizma ........................................................................................................................................... 58
Ekonomski troskovi razvoja turizma ......................................................................................................................................... 59
9. Ekonomske funkcije turizma ......................................................................................................................................................... 60
9.1. Uvod ....................................................................................................................................................................................... 60
9.2. Multiplikativna funkcija .......................................................................................................................................................... 60
9.3. Induktivna funkcija ................................................................................................................................................................. 62
3
9.4. Konverzijska funkcija .............................................................................................................................................................. 62

9.5. Funkcija zaposljavanja ............................................................................................................................................................ 63
9.6. Funkcija poticanja medjunarodne razmjene dobara ............................................................................................................. 63
9.7. Apsorpcijska funkcija.............................................................................................................................................................. 64
9.8. Funkcija uravnotezenja platne bilance .................................................................................................................................. 64
9.9. Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podrucja ............................................................................................... 64
9.10. Integracijska funkcija ........................................................................................................................................................... 65
9.11. Akceleracijska funkcija ......................................................................................................................................................... 65
10. Neekonomske (drustvene) funkcije turizma ............................................................................................................................... 66
10.1. Uvod ..................................................................................................................................................................................... 66
10.2. Slobodno vrijeme u turizmu – turisticka dokolica ................................................................................................................ 66
10.3. Sadrzaji slobodnog vremena ................................................................................................................................................ 66
10.4. Drustvene (humanisticke) funkcije turizma ......................................................................................................................... 67
Kulturna i obrazovna funkcija turizma ...................................................................................................................................... 67
Zdravstvena funkcija turizma .................................................................................................................................................... 67
Sportsko-rekreacijska funkcija turizma ..................................................................................................................................... 68
Politicka i socijalna funkcija turizma ......................................................................................................................................... 69
10.5. Povezanost drustvenih i ekonomskih funkcija turizma ........................................................................................................ 69
11. Turisticka potrosnja i ekonomski ucinci turizma ......................................................................................................................... 70
11.1. Uvod ..................................................................................................................................................................................... 70
11.2. Pojam i obiljezja turisticke potrosnje ................................................................................................................................... 70
11.3. Ostvarivanje, klasifikacija i mjerenje ekonomskih ucinaka turizma ..................................................................................... 71
Cimbenici utjecaja na ostvarivanje ekonomskih ucinaka turizma ............................................................................................ 72
Klasifikacija ekonomskih ucinaka turizma ................................................................................................................................. 72
Mjerenje ekonomskih ucinaka turizma ..................................................................................................................................... 73
Ogranicenja preciznog izracuna ekonomskih ucinaka turizma ................................................................................................. 74
11.4. Analiza osnovnih fizickih pokazatelja razvoja turizma Republike Hrvatske ......................................................................... 74
Analiza fizickih pokazatelja razvoja hrvatskog turizma ............................................................................................................. 75
Analiza ostvarenog turistickog prometa ................................................................................................................................... 75
Analiza smjestajnih kapaciteta .................................................................................................................................................. 76
11.5. Analiza osnovnih financijskih pokazatelja razvoja turizma Republike Hrvatske .................................................................. 77
Turisticka potrosnja .................................................................................................................................................................. 77
Turisticki prihodi i rashodi po osnovi inozemnog turista .......................................................................................................... 77
Udio turizma u BDP-u................................................................................................................................................................ 77
12. Izvori i metode prikupljanja podataka u istrazivanju turistickih trzista ...................................................................................... 79
12.1. Uvod ..................................................................................................................................................................................... 79
12.3. Obiljezja istrazivanja turistickih trzista ................................................................................................................................. 79
12.3. Izvori podataka u istrazivanju turistickih trzista ................................................................................................................... 80
12.4. Metode prikupljanja primarnih podataka ............................................................................................................................ 80
Metoda promatranja ................................................................................................................................................................ 81
Metode ispitivanja .................................................................................................................................................................... 81
Prednosti i nedostaci metoda za prikupljanje primarnih podataka .......................................................................................... 82
4
12.5. Sekundarni podaci za potrebe poslovnog odlucivanja u turizmu ........................................................................................ 82

Prednosti i nedostaci sekundarnih podataka ............................................................................................................................ 82
Izvori sekundarnih podataka u turizmu .................................................................................................................................... 83
12.6. Metode prikupljanja sekundarnih podataka ........................................................................................................................ 83
12.7. Medjunarodni izvori sekundarnih podataka ........................................................................................................................ 84
12.8. Nacionalni izvori sekundarnih podataka .............................................................................................................................. 84
Drzavni zavod za statistiku Republike Hrvatske ........................................................................................................................ 85
Hrvatska narodna banka ........................................................................................................................................................... 85
Hrvatska turisticka zajednica .................................................................................................................................................... 85
Institut za turizam ..................................................................................................................................................................... 85
Horwath Consulting Zagreb ...................................................................................................................................................... 86
13. Turisticka destinacija ................................................................................................................................................................... 87
13.1. Pojam i definiranje turisticke destinacije ............................................................................................................................. 87
13.2. Atraktivnost turisticke destinacije ....................................................................................................................................... 88
13.3. Upravljanje turistickom destinacijom .................................................................................................................................. 88
Pojam destinacijskog menadzmenta ........................................................................................................................................ 88
Funkcije destinacijskog menadzmenta ..................................................................................................................................... 89
Funkcija planiranja u turistickoj destinaciji ............................................................................................................................... 89
Funkcija organiziranja u turistickoj destinaciji .......................................................................................................................... 90
Funkcija kontrole u turistickoj destinaciji ................................................................................................................................. 90
Životni ciklus turisticke destinacije ........................................................................................................................................... 91
14. Planiranje i odrzivi razvoj turizma ............................................................................................................................................... 92
14.1. Planiranje u turizmu ............................................................................................................................................................. 92
Pojam planiranja ....................................................................................................................................................................... 92
Faze planiranja u turizmu.......................................................................................................................................................... 92
Razvojno prostorno planiranje u turizmu ................................................................................................................................. 93
14.2. Održivi razvoj turizma .......................................................................................................................................................... 93
Pojam održivog razvoja ............................................................................................................................................................. 93
Nacela odrzivog razvoja turizma ............................................................................................................................................... 93
Politika odrzivog razvoja turizma .............................................................................................................................................. 94
15. Turisticka politika u organizacijskom sustavu turizma ................................................................................................................ 96
15.1. Definicija i temeljne odrednice turisticke politike ............................................................................................................... 96
15.2. Obiljezja dosadasnje turisticke politike u Republici Hrvatskoj ............................................................................................. 96
15.3. Turisticka politika i odrzivi razvoj turizma ............................................................................................................................ 97
15.4. Odrednice nove turisticke politike u Republici Hrvatskoj .................................................................................................... 97
5
1. TURIZAM – TERMINOLOGIJA, KLASIFIKACIJA I POVIJESNI RAZVOJ
1.1. UVOD
- Turizam zadire u gotovo sve sfere društvenog i gospodarskog razvoja uopde, istodobno međusobno djeluje kompleksno
i komplementarno te je duboko inkorporiran u tijekove svakidašnjeg života.
- „o turizmu svi sve znaju“
- jednom turist = ekspert za turizam
- u podrucju turizma razvijao se i razvija se multidisciplinaran korpus znanja koji objasnjava i daje smjernice za
planmiranje i razvoj u svim fazama i na svim razinama: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj
- interdisciplinarnost pristupa istraživanja turizma
1.2. DEFINICIJE POJMOVA TURIST I TURIZAM
- turist i turizam, eng. tour – u početku značenje kružnog putovanja

- kriteriji za definiranje pojma turist / turizam
o prostorna komponenta – mora postojati kretanje, no svaki putnik nije turist. Putovanje se mora zbivati izvan
uobičajene sredine određene osobe.
o obilježja putovanja – osoba napušta uobičajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u okviru svog
slobodnog vremena te ne obavlja neku lukurativnu djelatnost niti tijekom putovanja niti u odredištu svog
putovanja – ne privređuje. Putovanje je uvijek dvosmjerno
o vremenska komponenta – osoba mora privremeno izbivati izvan uobičajene sredine dulje od 24 sata, ali
maksimalno 1 godinu. Manje od 24 sata  izletnik (jednodnevni posjetitelj)
o svrha putovanja – osobe koje putuju motivirane su odmorom, rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom ili
posjetom prijateljima i rodbini, ili su na poslovnom putu, studiju (<1 god.), hodočašdu, prema definiciji
UNWTO-a ubrajaju se u turiste. Turisti nisu: vojska, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koji idu
svakog dana na posao, školu, studij, putnici u tranzitu, migranti, radnici na privremenom radu, nomadi,
izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici
- STO definira turista kao posjetitelja – osoba koja putuje izvan svoje sredine krade od 12 mjeseci i čija glavna svrha
putovanja nije vezana za obavljanjee neke lukurativne aktivnosti u mjestu koje posjeduje
- turist po Eriku Cohenu – Turisti je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu
pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom dvosmjernom putovanju
- turist po Valene Smith – osoba privremeno nezauzeta poslom koja putuje da doživi promjenu
Klasifikacija putnika prema UNWTO-u
o posjetitelji koji borave najmanje jednu nod u zemlji koju posjeduju

o strane zračne ili brodske posade koje uzimaju smještaj u zemlji koju posjeduju
o posjetitelji koji ne node u posjecenoj zemlji iako postoji mogucnost posjeta tijekom dana ili vise dana i koji se
vracaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali
o uobicajeno ukljuceni u izletnike. Odvojena klasifikacija ovih posjetitelja nije preporucljiva
o posjetitelji koji dolaze i odlaze istog rana
o oisade koje nisu rezidenti zemlje koju posjecuju i koji ostaju samo jedan dan
o outnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na duznost i obratno
o putnici koji ne napustaju tranzitno podrucje zracnih ili brodskih luka
- turizam prema W. Hunziker i K. Krapf 1942. – Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka
posjetilaca nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivaliste i ako s takvim boravkom nije povezana
nikakva njihova prizredna djelatnost.
6
- turizam nije iskljucivo gospodarska djelatnost! – aktivnost pomocu koje covjek ostvaruje i unapredjuje ljudske osobine
opcenito, osobine covjecnosti, humanosti, bio u pogledima i spoznajama pojedinca, u njihovu odnosu prema svijetu i
prema prirodi
- osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potrosnja sredstava stecenih izvan mjesta turistickog boravka
 turistickoj destinaciji
- komponente turizma:
o dinamicna komponenta – odnosi se na putovanje koje se mora poduzeti da bi do turisticke aktivnosti uopce
doslo
o staticna komponenta – odnosi se na boravak u destinaciji koji mora osigurati zadovoljenje potreba turista i
ispunjenje ocekivanog turistickog dogadjaja
- turizam prema Goeldneru i suradnicima – Turizam je skup pojava i odnosa proizaslih iz interakcije turista, davatelja
uskuga, drzava i lokalnih zajednica domacina u procesu privlacenja i ugoscivanja tih turista i drugih posjetitelja
- cetri temeljna subjekta u turizmu
o privremeni posjetitelji
o poduzetnici i ostali pruzatelji usluga – svi oni koji privremenim posjetiteljima nude proizvode i usluge za
zadovoljenje svojih potreba i specificnih zelja. Imaju mogucnost ostvarivanja profita
o javni sektor zemlje domacina – ostvaruje javne prihode
o lokalna zajednica kao domacin turista – odrazava sve negativne i pozitivne strane kulturnog i gospodarskog
utjecaja turizma
- UNWTO definicija turizma – Turizam ukljucuje aktivnosti proizasle iz putovanja i boravka osoba izvan njhove
uobicajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz
aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjecuju. (Nice, 1999.)
- 5 temeljnih obiljezja turizma
o turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turistickim odredistima
o putovanje i boravak se moraju zbivati izvan uobicajene sredine u kojoj se osoba krece
o turizam se zasniva na dvosmjernom, kruznom putovanju koje ima definiran vremenski interval u kojem se
dogadja
o svrha turistickog putovanja nikad se ne veze uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zaposljavanje
o u turistickom odredistu turisti trose, a ne privredjuju
- uvjeti koji determiniraju turizam
o duljina boravka – minimum jedno nocenje i maks. boravak do godine dana
o svrha putovanja – odmor, zabava, rekreacija
- turist prema DZS RH – Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalista provede najmanje jednu noc u
ugostiteljskom ili drugom objektu za smjestaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije,
obitelji, poslova, javnih misija i skupova.
- STO kaze da se u turizam i turista ubrajaju i poslovna putovanja, sto kod mnogih ne nailazi na odobravanje
- turizam prema Cooperu – Turizam je privremeno kretanje u destinacije izvan uobicajenog mjesta stalnog boravka i rada
koje ukljucuje ajtivnosti za vrijeme boravka u destinaciji i usluge kojima se zadovoljavaju potrebe turista.
- opci kontekst definiranja turizma – putovanje iz zadovoljstva izvan uobicajene sredine, potrosnja sredstava stecenih u
domicilu a potrosenih u turistickom odredistu
1.3. INICIJALNI POTICAJI RAZVOJU TURIZMA
- industrijalizacija u urbanizacija izravno stvaraju turisticke potrebe

- Turisticka potreba je skup pojedinacnih potreba koje zajednicki (skupno) zadovaljavaju pojedinca ili skupinu potrosaca
u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turisticki nacin, a to znaci radi obnavljanja svoje psihicke i fizicke
kondicije
- dvije su osnovne skupine potreba
o primarne ili egzistencijalne potrebe – potreba za hranom, spavanjem, odjecom...
7
o sekundarne potrebe – turisticke potrebe su jos uvijek u domeni sek. potreba, i to onih viseg reda jer do
zadovoljenja tih potreba dolazi tek kada covjek zadovolji primarne.
- potrebni resursi za turisticko putovanje
o slobodno vrijeme
o slobodna sredstva
- prva revolucija turistickih putovanja – pojava parne lokomotive i zeljeznice – prva pruga 1825. u Engleskoj. Tako su
putovanja postala brza i ugodnija.
- Krippendorfova shema faktora procvata turizma (knjiga str. 34)
- subjektivni, iracionalni cimbenici koji utjecu na turisticka kretanja i turisticku potrosnju – moda, drustveni prestiz,
ljubav, vjera
1.4. MOTIVI TURISTICKIH PUTOVANJA
- glavni motivi turistickih putovanja – odmor, rekreacija izvan uobicajene sredinem ocuvanje zdravlja i zelja za novim
dozivljajima
1.5. VRSTE I OBLICI TURIZMA
- domaci turizam – ukljucuje turisticka putovanja i boravak domicilnog stanovnistva u razlicite destinacije unutar granica
vlastite zemlje (putovanja stanovnika Hrvatske unutra Hrvatkse)
- receptivni turizam – ukljucuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. turisti Austrije u Hrvatskoj)
- emitivni turizam - ukljucuje turisticka putovanja rezidenata u druge zemlje
- interni (unutrasnji) turizam – kombinacija, ukupnost domaceg i receptivnog turizma (prati se turisticki promet, npr. svih
hrvatskih i stranih drzavljana na podrucju HR)
- nacionalni turizam – ukljucuje sva turisticka putovanja domicilnog stanovnistva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr.
putovanja gradjana Hrvatske u turisticka odredista unutar vlastite zemlje i sva turisticka putovanja u turisticke
destinacije izvan zemlje)
- medjunarodni turizam - ukljucuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i menitivnog turizma (sva putovanja inozemnih
gradjana u HRV i sva putovanja hrvatskih gradjana u inozemstvo)
- intraregionalni turizam – sva turisticka putovanja stanovnika jedne zemlje odredjene regije u drugu zemlju iste regije
(turisticka putovanja Europljana unutar Europe)
- interregionalni turizam – turisticka putovanja stanovnika jedne zemlje odredjene regije u drugu zemlju, ali izvan te
regije (turisticka putovanja Europljana uzvan Europe)
- kriteriji podjele turizma

o duljina trajanja turistickog boravka – izletnicki, vikend turizam, boravisni turizam
o prostor na kojem se turizam dogadja – urbani i ruralni
o dobna struktura turista – djecji, omladinski, obiteljski, turizam „trece dobi“
o godisnje doba – zimski i ljetni
o intenzitet koristenja privatnih kapaciteta – predsezonski, sezonski, posezonski, izvansezonski
- masovni i alternativni turizam, tj. odrzivi turizam – alternativa sadrzajima i ponasanju u turizmu sa svrhom da se turizam
unaprijedi
- specificni oblici turizma – posebna skupina turistickih kretanja koja su uvjetovana odredjenim, dominantnim turistickim
motivom koji turistickog potrosaca pokrece na putovanje u destinaciju cija je turisticka ponuda sadrzajima prilagodjena
ostvarenju dozivljaja vezanih uz dominantan interes tog potrosaca
8
o SOT zasnovani na prirodnim resursima – zdravstveni, sportski, nauticki turizam, ekoturizam, seoski (agro
turizam), lovni i ribolovni, naturizam, robinzonski turizam
o SOT zasnovani na drustvenim resursima – kongresni (eng. M.I.C.E. – meetings, incentives, conventions,
events), kulturni, gastronomski i enofilski turizam, turizam dogadjanja (event tourism), vjerski turizam, turizam
na umjetno stvorenim atrakcijama, casino-turizam i drugi
- WTTC – World Travel and Tourism Council
1.6. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA
- faze razvoja turizma prema Freyeru

o pretfaza
 do 1850.
 pjesice, na konju, kocijom, dijelom brodom
 odmor, hodocasnici, ratovi, otkrica, obrazovanje
 elita, plemstvo, obrazovani, poslovni ljudi
o pocetna faza
 1850. -1914.
 vlak (tuzemstvo), parobrod (inozemstvo)
 odmor
 novi srednji stalez
o razvojna faza
 1914. – 1945.
 vlak, automobil, autobus, avion (linijski)
 lijecenje, odmor, trgovina
 imucni, radnici
o visoka faza
 od 1945.
 automobil, avion (carter)
 obnavljanje, odmor, slobodno vrijeme
 svi slojevi (u razvijenim zemljama)
1.7. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
- Antunac razlikuje 4 faze

o kraj 19. st.
o razdoblje od pocetka 20. st. do kraja Prvog svj. rata
o razdoblje od kraja Prvog do kraja Drugog svj. rata
o razdoblje nakon Drugog svj. rata
- Pirjavec i Kesar – 4 etape razvojnih faza
o razdoblje do Prvog sjv. rata (1850. – 1914.)
o razdoblje izmedju dva svj. rata (1918. – 1939.)
o razdoblje od Drugog svj. rata do 1990.
o razdovlje novije hrvatske povijesti do danas
- Vukonic – periodizacija razvoja turizma u Hrvatskoj u sest faza
o prva faza
 razdoblje preteča turistickog razvoja ili pojava slicnih turizmu
 Stari Rimljani  Varazdinske i Krapinske toplice
o druga faza
 kraj 19. st, odnosno faza znatizelje
 prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnistvu, zacetak prvih turistickih mjesta, stvaranje rivijera
9
o treca faza
 od pocetka 20. st. do kraja Prvog svj. rata, faza osvjescivanja
o cetvrta faza
 izmedju dva svjetska rata, faza prvih postignuca
o peta faza
 razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, faza intenzivnog turistickog razvoja
o sesta faza
 od 1991. do pocetka 21.st., faza oporavka i konsolidacije turistickog zivota u Hrvatskoj
10
2. TURISTICKO TRZISTE – POTRAZNJA, PONUDA I TRENDOVI
2.1. UVOD
- trziste – trziste se opcenito definira kao mejsto na kojem se susrecu subjekti ponude i potraznje, odnosno mjesto na
kojem trgovci susrecu kupce kojima zele prodati svoju robu i usluge. Cijena robe, on=dnosno usluge, pojavljuje se kao
regulator velicine ponude i potraznje.
- na turistickom trzistu se susrecu subjekti ponude i potraznje, a vrlo cesto i posrednici
2.2. POJAM I OSNOVNI ELEMENTI TURISTICKOG TRZISTA
- turisticko trziste – skup odnosa ponude i potraznje u podrucju usluga i dobara sto sluce za podmirenje turistickih
potreba na odredjenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potraznje koji nastaju pod utjecajem turistickih kretanja
- obiljezja bez kojih turisticko trziste ne moze funkcionirati
o zadovoljenje turistickih potreba nije moguce ostvariti bez putovanja turista potrosaca izvan njihove uobicajene
sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turisticka ponuda – turisticka ponuda je odvojena, dislocirana, sto
znaci da turisti moraju putovati do nje od mjesta turisticke potraznje
o proizvodi i usluge koje se nude na odredjenom turistickom trzistu za podmirenje turistickih potreba ne mogu
se odvojiri od prostora na kojem se proizvode, vec su za njega cvrsto vezani – proizvodi i usluge se ne mogu
konzumirati na nekom drugom mjestu, dok se na ostalim trzistima proizvodi i usluge mogu neograniceno
kretati
o proizvod koji se nudi na turistickom trzistu nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat jedinstvenog
proizvodnog procesa – tu se radi o integriranom proizvodu kojeg u trenutku konzumacije pruzaju razliciti
pruzatelji usluga, a turist ga dozivljava kao jedinstveno turisticko iskustvo
o vezanost konzumacije turistickih proizvoda za mjesto njegove proizvodnje – turisti su uvijek sastavni dio
proizvodnje tur. proizvoda i njegova konzumacija nije moguca bez njihove prisutnosti
- dva pola turistickog trzista
o emitivno turisticko trziste – dio turistickog trzista gdje se nalazi veca koncentracija turisticke potraznje
o receptivno turisticko trziste – dio trzista na kojem je koncentrirana turisticka ponuda
- konstitutivni elementi turistickog trzista:
o turisticka ponuda
o turisticka potraznja
o turisticki posrednici
- tri aspekta analize turistickog trzista
o predmet razmjene – su uglavnom usluge
o nacin povezivanja turisticke ponude i potraznje – veza izmedju turisticke ponude i potraznje moze biti izravna
bez koristenja posrednika i neizravna uz koristenje posrednika ili kombinirano. S tog aspekta se govori o
pretezno individualnom ili pretezno organiziranom turistickom trzistu
o prostor – mjesto u kojem se ssurecu turisticka ponuda i potraznja se naziva turisticka destinacija. Prostorno se
uvijek nalazi na receptivnom trzistu
POJAM, KONCEPCIJA I OBILJEZJA TURISTICKE POTRAZNJE
- turisticka potraznja za potrebe turisticke statistike (Cooper) – ukupan broj osoba koji sudjeluje u turistickim
kretanjima ili se zeli ukljuciti u turisticka kretanja da bi se koristile razlicitim turistickim uslugama u mjestima izvan svoje
uobicajene sredine u kojoj zive i/ili rade
11
- turisticka potraznja s ekonomskog aspekta (Vukonic, Cavlek) – kolicina robe i usluga koja se pod odredjenim uvjetima i
uz odredjenu cijenu moze plasirati na turistickom trzistu, odnosno za koju postoji realan i objektivan interes mogucih
turistickih korisnika
- kljucne tvrdnje vezane uz turisticku potraznju (3 tvrdnje)
o na potraznju moze utjecati bezbroj cimbenika, a ne samo cijena
 Freyerova shema cimbenika utjecaja na turisticku potraznju. Dijeli cimbenike na individualne,
drustvene, ekoloske, ekonomske, drzavne i utjecaje ponude.
o potraznju ne cine samo osobe koje se stvarno ukljucuju u turisticka kretanja vec i one osobe koje bi to zeljele,
ali se iz odredjenih razloga ne mogu ukljuciti
 postoji više vrsta turističke potražnje, a također postoje i apsolutni nepotrošači ili apstinenti od
turističkog putovanja
 podjela turističke potražnje:
 idealna potražnja – čine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uključiti
se u turistička kratanja, no to istodobno ne znači da se oni svi mogu uključiti u njih
 potencijalna potražnja – sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogudnost da
zadovolje svoje turističke potrebe, ali koje nisu još donijele konačnu odluku o uključivanju u
turistička kretanja i o potrošnji
 realna potražnja – to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih srestava i
slobodnog vremena potroše za zadovoljenje turističkih potreba
 efektivna potražnja – dio realne potražnje. Ona veličina potražnje koja je zabilježena u
turističkoj statistici i za gore navedene razine turističke ponude konačan rezultat tržišnog
djelovanja
o turisticka potraznja odredjuje odnose na turistickom trzistu
 potencijalna turistička potražnja čini glavnu odrednicu turističke ponude
- temeljna obilježja turističke potražnje
o dislociranost
 turistička potražnja je prostorno odvojena od turističke ponude
o heterogenost
 turističku potražnju karakterizira različitost turističkih potreba pa se stoga te potrebe moraju
zadovoljiti na vrlo različite načine u različitim turističkim destinacijama i u različito vrijeme
 heterogenost tur. potražnje namede svim sudionicima turističke ponude da svoje proizvode
maksimalno prilagode pojedincima ili manjim skupinama
o elastičnost
 visokoelastična ekonomska kategorija
 označava dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih pojava, u kojem se potražnja mijenja
brže, jednako ili sporije nego što nastupaju promjene u drugoj pojavi
 primarna elastičnost turističke potražnje – osjetiljivost turističke potražnje na promjene u
ekonomskim kategorijama o kojima ovisi turistička potražnja (promjene u visini dohotka i/ili promjene
u visini cijena usluga)
 dohodovna elastičnost turističke potražnje – utvrđuje se stupanj reakcije potražnje na
promjene u dohotku
 cjenovna elastičnost turističke potražnje – utvrđuje se stupanj reakcije turističke potražnje na
promjenu cijena određenih usluga na turističkom tržištu
 sekundarna elastičnost turističke potražnje – na elastičnost potražnje može utjecati i turistička
ponuda. Ako su promjene turističke potražnje uvjetovane promjenama u strukturi turističke ponude,
radi se o sekundarnoj elastičnosti turističke potražnje.
o dinamičnost potražnje
 utječe tehnički i tehnološki napredak i promjena, posebno u domeni prijevoznih sredstava
o sezonski karakter
12
 ograničeno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistička putovanja i boravke, a koje se
svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora, dane vikenda i blagdana. Slično je i s klimatskim
uvjetima
 potražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomjerno raspoređena
 negativne posljedice sezonalnosti:
 utječe na stupanj iskorištenosti smještajnih kapaciteta
 opda turistička infrastruktura (ceste, marine..) ostvaruje prenizak stupanj iskorištenosti izvan
sezone
 javni sektor se bori s visokim operativnim troškovima poslovanja (policija, vatrogasci, bolnice)
 sezonska zaposlenost, radno vrijeme produženo
 visoke cijene, gužve, prevelika koncentracija turističkog prometa
 ekološke posljedice zbog prevelike koncentracije turističke potražnje
 mjere za smanjenje negativnih posljedica
 produljenje turističke sezone
 promjene u trendovima turističke potražnje – više se traže vikend putovanja
POJAM, STRUKTURA I OBILJEŽJA TURISTIČKE PONUDE
- turisticka ponuda – dio trzista koji se pojavljuje kao ponudjac robe i usluga, odnosno kao ona kolicina roba i usluga koja
se nudi po odredjenim cijenama radi zadovoljenja turistickih potreba
- cimbenici koji utjecu na turisticku ponudu
o gospodarski utjecaji
o drustvene norme
o sustavi vrijednosti
o politicko okruzenje
o kultura
- komponente turisticke ponude
o atrakcije – prirodne i drustvene
o ugostiteljstvo
o prijevoz
o turisticko posrednistvo
o organizacije turizma – TZ i slicno
o trgovina
- turisticka ponuda po Pirjevcu – Turisticka ponuda ukljucuje sve gospodarske i drustvene sudionike jedne zemlje, koji na
izravan ili neizravan nacin pridonose sirenju i razlicitosti ukupne ponude i time mogucem povecanju turisticke
potrosnje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domacih i inozemnih turista
- turisticki proizvod
o Vanhove – sve ono sto turist kupi, odnosno konzumira u zadovoljenju svoje potrebe
o Vukonic i Cavlek – Skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turistickoj
ponudi
o Burkart i Medlik – amalgram svega onoga sto turist poduzima u destinaciji i usluge kojima se koristi da bi
zadovoljio svoje turisticke potrebe. To znaci ne samo da turisticki proizvod nije homogen, vec da su sastavni
elementi svakog turistickog proizvoda ujedno i mnogi neopipljivi elementi kao atmosfera koja vlada u
destinaciji i ukupni ambijent
- obiljezja turisticke ponude
o heterogenost – heterogenost turisticke ponude je uvjetovana heterogenoscu turisticke potraznje.
o neelasticnost – tur. ponuda je vrlo neelasticna. Neelasticnost se ogleda u nemogucnosti kapaciteta veceg dijela
turisticke ponude da moze reagirati na promjene u drugim pojavama na turistickom trzistu
o staticnost - turisticki potrosaci ne mogu konzumirati turisticki proizvod izvan trzista ponude
13
o sezonski karakter – oscilacije iskoristenosti kapaciteta turisticke ponude

o diverzificiranost – vrlo diverzificirana, a karakterizira je i velika usitnjenost pojedinih kapaciteta
2.3. GLAVNI TRENDOVI NA TURISTICKOM TRZISTU
- vrste obiljezja trendova

o kvantitativni – izrazavaju se brojcanim pokazateljima
o kvalititativni – izrazavaju se opisno
- analiza trendova – pomaze turisticki emitivnim i receptivnim zemljama da kriticki analiziraju vlastiti polozaj na
turistickom trzistu, da spoznaju promjene cim prije i prilagode se
TREND RASTA TURISTICKE POTRAZNJE I PONUD E
- trend rasta turisticke potraznje je uzrocno-posljedicno povezan s trendom rasta turisticke ponude
- trend turisticke potraznje – od 1950. do 2008. g. prosjecna stopa rasta medjunarodnih turistickih dolazaka iznosti 6,4%
- 2008. – medjunarodni turisticki dolasci – 922 milijuna
- 2008. – prihodi od medjunarodnog turizma – 944 mlrd USD
- 2008. - trzisni udjeli regija u ukupnom broju medjunarodnih dolazaka
o Europa 52,9%
o Amerika 16%
o Azija i Pacifik 20,4%
o Bliski istok 5,7%
o Afrika 5,0%
- Europa – vodeca receptivna turisticka regija svijeta
- u dosadasnjem razvoju turizma jasno je uociti trend disperzije turistickog prometa na sve veci broj receptivnih
turistickih zemalja u svijetu, odnosno trend postupne ravnomjernije geografske distribucije medjunarodnog turistickog
prometa
- 2008. vodece receptivne zemlje svijeta
o 31% cine
 Francuska
 SAD
 Spanjolska
 Kina
 Italija
o 14% cine
 V. Britanija
 Ukrajina
 Turska
 Njemacka
 Meksiko
o 11% cine
 Malezija
 Austrija
 Rusija
 Kanada
 Grcka
14
o 44% cine ostale zemlje
- 2008. vodece emitivne zemlje svijeta

o Njemacka 9,6%
o SAD 8,4%
o V. Britanija 7,3%
o Francuska 4,6%
o Kina 3,8%
o Italija 3,3%
o Japan 3,0%
o Kanada 2,8%
o Rusija 2,6%
o Nizozemska 2,3%
- 2008. inzemna turisticka potrosnja – 944 mlrd. USD

- 2008. turisticka potrosnja per capita – 140,4 USD
TREND RASTUCE GLOBALIZACIJE TURISTICKE POTRAZNJE
- intraregionalna putovanja ostvaruju 80% u medjunarodnom turistickom prometu

- sve vodi trendu rastuce standardizacije i homogenizacije turistickog trzista
- globalizaciju turisticke potraznje nemoguce je promatrati izvan okvira tehnoloskog napretka, i to posebno razvoja
zracnog prijevoza i revolucionarnih promjena u informacijskoj tehnologiji
UTJECAJ DEMOGRAFSKIH TRENDOVA NA TURISTICKA KRETANJA
- ubrzan je trend rasta „populacije koja stari“ te trend smanjenja broja djece u obiteljima sto ce znatno odraziti na
medjunarodna turisticka kretanja u svijetu
- starije dobne skupine – izuzetno heterogena skupina turistickih potrosaca:
o jedni cine aktivne seniore koji su zdravi i koji cesto putuju i iz preventivno zdravstvenih razloga
o drugu skupinu cine konzervativna srednja i dobrostojeca klasa starijih osoba do 75 godina, zdravih i koji
nastavljaju s turistickim putovanjima u istom ritmu kao i u mladjim godinama, ali imaju tradicionalno turisticko
ponasanje
o najvazija obiljezja su da cesce putuje, nerijetko bira destinacije udaljenije od svog mjesta stalnog boravka, dulje
ostaje na odmoru, kombinira dvije ili vise destinacija na jednom putovanju, zeli sudjelovati u raznim
aktivnostima i trose vise na putovanju
PROMJENE VRIJEDNOSNOG SUSTAVA I ZIVOTNOG STILA
- dok je pocetnu fazu u razvoju turizma obiljezio zivotni stil „zivi da bi radio“, koji se poslije promjenio u sustav „radi da bi
zivio", u posljednja dva desetljeca podijeljenost zivota i rada znatno se smanjila i zivotni je stil postala teznja za
dozivljajima
- povecan je osjecaj za kvalitetu zivota – time su i turisti zahtjevniji i osjetljiviji na kvalitetu
- turisti su postali iskusniji u turistickim putovanjima te traze individualniji pristup organizaciji putovanja
- turisticka potraznja trazi odmak od pasivnog ka aktivnom odmoru
- sve to je dovelo do polarizacije turisticke potraznje na dvije osnovne kategorije:
15
o potrosaci koji traze visoku kvalitetu usluga

o potrosaci kojima je najvaznija sto niza cijena turistickih usluga
- turisti postaju sve zahtjevniji, putuju sve cescem, ali krace i sve se vise okrecu specificnim oblicima turizma u potrazi za
novim dozivljajima
TRENDOVI NA TRZISTU PONUDE
- turisticko trziste karakterizira veca ponuda od potraznje, znaci jasno je da potraznja diktira uvjete na trzistu
- globalizacija je najprepoznatljiviji opci trend koji obiljezava razvoj turiszma u posljednjih 20-tak godina i koji utjece na
sve destinacije u svijetu
- ostali trendovi
o konkurentska borba – povecanje broja turistickih destinacija na turistickom trzistu rezultira sve zescom
konkurentskom borbom turistickih destinacija za turisticke potrosace
o supstituivnost destinacije – mogucnost supstitucije jedne destinacije drugom je vrlo visoka, pa stoga
destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih usluga
o branding – standardizacija proizvoda i stvaranje marki proizvoda, tzv. brendiranje
o last minute booking – sve veca prisutnost rezervacija u zadnji cas, last minute booking, sto ima velike
posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u turizmu
o jacanja procesa horizontalnih i vertikalnih integracija – uza sve trendove, nauocljiviji i najdominantniji trend na
turistickom trzistu od sredine 1990 ih godina je trend jacanja procesa horizontalnih i vertikalnih integracija
- krajem 1990-ih godina – strategija okrupnjivanja na turistickom trzistu. Subjekti koji djeluju na turistickom trzistu sve
cesce se udruzuju pa u organizacijskom smislu postaju sve veci, a njihova org. struktura sve slozenija
- mocni turisticki koncerni – u svom sustavu imaju zrakoplovne kompanije, hotelske lance, lance turistickih agencija,
brodove za krstarenja, osiguravajuce kuce itd.
- u Europi dva vodeca horizontalno i vertikalno povezana megaturisticka koncerna: TUI i Thomas Cook
16
3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA
3.1. UVOD
- turizam je odraz opce razvijenosti drustva i nedvojbeni cimbenik cjelokupnog drustva i gospodarskog razvoja
- uobicajena podjela suvremenog ustroja turizma:
o drzavna
o drustvena
o gospodarska
o strukovna
o medjunarodna razina
3.2. RAZVOJ ORGANIZACIJSKIH OBLIKA U TURIZMU
- organizacijska struktura turizma u vecini zemalja pocela se razvijati spontano neovisno od drzavne politike jos od prvih
pojavnih oblia turizma na pocetku njegova razvoja, premda je danas potpuno nezamisliva nacionalna organizacija
turizma bez aktivnije uloge drzave
PRVI EMITIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU
- glavno obiljezje tih organizacija je dobrovoljnost clanstva i rada. Clanovi se povezuju samoinicijativno na potpuno
dobrovoljnoj osnovi, pa tako i djeluju zalazuci se za neke zajednicke ciljeve opceg interea koji nisu komercijalnog
karaktera (nije im cilj ostvarenje profita)
- takav tip drustvenih organizacija u turizmu pojavio se 1806-ih, a ustrojen je radi organiziranja putovanja za istovrsne
interesne skupine putnika te njihoca poticanja na odlaske u prirodu. Te prve masovnije organizacije bile su emitivnog
karaktera.
- 1857. British Alpine Club
- 1863. Club Alpino Italiano
- 1863. Swiss Apline Club
- 1874. Club Aplin Francais
- 1878. Cyclists Touring Club – V. Britanija
- glavna uloga tih drustava je bila informiranje clanova, davanje pravnih savjeta i pruzanje usluga osiguranja, tehnicke
pomoci na putu, kao i tiskanje karata, vodica i slicnih edicija
RECEPTIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU
- nastanak turistickih drustava – sponatano povezivanje svih naprednih pojedinaca u mjestu. To su bile amaterske
organizacije osnovane za dobrobit cijele zajednice
- kao prvi receptivni organizacijski oblik u turizmu turisticka drustva su vodila brgu o ukupnoj organizaciji boravka gostiju,
a bavila su se i promocijom mjesta na potencijalnim emitivnim trzistima objedinjujuci ukupnu turisticku ponudu
turistickog mjesta
- glavni ciljevi tih organizacija:
o povezivanje, odnosno koordinacija raznih segmenata ponude
o opca prezentacija mjesta u zemlji i inozemstvu
17
o zastita i ocuvanje turistickih resursa

- takvi receptivni organizacijski oblici se javljaju 1870-ih gotovo u svim zemljama koje su posjecivali stranci
- kao zacetak se spominje svicarsko drustvo za poljepsanje mjesta Mountreux (1851. g.), a na nasim prostorima
Higijenicko drustvo iz Hvara – 1868. g.
REGIONALNI, NACIONALNI I MEDJUNARODNI SAVEZI
- na prijelazu iz 19. u 20. stoljece dolazi postupno do okrupnjavanja, odnosno do okomitog povezivanja tih lokalnih
turistickih drustava u regionalne saveze, pa i u nacionalne saveze – danas NTO
- do takvih integracija najprije dolazi u najrazvijenijim turistickim zemljama Europe:
o Svicarskoj 1893.
o Austriji 1913.
o Italiji 1919.
- jos ranije dolazi do povezivanja istovrsnih putnika odnosno interesnih skupina na nacionalnoj razini u touring-klubove u
Francuskoj (1890.), Italiji (1894.), Svicarskoj (1896.)
- 1898. prva medjunarodna turisticka strukovna asocijacija – Medjunarodni turisticki savez (Alliance Internationale de
Tourisme, AIT) - povezuje touring-klubove nekoliko zemalja
DRZAVNA INTERVENCIJA U TURIZAM
- ukljucivanje drzave u turizam zapocinje sluzbenim priznavanjem posebnog statusa kupalisnim i ljecilisnim mjestima koja
posjecuje sve vise gostiju. U Italiji je to poceo voditi MUP
- prema uzoru na Italiju, Kraljevina Jugoslavija donosi vrlo vazne propise za turizam. Zakon o zdravstvu (1906.), Uredba o
unapredjenju turizma (1936.) i Pravilnik o proglasenju turistickih mjesta i nacina uplacivanja i raspodjeli pristojbe na
boravak posjetitelja ovih mjesta (1936.).
- pocetkom 20. st. drzava postupno uvidja koristi od turizma i pocinje primjenjivati vec izgradjen sustav drustvenih
organizacija, na nacin da na njih prenosi dio svojih ingerencija.
- Nacionalni savezi (NTO) i nize razine drustvenog ustroja postaju paradrzavne jer im drzava dodjeljuje neke ovlasti i
prava te na njih prenosi dio svojih upravnih poslova
- izravna drzavna intervencija u turizam zapocinje u prvom desetljecu 20. st., da bi do pocetka II. svj. rata uzela maha u
svim europskim zemljama
- 1910. Nacionalni ured za turizam (ONT – Office National de Tourisme), Francuska, pri Ministarstvu javnih radova.
Utemeljeno je bilo radi promocije, no vise se bavilo pitanjima oko organizacije putovanja i boravka turista negoli
turistickom politikom i promocijom
- izravno drzavno mijesanje u turizam manifestira se najvise putem zakonske i druge regulative (donosenjem zakona
izravno i neizravno povezanih s turizmom i ugostiteljstvom), strucnim obrazovanjem (otvaranjem strukovnih skola) te
osnivanjem kreditnih ustanova koje su poticale turisticku izgradnju i sl. Takav razvojni put imala je organicacijska
struktura turizma vecine zemalja diljem svijeta.
3.3. RAZINE ORGANIZACIJE TURIZMA
- razine organizacije turizma unutar jedne zemlje:

o drustvena razina – povezuje drustvene subjekte emitivnog i receptivnog karaktera
o gospodarska razina – ostvaruje veze poslovnih subjekata
o strukovna razina – za iste profesije
o drzavna razina – administrativna tijela i institucije drzavne uprave
18
o medjunarodna razina – povezuje istovrsne subjekte iz raznih drzava prema razlicitim kriterijima, a najcesce
prema strukama
- u praksi najcesce na drzavnoj razini djeluju ministarstva turizma ili neko drugo ministarstvo u koje je turizam ukljucen
kao resor, a djeluju i druga tijela drzavne uprave, dok nacionalni turisticki savezi ili nacionalne turisticke organizacije te
gospodarske komore koje povezuju drustvene i gospodarske subjekte u turizmu unutar zemlje djeluju kao poludrzavna
tijela. Svi su oni ovlasteni zastupati neke zajednicke interese u turizmu
- nositelji turisticke politike – drzavna i paradrzavna tijela ili organizacije ovlastene za poslove upravljanja turizmom
sukladno odgovarajucim propisima (drzavne institucije, turisticki savezi, gospodarske komore i sl.) u praksi su najcesce
zaduzena za razna pitanja turisticke politike zemlje
OBILJEZJA SUBJEKATA U TURIZMU
- hijerarhicnost
o organizacijska struktura piramidalnog oblika
- mnogovrsnost
- raznovrsnost
o brojnost i razlicitost subjekata
- vodoravno nacelo povezivanja ostvaruje se izmedju raznovrsnih subjekata na istoj razini. Najcesce je u poslovnom
sektoru (u suvremenom turizmu poznatije kao javno-privatno partnerstvo)
- glavni uvjet za osiguranje kvalitetnog sustava organizacije u turizmu su cvrste uzajamne veze na vodoravnom i
okomitom nacelu te tocno definirane nadleznosti, kao i odgovornost i strucnost svih subjekata u turizmu
OKOMITO POVEZIVANJE U TURIZMU
- makroorganizacijski ustroj turizma u vecini zemalja izgradjivao se postupno na hijerarhijskome nacelu i najcesce ima
oblik piramide
- okomitim povezivanjem drustvenih organizacija na lokalnoj razini (u turistickim mjestima) u regionalne saveze pa
napokon i u nacionalne saveze (NTO), kao i vodoravnim povezivanjem raznih subjekata na istim razinama te postupnim
ukljucivanjem raznih tijela drzavne upravem, formira se organizacijska struktura turizma
19
3.4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA ODABRANIH ZEMALJA
- sustavi organizacija turizma nisu jednoliki, nego se razlikuju od zemlje do zemlje

- na uspjesnost organizacije turizma utjecu npr. drustveno-ekonomski sustav drzave, odnos drzave prema turizmu,
vaznost turizma za zemlju, razina razvijenosti turizma u drzavi i razni drugi cinitelji
- cinitelji makroorganizacije turizma:
o drustveno-politicko uredjenje i gospodarska razvijenost drzave te uloga turizma u gospodarskom razvoju
o odnos drzavne vlasti prema turizmu
o razina turisticke razvijenosti
o vanjski (egzogeni) cinitelji
- turisticka drustva i druge drustvene organizacije srodne turizmu neprofitnog karaktera te nacionalna turisticka
organizacija kao krovna organizacija pod cijim patronatom djeluju lokalna i regionalna turisticka drustva, u vecini su
zemalja zaduzeni za promidzbu od samog pocetka njihova djelovanja
NACIONALNE TURISTICKE ORGANIZACIJE ODABRANIH ZEMALJA
- danas su NTO mahom zaduzene za promociju turizma, a ponegdje imaju i sire ovlasti(u Grckoj se bave i turistickom
politikom)
- tu promociju djelomicno ostvaruju preko svojih predstavnistva u drugim zemljama
- 2008. HTZ otvorila novo predstavnistvo u Japanu kako bi privuklo japanske goste u HRV
- u SAD-u je turizam u nadleznosti posebnog Ureda za putovanja i turizam (Office of Travel and Tourism Industries, OTTI),
koji djeluje pri Americkome ministarstvu trgovine, te je zaduzen za istrazivanja u turizmu, statisticko pracenje i neka
parcijalna pitanja turisticke politike
- SAD nema poseban NTO vec nacionalne strukovne asocijacije komercijalnog karaktera
- europske NTO:
o ANTO – Austrian National Tourism Organisation
o Visit Britain
o GNTO – Greek National Tourism Organisation
o DZT – Deutche Zentrale fur Tourismus
o Turespana
o ENIT – Ente Nazionale Italiano per il Turismo
RESORNA TIJELA NADLEZNA ZA TURIZAM U ODABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA
- vecina zemalja je odvojila poslove turisticke promocije (sto najcesce obavljaju NTO) od turisticke politike i razvoja.
- tim se poslovima obicno bave resorna tijela ili institucije drzavne uprave nadlezna za turizam – NTA National Tourism
Authority
- rijetko djeluje posebno Ministarstvo turizma (Grcka 2004.g., Hrvatska 2008.)
3.5. USTROJ ORGANIZACIJE TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ I NJE ZIN POVIJESNI RAZVOJ
- organizacijski razvoj hrvatskog turizma se promatra od 1991. g.
20
RAZDOBLJE DO PRVOG SVJETSKOG RATA
- visi drustveni slojevi pocinju posjecivati nasa priobalna i kontinentalna mjesta

- 1844. g. Opatija – sagradjena vila Angiolina
- 1884. g. prvi veci hotel Kvarner u Opatiji
- 1868. g. utemeljeno Higijenicko drustvo u Hvaru
- higijenicka drustva – poseban organizacijski oblik na potpuno dobrovoljnoj i amaterskoj osnovi radi unapredjenja
turisticke ponude mjesta, brigom za tu ponudu te pruzanja informacija gostima i organiziranja njihova boravka u mjestu
- oko 1922. g. osnivaju se regionalni turisticki savezi u Splitu i Dubrovniku
RAZDOBLJE NAKON PRVOG SVJETSKOG RATA
- organizacijski ustroj poceo se izgradjivati prema talijanskom uzoru

- Ministarstvo trgovine i industrije osniva Odbor na promet stranaca (1921.) i nesto kasnije Glavnu upravu za turizam
(1930.)
- tada je osnovan i Vrhovni turisticki savjet
RAZDOBLJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA
- dinamican razvoj suvremenog masovnog turizma

- 1953. g. osnovan Turisticki savez Hrvatske
- 1976. g. – 396 turistickih drustava u Hrvatskoj koja su imala razgranatu mrezu turistickih biroa i informativnih centara
- turisticka drustva su i dalje bila vrlo vazna karika u razvoju hrvatskog turizma u tom razdoblju
- Turisticki savez Jugoslavije (TSJ) sa sjedistem u Beogradu je bio glavno tijelo za promociju turizma cijele zemlje te je u tu
svrhu upravljao s nekoliko predstavnistva u inozemstvu, ali se bavio i nekim pitanjima turisticke politike te
mnogonacionalne zajednice, u kojoj je Hrvatska bila turisticki najrazvijenija federalna jedinica
- turizam se razvijao dinamicno vise zahvaljujuci pozitivnim kretanjima na emitinim turistickim trzistima negoli odnosom
drzave prema njemu
ORGANIZACIJA TURIZMA U SAMOSTALNOJ REPUBLICI HRVATSKOJ
- od 1991. g. nestabilnost u regiji – Domovinski rat

- organizacijska struktura turizma u RH – 2009.
o drzavna razina
 Ministarstvo turizma
o drustvena razina
 HTZ – Hrvatska turisticka zajednica
 neprofitne drustvene organizacije
 planinarska drustva
 automoto drustva
 drustva prijatelja prirode
 ferijalni savezi/izvidjaci
 lovacka drustva i sl.
o gospodarska razina
 HGK – Hrvatska gospodarska komora
 HOK – Hrvatska obrtnicka komora
21
o strukovna razina
 UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
 KUH – Kamping udruga Hrvatske
 UHPA – Udruga hrvatskih putnickih agencija
 ACI – Adriatic Croatia International Club
 ONH – Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela
 Ruralis i sl.
3.6. ORGANIZACIJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA DRZAVNOJ RAZINI
UKLJUCENOST DRZAVNIH TIJELA I INSTITUCIJA U TURIZAM
- zakonodavnu vlast na nacionalnoj razini obnasa Hrvatski sabor. Ovlasti:

o usvajanje zakona i drugih pravnih akata
o donosenje drzavnog proracuna
- unutar sabora djeluje poseban Odbor za turizam
- izvrsnu ili upravnu vlast na nacionalnoj razini obnasaju predsjednik i Vlada RH sa svojim ministarstvima
- Vlada RH izravno i neizravno utjece na turizam tako sto:
o predlaze Hrv. saboru zakone i druge pravne akte
o donosi i provodi gospodarsku politiku i strategiju razvoja zemlje
o koordinira rad svih ministarstava
o predlaze proracun
- posebno tijelo drzavne uprave je drzavni inspektorat. Zadace:
o nadzor provedbe propisa svih gospodarskih subjekata i pruzatelja usluga
- na nizim razinama, u zupanijama, djeluju uredi drzavne uprave
- na razinama ispod zupanijskih, tijela lokalne samouprave su uredi i sluzbe u gradovima i opcinama. Oni izradjuju i
donose prostorne u urbanisticke planove, obavljaju komunalne poslove u slicno
DONOSENJE ZAKONA KAO JEDNA OD NAJVAZNIJIH MJERA DRZAVNE INTERVENCIJE U TURIZAM
- zakonske mjere su najvaznije sredstvo turisticke politike

- ceste promjene od samostalnosti
RESORNO MINISTARSTVO ZA TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ
- od 1991. – Minisarstvo turizma RH

- 1992. – Ministarstvo turizma i trgovine
- 1993. – 2003. Ministarstvo turizma opet samostalno
- 2004. – 2007. – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
- od 2008. – Ministarstvo turizma RH opet samostalno
- kao vrhovno tijelo drzavne uprave za turizam, aktualno Ministarstvo turizma RH zaduzeno je za sljedece upravne i
druge strucne poslove:
o glavni zadaci MTRH
22
 provodi upravne i strucne poslove koji se osobito odnose na turisticku politiku zemlje u sklopu opce
gospodarske politike
 odredjuje strategiju razvoja turizma zemlje
o ostali zadaci MTRH
 utvrdjuje razvoj i investicije u turizmu
 potice razvoj specificnih oblika turizma
 poduzima mjere radi unapredjenja kvalitete ukupne turisticke ponude u zemlji
 provodi kategorizaciju ugostiteljskih objekata
 uvodi medjunarodne standarde kvalitete u turizam, osobito u ugostiteljstvo
 provodi pracenje i analizu poslovanja ukupnog turistickog gospodarstva
 ostvaruje medjunarodnu suradnju u turizmu
 obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom
- poticajne mjere MTRH – izrada izvornih suvenira, razvoj tematskih turistickih puteva...
3.7. ORGANIZACIJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA DRUSTVENO J RAZINI
SUSTAV TURISTICKIH ZAJEDNICA
- 1991. – sustav turistickih drustava i saveza zamijenjen je sustavom turistickih zajednica (TZ) po uzoru na austrijski model
- vazni propisi RH u vezi s turizmom
o Pravilnik o proglasenju i razvrstavanju turistickih mjesta u razrede
o Naredba o razdobljima glavne sezone, predsezone, posezone i vansezone u turistickim mjestima
o Uredba o utvrdjivanju visine boravisne pristojbe
- Zakonom o TZ-u je odredjeno da su turisticke zajednice pravne osobe koje se osnivaju radi unapredjenja i promicanja
hrvatskog turizma. Tz-i se osnivaju radi podmirenja opcega, javnog interesa koje ostvaruje javni sektor i gospodarskih
interesa pravnih i fizickih osoba u svim djelatnostima cije su aktivnosti povezane s turizmom tako da upravljaju
destinacijom na razini za koju su osnovane.
- sva osnovna obiljezja turistickih zajednica
o opca korisnost
o nelukurativnost (neprofitnost)
USTROJBENI OBLICI TURISTICKIH ZAJEDNICA
- moguci ustrojbeni oblici:

o za podrucje opcina i gradova, zupanija i cijele zemlje (Hrvatska turisticka zajednica, HTZ), sto su obvezni oblici
osnivanja TZ-a, a mogu postojati i
o TZ-i sirih podrucja i TZ-i turistickih mjesta, sto su neobavezni oblici turistickih zajednica
o stanje krajem 2008.:
 162 TZ opcina
 119 TZ gradova
 22 TZ mjesta
 2 TZ podrucja (TZ Makarske rivijere i TZ otoka Krka)
 3 TZ-a vise podrucja i gradova (sredisnje Istre, sjeverno Zagorje, Baranja)
 20 TZ zupanija
 TZ Grada Zagreba i
 Hrvatska turisticka zajednica (HTZ)
23
- zadace HTZ:
o objedinjavanje cjelokupne turisticke ponude RH
o promocija RH na inozemnim trzistima
o podupiranje rada lokalnih i regionalnih TZ-a
o koordiniranje rada lokalnih i regionalnih TZ
o poticanje manifestacija u turizmu
- zadace regionalnih i lokalnih TZ:
o definiranje turistickog proizvoda turisticke destinacije
o kreiranje turistickog proizvoda turisticke destinacije
o predstavljanje turistickog proizvoda turisticke destinacije
- sve one jedinice lokalne samouprave na cijem podrucju se barem jedno naselje moze okarakterizirati kao turisticko
mjesto, obavezne su osnovati TZ opcine ili grada
- turisticka naselja se kategoriziraju u 4 kategorije (A,B,C,D pri cemu je A najvisi stupanj) prema kvantitativnim i
kvalitativnim kriterijima
o kriteriji za statisticko razvrstavanje
 petogodisnji prosjek nocenja u mjestu
 borj nocenja po stanovniku mjesta
 vrijednost prometa u ugostitieljstvu po stanovniku
 petogodisnji prosjek nocenja po postelji u smjestajnoj ponudi
 iznimno u A-razred ulaze i sva naselja s vise od 30000 stanovnika
o kvalitativni kriteriji
 vise kategorije smjestajnih i ugostiteljskih kapaciteta
 prirodna i kulturna bastina
 uredjenost javnih povrsina
 razvijenost dodatnih sadrzaja (sportskih, zabavnih, trgovinskih, kulturnih) i sl.
CILJEVI I ZADACI TURISTICKIH ZAJEDNICA
- ciljevi svih zajednica:

o poticanje razvoja i unapredjenje postojeceg turistickog proizvoda za ono podrucje na kojem su osnovane
o promoviranje turistickog proizvoda
o razvijanje svijesti o vaznosti turizma i potrebi ocuvanja okolisa
- zadaci lokalnih TZ-a (mjesni, opcinski, gradski)
 definiranje i profiliranje turistickog proizvoda turisticke destinacije
 predstavljanje turisticke destinacije na trzistu
o lokalni TZ-i osmisljavaju razne manifestacije, tiskaju promo materijale, uredjuju zelene povrsine a sve u svrhu
ravoja turistickog proizvoda destinacije
o manifestacije koje organiziraju TZ-i na lokalnoj razini: Spancirfest, Rabska fijera, neretvanski Maraton ladja,
Rijecki karneval, Djakovacki vezovi
- zadaci regionalnih TZ-a (zupanija, podrucja i otoka)
 zadace tih vise rangiranih TZ-a vise su usmjerene na koordinaciju i promociju
HRVATSKA TURISTICKA ZAJEDNICA
- nacionalna turisticka organizacija

- glavni zadaci HTZ-a
o objedinjavanje cjelokupne turisticke ponude RH
24
o promoviranje hrvatskog turizma u inozemstvu putem predstavnistva i nastupom na sajmovima (2008. 21

predstavnistvo u 19 za Hrvatsku vaznih emitivnih zemalja)
o poticanje razvoja turistickog proizvoda i razvijanje svijesti stanovnika nase zemlje o vaznosti i ulozi turizma
- ostali zadaci HTZ-a
o zastupanje RH u medjunarodnim turistickim organizacijama te suradnja sa srodnim organizacijama u drugim
zemljama
o obavljanje drugih srodnih poslova u skladu sa zakonom
- ciljevi HTZ-a:
o stvaranje i promicanje identiteta i ugleda hrvatskog turizma
o planiranje i provedba zajednicke strategije i koncepcije promocije turizma
o predlaganje i izvedba promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu
o podizanja razine kvalitete cjelokupne turisticke ponude RH
- izrada planova i programa promocije hrvatskog turizma jedna je od najvaznijih zadaca HTZ-a
- zadaca HTZ-a je koordinacija, uskladjivanje interesa, pruzanje potpore svim projektima turistickih zajednica na svim
razinama te obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava uspjesno djelovanje sustava TZ-a i provedba postojecih
planova, programa i njihovih zadataka
- od 1997. g. HTZ provodi akciju Volim Hrvatsku
- akcija Plavi cvijet – novcana pomoc projektima uredjenja mjesta u priobalju
- akcija Zeleni cvijet – novcana pomoc projektima uredjenja mjesta na kontinentu
- HTZ se bavi i predstavljanjem kulturne ponude, sustavom oznacavanja i interpretacijom turistickih atraktivnosti na
terenu
FINANCIRANJE SUSTAVA TURISTICKIH ZAJEDNICA
- TZ su neprofitne organizacije javnog karaktera

- ministar za turizam obnasa funkciju predsjednika HTZ-a
- financiranje TZ-a
o iz boravisne pristojbe i clanarine
o proracuna opcine, odnosno grada, zupanije i RH (jedinica lokalne i regionalne samouprave te drzavnog
proracuna)
o prihoda od dopustenoh obavljanja gospodarskih djelatnosti
o dobrovoljnih prihoda i darova
o imovine u vlasnistvu i sl.
- glavni izvori financiranja TZ-a
o boravisna pristojba
 prikuplja se od turistia koji dolaze na podrucje u kojem teritorijalno djeluje TZ i tu ostvaruju nocenje.
Visina pristojbe se obracunava po ostvarenom nocenju ovisno o razdoblju sezone i kategoriji
turistickog mjesta
 visinu boravisne pristojbe utvrdjuje Vlada RH na prijedlog ministarstva
 to je prihod TZ-a i neka vrsta turistickog poreza
o clanarina TZ-a
 ubire se mjesecno od pravnih i fizickih osobra koje posluju unutar odredjenog podrucja u kojem
teritorijalno djeluje TZ
 clanstvo je obavezno
 iznos clanarine se utvrdjuje posebnim provedbenim propisom
OSTALE EMITIVNE I RECEPTIVNE DRUSTVENE O RGANIZACIJE UKLJUCENE U TURIZAM U RH
25
- drustvene organizacije ukljucene u turizam RH

- sve su po karakteru dobrovoljne, neprofitne i od opce koristi, a mogu biti emitivnog i receptivnog karaktera
- emitivne drustvene organizacije
o drustva planinara
o alpinisticka drustva i savezi
o drustva biciklista
o izvidjacki savezi
o drustva umirovljenika
o omladinsko-sportska drustva
o auto-moto drustva
- receptivne drustvene organizacije
o kulturno-umjetnicka drustva
o drustva prijatelja prirode
o drustva prijatelja kulturne bastine
o lovci i ribici i slicno
3.8. ORGANIZACIJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA GOSPODARSKOJ I STRUKOVNOJ RAZINI
GOSPODARSKE KOMORE
- osnovni nositelji gospodarske aktivnosti u turizmu

o HGK – nevladina, strucno-poslovna organizacija svih pravnih osoba koje su u RH registrirane za obavljanje
gospodarskih djelatnosti
o HOK – ista asocijacija kao HGK, samo za obrtnike
- unutar komora djeluje poseban Sektor za turizam pri HGK, odnosno Ceh ugostitelja i turistickih djelatnika u HOK-u
- zadace obiju komorskih organizacija su zastupanje interesa svih nositelja gospodarske aktivnosti u zemlji, promicanje
hrvatskog gospodarstva u zemlji i u inozemstvu te poduzimanje raznih aktivnosti za unapredjenje rada i poslovanja
gospodarskih subjekata
STRUKOVNE UDRUGE U TURIZMU
- UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske – okuplja hotelijere, ugostitelje, ali i obrazovne ustanove u
kojima se skoluju njihovi buduci kadrovi. Pravni je sljednik HUH-a, Hrvatske udruge hotelijera i restoratera
- KUH – Kamping udruzenje Hrvatske – povezuje sve kampove u zemlji koji pruzaju usluge kampiranja
- UHPA – Udruga hrvatskih putnickih agencija – stiti interese turistickih agencija, ali i korisnike njihovih usluga
- ACI – Adriatic Croatia International Club – okuplja marine
- OMH – Nacionalna udruga malih obiteljskih hotela – okuplja manje hotele do pedesetak soba i petnaestak zaposlenih
- Ruralis – povezuje seoska gospodarstva koja pruzaju razne usluge u agroturizmu Istre
3.9. OSNOVNA PODJELA I RAZVOJ MEDJUNARODNIH ORGANIZACIJA UKLJUCENIH U TURIZAM
- 1919. prve medjunarodne organizacije – Liga naroda i Medjunarodna organizacija rada

- 1898. AIT, Medjunarodni turisticki savez – prva strukovna turisticka organizacija medjunarodnog karaktera
- 1919. NRA – National Restaurant Association, Americko nacionalno udruzenje restorana
26
- 1919. AH&LA – American Hotel and Lodging Association, Americko udruzenje hotela i druge vrste smjestaja
- Medjunarodne organizacije se definiraju kao zajednice vise medjunarodnih subjekata koje su osnovane medjunarodnim
ugovorom ili sporazumom, imaju vlastita tijela i sluze postizanju nekih zajednickih interesa ili ciljeva
- osnovna podjela
o opceg karaktera
o specijalizirane
- mogu djelovati univerzalno ili regionalno
3.10. MEDJUNARODNE ORGANIZACIJE OPCEG KARAKTERA KOJE SU POVEZANE S TURIZMOM
- svjetske (univerzalne) medjunarodne org. opceg karaktera povezane s turizmom:

o UN
o OECD – Organization for Economic Cooperation and Development, Organizacija za ekonomsku suradnju i
razvoj
- regionalne medjunarodne organizacije opceg karaktera povezane s turizmom
o Europa
 CE – Council of Europe, Vijece Europe
 CEI – Central Europe Initiative, Sredjnoeuropska inicijativa
 Working Communiity Alpe-Adria, Radna zajednica Alpe-Jadran
 OESS – Organization for Security and Cooperation in Europe, OSCE, Organizacija za europsku sigurnost
i suradnju
 AII - Adriatic-Ionian Initiative – Jadransko-Jonsku inicijativu
o druge regije
 Arapska liga
 CARICOM – Caribbean Community Region, Zajednica karipskih zemalja
SVJETSKE (UNIVERZALNE) MEDJUNARODNE ORG. OPCEG KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM
- UN
o brine za zastitinu okolisa i potice odrzivi razvoj turizma
o sudjeluje u izradbi metodologije za definiranje osnovnih statistickih pokazatelja u turizmu
o potice razvoj slabije razvijenih podrucja u svijetu putem turizma
o inicira medjunarodne konferencije posvecene turizmu
- specijalizirane agencije UN-a
o WHO – World Health Organization, Svjetska Zdravstvena organizacija – propisuje standarde za zdravlje i
sigurnost putnika na medjunarodnim putovanjima
o UNESCO – UN Educational, Scientific and Cultural Organization – zasluzna je za Popis svjetske bastine kojem je
cilj utvrdjivanje, zastita i prezentacija svjetskoga prirodnog i kulturnog blaga
o UNWTO – World Tourism Organization –
- UNEP – UN Environment Programme
REGIONALNE MEDJUNARODNE ORGANIZACIJE OPCEG KARAKTERA
- EU
o stimuliraju se odredjeni oblici turizma (kulturni, omladinski, ruralni i drugi)
o unapredjuje kvaliteta usluga
27
o provodi zastita turista kao potrosaca

o potice ocuvanje i zastita prirodne i kulturne bastine
o potice zaposljavanje u turizmu i ugostiteljstvu
o provodi standardizacija i poduzimaju druge aktivnosti
- osim Unije, vrlo veliku vaznost za turizam ima Vijece Europe; bavi se poticanjem razvoja kulturnog turizma tako sto
promovira posebne kulturne itinerare povezujuci turisticku ponudu nekoliko zemalja
- OECD, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju periferno se bavi turizmom kao cimbenikom odrzanja mira i
sigurnosti
3.11. MEDJUNARODNE TURISTICKE ORGANIZACIJE
- prema teritorijalnom naceli i prema podrucju djelovanja se mogu podijeliti na:

o svjetske (univerzalne)
 UNWTO
 WTTC, World Travel and Tourism Council
o regionalne
 ETC, European Travel Commision
 PATA, Pacific Asia Travel Association
 CTO, Caribbean Tourism Organization
 COTAL, Latinko-americka turisticka org.
o strukovne organizacije
 4 skupine
 organizacije cije clanice pruzaju usluge smjestaja i prehrane – IH&RA, International Hotels
and Restaurants Association
 posrednicke usluge u turizmu i usluge prijevoza – UFTA, United Federation of Travel Agents
Associations
 organizacije koje se bave zastitiom i prezentaciojom prirodnih i drustvenih resursa –
ICOMOS, International Council on Monuments and Sites
 strukovna medjunarodna udruzenja znanstvenika i drugih strucnjaka u turizmu – SKAL,
Medjunarodno udruzenje strucnjaka za turizam i putovanja
SVJETSKE (UNIVERZALNE) MEDJUNARODNE TURISTICKE ORGANIZACIJE
- UNWTO, Svjetska turisticka organizacija je krovna organizicija u turizmu ciji je glavni zadatak unapredjivanje opcih
uvjeta za razvoj turizma u svijetu
- osnovana 1975. g. u Madridu
- osnovni cilj UNWTO-a
o unapredjenje u razvoj turizma, s namjerom da se unaprijedi gospodarski razvoj, razumijevanje medju
narodima, mir, blagostanje i svekoliko postivanje te uvazavanje ljudskih prava i osnovnih sloboda bez obzira na
rasu, spol, jezik ili vjeru
o poticanje odrzivog razvoja turizma
- sto UNWTO radi?
o vodi brojne medjunarodne projekte
o prikuplja i standardizira pokazatelje u turizmu
o analizira podatke o turistickim kretanjima u svijetu
o prati utjecaj globalnih promjena na turizam i trendove u tirzmu
o organizira medjunarodne skupove
o donosi sve vazne dokumente za turizam
28
- WTTC, Svjetsko vijece za putovanja i turizam

o utemeljen 1990. g u Londnou radi utvrdjivanja vaznosti turizma za svjetsko gospodarstvo
o glavni zadatak je uvjeriti vlade pojedinih zemalja u golem doprinos putovanja i turizma u razvoju nacionalnih
gospodarstava i svjetske ekonomije opcenito
REGIONALNE MEDJUNARODNE TURISTICKE ORGANIZACIJE
- ETC
o osnovana 1948.g. kao nacionalni turisticki ured cijele Europe
o utemeljena sa svrhom objedinjene promocije turisticke ponude Europe na prekomorskim trzistima
- PATA
o regionalna turisticka org. za jugoistocnu Aziju i jedna od najbrojnijih regionalnih turistickih organizacija u
svijetu
MEDJUNARODNE STRUKOVNE TURISTICKE ORGANIZACIJE
- kao sto je vec napisano, 4 su skupine

o organizacije cije clanice pruzaju usluge smjestaja i prehrane
 hotelijeri - IH&RA, AH&LA, HOTREC
 kampovi i zabavni parkovi – EFCO&HPA
 omladinski hosteli u svijetu i Europi – IYHF i EUFED
 modernih restorana EMRA, Nacionalna udruga americkih restorana NRA
o organizacije cije clanice pruzaju posrednicke usluge u usluge prijevoza u turizmu
 udruzenja turistickih agencija i turoperatora; UFTAA, ACTAA, ASTA, WATA, IFTO, ETOA
 org. koje pruzaju posrednicke usluge u turizmu i prijevozu; CLIA, AIT, RDA, ECF, IATA
o organizacije koje se bave zastitom i prezentacijom resursa (prirodnih i drustvenih)
o strukovna medjunarodna udruzenja znanstvenika i drugih strucnjaka u turizmu, novinara te sudionika
putovanja
29
4. TURISTICKI RESURSI I ATRAKCIJE
4.1. POJMOVNO ODREDJENJE RESURSA U EKONOMIJI I TURIZMU
- u ekonomiji resursi se definiraju kao materijalna i duhovna dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti (valorizirati),
odnosno kao cimbenici koji se rabe u proizvodnji nekih roba ili usluga i sudjeluju u stvaranju realnoga bruto domaceg
proizvoda
- ubrajaju se u temeljne cimbenike proizvodnje
- u relativnom smislu su ograniceni zato sto se konstantno trose
- sto je bogatstvo resursa vece i raznovrsnije, to su vece mogucnosti i opsega i kvalitete proizvodnje dobara, odnosno
pruzanja usluga
- danas se upotrebljavaju mnoge zamjenske sirovine
- vrste resursa prema postanku:
o prirodni resursi
 cine ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na proizvodnju, ali i na cjelinu
ekonomskog zivota jedne zemlje
 sva ona dobra koja nalazimo u svom okruzenju; zemlja, vode, flora, fauna...
 mozemo ih podijeliti na obnovljive (voda, oni koji se regeneriraju) i neobnovljive (rudna bogatstva, oni
koji se trose i nepovratno gube)\
o drustveni (socioekonomski) resursi
 cine ih covjek, stupanj ili razina obrazovanja stanovnistva, bastina...
- u ekonomskoj teoriji, proizvodnim resursima se smatraja zemlja, rad i kapital
- TURISTICKI RESURSI (Kusen, 2002.) – sva sredstva koja se mogu privesti nekoj korisnoj svrsi u turizmu, pri cemu ti
resursi moraju imati visok stupanj privlacnosti kako bi svojim karakteristikama privuklu odredjeni segment turisticke
potraznje, sto posebno naglasavaju Vukonic i Cavlek kao temeljno obiljezje turistickih resursa
- svaki turisticki resurs ne mora biti turistika atrakcija, ali je svaka turisticka atrakcija turisticki resurs
- turisticke atrakcije su glavni resursna kojem se razvija turizam jer bez turistickih atrakcija ne bi bilo turizma, ali bez
turizma ne bi bilo ni turistickih atrakcija
4.2. PROSTOR KAO KOMPONENTA TURISTICKOG RAZVOJA
- primarna i sekundarna turisticka ponuda

- primarna turisticka ponuda je odredjeni prostor sa svim svojim potencijalima i sadrzajima
- priroda i njeni elementi su bili kljucni motivi turistickih kretanja u zacetku
- pod pojmom prostora u turizmu ne smije se shvacati samo prostor na kojem se turizam neposredno dogajda, odnosno
gdje se zadovoljavaju turisticke potreba (dakle o turistickoj destinaciji) vec i prostor gdje se stvara i donosi odluka o
turistickom putovanju (emitivno turisticko trziste) te prostor na kojem se zbiva kretanje od domicilnog mjesta do
turisticke destinacije (tranzitorno podrucje)
- obiljezja turistickog prostora; prostora na kojem se razvija turizam
o privlacnost
 o kvaliteti, odnosno stupnju atraktivnosti nekog resursa ovisi hoce li ga ljudi posjecivati, i koje doba
godine te koje i kolike ce ekonomske ucinke iz takvih aktivnosti generirati
 prirodni i drustveni resursi, da bi bili turisticki resursi, moraju posjedovati odredjena svojstva koja
utjecu na privlacenje privremenih posjetitelja
 4 osnovna svojstva turistickih resursa
 mogucnost bavljenja razlicitim sportsko-rekreacijskim i drugim aktivnostima
 odredjeni stupanj rijetkosti
30
 odredjeni stupanj znamenitosti

 visoka estetska vrijednost resursa
o turisticki potencijal prostora
 na osnovi ovih obiljezja moze se tocno utvrditi turisticki potencijal odredjenog resursa (ponajprije
prostora)
o turisticko-trzisna vrijednost
 obiljezja i svojstva reusrsa na odredjenom prostoru daju tom prostoru ekonomsku dimenziju, odnosno
turisticko-trzisnu vrijednost. Ona se mijenja u odredjenim turistickim razdobljima, nije uvijek
konstantna
- turizam rabi i pretendira na najatraktivnije resurse u odredjenom prostoru
- izgradnjom prometne infrastrukture i turisticki receptivnih kapaciteta, dodatno se narusava pa i devastira odredjeni
prostor
o nuzno je planirati mjere i postupke svekolike zastite turistickog prostoram ponajprije u ekoloskom smislu
4.3. ULOGA TURISTICKIH RESURSA U RAZVOJU TURIZMA
- TURISTICKI RESURSI
o ona prirodna ili drustvena dobra koja se mogu turisticki iskoristiti (valorizirati), odnosno, one pojave, objekte,
dogadjaje i sl. koje privremeni posjetitelji (turisti i izletnici) posjecuju tijekom svog putovanja zbog visokog
stupnja privlacnosti, odnosno atraktivnosti.
o su dio cjeline odredjenog geografskog podrucja, odnosno dio su neke zemlje ili regije, a bogatstvo turistickim
resursima je komparativna prednost tih zemalja ili regija u gospodarskom razvoju
o te su komparativne prednosti vece i vaznije sto resursi imaju veci stupanj privlacnosti jer tim svojstvima
privlace veci broj posjetitelja i ovaj dio turisticke potraznje prema kojem je razvoj turizma (turisticke
destinacije) strateski usmjeren. Upravo zato cjelokupna turisticka ponuda se mora temeljiti na izvornim
obiljezjima i svojstvima resursa (prostora) zbog postizanja sto boljih ekonomskih i neekonomskih ucinaka.
- valorizacija resursa u turizmu – ocjena turisticke vrijednosti nekog resursa ili prostora u cjelini
- reminder/ cetri svojstva atraktivnosti – rekreativno, kuriozitetno, znamenito i estetsko svojstvo
- elementi za ocjenu turisticke vrijednosti resursa (prostora):
o povoljnost geografskog polozaja
o udaljenost i prometna povezanost s turisticki emitivnim trzistima
o velicina izvora potraznje
o polozaj resursa u odnosu na glavne turisticke tokove
o polozaj prema konkurentskim i kompementarnim turistickim prostorima
- artificijelni sadrzaji – umjetno stvoreni sadrzaji
- egzistencijalne (osnovne) potreba turista zadovoljava sekundarna ili izvedena turisticka ponuda (cine je hoteli, moteli,
trgovine, restorani i sl.), koja je sekundarna po nastanku, ali ne mora biti po kvantiteti i kvaliteti
- kako bi se na optimalan nacin valorizirao prostor i pripadajuci resursu, primarna i sekundarna turisticka ponuda moraju
biti uskladjene po kvaliteti
- primarna turisticka ponuda se valorizira preko sekundarne, s to znaci da sekundarna ponuda pretvara primarnu u
ekonomsko dobro.
- klasifikacija turistickih resursa – podjela prema genskom podrijetlu
o prirodni (biotropski) resursi
 klimatski, geomorfoloski, hidrografski, biogeografski i pejsazni
o drustveni (antropogenim atropicni) resursi
 kulturno-povijesni, etnosocijalni, umjetnicki, manifestacijski i ambijetalni\
4.4. PRIRODNI RESURSI KAO TURISTICKE ATR AKCIJE
31
KLIMATSKI TURISTICKI RESURSI
- klimatski resursi – ubrajamo klimu koja obiljiezava i pristuna je na pojedinom podrucju te klimatska obiljezja podrucja
kao sto su insolacija, temperatura zraka, relativna vlaznost zraka, kolicina i vrste oborina te vjetrovi
- povoljna klima je jedan od najvaznijih cimbenika turisticke privlacnosti nekog mjesta, regije ili vece prostorne jedinice
- prema intenzitetu djeliovanja klima je komplementarni turisticki resurs, ali moze i samostalno djelovati na privlacenje
turista s obzirom na njezina rekreativna svojstva
- klima se definira kao prosjecno vrijeme u tijeku jedne godine na nekom podrucju
o ovisi o nizu cimbenika
- pregled tipova i podtipova klima
o poticajni tipovi klime na turisticka kretanja
 umjereno topla klima
 umjerena (svjeza) klima
 planinski tip klime
 hladna klima
o ogranicavajuci tipovi klime na turisticka kretanja
 ekvatorijalna klima
 tropska klima
 pustinjske klime
 polarna klima
- klimatski elementi (imaju znatan utjecaj na donosenje odluka o odabiru turisticke destinacije):
o insolacija, vlaznost i temperature zraka, vjetrovi te kolicina i vrsta oborina
- insolacija – dio sunceve energije koji dolazi do zemlje
- podrucja u kojima prevladava suha mediteranska klima turisticki su najatraktivnija podrucja svijeta
- vrste vjetrova:
o stalni
o periodicni
o lokalni vjetrovi
- vrste oborina
o kisa
o rosa
o mraz
o magla
o snijeg
o tuca
- tipovi vremena
o tip stalno vedrog vremena
o tip stalno vlaznog vremena
o tip promjenjivog vremena
GEOMORFOLOSKI TURISTICKI RESURSI
- sve reljefne raznolikosti i bogatstva povrsinskih i podzemnih oblika zemlje nastalih kao rezultat djelovanja endogenih
pokreta i egzogenog modeliranja
- u turizmu refeljni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvisenja) i geomorfoloske pojave u zemlji imaju bitnu ulogu u
oblikovanju turisticke ponude, ali i u izgradnji turisticki receptivnih kapaciteta, komunalne i druge infrastrukture
- oblici reljefa:
32
o planine i planinski lanci

 turisticka vrijednost porizlazi iz njihova rekreativnog znacenja, odnosno mogucnosti bavljenja
razlicitim sportovima
o vulkani
 624 aktivna vulkana u svijetu
o klisure
 suzene doline
 Djerdap (100km suzena dolina Dunava izmedju Srbije i Rumunjske)
o kanjoni
 Grand Canyon – dubina 1800m, u Europi Morace, Pive i Tare u Crnoj Gori, Cikole u Hrvatskoj
o pecine i spilje
- poseban geomorfoloski resurs su polja u krsu i oblici krkskog reljefa
HIDROGRAFSKI TURISTICKI RESURSI
- uz klimu, hidrografski elementi najprivlacniji su cimbenici razvoja suvremenog turizma, bez obzira na to o kojoj vrsti i
specificnom obliku turizma je rijec
- voda u turizmu ima uglavnom rekreativna, ali i estetska svojstva atraktivnosti
- podjela voda
o vode na kopnu
 tekucice
 rijeke
 potoci
 stajacice
 jezera
 bare
 podzemne vode
o svjetska mora
- sa stajalista turisticke privlacnosti svjetska su mora i priobalaj najprivlacniji prostori odmora, zabave, rekreacije i
zadovoljavanja covjekovih turistickih potreba
- razvedenost obale posebno je vazna jer osim pejsazne raznolikosti i mogucnosti za kreiranje raznovrsne turisticke
ponude, brojni zaljevi, uvale, zatoni, otoci i poluotoci modificiraju klimatske elemente i uvjete te pridonose kvalitetnijim
osobinama mora i priobalja
- cinitelji privlacnosti mora
o najvaznije je da more bude cisto, da su valovi male cisine, da su morske struje lagane, da nema velikih razlika
plime i oseke, da se obala blago spusta u more, ali mora biti i dovoljno duboko
o mirnoca mora
o zali i li plaze moraju biti ciste i prostrane kako bi bilo mjesta za kupace i opremu koju donose
- jezera mogu biti stalna, periodicna ili povremena
o s obzirom na postanak razlikujemo tektonska, vulkanska, ledenjacka, rijecna, provalijska i umjetna jezera
o premapolozaju dna mogu biti depresije(dno ispod razine mora) i kriptodepresije(dno nize od morske razine, a
povrsina jezera visa od morske razine)
- rijeke su stalne tekucice kojima trajnost protoka, osim izvorske vode, osiguravaju kise i otopljeni snijeg
o atraktivnosti rijeka vezana je i za neke kuriozitetne oijava na njima – vodopadi, slapovi (Skradinski buk, Plitvicka
jezera, Rastoke kod Slunja), kaskade, brzace i ponore
- podzemne vode – termalni izvori, gejziri i druge „vruce vode“ na zemlji
o termalni izvori su mjesta izbijanja toplih i vrlo toplih voda na povrsionu kroz rasjede u Zemljinoj kori
o Varazdinske, Krapinske, Tuheljske, Lipicke, Istarske, Stubicke, Bizovace i druge toplice
- gejziri su termalni vodoskoci u vulkansko-trusnim zonama
33
- ledenjaci su hidrografski oblik koji se formira na planinskim masivima i lancima u velikim visinama u umjerenim
geografskim sirinama
BIOGEOGRAFSKI TURISTICKI RESURSI
- flora i fauna
- tipovi biljaka
o prirodne biljke
 ovise iskljucivo o ekoloskim uvjetima podrucja u kojem uspijevaju
o kulturne biljke
 to su one pri cijem nastajanju, odrzavanjau, iskoristavanju i sirenju najvece znacenje i ma covjek,
njegovo znanje i trud
- biljni vijet u turizmu ima visestruko znacenej, a osobito estetsko, dekorativno, higijensko i rekreativno
- posebno znacenje u turistickim kretanjima imaju kuriozitetne biljke, npr. ekvoje u Sj. Americi, ginko u Kini, runolist na
Velebitu i sl. te kulturne biljke, npr. polja ruza u Bugarskoj ili tulipana u Nizozemskoj, banana u Brazilu ili naranca na
Siciliji
- sume su vrlo vazne u turistickim kretanjima zbog svojim funkcija i obiljezja te zbog mogucnosti uredjenja izletista,
izvodjenja strucnih izleta, razvoja lovnog turizma
- zivotnjski svijet ima visestruko znacenje za covjeka, od hrane i odijevanja do koristenja zivotinja kao vucne snage
o bogatstvo divlajci u sumskim prostranstvima i riba u vodama stvara u turizmu mogucnosti za sportsko-
rekreativne i zabavne manifestacije kao sto su lov, ribolov, jahanje, fotosafari, borbe s bikovima i sl.
PEJSAZNI TURISTICKI RESURSI
- pod pojmom pejsaza u turizmu razumijeva se jedinstven skup razlicitih prirodnih i drustvenih resursa odredjenog
prostora koji ima raznoliko i visestruko djelovanje na covjeka, pa ih zato svrstavamo u kompleksvne turisticke motive
kretanja
- 3 osnovna geografska elementa koja tvore svaki pejsaz
o sastav tla i geomorfoloski oblici
o vegetacija
o covjek i njegov utjecaj na pejsaz
- 3 velike skupine prirodnih pejsaza (i podskupine)
o planinski pejsaz
 alpski, pirenejski, karpatski, himalajski...
o nizinski pejsaz ili pejsaz relativno niskog reljefa
 panonski, ukrajinski, nizozemski, sjevernoamericki...
o primorski pejsaz
 dalmatinski tip obale, andaluzijski...
- 9 kategorija zasticenih podrucja (u zagradi stanje u Hrv prema DZS uz 02/2010)
o strogi rezervati (2)
 podrucja s neizmjenjenom ili neznatno izmjenjenom prirodom namijenjena ponajprije strucnim i
znanastvenim istrazivanjima
 Bijele i Samarske stijene, Hajducki i Rozanski kukovi na Velebitu
o nacionalni parkovi (8)
 zakonom su strogo odredjena i zasticena podrucja od svake eksploatacije
 Plitvicka jezera (1949.g., pod UNESCO-m od 1979.g.), Paklenica, Krka, Mljet, Kornati, Brijuni, Risnjak
i Sj. Velebit (1999.)
o parkovi prirode (11)
34
 prirodna ili dijelom kultivirana podrucja s izrazitim estetskim, ekoloskim, odgojno-obrazovnim,

kulturno-povijesnim i turisticko-rekreacijskim vrijednostima
 Kopacki rit, Medvednica, Biokovo, Telascica i Lonjsko polje
o posebni rezervati (80)
 podrucja stroge zastite jednog ili vise elemenata prirode
 Vrazji prolaz i Zeleni vir, Crna mlaka, Djurdjevacki pijesci, kanjon Cikole
o regionalni parkovi (2)
 prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podrucje kopna i/.ili mora s ekoloskim obiljezjima
medjunarodne, nacionalne ili podrucne vaznosti.
 Moslavacka gora i podrucje Mura-Drava u Hrvatskoj
o spomenici prirode (119)
 pojedinacni su izvorni objekti ili skupina objekata zive ili nezive prirode
 Modra spilja, Crveno i Modro jezero, Zlatni rat, Varazdinsko groblje, Husnjakovo
o znacajni kraobrazi (83)
 prirodni ili kutivirani predjeli velike krajobrazne vrijednosti i bioloske raznolikosti ili kulturno-povijesne
vrijednosti
 Rovinjsko priobalno podrucje, podrucje Istarskih toplica, Odransko polje, podrucje Sutinskih toplica
o park sume (35)
 prirodne ili sadjene sume koje su namijenjene odmoru i rekreaciji i imaju pejsaznu vrijednost. U njoj
su dopusteni samo hortikulturno-pejsazni i drugi radovi u skladu s njezinom namjenom
 Maksimi, Cikat (Mali Losinj), Trakoscan, Marjan
o spomenici parkovne arhitekture (121)
 cine parkovno oblikovanje nekih povrsina, arboretum, botanicki vrt, perivoj, neko stablo ili skupina
stabala, a koji imaju znanstvenu, kulturnu ili estetsku vrijednost
 u Hrv ih je mnogo, izdvajamo arboretume Opeka u Varazdinskoj zupaniji i Trsteno pokraj
Dubrovnika
4.5. DRUSTVENI RESURSI KAO TURISTICKE ATRAKCIJE
- drustveni resursi – sve pojave, objekti, procesi i dogadjaji koji kod covjeka stvaraju potrebu za kretanjem da bi
zadovoljio svoje srustvene i kulturne potrebe, nazivamo drustvenim (antropogenim) resursima. To su oni sadrzaji za
koje su vezana estetska i znamenita svojstva (atributi), a stvorili su ih narodi ili etnicke skupine u davnoj ili bliskoj
proslosti
o dijele se na:
 kulturno-povijesne
 etnosocijalne
 umjetnicke
 manifestacijske
 ambijetalne
KULTURNO-POVIJESNI TURISTICKI RESURSI
- sacuvani ostaci proslih civilizacija i njihova tehnoloska dostignuca, spomenici i pojedini objekti, urbanisticke cjeline,
umjetnick aostvarenja....
- osnovni motici zbog koji brojni turisti posjecuju ove resurse su njihova raritetnost i razina umjetnicke vrijednosti,
njihovo povijesno znacenje, estetske i druge vrijednosti
- turisti zele zadovoljiti i svoje kulturne potrebe
- najvazniji kulturno povijesni resursi
35
o doline rijeka Eufrat i Tigris, nekadasnji Babilon

o Nil – faraonski Egipat
o Grcka
o gotika
o barok
ETNOSOCIJALNI TURISTICKI RESURSI
- gurpa etnosocijalnih turistickih resursa vrlo je heterogena jer zahvaca cijeli spektar materijalne i duhovne kulture
jednog naroda, sve sto cini zivot jednog naroda
- narodne igre, pjesme, obicaji, graditeljstvo...
UMJETNICKI TURISTICKI RESURSI
- umjetnicki resursi su spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda te suvremena dostignuca u arhitekturi,
likovnoj, glazbenoj i kazalisnoj umjetnosti
- skupine kulturnih ustanova
o organizatori izlozbi
 muzeji, galerije, zbirke, knjiznice i slicne ustanove koje izlazu predmete koji su ostavstina kulturnih
vrijednosti cijeloga naroda ili pojedniog umjetnika
o organizatori priredbi
 ustanove koje organiziraju priredbe kao sto su kazalisne predstave, koncerti ili folklorne manifestacije
o organizatori obrazovanja
 ustanove vezane uz organizaciju obrazovnih i obrazovno-rekreacijskih aktivnosti za vrijeme kracih ili
duljih skolskih odmora (jezicni seminari, strucni seminari, kongresi, simpoziji i sl.)
MANIFESTACIJSKI TURISTICKI RESURSI
- manifestacije nisu osnovane radi turizma, ali turizam znatno utjece na njihov postanak, razvoj, vrijeme odrzavanja pa i
kvalitetu
- manifestacije prema vrsti dijelimo na
o kulturne
o sportske
o zabavne
o vjerske
o znanstvene
o gospodarske
- poznate manifestacije u RH:
o kulturne i sportske priredbe
 Splitsko ljeto, Dubrovacke ljetne igre
o festivali
 Filmski festival u Pulo, Festival djeteta u Sibeniku
o smotre folklora
 Djakovacki vezovi, Vinkovacke jeseni, Medjunarodna smotra folklora u Zagrebu
o viteske igre
 Sinjska alka, moreska
36
o karnevali i poklade, sajmovi, kongresi i sl.

 Samoborski fasnik
 Rijecki karneval
 Spancir fest u Varazdinu
AMBIJETALNI TURISTICKI RESURSI
- manje ili vece prostorne cjeline koje je stvorio covjek svojim radom i umijecem, a koje su svojim izgledom, tehnikom
izvedbe ili funkcijom za turiste posebno privlacne
- tu ubrajamo suvremene zracke i morske luke, sportsko-rekreacijske komplekse itd,
- Stradun u Dubrovniku, Gornji grad u Zagrebu...
37
5. UGOSTITELJSKA DJELATNOST – SMJESTAJ I PRATECE USLUGE
5.1. UVOD
- bit ugostiteljstva je pruziti siguran smjestaj, prehranu i pice osobama koje su na putovanju
5.2. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
- Ugostiteljstvo je pretezno usluzna gospodarska djelatnost koja se bavi pruzanjem ugostiteljskih usluga u
ugostiteljskim objektima
- obavljanje ugostiteljske djelatnosti u HR propisano je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti
- ugostiteljske usluge cine:
o pruzanje usluge smjestaja
o pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane
o pripremanje i posluzivanje pica i napitaka
o pripremanje hrane za potrosnju na drugom mjestu sa ili bez posluzivanja i opskrba tom hranom (catering)
- obiljezja suvremenog ugostiteljstva:
o gost pri donosenju odluke vodi racuna o kvaliteti usluge, sigurnosti i cistoci
o s obzirom na to da se radi o pretezno usluznoj djelatnosti, proizvodnja je nedjeljiva od potrosnje
o „pokvarljivost“ ugostiteljskih proizvoda i usluga – ako se, npr., propusti prilika da se odredjenog dana soba ne
iznajmi, taj je prihod zauvijek izgubljen
o poslovni postupci su u vecem dijelu rutinski, sto otvara mogucnost njihove standardizacije
5.3. POVIJEST RAZVOJA UGOSTITELJSTVA
- povijest razvoja ugostiteljstva je stara gotovo kao i covjecanstvo

- 1765. prvi restoran Boulanger, Pariz
- 1889. Hotel Savoy – prvi luksuzni hotel u Europi
- specificnosti ugostiteljstva u SAD-u
o mobilnost stanovnistva
o simbol prestiza i uspjeha
o ugledna profesija
o multinacionalnost
o jedinstveni ugostiteljski model
- veliki hotelijeri
o Cesar Ritz – svicarac, „kralj hotelijera i hotelijer za kraljeve“
o Ellsworth Statler – „Gost je uvijek u pravu“
o Conrad Hilton
o Ralph Hitz
o John Willard Marriott
o Ernest Henderson i Robert Moore – Sheraton
o Kemmons Wilson – Holiday Inn
o Paul Debrule i Gerard Pelisson - franc. korporacija Accor
o Isadore Sharp – Four Seasons
o Jamshetji Nusserwanji Tata – The Taj
o Robert Kuok – Shangri-la
38
o Rai Bahadur M.S. Oberoi – Oberoi
5.4. USLUGA U UGOSTITELJSTVU
- pruziti uslugu znaci usluziti nekog, biti u funkciji gosta, podrediti vlastite zelje, razpolozenja ili potrebe zeljama,
raspolozenjima, potrebama itd. gosta
- usluga je neopipljiva kategorija koja moze biti kompetitivni cimbenik u izboru hotela. Stoga ima jednaku, a u mnogim
slucajevima i vecu vaznost od interijera, financijske sredjenosti, organizacije, moderne tehnologije, opreme itd.
- TQM – Total Quality Management – sustav cjelovitog upravljanja kvalitetom koji razumijeva potpunu predanost
ostvarenju maksimalnog zadovoljstva gosta kao najvaznijeg cilja kontinuiranim naporima svih zaposlenika na svim
razinama. To podrazumijeva uslugu po mjeri (ne standardiziranu) i primijenjenu koncepciju ovlasti
- trenutak istine – koncepcija Jana Carlzona prema kojoj gost donosi zakljucak o kvaliteti hotela u svakom trenutku u
kojem se srece s osobljem hotela, bilo u izravnom (recepcionar) ili neizravnom susretu (sobarica)
5.5. UGOSTITELJSKI OBJEKTI
- ugostiteljske usluge se pruzaju u ugostiteljskim objektima, koji su namijenjeni, uredjeni i opremljeni za pruzanje
ugostiteljskih usluga, a moraju ispunjavati minimalne uvjete propisane za pojedniu vrstu ugostiteljskih objekata
- skupine ugostiteljskih objekata s obzirom na vrstu usluga koje pruzaju:
o hoteli
o kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjestaj
o restorani
o barovi
o catering objekti
o objekti jednostavnih usluga
- smjestajni ugostiteljski objekti se razvrstavaju:
o hoteli
 hotel bastina
 hotel
 aparthotel
 turisticko naselje
 turisticki apartmani
 pansion
o kampovi
 kamp
 kamp-naselje
 kampiraliste
 kamp-odmoriste
o objekti u kojima se pruzaju ugostiteljske usluge u kucanstvu
 soba u kucanstvu
 apartman u kucanstvu
 studio apartman u kucanstvu
 kuca za odmor u kucanstvu
 kamp u kucanstvu
- kategorizacija ugostiteljskih objekata je svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jednake ili priblizno jednake
kvalitete, a na temelju propisanih standarda
o kategorije smjestajnih objekata oznacavaju se odgovarajucim brojem zvjezdica
o kategorizacija ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli
39
 postojeci objekti (hotel, aparthotel, tur. naselje, tur. apartman) od ** do *****, a novoizgradjeni
objekti od *** do *****
 pansioni se kategoriziraju – postojeci standard i komfor, novoizgradjeni komfor
- s aspekta trzista, hoteli se razvrstavaju prema kriterijima:
o vrsta sadrzaja i usluga koju osiguravaju gostima
o standard kvalitete usluge
o cijene (koje odgovaraju ponudjenom standardu usluga)
o lokacija
o nacin gradnje
o pripadnost hotelskom lancu i/ili odredjenom hotelskom brendu
- HOTELI NA TEMELJU RALIZICITIH TRZISNIH ASPEKATA
o lokacija
 gradski
 primorski
 planinski
 seoski
o mikrolokacija
 uz zracnu luku
 u sredistu grada
 u predgradju
 uz glavne prometnice
 plazni
o motiv dolaska gosta
 poslovni
 kongresni
 odmorisni
 obiteljski
 wellness
 kasino
o vrsta usluga
 s punom uslugom
 s ogranicenom uslugom
 aparthotel
o velicina
 mali – do 75 soba
 srednje velicine – 76-149 soba
 veliki – 150-299 soba
 vrlo veliki – 300-499 soba
 mega hoteli – vise od 500 soba
o vlasnistvo
 drzavni
 institucionalni
 privatni
o razdoblje poslovanja
 cjelogodisnji
 sezonski
5.6. HOTELIJERSTVO U HRVATSKOJ
- struktura smjestajnih kapaciteta u Hrvatskoj 2008.
40
o privatni smjestaj 46,9%

o kampovi 22,6%
o hoteli 12,5%
o turisticka naselja 5,0%
o ostalo 15,5%
- hotelijerstvo u RH se pocelo razvijati od 1960-ih godina
- hrvatsko hotelsko trziste je podijeljeno na dva osnovna segmenta
o veliki hoteli
 vise od 150 soba
o mali hoteli
 s manje od 40 soba
- obiljezja malih obiteljskih hotela
o proizvod
 obisno do 40 soba
 restoran i bar
 mogucnost nudjenja i ostalih sadrzaja: manje prostorije za sastanke, wellness, fitness
o trziste
 specijalizirana trzista
 pretezno individualni gosti
 personalizirani odnos s gostom
o vlasnistvo i financiranje
 vlasnik pojedinac ili obitelj
 doo ili obrt
 vlastiti kapital
 subvencionirano kreditno financiranje
 gotovinske i negotovinske povlastice za vlasnika
o organizacija i zaposlenost
 vlasnik i manager u jednoj osobi
 vlasnik definira koncepciju i uredjenje objekta
 jednostavna i fleksibilna organizacija
 racionalno zaposljavanje
 briga o ukupnoj isplativosti hotela
- prednosti i nedostaci poslovanja malih obiteljskih hotela
o prednosti
 fleksibilniji u prilagodbi trzisnim trendovima
 osobnost vlasnika u upravljanju
 personalizirani odnos prema gostu
 mogucnost izrazite diferencijacije
o nedostaci
 ogranicene mogucnosti sirenja
 skuplja nabava
 nedostatak upravljackih znanja
 ogranicene mogucnosti napredovanja zaposlenika
- analiza strukturnih i trzisnih obiljezja hotelijerstva u Hrvatskoj
o mali udio hotela u ukupnim kapacitetima
 srpanj 2009.  581 hotel, 51,7 tisuca hotelskih soba, 99,4 tisuca hotelskih kreveta
o srednja razina kvalitete ponude
 49% hotelskih soba se nalazi u hotelima sa 3 zvjezdice
o mala zastupljenost medjunarodnih hotelskih brendova
 tek 17% ukupnih hotelskih kapaciteta
o neprivatizirani objekti
41
 2009.  preostalo jos 15 turisticko-hotelskih objekata neprivatizirano, to je 50 hotela s oko 10 tisuca

hotelskih kreveta
o ulaganje u renoviranje objekata
 95% investicija se odnosi na renoviranja ili na rekonstrukcije hotela
o okrupnjavanje hotelskog portfelja
 najvece domace hotelijersko-turisticke grupaceije(2008)
 Valamar, Maistra, Plava laguna, Blue Sun, Jadranski luksuzni hoteli
- UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
- HUH – Hrvatska udruga hotelijera i resorantera
5.7. HOTELIJERSTVO U SVIJETU
- suvremeno hotelijerstvo u svijetu obuhvaca:

o organizacije koje se bave izgradnjom i razvojem hotela te posjeduju hotelske objekte
o ogranizacije koje upravljaju hotelima bez obzira na vlasnistvo
o fransizne organizacije koje razvijaau hotelske lance, a ne posjeduju hotele niti njima upravljaju
- Hotelski lanac je sustav hotela udruzenih temeljem odredjenih interesa, odnosno organizacija koja konkurira u
hotelskoj industriji bilo lokalno, nacionalno, regionalno ili internacionalno, a sastoji se od vise hotela slicne
koncepcije ili teme.
- danas se procjenjuje da je 60% ukupnih hotelskih kapaciteta u svijeti dio nekog hotelskog lanca
- najvece svjetske hotelske organizacije:
o IHG (InterContinental Hotels Group), Accor, TUI AG/TUI Hotels&Resorts, Golden Tulip Hospitality Group, The
Rezidor Hotel Group
- u Europi je samo 1/3 hotela u hotelskim lancima
- u Europi su se razvili ovi hotelski lanci
o nacionalni
o regionalni – nastali organskim razvojem
- vrste afilijacija izmedju hotela i hotelskog lanca
o hotel moze biti u potpunom vlasnistvu i pod upravljanjem hotelskog lanca
o hotel moze biti unajmljen, pod fransizom, pod menadzment ugovorom ili u hotelskom (marketinskom) savezu
- s obzirom na poslovni oblik, hotelski lanci ukljucuju:
o vlasnicke organizacije, definirane vlasnistvom nad hotelskim objektima u svom sastavu
o organizacije za hotelski menadzment koje upravljaju hotelima
o hotelske konzorcije, odnosno marketinske saveze
- Hotelska grupacija ili hotelski konzorcij je marketinski savez uglavnom vlasnicki neovisnih hotela koji se udruzuju radi
unapredjenja vlastite trzisne atraktivnosti i dostupnosti potencijalnim gostima.
o fokus im je marketing sa zajednickim rezervacijskim sustavom
o dijele korporativne troskove, npr. troskove marketinga
o zadrzavaju neovisnost vlasnistva i upravljanja hotelom
o hotelska grupacija moze biti:
 lokalna skupina hotela koji promoviraju destinaciju
 skupina neovisnih hotela koji su geografski siroko rasprostranjeni i medjusobno ne konkuriraju
o primjeri: REZolutions, Best Western, Supranational Hotels....
- IH&RA – International Hotel&Restaurant Association, osnovana 1946.g. u Parizu
o jedina globalna poslovna organizacija koja predstavlja ugostiteljsku industriju diljem svijeta
o zastupa interese 300 000 hotela i 8 milijuna restorana
5.8. SUVREMENE KONCEPCIJE UPRAVLJANJA U UGOSTITELJSTVU
42
- u suvremenom hotelijerstvu su vlasnicka i upravljacka funkcija uglavnom odvojene jer organizacije za hotelski
menadzment u praviku nisu vlasnici hotela kojima upravljaju (one sklapaju ugovor o upravljanju hotelom s vlasnikom)
- podjela organizacija za hotelski menadzment
o organizacije za menadzment prvog reda
 pruzaju usluge operativnog upravljanja i usluge fransize, tj. pravo koristenja imena, odnosno
prepoznatljivog hotelskog brenda
o organizacije za menadzment drugog reda
 osiguravaju standard upravljanja hotelom, ali bez hotelskog brenda. Kada sklapa ugovor o upravljanju
hotelom s organizacijom za menadzment drugog reda, vlasnik se uobicajeno koristi hotelskom
fransizom drugih hotelskih organizacija
- ugovori se obicno sklapaju na razdoblje 10 do 20 godina
- odgovornosti organizacije za menadzment:
o osiguranje kvalitete hotelskog proizvoda i usluga putem profesionalnog upravljanja hotelskim poslovanjem
o organizacija zaposljavanja odgovarajuceg osoblja i njihovo osposobljavanje
o ostvarivanje prihoda, dobiti i ostalih poslovnih ciljeva, sa ili bez odredjenih jamstava dogovorenih s vlasnikom
hotela
o redovito izvjestavanje vlasnika o stanju u hotelu i o poslovanju
- vlasnik hotela:
o ima pasivnu ulogu u donosenju poslovnih odluka
o preuzima odgovornost za osiguranje potrebnih sredstava
o izdvaja novac u fond za odrzanje kvalitete proizvoda
o vlasniku pripada cjelokupna dobir ostvarena poslovanjem hotela
- organizacija za hotelski menadzment:
o obracunava sljedece naknade za upravljanje
 osnovna menadzment naknada – obracunava se na ukupni priihod, npr. 1,5-3%
 stimulativna menadzment naknada – obracunava se na ostvarenu bruto operativnu dobit hotela
 naknada za marketing – obracunava se na ukupni prihod ili prihod smjestaja
 rezervacijska naknada – obracunava se u postotku na prihod soba ostvarenih putem rezervacijskog
sustava ili kao odredjeni fiksni iznos po izvrsenoh rezervaciji putem rezervacijskog sustava
- FRANSIZA
- ugovor o fransizi jest ugovor izmedju hotelskog lanca i vlasnika hotela kojim hotelski lanac omogucava vlasniku
koristenje imena i identiteta hotelskog lanca (brenda) te standardnih poslovnih postupaka, tehnicko-tehnoloskih
standarda, marketinga te sredisnjeg rezervacijskog sustava
o davaetlj fransize nema vlasnickog udjela vec dobiva fransiznu naknadu
- hotelski brend je naziv, simbol, pojam, dizajn ili bilo koja njihova kombinacija koja se koristi za identificiranje
hotelskog proizvoda ili usluga i njihovo razlikovanje od konkurentskih
5.9. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE HOTELOM
- razvijaju se poslovne jedinice

- nacelo jedinstvenog naloga – zaposlenik ne smije imati vise od jednog neposrednog nalogodavca
- odgovornosti generalnog direktora hotela
o odnosi s investitorom
o upravljanje hotelom grupacije zasticene marke
o odnosi s lokalnom zajednicom
o vodjenje upravljackim timom hotela
o upravljanje hotelom
- vjestine generalnog direktora
o konceptualno promisljanje
o medjuljudska komunikacija
43
o sposobnosti administriranja
o tehnicke sposobnosti
- generalni direktor mora ucinkovito i interaktivno komunicirati s razlicim interesnim skupinama
o neposredno podredjeni zaposlenici – sustav delegiranja ovlasti
o drugi hotelski zaposlenici – MBWA – Management by wandering around, tj. rukovodjenje neposrednim
kontaktima sa zaposlenicima u svim odjelima
o gosti – moraju biti u kontaktu kako bi dobili neposredne informacije o usluzi
o vanjske organizacije
o ostali u lokalnoj zajednici
- organizacija velikih hotela – odjeli
o operativni odjeli
 recepcija, domacinstvo, hrana i pice (prihodovni odjeli)
o odjeli podrske
 marketing i prodaja, financije, nabava, odrzavanje, sigurnost i ljudski resursi, kontroling i upravljanje
prihodom (troskovne jedinice)
- odjeli u velikim hotelima se mogu dijeliti i na:
o prihodovne jedinice (gore navedene)
o troskovne jedinice (gore navedene)
UPRAVLJANJE ODJELOM SMJESTAJA
- sef recepcije je odgovoran izravno generalnom direktoru

- odjel se sastoji od portirnice (sire recepcije) i recepcije (uze recepcije)
- sef recepcije je nadredjen jedinicama kao business centar, bazen i telekomunikacije
UPRAVLJANJE ODJELOM DOMACINSTVA
- glavna domacica je odgovorna izravno generalnom direktoru

- odjel domacinstva se dijeli na jedinicu smjestaja, jedinicu javnih prostora, praonicu rublja i kemijsku cistionicu te
dekoraciju
UPRAVLJANJE ODJELOM HRANE I PICA
- direktor HiP-a je odgovoran izravno generalnom direktoru

- glavni sef kuhinje vodi pripremu hrane i odgovoran je za uspjesnost odjela hrane i pica, zajedno s direktorm HIP-a
- hoteli koji nemaju odjel hrane i pica, nego nude samo usluge nocenja i dorucka zovu se garni hoteli i ne mogu biti
kategorizirani s 5 zvjezdica prema hrvatskom pravilniku
ODJELI PODRSKE
- marketing i prodaja
- odrzavanja
- ljudski potencijali
- financije i kontroling
44
- nabava
- sigurnost
- upravljanje prihodom
- upravljanje prihodom smjestaja
5.10. RESTORANI I OSTALI OBJEKTI PREHRANE I PICA
- 4 skupine ugostiteljskih objekata za pruzanje usluga prehrane i pica i podskupine

o restorani
 restoran
 gostionica
 zdravljak
 zalogajnica
 pecenjarnica
 pizzeria
 disko
 slasticarnica
 objekt brze prehrane
o barovi
 kavana
 nocni klub
 nocni bar
 diskoklub
 caffe bar
 pivnica
 buffet
 krcma
 konoba
 klijet
o objekti jednostavnih usluga
 objekt jednostavnih brzih usluga
 objekt jednostavnih usluga:
 u kiosku
 u nepokretnom vozilu
 u satoru
 na klupi
 na kolicima
o catering objekti
 pripremnica obroka (catering)
- prema organizaciji:
o velike organizacije
o pojedinacni objekti
- za uspjeh u poslovanju restorana od odlucujuceg je znacenja lokacija restorana, koncepcija (tematiziranje), ugodjaj i
uredjenje, ponuda hrane i pica te usluga kao jedan od najvaznijih faktora uspjeha
5.11. PRATECE USLUGE
- objekti za pruzanje usluga rekreacije i zabave
45
o razliciti sportski tereni i objekti

o wellness i spa objekti
o tematski i zabavni parkovi
o kasina
- industrija sastanaka – organizacija sastanaka i konferencija
o ICCA – international Congres & Convention Association
o Hrv ima 76 objekata u kojima se odrzavaju skupovi, 334 dvorane, 41000 mjesta
o u Hrv postoji 5 dvorana za vise od 1000 sudionika
46
6. MEDJUZAVISNOST TURIZMA I PROMETA
6.1. UVOD
6.2. OSNOVNA OBILJEZJA POVEZANOSTI PROMETA I TURIZMA
- veza je vrlo duboka i kompleksna

- promet omogucava velikom broju putnika-turista savladavanje prostornih razlika i cini im dostupnim prirodna obiljezja
odredjenog prostora i njegove atrakcije
- 4 osnovne komponente turizma prema Millu i Morrisonu
o trziste
o putovanje
o destinacija
o marketinski mehanizmi
- turizam kao sustav aktivnosti ne moze funkcionirati bez gore navedenih komponenti koje su medjusobno povezane
ponajprije protokom informacija te putovanjem iz emitivne u receptivnu zemlju
- uloga prometa u turizmu
- promet je vrlo vazan cimbenik razvoja turizma i turizam bez njega ne moze funkcionirati
6.3. PROMETNA INFRASTRUKTURA U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA
- prometna politika je skup mjera koje poduzimaju razliciti drustveni i ekonomski subjekti, dio je gospodarske politike i
razvojne politike zemlje, ona je pravaac ili nacin akcije izabrane izmedju vise varijanti i u okviru danih uvjeta radi
postizanja ciljeva kojima se tezi i kao takva odgovor je vlade na nacionalne prometne potrebe zbog cega cesto nosi
atribut nacionalne politike
- determinante prometne politike – cinitelji koji utjecu na razvoj prometne politike; geografsko-prometni polozaj zemlje,
geopoliticki polozaj zemlje, refeljna obiljezja zemlje, oblik prostora...
- instrumenti prometne politike – ekonomska i administrativna sredstva sto ih nositelji prometne politike upotrebljavaju
za ostvarivanje odredjenog cilja ili skupine ciljeva
- glavni instrumenti prometne politike
o instrumenti politike regulacije – tehnicki standardi, politika parkiranja, ogranicenje brzine..
o instrumenti politike cijena – parkiralisne pristojbe, uskladjivanje vozarina
o instrumenti investicijske politike
o instrumenti organizacijske politike – upravljanje javnim prijevozom i koordinacija
o instrumenti koji utjecu na ponasanja korisnika prijevoza – prihvacanje novog stava prema javnom prijevozu
o izdavanje dozvola za ulazak na trziste
o nacionalizacija
o koncesije
- prometna infrastruktura – cjelokupnost gradjevinskih objekata i ostalih tehnickih uredjaja koji sudjeluju u prijevozu
putnika i tereta te prijenosu energije i vijesti
o cestovna prometna infrastruktura
o zeljeznicka prometna
o infrastruktura zracnog prometa
o infrastruktura pomorskog prometa
o infrastruktura rijecnog prometa
47
o infrastruktura telekomunikacijskog i postanskog prometa

- glavna obiljezja prometne infrastrukture su staticni karakter, dug vijek trajanja i visoka investicijska ulaganja
- pozitivan utjecaj prometne infrastrukture
o prometne pogodnosti
o pozitivni efekt na standard stanovnistva
o omogucavanje razvoja novih gospodarskih programa
o aktiviranje gospodarskih djelatnosti koje u tom podrucju nisu postojale
- negativni utjecaj prometne infrastrukture
o ekoloski problemi
o vizualna degradacija okolisa
o ugrozenost zivota, zdravlja i imovine
o ugrozavanje kvalitete zivota lokalnog stanovnistva
- cimbenici razvoja turisticke destinacije:
o dostignut stupanj razvijenosti vlastite prometne infrastrukture
o prometna infrastruktura njezinih glavnih emitivnih trzista
o prometne infrastrukture glavnih konkurenata na turistickom trzistu
- cimbenici prometne infrastrukture – kakvu prom. infr. treba pojedina turisticka destinacija ovisi o:
o njezinom prometno-zemljopisnom polozaju
o strukturi turista koji posjecuju tu destinaciju
o zemlji podrijetla turista koji posjecuju tu destinaciju
- cimbenici izbora prijevoznog sredstva turista ovisi o:
o izboru destinacije
o trajanju putovanja
o nacinu na koje je putovanje organizirano
o razini raspolozivih informacija
o dostupnosti informacija
o postojecim mogucnostima u prijevozu
o dostupnosti drughi vrsta prijevoza i informacija o njima
o kupovnoj moci pojedinca/kolicini novca s kojom razpolaze
o cijeni/trosku prijevoza
- VRSTE PUTNICKOG PROMETA
o cestovni putnicki promet
 autobusni prijevoz
 prijevoz vlastitim prometnim sredstvima
 prijevoz iznajmljenim prometnim sredstvima
 taksi prijevoz
 ostali oblici cestovnog prijevoza
o zracni putnicki promet
 redoviti (linijski), povremeni, charter, zracni promet LLC (niskobudzetnim zrakoplovnim
prijevoznicima)....
o vodeni putnicki promet
 pomorski promet
 rijecno-jezersko-kanalski promet
o zeljeznicki putnicki promet
 medjunarodni i domaci, prigradski, turisticki...
o putnicki promet brdskim zeljeznicama i zicarama
 putnicki promet brdskim zeljeznicama
 zicarski putnicki promet
o kombinirani putnicki promet
 fly&drive
 fly&rail
48
 drive&rail
 drive&sail
6.4. PRISTUPI U RAZVOJU PROMETA U DESTINACIJI
- u pristupu planiranja prometa za potreba neke turisticke destinacije mozemo govoriti o 4 dimenzije prometa:
o vanjska prometna dostupnost
 znaci povezanost turisticke destinacije s njezinim potencijalnim emitivnim trzistima
 mogucnost dolaska u konkretnu destinaciju nekoim prijevoznim sredstvom od ishodista putovanja
pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu ili motiv putovanja
 najvazniji aspekti analize:
 vrijeme trajanja putovanja
 cijena usluge prijevoza
 udobnost prijevoza
 sigurnost prijevoza
 osobne preferencije putnika
o unutrasnja prometna dostupnost
 osigurava mobilnost turista u nekoj turistickoj destinaciji radi zadovoljavanja njihovih turistickih
potreba
 mogucnost dolaska do pojedinih odredista u turistickoj destinaciji od smjestajnog objekta pod
prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu putovanja
o prateci usluzni objekti (PUO) uz prometne pravce
 visefunkcionalni prostori uz autoceste koji su namijenjeni zadovoljavanju osnovnih i dodatnih potreba
putnika i vozila
o promet u mirovanju
 ovi aspekti prometa:
 osiguravanje dovoljnog broja i na odgovarajuci nacin rijesenih parkirnih mjesta
 promoviranje koncepcija – „parkiraj i vozi“, „parkiraj i hodaj“
 uvodjenje pjesackih zona
 promoviranje europske inicijative, tzv. zelenih putova
 organiziranje i podupiranje javnih kampanja
- dvije suprotstavljene koncepcije u pristupu i organizaciji prometa za potrebe turizma
o Transport for Tourism
 sam prijevoz uobicajeno nije cilj, nego nuznost turistickog kretanja. Na prijevoz se gleda kao na nacin i
sredstvo savladavanja prostornih udaljenosti. Dominira troskovni model, a ne model korisnosti te
koncepcija ustupaka za ustupak
o Transport as Tourism
 pristup koji gleda na promet kao na integralni dio turistickog dozivljaja i sastavni je dio turisticke
ponude. Nije dominantan troskovni model, nego model zasnovan na dozivljau
6.5. ZASTUPLJENOST POJEDINIH VRSTA PROMETA U TURIZMU
- struktura koristenja prijevoznih sredstava u medjunarodnom turizmu u 2007.:

o zracni prijevoz 47%
o kopneni prijevoz 42%
o vodeni prijevoz 7%
o zeljeznicki prijevoz 4%
- istrazivanje Reiseanalyse – kontinuirano istrazivanje njemackog turistickog trzista
49
- percepcije putnika o pojedinim vrstama prijevoznih srestava

o osobni automobil
 pozitivno misljenje – neovisnost, individualnost, brzina, udobnost, pokretljivost, obitelj s djecom,
puno prtljage, domor
 negativno – cijena benzina, zagusenja, nezgode, kvarovi, neugodni mirisi, stres, naporno, buka
o vlak
 pozitivno – udoban, miran, bez stresa, siguran
 neg – spor, prenatrpanost, presjedanje, skup
o autobus
 poz – jeftin, kontakti sa suputnicima, veselo, osjecaj zajednistva
 neg – uzak, los zrak, buka, prespor, ljuljanje
o carter letovi zrakoplovom
 poz – brz, udoban, jeftiniji od redovitih linija
 neg – strah, nesigurnost, otmice, uzak, puno ljudi
o redovite zrakoplovne linije
 poz – daleka putovanja, dobar servis, brz, udoban, komforan
 neg – preskup, strah, mucnine, samo za poslovna putovanja
o brod
 poz – odmor, lezanje na suncu, morski zrak, romantika
 neg – morska bolest, opasan, oluje, dosadan, skup, polagan
- prema istrazivanjima ETC, automobil ce i dalje ostati dominantno prijevozno sredstvo u europskim putovanjima (>70%)\
- istrazivanje Tomas, koje provodi Institut za turizam iz Zagreba
o struktura koristenja prijevoznih sredstava za odlazak na odmor 2007. domaci i strani turisti u RH
 auto, motocikl – 81%
 autobus – 7,7%
 zrakoplov – 8,6%
 vlak – 0,3%
 brod – 0,7%
6.6. INTERDISCIPLINARNI PRISTUP ISTRAZIVANJU PROMETA I TURIZMA
- podrucja istrazivanja prometa i turizma

o medjuzavisnost putovanja i zdravlja
 svrha istrazivanja – otkrivanje uzroka straha od letenja, njegovih posljedica na zdravlje putnika i
pronalazenje nacina na koji je moguce sasvladati strah
o pojava SARS-a i utjecaj na putovanja i turizam
 podrucje koje treba istraziti da bi se na adekvatan nacin reagiralo i imalo na raspolaganju potrebne
mjere
o medjuzavisnost kvalitete usluga prijevoza i razine sigurnosti
 istraziti i definirati faktore koji utjecu na percepciju putnika o kvaliteti prijevoza s ciljem podizanja
njezine razine
o izucavanje razine primjene marketinga u kopnenom prijevozu
 nastoji se utjecati na promjene imidza pojedinih prijevoznih sredstava
o medjuzavisnost prometa i odrzivog razvoja turizma
 svrha istrazivanja je pronalazenje odgovarajucih mjera kako uskladiti planiranja razvoja turizma i
planiranja razvoja prometne infrastrukture
6.7. PRIORITETI RAZVOJA PROMETNOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE ZA POTREBE TURIZMA
50
- glavni ciljevi prometne politike u RH:

o dobra prometna povezanost unutar zemlje
 posebno izmedju primorkog i kontinentalnog dijela Hrvatske
o dobra prometna povezanost s okruzenjem
 uspostavljanje dobre prometne povezanosti sa susjednim drzavama
o razvoj tranzita
- prometni sustav se pojavljuje kao cimbenik unapredjenja ili limitiranja razvoja turizma, tako da ga treba razvijati tako da
bude sinkroniziran po pojedinim granama
51
7. TURISTICKO POSREDNISTVO – TURISTICKE AGENCIJE I TUROPERATERI
7.1. UVOD
- posrednici u turizmu imaju ulogu koordinatora i realizatora interesa ponudjaca i korisnika turistickih proizvoda/usluga
- glavni predstavnici turistickog posredovanja danas su turisticke agencije i turoperatori
7.2. THOMAS COOK – ZACETNIK AGENCIJSKOG POSLOVANJA U SVIJETU
- faktori turistickog trzista

o kompleksnost turistickog putovanja – trazenje najpogodnijeg nacina na koji ce se objediniti veci broj
pojedinacnih usluga koje pruzaju razliciti subjekti turisticke ponude, a koje turist konzumira u sklopu
zadovoljavanja turisticke potrebe
o tehnicko usavrsavanje prijevoznih sredstava – stvaranje mogucnosti da se preveze sto veci broj ljudi odjednom
o masovnost putovanja
o mogucnost ostvarivanja zarade obavljanjem posrednicke djelatnosti ove vrste
- ovom izazovu je prvi odgovorio Thomas Cook
o 5. srpnja 1841. prvo organiziratno turisticko putovanje s unaprijed odredjenim programom / pocetak
agencijskog poslovanja
o izlet vlakom od Leicestera do Leughborougha za 570 sudionika Antnialkoholicarskog drustva
- pocetak agencijskog poslovanja u RH
o braca Mihanovic
o 29. travnja – 6. svibnja 1863. pausalno putovanje u Gradac i Bec
o 2. listopada 1923. osnovana agencija Putnik u Beogradu, mada je na Hrvatskim prostorima prva agencija bila
Wagonlit
7.3. DEFINICIJA I FUNKCIJE TURISTICKE AGENCIJE
- Zakon o pruzanju usluga u turizmu

- Turisticka agencija (Klatt i Fischer, 1961.) – subjekt koji usluge trecih subjekata, koje su potrebne za putovanje i
boravak, posreduje turistima ili te usluge nudi u posebnim kombinacijam kao nove „vlastite usluge“
- Turistica agencija (prema Hrv. zakonu) – trgovacko drustvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska
jedinica koja pruza usluge organiziranja putovanja ili posredovanja usluga vezanih za putovanje ili boravak turista
- usluge koje turisticke agencije mogu pruzati klijentima prema zakonu:
o posredovanje u podrucju prijevoza putnika
o posredovanje u pruzanju ugostiteljskih usluga
o organiziranje i provodjenje turistickog aranzmana
o posredovanje u pribavljanju ostalih usluga
o davanje informacija i savjeta klijentima
- temeljne funkcije turistickih agencija
o posrednicka funkcija
 povezati turisticku ponudu s turistickom potraznjom
 turisticka agencija posreduje u pribavljanju pojedinacnih usluga za svoje klijente
 vrlo cesto na trzistu posreduju u prodaju tudjih turistickih aranzmana, odnosno gotovih proizvoda
drugih turistickih agencija ili turoperatora
 za sve usluge posredovanja naplacuju proviziju kao naknadu za obavljeni posao
52
o informativno-savjetodavna funkcija
 davati klijentima raznosvrsne informacije i savjete iz najsire domene putovanja, kulturnih i drugih
dogadjaja u pojedinim mjestima
 najcesce ostvaruju tu funkciju u izravnom, usmenom kontaktu s klijentima
o funkcija oglasavanja
 raspolazu s vrlo razlicitim promotivnim materijalima koje distribuiraju krajnjim korisnicima/klijentima
o organizatorska funkcija
 turisticka agencija nastupa na trzistu kao kreator, inicijator i organizator putovanja
 u ulozi organizatora posluje u svoje ime i za svoj racun
 proizvod agencije u koji ulazu svoj vlastiti kreativni rad naziva se turisticki aranzman, paket-aranzman
ili pausalno putovanje
- paket-aranzman (pausalno putovanje) – jest unaprijed utvrdjena kombinacija od najmanje dvije pojedinacne usluge
koje se sastoje od prijevoza, smjestaja ili drugih turistickih i ugostiteljskih usluga sto cine cjelinu, a pruzaju se u vremenu
duljem od 24 sata ili ukljucuju barem jedno nocenje te se prodaju po ukupnoj unaprijed utvrdjenoj (pausalnoj) cijeni
- odrednice paket-aranzmana
o najmanje dvije usluge
o pausalna cijena
- Pausalna cijena – znaci da korisnik ne moze iz te cijene razaznati koliko placa pojedinacne usluge iz kojih se sastoji
cijena aranzmana, a ta cijena mora biti niza od one koju bi turist platio kada bi sam za sebe organizirao takav aranzman
- turisticke agencije su upravo organizatorskom funkcijom uvelike utjecale na „demokratizaciju“ putovanja jer su
omogucile sirokom sloju stanovnistva da se ukljuci u turisticka putovanja
7.4. KANALI DISTRIBUCIJE U TURIZMU
- ponudjaci na turistickom trzistu mogu doci do klijenta izravnim putem ili putem posrednika, a na taj nacin govorimo o:
o izravnoj distribuciji – ponudjaci u izravnom kontaktu s klijentima, bez posrednika
o neizravnoj distribuciji – klijenti se susrecu s pruzateljem usluge tek kad ju stvarno pocinju koristiti
- u sustav distribucije u turizmu ulaze turisti, pruzatelji usluga i turisticki posrednici
- vrste kanala distribucije u turizmu
o izravni kanal
 pruzatelji usluge  potrosaci / turisti
o kanal na jednoj razini
 pruzatelji usluge  turisticke agencije  potrosaci / turisti
o kanal na dvije razine
 pruzatelji usluge  turoperatori  turisticke agencije  potrosaci / turisti
- promocija turistickih usluga
o znatno kompleksnija aktivnost u usporedbi s promocijom materijalnih proizvoda
o najzastupljeniji promocijski instrument je katalog aranzmana
 Svaki katalog aranzmana sadrzava naslovnu stranicu, uvodne stranice, promotivne turisticke
destinacije, informacije i smjestajnim objektima, pregled cijena i vremenski raspored aranzmana te
uvjete bukinga i informacije vezane uz moguci raskid ugovora.
7.5. OSNOVNE RAZLIKE IZMEDJU TUROPERATORA I TURISTICKIH AGENCIJA
- turoperateri su trgovci na veliko (grosisti), a turisticke agencije na malo (detaljisti)

- razlike:
- turisticke agencije
o trgovci na malo
53
o posrednici
o prodaje usluge u svoje ime, ali za tudji racun
o plasira na trziste tudje proizvode
o osnovni izvor prihoda: provizija
o ne snosi rizik za neprodane kapacitete
o ima izravni kontakt s klijentima
o izravno prodaje usluge klijentima
o lokacija mu je vrlo bitna za uspjeh u poslovanju
o glavna funkcija je posrednicka
o prevladava opca informativno-savjetodavna funkcija
o vrlo izrazena komercijalno-propagandna funkcija
- turoperatori
o trgovac na veliko
o poduzetnik i posrednik
o kupuje usluge u vlastito ime i za vlastiti racun
o kreira vlastiti proizvod
o osnovni izvor prihoda: prodaja vlastitih proizvoda
o snosi rizik za neprodane kapacitete
o po pravilu nema izravni kontakt s klijentima
o svoje proizvode najcesce prodaje uz pomoc posrednika
o lokacija nije presudna za uspjesno poslovanje
o glavna funkcija je organizatorska
o ima na trzistu specificnu informativno-savjetodavnu funkciju
o promocijska funkcija vrlo izrazena
- mnoge turisticke agencije djeluju i kao organizatori putovanja, ali se zbog te aktivnosti ne mogu svrstati u turoperatore
jer glavni izvor svojih prihoda ne ostvaruju po osnovi organizacije putovanja. Takve agencije se nazivaju grosisticko-
detaljisticke agencije. u Hrv, npr. Generalturist, Atlas, Kompas..
- vrste turistickih agencija

o emitivne
 iniciraju, organiziraju i omogucuju realizaciju putovanja i boravka turista na domacem ili inozemnom
trzistu. U hrv ih ima oko 200
o receptivne
 posluju na receptivnom turistickom trzistu, a glavna im je zadaca organizirati prihvat te sadrzajan
boravak turista u turistickoj destinaciji. S obzirom da je Hrvatska turisticki receptivna zemlja,
prevladavaju receptivne turisticke agencija; oko 450.
 danas se polako transformiraju u organizacije destinacijskog menadzmenta (DMC; Destionation
Management Company) koje na sebe preuzimaju ulogu organizatora sadrzajnog boravka u
destinacijama
o emitivno-receptivne
 agencije su dijelom svog poslovanja emitivne, a dijelom receptivne
- turisticke agencije su jos uvijek dominantan kanal distribucije usluga u turizmu
- internet je postao najveca prijetnja svim posrednicima na turistickom trzistu
- turisticke agencije moraju prihvatiti novu tehnologiju kao partnera, a ne kao prijetnju jer ce tako moci podignuti razinu
svojih usluga koje pruzaju klijentu na trazenu razinu kvalitete
7.6. NACELA POSLOVANJA TUROPERATORA
- pojavljuje se kao poduzetnik u dijelu organizacijskog putovanja
54
- turoperater zakupljuje razlicite kapacitete/usluge koje ce postati sastavni dio njegova turistickog proizvoda – paket-
aranzmana
- temeljena filozofija poslovanja
o zakup velikog broja razlicitih kapaciteta  kreiranje velikog broja aranzmana po povoljnim cijenama 
masovna prodaja tako kreiranih aranzmana
- turoperater svojim partnerima jamci bolju iskoristenost kapaciteta, sto znaci i vece prihode
- primjenjujuci nacelo ekonomije razmjera u organizaciji turistickih putovanja, turoperatori su uspjeli revolucionizirati
organizaciju turistickih putovanja te su ubrzo postali glavni generatori turisticke potraznje
- prednost koristenja usluga turoperatora ej u tome sto im stede vrijeme i novac jer su usluge skoro uvijek jeftinije od
onih koje bi platili da sami traze usluge
- turoperatori na sebe preuzimaju rizik neispunjenja ili manjkavog ispunjenja bilo koje usluge u aranzmanu u njihovoj
organizaciji te su odgovorni i za sigurnost klijenta tijekom putovanja i na odmoru
- koristi od suradnje s turoperatorom za pruzatelje usluga
o okupljaju turisticke potrosace
o poticu turisticku potraznju
o poticu turisticku promidzbu
o distribucija – turoperatori imaju dobro organizirane kanale distribucije
7.7. ULOGA TUROPERATORA U TURISTICKOM SUSTAVU
- turoperatori sudjeluju s oko 5-% u ukupnom fizickom opsegu medjunarodnog organiziranog turistickog prometa u
svijetu
- najveca trzista organiziranih putovanja u svijetu:
o Njemacka – 39 milijuna org. putovanja na godinu
o Velika Britanija – oko 20 milijuna
o Japan – vise od 12 milijuna
- vodeci europski turoperatori u svom sastavu osim turoperatora imaju i carter-zrakoplovne kompanije, hotelske lance u
turistickim destinacijama, lanac detaljistickih turistickih agencija putem kojih prodaju svoje aranzmane na emitivnom
turistickom trzistu, mrezu receptivnih turistickih agencija u turistickim destinacijama, rent-a-car agencije i sl.
- vodeci turoperatori u Europi i prihodi u mlrd. EUR u 2008.:
o TUI AG 15639
o Thomas Cook 11715
o REWE 4283
o Kuoni 2866
o Club Mediterranee 1727
- modularna putovanja – davanje mogucnosti klijentima da iz ponude turoperatora izaberu sto njima najvise odgovara, a
cijena se onda formira prema tako individualno odabranom paketu
- virtualni organizatori putovanja – on-line sustavi koji omogucuju kupnju aranzmana po dnevno aktualnim cijenama,
cime su povecali konkurentnost i utjecali na smanjenje marzi turoperatora
55
8. TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU
8.1. UVOD
- zbog ekonomskih koristi koje proizlaze iz razvoja turizma, opravdano je stekao status iznimno vazne komponente
nacionalnih gospodarstava mnogih zemalja
- razne zemlje u razvoju turizma vide izlaz iz gospodarskih i socijalnih problema (nerazvijene zemlje), a druga skupina
zemanja u vecoj ili manjoj mjeri sam oslanja na razvoj turizma radi dodatnog poticanja opceg gospodarskog rasta i
razvoja (zemlje u razvoju i razvijene zemlje)
- uz ostvarivanje koristi dolaze i negativne posljedice turizma
8.2. TURIZAM KAO EKO NOMSKA KATEGORIJA
- razliciti termini kako bi definirali u kojoj ekonomskoj kategoriji turizam pripada

o turisticka industrija
o industrija putovanja
o turisticka djelatnost
o turisticki sustav
o turisticko gospodarstvo
o gospodarska grana – krivo
o turisticki sektor
- zbog toga treba razjasniti kojoj ekonomskoj kategoriji turizam kao pojava pripada
TURIZAM KAO GOSPODARKA AKTIVNOST
- turizam je gospodarska aktivnost, ali u potpuno neodredjenom kontekstu jer se taj pojam ne moze rabiti kao okvir za
analizu njegova obuhvata u nacionalnom gospodarstvu, vec samo odredjuje njegov gospodarski karakter
TURIZAM KAO GOSPODARSKA DJELATNOST
- npr., djelatnost pruzanja usluge smjestaja u hotelima je samo dio gospodarske grane ugostiteljstva, ili preciznije, skupa
djelatnosti pruzanja usluga smjestaja te pripreme i usluzivanja hrane i pica
TURIZAM KAO INDUSTRIJA
- plodno tlo za potenciranje nerazumijevanja i pogresnog shvacanja

- industrija se u pravilu veze uz preradu sirovina, zbog toga dolazi do nerazumijevanja
TURIZAM KAO GOSPODARSKA GRANA
56
- ekonomika turizma je znanstveno utemeljena disciplina cije je mjesto u opcoj ekonomskoj teoriji zasluzeno i
argumentirano, a odnosi se na dio znanosti koji opisuje, analizira, objasnjava i dovodi u vezu pojave i odnose u turizmu s
gledista njihovih ekonomskih ucinaka i odraza
- moguc je odabir samo jedne od usluga pojedine gospodarske grane jer je nemoguce biti u isto vrijeme na dva razlicita
mjesta
- turizam nadilazi okvir gospodarske grane jer je skup komplementarnih proizvoda i usluga razlicitih gospodarskih grana i
djelatnosti, bez obzira na to sto u jednom njegovom segmentu proizvodi i usluge medjusobno konkuriraju
- proizvodi i usluge u turizmu su u velikoj vecini medjusobno komplementarni, a ne konkurentni
TURIZAM KAO GOSPODARSKI SEKTOR
- turizam ne moze biti okarakteriziran ni kao sektor gospodarstva jer se za sovju ekonomsku aktivnost izravno koristi
manjim ili vecim ucincima svih sektora nacionalnog gospodarstva
TURIZAM KAO GOSPODARSTVO
- netocno jer je nacionalno gospodarstvo najsira ekonomska kategorija, cime je postavljen presirok okvir za sagledavanje
ukupnih ucinaka turizma na nacionalno gospodarstvo
U KOJU ONDA EKONOMSKU KATEGORIJU SVRSTATI TURIZAM
- iz gore navedenih mogucnosti koje pruza opca ekonomska teorija moze se zakljuciti da je turizam:
o visokosofisticiran integralni sustav u okviru nacionalnog gospodarstva ciji djelokrug i struktura nadilaze
ekonomske kategorije djelatnosti, grane, industrije i sektora, a cine ga medjusobno povezani, heterogeni,
medjuovisni i komplementarni fragmenti razlicitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno cine logicku,
funkcionalnu i uravnotezenu cjelinu
- sofisticiranost sustava – upucuje na njegovu krajnju slozenost i mehanizmom otvorenog trzista doziranosti svake od
sastavnih komponenti kako bi se postigla potpuno logicka, funkcionalna i uravnotezena cjelina
- integralnost sustava – upucuje na sposobnost turizma u povezivanju medjusobno razlicitih komponenti nacionalnog
gospodarstva, koje, da nema turizma, ne bi ni bile u mogucnosti ostvarivati dodatne ekonomske ucinke
- slozenost sustava – sve se vise pokazuje kao nuznost, a ne kao preporuka jer su dosezi njegovih ucinaka dokazali da bez
sustavnog pristupa razvoj turizma moze dovesti do dugorocno stetnih ireverzibilnih posljedica
8.3. OBUHVAT TURIZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU
- turizam je krajnje slozena ekonomska kategorija ciji obuhvat u strukturi nacionalnog gospodarstva nije moguce
metodoloski potpuno definirati
- unatoc mnogim konferencijama jos uvijek nije postignut jedinstven globalni konsenzus oko metodoloskih postupaka po
kojima bi, na unificiran nacin, u svakome nacionalnom gospodarstvu bilo moguce utvrditi cjelovit obuhvat turizma
- TSA – Turisticka satelitska bilanca – osnovni paker klasifikacija i definicija potrebnih za sastavljanje uniformiranog i
metodoloski konzistentnog statistickog sustava za potrebe turizma
- najveca trzisna vrijednost i snaga turizma koja proizlazi upravo iz sinergijskog ucinka koji nastaje „filigranskim“
doziranjem ucinaka svake gospodarske aktivnosti koja ga cini stvarajuci tako novu dodanu vrijednost
57
- s analitickog stajalista vazno je primjetiti slozenost koristenja turistickog proizvoda iz kojeg proizlazi brojnost, ali i
medjusobna razlicitost koristenih proizvoda i usluga
- izracun ukupnih ekonomskih ucinaka koji se ostvaruju po osnovi turistickih putovanja
o zbrojiti svu potrosnju na proizvode i usluge razlicitih gospodarskih djelatnosti u okviru nacionalnog
gospodarstva koju posjetitelji realiziraju tijekom svog turistickog boravka
o iz svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turisticke ponude treba izdvojiti samo onaj dio
ucinaka koji strukturno pripada ucincima turizma
- iz objektivne nemogucnosti potpunog definiranja obuhvata turizma u nacionalnom gospodarstvu proizlazi i
nemogucnost potpunog utvrdjivanja njegovih ukupnih ekonomskih ucinaka (npr. udjela turizma u BDP-u) jer ce jedan
dio ekonomskih ucinaka turizma uvijek ostati skriven u ekonomskim ucincima niza gospodarskih djelatnosti koji cin
sustav turizma na neizravnoj osnovi
8.4. FRAGMENTIRANOST STRUKTURE TURIZMA I MOGUCE IMPLIKACIJE
- instrumenti makroekonomske politike: fiskalna i monetarna politika

- mjere makroekonomske politike
- fiskalna politika – obuhvaca poreznu politiku i politiku javnih rashoda, gdje se, u okviru porezne politike donose razlicite
poticajne ili destimulirajuce mjere koje su usmjerene na oporezivanje turisticke potrosnje, ponajprije kada je rijec o
porezu na dodanu vrijednost
- monetarna politika – usmjerena je na regulaciju kolicine novca u optjecaju, kreditnih plasmana i bankarskog sustava.
Instumentom upravnja HNB.
- poticajne mjere
- mjere koje otezavaju razvoj segmenata u turiszmu
- kombinacije mjera makroekonomske politike doista mogu utjecati na sustav turizma kako bi se postigli bolji ekonomski
ucinci
- strateski plan razvoja turizma – jasno definirane razvojne smjernice
8.5. VAZNOST TURIZMA ZA NACIONALNO GOSPODARSTVO
- vaznost turizma za nacionalno gospodarstvo proizlazi iz njegovih brojnih ekonomskih funkcija i ekonomskih ucinaka, ali i
brojnih odnosa koji nastaju u sustavu u kojem turizam djeluje i kojem pripada
- bit razvoja turizma pociva na cinjenici da se turizam razvija ponajprije zbog njegovih ekonomskih koristi koje u vecoj ili
manjoj mjeri pridonose razvoju nacionalnog, regionalnog, a osobito lokalnog gospodarstva
EKONOMSKE KORISTI RAZVOJA TURIZMA
- koristi za lokalno stanovnistvo

o zaposljavanje rezidenata odnosno stjecanje dohotka u okviru niza djelatnosti koji cine sustav turizma, a koje su
izvor materijalne osnove za zivot na tom prostoru
o pokraj podizanja standarda lokalnog stanovnistva, razvoj turizma podize i opcu kvalitetu zivljenja na turisticki
receptivnim prostorima u smislu bogatije ponude raznih proizvoda, usluga i sadrzaja koji, iako su namijenjeni
turistima, u pravilu ostaju na raspolaganju rezidentima i izvan glavnih turistickih sezona
- rastom turisticke potraznje, dohotka i zivotnog standarda lokalnog stanovnistva, privlacenjem i realizacijom kapitalnih
ulaganja privatnog sektora te zaposljavanjem na svim razinama, stvara se rastuca osnovica za prikupljanje svih oblika
poreza, doprinosa i drugih pristojbi koje javni sektor prikuplja za financiranje infrastrukturnih i drugih projekata
- pozitivni ishodi razvoja turizma za javni sektor:
58
o brža iygradnja infrastrukture i drugih objekata

o brža realizacija projekata
o manji ukupni troskovi
o ravnomjernija alokacija rizika
o kvalitetnija usluga
o stvaranje dodatnih prihoda na stetu subvencija
o ucinkovitije upravljanje resursima
o drustvena odgovornost
o zastita interesa svih ukljucenih subjekata
- ekonomske koristi razvoja turizma za privatni sektor
o stjecanje prihoda po osnovi koristenja javnog dobra radi ekonomske (turisticke) valorizacije
o inovacije
o prijenos tehnologije, znanja i iskustava na lokalno okruzenje te poslovanje prema medjunarodnim standardima
i nacelima najbolje prakse
- ekonomske koristi za strukovne organizacije i udruge neprofitnog karaktera
o vodjenje poslovnih registara pravnih osoba u domeni kojom se organizacija ili udrgua bavi
o uvodjenja i reguliranja standarda poslovanja
o poticanja suradnje medju udrugama u sustavu turizm
o predlaganje zakonskih rjesenja
EKONOMSKI TROSKOVI RAZVOJA TURIZMA
- primjeri:
o ekoloske pristojve
o izgradnja javne infrastrukture
o sezonski karakter poslovanja i zaposljavanja
o troskovi obrazovanja za potrebe turizma, zdravstva, drzavnosg inspektorata...
59
9. EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
9.1. UVOD
- uloga turizma u gospodarskom sustavau proizlazi iz njegovih ekonomskih koristi

- ekonomske funkcije turizma – sva njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje postavljenih ekonomskih ciljeva
i koja rezultiraju odredjenim ekonomskim ucincima
- 10 temeljnih ekonomskih funkcija turizma
o multiplikativna funkcija
o induktivna funkcija
o konverzijska funkcija
o funkcija zaposljavanja
o funkcija poticanja medjunarodne razmjene dobara
o apsorpcijska funkcija
o funkcija uravnotezenja platne bilance
o funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podrucja
o integracijska funkcija
o akceleracijska funkcija
9.2. MULTIPLIKATIVNA FUNKCIJA
- opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije turisticke potrosnje, tj. u
trenutku kada privremeni posjetitelj podmiri racun za bilo koju uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog
turistickog putovanja i boravka u turistickoj destinaciji
- svaki privremeni posjetitelj troseci svoj raspoloziv novac stecen izvan turisticki receptivnog prostora na raznovrsne
proizvode i usluge iz turisticke ponude, nesvjesno potice niz medjusobno uvjetovanih gospodarskih aktivnosti i
interakcija od kojih ucinci inicijalne turisticke potrosnje cine samo jedan (prepoznatljiv) dio cjelokupne slike ekonomskih
ucinaka koju ta potrosnja ostvaruje
- ekonomski ucinci turisticke potrosnje, nastali na temelju cirkulacije novca, odnosno njegove multiplikacije, mogu biti
okarakterizirani kao izravni, neizravni i inducirani ucinci
o izravni ekonomski ucinci turisticke potrosnje
 odnose se na ukupnost inicijalne turisticke potrosnje ostvarene u gospodarskim djelatnostima koje
izravno apsorbiraju turisticku potrosnju, a to su najprije ugostiteljstvo, turisticko posrednistvo, promet
i trgovina na malo
 primjer takvog jednog izravnog ekonomskog ucinka je ostvareni prihod nekog ugostiteljskog subjekta
od naplacene jedne usluge nocenja od turista koji je boravio u tom objektu
 ovi ukupne vrijednosti ovih ucinaka se dolazi agregiranjem vrijednosti novca koji su privremeni
posjetitelji potrosili u promatranoj destinaciji
o neizravni ekonomski ucinci turisticke potrosnje
 ukupnost svih troskova nastalih u procesu formiranja turisticke usluge (npr. usluge nocenja u hotelu).
Primjer, osnivanje nekog gradjevinskog subjekta koji gradi turisticki objekt. Da nema turizma,
vjerojatno taj turisticki subjekt ne bi ni postojao jer ne bi postojala objektivna okolnost za njegovo
osnivanje i profitabilno poslovanje
 ovi ucinci se procjenjuju pomocu tablice medjusektorskih odnosa hrvatskog gospodarstva
o inducirani ekonomski ucinci turisticke potrosnje
 odnose se na one ekonomske ucinke koji su nastali kao rezultat povecane kupovne moci lokalnog
stanovnistva i javnog sektora na turisticki receptivnom podrucju
60
 rast potrosnje rezidentnog stanovnistva u promatranoj turistickoj destinaciji posljedica je i povecanog

zaposljavanja u turizm, a time i zbog novonastale mase osobnih dohodaka dolazi do multipliciranja
potrosnje na lokalnoj razini i poticanja novih gospodarskih ciklusa
- proces multiplikacije turisticke potrosnje
- zbog cinjenice da je turisticka usluga najcesce sastavljena od najrazlicitijih ulaznih elemenata koji su takodjer prosli
odredjene faze dovrsetka i rafiniranosti, cirkulacija turisticke potrosnje rijetko se kad zaustavlja na prvoj ili drugoj razini
sekundardne potrosnje
- vazno je napomenuti da novac koji je posjetitelj potrosio na odredjenu turisticku uslugu ne cirkulira u svom inicijalnom
iznosu na svim razinama jer jedan dio tog novca izlazi iz cirkulacije vec na prvoj fazi, dok preostali umanjeni dio novca
nastavlja cirkulirati, ali i smanjivati na svakoj sljedecoj razini
- smanjenje tog novca je posljedica odljeva novca iz gospodarskog sustava koji je neizbjezan u gotovo svim gospodarskim
ciklusima, a rijec je o dijelu novca ostvarenog inicijalnom turistickom potrosnjom, koj u svom prolasku kroz nacionalno
gospodarstvo na svakoj od lancano povezanih razina sekundarne potrosnje djelomicno nestane iz opticaja
o razlozi odljeva novca
 uvoz proizvoda i usluga iz inozemstva – bez njih uopce ne bi bila moguca realizacija prethodno
spomenute turisticke potrosnje (npr. uvoz dostavnih vozila. opreme)
 stednja – gospodarski subjekti i domacinstva dio zarade povlace iz opticaja
 placanje poreza
 isplata placa zaposlenicima izvan zemlje
 placanje naknada za koristenje fransize
 repatrijacija profita – povlacenje profita sto ga subjekt ostvaruje po osnovi inozemnih ulaganja i dr. u
maticnu zemlju. Sto je odljev sredstava manji, veci je multiplikativni ucinak i obrnuto
61
- teorija multiplikatora polazi od cinjenice da ukupan ekonomski ucinak turisticke potrosnje proizlazi iz cirkulacije
turisticke potrosnje kroz vise gospodarskih ciklusa (iteracija), a cine ga zbroj izravnih, neizravnih i induciranih ucinaka
te potrosnje. Rezultat ovakve plodonosne cirkulacije jest multiplikativni ucinak koji se ogleda kao vrijednost novca
koja je ucla u gospodarski ciklus u prvoj, inicijanoj fazi, pomnozena s prosjecnim brojem iteracija u kojima ona
sudjeluje
9.3. INDUKTIVNA FUNKCIJA
- na osnovama multiplikativne funkcije se razvila teorija induktivne funkcije turizma, gdje se upravo zbog multiplikativnih
ucinaka turisticke potrosnje, pod odredjenim trzisnim uvjetima, pocinju stvarati potrebe za pokretanjem nove i
povecanjem postojece ponude u proizvodnji dobara i pruzanju usluga na lokalnoj i regionalnoj razini
- temeljna pretpostavka tome je intenziviranje razvoja turisticke ponude u odredjenoj turistickoj destinaciji
- primjer; zbog povecanja smjestajnih kapaciteta, javlja se potreba za pekarom. Otvaranje pekare je rezultat induktivne
funkcije turizam na razini lokalnog gospodarstva
- Definicija induktivne funkcije turizma pociva na cinjenici da osnovni interes nositelja gospodarske aktivnosti na razini
turisticke destinacije nijje sama turisticka potorsnja ni izravna dobit sto bi je pojedini gospodarski subjekti realizirali
iz same prodaje svojih proizvoda i usluga turizmu, nego uloga te turisticke potrosnje u indukciji povecanih ukupnih
ucinaka proizvodnje, odnosno pruzanja usluga.
- snaga induktivne funkcije turizma ovisit ce o porastu masovnosti potraznje za odredjenom turistickom destinacijom, ali i
o stupnju njezina turistickog razvoja, gdje se u odredjenim uvjetima pocinju stvarati zalihe potencijala u prosirednju
turisticki receptivnih kapacitete, ali i kapaciteta njihovih dobavljaca kojih na tom trzistu do tada nije ni bilo. To se u
ekonomskoj teoriji svrstava u okvir pojma ekonomije razmjera.
- zbog cinjenice da su u turizmu ponuda i potraznja prostorno dislocirane, zasicenost turistickog trzista treba promatrati u
najsirem mogucem kontekstu, tj. na globalnoj razini ili barem na razini jednog kontinenta. Dva su kljucna razloga za to:
o visoka cjenovna elasticnost turisticke potraznje - troskovi realizacije turistickog putovanja jedan su od kljucnih
elemenata u procesu donosenja odluke o odlasku na odabrano turisticko putovanje
o visoko izrazena supstitucija – realna turisticka potraznja koja iz velikog broja turistickih destinacija moze
izabrati one destinacije za koje smatraju da ce zadovoljiti njihove turisticke potrebe i od kojih mogu ocekivati
„vrijednost za novac“
- primjer indukcijskog ucinka – potrosnja goriva za prijevozna sredstva
9.4. KONVERZIJSKA FUNKCIJA
- sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, koji, da nema turizma ili da nisu ukljuceni u
turisticke tokove, ne bi ni ostvarivali ekonomske ucinke, ponajprije prihod
- cjenovna diferencijacija – hotelska soba s pogledom na more ce biti skuplja od one s pogledom na parkiraliste
- turisticka renta – uvijek se pojavljuje u slucajevima gdje postoji razlika u trzisnoj vrijednosti pojedinih turisticki
atraktivnih resursa
- konverzijska funkcija se ogleda i u generiranju dodatnih ekonomskih ucinaka zbog povoljnije prostorne pozicije na kojoj
se nalazi neki turisticki objekt u odnosu na glavnu ili jednu od glavnih atrakcija promatrane turisticke destinacije
- konvertiranjem nepotrosivih i kolicinski ogranicenih, neaktivnih resursa u one koji ostvaruju konkretan ekonomski
ucinak, turizam dobiva posebnu vaznost za odredjeno podneblje pa mozda i presudnu ulogu u stvaranju dohotka i
otvaranju novih radnih mjesta
- valorizacija drustvenih resursa otvara vise mogucnosti u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, osobito ako se
kombiniraju s atraktivnim prirodnim resursima. Prije svega se misli na kulturne, povijesne i vjerske resurse
62
9.5. FUNKCIJA ZAPOSLJAVANJA
- generiranje novih radnih mjesta

- razlikujemo izravno i neizravno zaposljavanje u turizmu
- izravno zaposljavanje
o zaposljavanje u domeni temeljnih gospodarskih djelatnosti koje cine sustav turizma kao sto su ugostiteljstvo,
turisticko posrednistvo, promet i trgovina na malo, a odnosi se na ona radna mjestaciji djelatnici dolaze u
neposredan kontakt s privremenim posjetiteljima
- neizravno zaposljavanje u turizmu
o zaposljavanje u svim ostalim povezanim gospodarskim djelatnostima cije su aktivnosti usmjerene u manjoj ili
vecoj mjeri na razvoj turizma
o primjer: dizajner ekskluzivnih motornih jahti
- koncepcija multiplikatora turisticke potrosnje takodjer se moze primjeniit i u kontekstu multiplikatora zaposljavanja,
odnosno povecanja broja novih radnih mjesta kao posljedica povecanog zaposljavanja u turizmu. Povecani priljev
turisticke potrosnje na odredjenom podrucju ujetovat ce povecanje broja izravno i neizravno zaposlenih u turizmu
- turizam ce biti jedna od malobrojnih gospodarskih aktivnosti u okviru koje se ocekuje konstantan rast ukupnog broja
zaposlenih
- 4 temeljna obiljezja zaposlenih u hrvatskom turizmu
o dominacija zena
o dominacija zaposlenih s prosjecno nizim stupnjem obrazovanja i kvalifikacija
o dominacija prosjecno starijih zaposlenika
o dominacija sezonskog zaposljavanja
- nije moguce izracunati tocan broj ukupno zaposlenih u turizmu
- turizam za lokalno stanovnistvo postaje privlacna (cesto i jedina) mogucnost zaposljavanja, s relativno dobrim radnim
uvjetima i izdasnim prihodima, koji su, doduse, u prosjeku sezonskog karaktera
- utjecaj turizma na zaposljavanje je puno izrazeniji u turisticki receptivnim zemljama koje pripadaju skupini zemalja u
razvoju kao sto su Hrvatska, Turska ili Cipar
9.6. FUNKCIJA POTICANJA MEDJUNARODNE RAZMJENE DOBARA
- funkcija turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara ocituje se u kretanju visine prihoda (izvoza) i rashoda
(uvoza) robe i usluga na razunu tekucih transakcija platne bilance
- utjecaj turizma na platnu bilancu moze imati pozitivan (aktivni) ili negativan (pasivni) predznak
o pozitivan utjecaj na platnu bilancu
 kada se radi o potrosnji inozemnih posjetitelja u HR, sva roba i usluge koje su pritom prodane
dobivaju izvozni karakter i imaju aktivan utjecaj na platnu bilancu
 funkcija turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara do svog punog izrazaja dolazi samo onda
kada je rijec o dobrima koja su proizvedena u HR jer se njihovim izvozom zadrzava ili povecava broj
radnih mjesta u HR, smanjuje nezaposlenost i pozitivno utjece na kretanje javnih prihoda
o negativan utjecaj na platnu bilancu
 kada se radi o potrosnji hrvatskog (rezidentnog) stanovnistva na turistickim putovanjima u
inozemstvu, tada sva roba i usluge koje turisti pritom kupe u inozemstvu dobivaju karakter uvoznih
dobara za HR i izravno se biljeze u platnoj bilanci
- neizravno potivanje medjunarodne razmjene – rijec je o medjunarodnim transakcijaam koje su nastale u procesu
formiranja turisticke ponude, i to o onim proizvodima i uslugama koje odredjena zemlja uopce ne proizvodi ili ih ne
proizvodi u dostatnim kolicinama
- najvazniji aspekt funkcije turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara je njegova izvozna funkcija
o turizam je za RH iznimno vazan izvor deviza, a samim time i jedan od najvecih izvoznika koji svoje inozemne
prihode ostvaruje nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta
63
- prednosti izvoza putem turizma

o potraznja dolazi k ponudi, za razliku robnog trzista gdje roba dolazi k potraznji
o proizvodi se konzumiraju u turistickoj destinaciji
o proizvodi i usluge se placaju odmah
o gotovi proizvodi (npr. prehrambeni proizvodi i pica) plasirani kao sastavni dio turisticke usluge postizu i do 4
puta visu prodajnu cijenu.....
9.7. APSORPCIJSKA FUNKCIJA
- apsorpcijska funkcija ili inflacijsko-deflacijska funkcija odnosi se na sposobnost turizma u uravnotezenju robno-
novcanih odnosa (realnog i financijskog sektora) u razvijenim gospodarstvima, kao i u gospodarstvima u razvoju, a javlja
se kao rezultat medjunarodnih turistickih kretanja
- djelovanje ove funkcije turizma na razvijene zemlje pozeljno je samo onda kada se njihova nacionalna gospodarstva
nalaze u uvjetima gospodarske stabilnosti
- turizam se ponudom cijelog spektra usluga (i proizvoda) javlja kao pogodan mehanizam za apsorpciju viska kupovne
moci iz razvijenih zemalja i pretvaranje tog viska u potencijal za snazniji gospodarski razvoj turisticki receptivnih
zemalja. Drugim rijecima, svako putovanje turista u inozemstvo povlaci za sobom stanoviti odljev novca ili viska
kupovne moci iz razvijenih turisticki emitivnih emalja uz istodobni priljev stranog novca i jacanje kupovne moci turisticki
receptivnih zemalja
- turizam u medjunarodnim okvirima ima vrlo vaznu ulogu u uskladjivanju financijskih i realnih sektora nacionalnih
gospodarstava na nacin da turisticki receptivne zemlje apsorbiraju visak kupovne moci razvijenih turisticki emitivnih
zemalja cime znatno doprinose uravnotezenju robno-novcanih odnosa obje skupine zemalja
- u uvjetima recesije i neravnoteze u robno-novcanim odnosima ova funkcija turizma smatra se dodatnom otegotnom
okolnoscu s kojom se bore i razvijene i nerazvijene zemlje
9.8. FUNKCIJA URAVNOTEZENJA PLATNE BILANCE
- stabilizacijska funkcija
- stabilizacijska funkcija ogleda se upravo u pokrivanju veceg dijela ostvarenog deficita robne razmjene s inozemstvom.
Svojim izdasnim prihodima od inozemne turisticke potrosnje turizam vec dulji niz godina uspjesno ublazava negativan
ucinak robne razmjene Hrvatske s inozemstvom vracajuci platnu bilancu u koliko-toliko ravnotezno stanje
- vrijedi spomenuti i ulogu turizma u stabilizaciji financijskog sustava RH jer nastupanjem svake turisticke sezone
osigurava veliki priljev deviza
9.9. FUNKCIJA RAZVOJA GOSPODARSKI NEDOVOLJNO RAZVIJENIH PODRUCJA
- jos se naziva i kompenzacijska funkcija

- sposobnost turizma u redistribuciji dohotka namijenjenog turistickoj potrosnji i redistribuciji kapitala
- tokovi distribucije dohotka i kapitala na globalnoj razini ili makroregionalnoj razini ekonomski su zanimljiviji jer znatno
utjecu na razvoj gospodarstva turisticki receptivnih zemalja, dok je u slucaju redistribucije na nacionalnoj razini rijec
samo o migraciji novca izmedju regija, koja relativno malo utjece na razvoj nacionalnog, ali sasvim sigurno bitno utjece
na razvoj lokalnog gospodarstva
- redistribucija dohotka iz gospodarski visokorazvijenih prema slabije razvijenim podrucjima, ili, redistribucija dohotka
namijenjenog turistickoj potrosnji, odnosno redistribuciji kupovne moci na globalnoj razini
64
- kao podljedica redistibucije dohotka namijenjenog turistickoj potrosnji javlja se i uloga turizma u redistribuciji kapitala u
obliku investicija u turisticke atrakcije, izgradnju turisticki receptivnih kapaciteta i popratne infrastrukture, provedbu
integracija medju gospodarskim subjektima, organizaciju razlicitih manifestacija od medjunarodne vaznosti itd.
- bez obzira na to je li rijec o redistribuciji dohotka ili kapitala, s globalnog, odnosno makroregionalnog aspekta moguce je
prepoznati dvije vrste tokova
o primarni – krecu se od razvijenih ka nedovoljno razvijenim i nerazvijenim podrucjima
o sekundarni tokovi – od slabije razvijenih ka jace razvijenim podrucijma
9.10. INTEGRACIJSKA FUNKCIJA
- s aspekta razvoja turizma u RH kljucna regija za njegov razvoj je svakako jadranska regija koja na europskoj razini
apsorbira 2% ukupnog turistickog prometa ,a na svjetskoj 1,1%
- turizam posjeduje specificnu integracijsku funkciju u gospodarskom povezivanju regija, od kojih ce se jedne suocavati
sa svim blagodatima, ali i posljedicama intenzivnog razvoja turizma, dok ce se one druge, proizvodnjom prethodno
spomenutih proizvoda i pruzanjem popratnih usluga, podupirati razvoj turizma u onim regijama koje takve resurse
ne posjeduju, ali o njima izravno ovise
- izostankom konkurentnosti na medjunarodnom robnom trzistu, kontinentalne regije Hrvatske sve vise nade polazu u
plasman dobara i ulgua upravo kroz turizam putem kojeg lakse pronalaze put do inozemnog trzista (nevidljivi izvoz). U
tom kontekstu, turizam treba prepoznati kao jaku kohezijsku snagu koja ce svojim integracijskim djelovanjem barem
djelomicno ublaziti regionalne socioekonomske nejednakosti
- primjer takvoh integracijskog djelovanja:
o u pripremi za turisticku sezonu u ugostiteljstvu je potrebno povezivanje s panonskom i peripanonskom
Hrvatskom kako bi se prikupili potrebni resursi
- prednosti integracijskog djelovanja turizma:
o potice se prosireno cirkuliranje dobara, usluga, ljudi i kapitala, sto u zavrsnici svim regijama Hrvatske
omogucava da na izravan ili neizravan nacin ostvaruju dohodak od turisticke potrosnje
o ne utjece se samo na ostvarivanje dohotka, vec i na zaposljavanje
o regije jacaju svoj gospodarski polozaj i podizu konkurentnost
- ogranicenja integracijskog djelovanja turizma:
o sezonski karakter turistickog prometa
o potencijalna opasnost se javlja kao pretjerana zelja da se u funkciju razvoja turizma stavi sto je moguce vise
domacih proizvoda i usluga pod svaku cijenu
9.11. AKCELERACIJSKA FUNKCIJA
- ocituje se u snazi turizma da razvija odredjena podrucja brze od pojedinih gospodarskih djelatnosti, gdje se pod
pojmom podrucja nacesce razumijeva neko geografsko podrucje, ali to moze biti i pojedina gospodarska djelatnost
- snaga turizma da na nekom geografskompodrucju osigura brži gospodarski razvoj od pojedinih gospodarskih
djelatnosti, tada je rijec o odabiru primarne orijentacije gospodarskog razvoja koja se temelji na komparativnim
prednostima i raspolozivosti resursa za turisticki razvoj
- uz ubrzani razvoj geografskih podrucja, turizam pomaze i u ubrzanom razvoju pojedinih gospodarskih grana u okviru
kojih su pojedine djelatnosti svoje resurse preusmjerile na razvoj turizma i time postigle znatan uspjeh
65
10. NEEKONOMSKE (DRUSTVENE) FUNKCIJE TURIZMA
10.1. UVOD
- da bi se mogli upoznati brojni razliciti motivi kao pokretaci odredjenih turistickih putovanja, potrebno je poblize
upoznati ponasanja ljudi u slobodnom vremenu u kojem se poduzimaju i turisticka putovanja
10.2. SLOBODNO VRIJE ME U TURIZMU – TURISTICKA DOKOLICA
- treba razlikovati pojmove radno i slobodno vrijeme te slobodno vrijeme i dokolica

- trend je skracivanje radnog vremena
- slobodno vrijeme je jedan od temeljnih faktora koji omogucava razvoj odredjenih drustveno-ekonomskih pojava kao sto
je turizam. Stoga u istrazivanju turizma treba poci iz njihove ishodisne tocke – slobodnog vremena.
- slobodno vrijeme kao kvantitativna kategorija proizlazi iz njegova stvarnog povecanja u odnosu na radno vrijeme
- kvalitativno koristenje slobodnim vremenom zbiva se u podrucju dokolice
- razlika izmedju slobodnog vremena i dokolice
o slobodno vrijeme je ono koje ostaje nakon ispunjenja svih radnih obveza. Ono nije potpuno slobodno jer
obuhvaca brojne obiteljske i drustvene duznosti, samo sto su one izdvojene iz organiziranog industrijskog rada
o svaka dokolica je slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolica
o dokolica razumijeva kvalitetno i produktivno provedeno slobodno vrijeme
o dokolica je vrijeme koje ima trostruko znacenje u covjekovu zivotu – odmaranje, zabavu i razvoj licnosti
o Bozovic - Dokolica je skup aktivnosti kojim se pojedinac po svojoj volji moze potpuno predati, bilo da se
odmara ili zabavlja, bilo da povecava nivo svoje obavijestenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se dobrovoljno
drustveno angazira ili da ostvaruje svoju slobodnu stvaralacku sposobnost posto se oslobodi svojih
profesionalnih, obiteljskih i drustvenih obveza
- Turizam, sport, kultura i drugi sadrzaji stvaraju mogucnost za kvalitetno provodjenje dokolice
- danasnje drustvo pasivno provodenje slobodnog vremena, kreiranog po formuli sun,sea,sand smatra nedostatnim
- aktivno provodjenje slobodnog vremena ima funkcionalni cilj odrzanja psihofizickog zdravlja, kao i podizanja razine
kvalitete zivota te ga stoga smatramo bitnim doprinosom dobrobiti zivota i velikim kapitalom suvremenog zivota
10.3. SADRZAJI SLOBODNOG VREMENA
- cimbenici koji utjecu na aktivnosti u dokolici

o subjektivni cimbenici – drustveni polozaj, obrazovanje, sposobnosti, stecene navike itd.
o objektivni cimbenici – kulturno naslijedje uze i sire okoline, aktualna ponuda i dostupnost odredjenih sadrzaja
- ponasanje covjeka unutar slobodnog vremena
o neproduktivno – smatraju se aktivnosti koje iscrpljuju u unosenju promjena u slobodne trenutke da bi se
uspostavila prividna ravnoteza izgubljena u radu i svladala dosasda. U njoj se covjek emocionalno ne
potvrdjuje, vec ispraznjava
o produktivno ponasanje – smatra se svijest o covjeku koji sebe dozivljava kao cinitelja. Ovakvi oblici ponasanja
mogu se promatrati i s kvantitativnog i kvalitativnog aspekta
- turizam, slobodno vrijeme i turisticka dokolica su medjuzavisne pojave. Slobodno vrijeme stvara prostor za brojne
aktivnosti u turizmu, a turisticka dokolica je kvalitativna komponenta slobodnog vremena.
66
10.4. DRUSTVENE (HUMANISTICKE) FUNKCIJE TURIZMA
- dvije su skupine funkcija turizma:

o ekonomke
o drustvene, ili neekonomske funkcije
 kulturna i obrazovna funkcija turizma
 zdravstvena fukcija
 sportsko-rekreacijska funkcija
 politicka i socijalna funkcija
KULTURNA I OBRAZOVNA FUNKCIJA TURIZMA
- omogucava covjeku da upoznaje odredjene kulturne vrijednosti u turistickoj destinaciji te da se njima koristi i uziva u
njima. Time turizam pridonosi povecanju opce naobrazbe i kulture ljudi
- mnogi turisti putuju s ciljem upoznavanja kulture ili razlicitih oblika obrazovanja. Tako se ispreplecu kulturna i
obrazovna funkcija turizma pa ih s pravom neki strucnjaci smatraju jedinstvenom funkcijom turizma
- zelja je sve veceg broja ljudi za upoznavanjem i ucenjem kulturnih vrijednosti stvara nove motive turisticke potraznje i
intenzivira putovanja prema kulturnim sredistima.
- posebno privlacnu snagu imaju prirodne atrakcije i kulturno-povijesna bastina koje stvaraju poseban imidz destinacija.
Osim toga, znacajnu ulogu u razvoju turizma ima izgradnja novih turistickih atrakcija
- grupiranjem kulturno-turistickih atrakcija postizu se bolji promotivni ucinci
- kulturni turisti – raspoznaju se po odredjenim karakteristikama – natprosjecnog su obrazovanja i primanja, srednje i
starije zivotne dobi, iskusni su putnici koji posjecuju veci broj kulturnih atrakcija tijekom putovanja
o tri tipa kulturnih turista
 turisti motivirani kulturom – cini 5-15% turista i oko 5% lokalnog stanovnistva, a motivirani su i
privuceni odredjenim kulturnim vrijednostima ili dogadjajima (primjerice odlazak ba Dubrovacke
ljetne igre)
 turisti inspirirani kulturom – cine ih turisti oko 30% i lokalni stanovnici sa oko 15% koji su inspirirani
odredjenim kulturnim atrakcijama ili dogadjajima, a ne posebno lokalnom kulturom, mogu ih posebno
privuci kulturne predstavem koncerti, izlozbe
 turisti privuceni kulturom – turisti koji su privuceni kulturom, iako unaprijed ne planiraju posjet
kulturnim aktrakcijama, ali ih posjecuju ako su im ponudjene za vrijeme odmora
- kulturni turizam obuhvaca sva putovanja koja ukljucuju posjete kulturnim atrakcijaam izvan stalnog mjesta boravka s
ciljem stjecanja novih znanja i dozivljaja koja zadovoljavaju kulturne potrebe pojedinaca (Corak, Mikacic)
- kulturni turizam predstavlja poseban oblik turizma u kojem prevladava interes potraznje za objektima i sadrzajima
kulturnog karaktera. On ne znaci samo putovanje u proslost vec u upoznavanja sa suvremenim zivotom nekog grada ili
turistickog prostora, posjet nekoj kulturnoj priredbi, kazalisnoj predstavi i sl. (Vukonic i Cavlek)
- iako je obrazovna funkcija turizma blisko povezana s kulturnom funkcijom, ona se moze promatrati i kao zasebna
funkcija
- obrazovna funkcija turizma se zasniva na tezi da svako turisticko putovanje donosi turistima nova znanja i spoznaje s
razlicitih podrucja zivota
o Ona je povezana sa znatizeljom covjeka za novim spoznajama koje se stvaraju kroz turisticko putovanje
- kongresni turizam – oblik turizma koji se zasniva na obrazovnoj funkciji
ZDRAVSTVENA FUNKCIJA TURIZMA
67
- zdravlje je jedan od najstarijih, trajnih i najjacih motiva turistickog gibanja i turizam uvijek i u svim svojim oblicima
manje-vise ima zdravstvenu funkciju
- zdravstvena funkcija je neekonomska funkcija s neposrednim djelovanjem koja izravno utjece na zdravlje i kondiciju
covjeka (Vukonic i Cavlek)
- zdravstveni turizam moze se definirati kao privremena promjena stalnog boravista pojedinca u odredjeno povoljno
klimatski ili kupalisno mjesto radi zdravstvene preventive, kurative i rehabilitacije (Vukonic i Cavlek)
o veze se za mjesta i podrucja s povoljnom klimom, uz termalne izvore ljekovitih voda te uz drueg prirodne
agense koji mogu pozitivno djelovati na zdravlje
- ljecilisni zdravstveni turizam zasniva se na razlicitim dijagnozama i programima lijecenja razlicitih bolesti lokomotornog
sustava, artroza ili da lijecenju kronicnih bolesti
- medicinski turizam – priprada zdravstvenom turizmu, a obuhvaca razlicite postupke lijecenje, poput plasticne kirurgije,
stomatologije i sl.
- zdravstveno-preventivni turizam – zasniva se na medicinskim i drugim programima ciji je cilj prevencija bolesti, tj.
sprecavanja bolesti i ocuvanje zdravlja
o ovi programi aktivnog odmora zasnivaju se na dijagnostici stanja zdravlja i programima vjezbanja radi
poboljsanja funkcionalnih i motorickih sposobnosti organizam
o medicinski programirani aktivni odmori mogu se smatrati pretecom novog programa u turizmu – wellnessa
o wellness – cjelokupan koncept zdravlja, a obuhvaca sva podrucja zdravnog kretanja, tjelesnog vjezbanja,
prehrane, opustanja i ovladavanja stresom do osjecaja ugode i zadovoljstva (Metz)
o Wellness – visoka razina svijesti o ljudskim potreba, gdje je zdravlja bogatstvo pojedinca kojim on treba nauciti
raspolagati (Andrijasevic i Bartoluci)
o wellness programi
 alternativni i komplementarni programi lijecenja
 sportsko-rekreacijski i fitness-programi
 programi tzv. autohtone kulture
 primjena prirodnih agensa
 relaksacija i pomladjivanje
 programi duhovne obnove
 kulturne atrakcije
o prednosti razvoja wellness-turizma
 poticaj poduzetnistva u malim i srednjim poslovnim org, povecanje zaposlenosti
 destinacija se moze osnaziti i uciniti odrzivom ukljucivanjem znanja, ljudi i vjestina lokalne zajednice u
dizajniranju wellness-proizvoda
 destinacija se moze brze ekonomski razvijati jer wellness-turisti trose vise nego ostali turisti
 wellness-turizam koji ukljucuje prirodne resurse moze pomoci u ocuvanju okolisa
 moze unaprijediti zdravstveno-turisticku ponudu i stvoriti novi imidz destinacije
 razvojem zdravstveno-turistickih cenatara koji pruzaju usluge zdravstvene prevencije i
rehabilitacije u koje pripadaju i programi wellnessa – spa centri
 wellness moze postati vodeci turisticki proizvod, posebno izvan glavne turisticke sezone
SPORTSKO-REKREACIJSKA FUNKCIJA TURIZMA
- rekreacijska funkcija turizma je osobito naglasena u danasnjem suvremenoim turizmu, koji se sve vise zasniva na
rekreaciji kao motivu turistickh putovanja. U kombinaciji sa sportskim motivima i sadrzajima moguce je ovu funkciju
nazvati sportsko-rekreacijskom funkcijom
- sportski turizam
o Standeven i De Knop – svi oblici aktivnosti i pasivne ukljucenosti u sportsku aktivnost sudjelujuci u njoj
povremeno ili organizirano iz nekomercijalnih ili poslovnih/komercijalnih razloga, koji razumijvaju putovanje iz
mjesta boravka
68
o UNWTO – sportski se turizam moze definirati kaop aktivnosti sportasa, osoba koje se bave sportom iz
rekreativnih razloga, gledatelja i putnika, koji poduzimaju u mjestima izvan njihovog uobicajenog mjesta
boravka u razdoblju ne duljem od godine dana, radi sudjelovanja u spoortu, pracenju sporta i ostalog odmora
motiviranog sportskim i poslovnim razlozima
o Gibson – privremeno putovanje u slobodno vrijeme pojedinca izvan njihovih prebivalista, radi sudjelovanja u
sportskim aktivnostima, gledanja sportskih aktivnosti ili divljenja atrakcijama povezanih sa sportskim
aktivnostima
- tko su sportski turisti?
o sportasi
o osobe koje se bave sportom iz rekreativnih razloga
o gledatelji
o putnici
- 3 tipa sportskog turizma prema Gibsonu:
o aktivni – putovanje radi sudjelovanja u sportu
o dogadjajni sportski turizam – putovanje radi gledanja sporta
o nostalgicni sportski turizam – putovanje radi posjeta sportskim atrakcijaam poput stadiona
- Bartoluci definira sportski turizam kao turizam u kojem je sport glavni motic putovajna i boravka turista u turistickom
odredistu i posebno navodi oblike sportskog turizma
o natjecateljski sportski turizam
o zimski sportsko-rekreativni turizam
o ljetni sportsko-rekreativni turizam
- Bartoluci navio da sport generira odredjene ekonomske ucinke u turizmu:
o izravne ek. ucinke – rezultat su prodaje sportsko-rekreacijskih usluga
o posredne ek. ucinke
POLITICKA I SOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA
- politicka funkcija turizma ogleda se u tome sto turizam pridonosi miru i razumijevanju medju ljudima. Stoga se cesto
istice da je turizam putovnica mira
- Socijalna funkcija turizma utjece na smanjenje socijalnih i klasnih razlika medju narodima, na zblizavanje ljudi razlicitih
kultura
10.5. POVEZANOST DRUSTVENIH I EKONOMSK IH FUNKCIJA TURIZMA
- turisticki receptivne zemlje moraju voditi racuna o ekonomskim funkcijama turizma jer bez ekonomskih funkcija i
ucinaka turizam ne bi mogao egzistirati
69
11. TURISTICKA POTROSNJA I EKONOMSKI UCINCI TURIZMA
11.1. UVOD
- UNWTO 2008.:
o 922 milijuna medjunarodnih turistickih dolazaka u svijetu
o 944 milijarde USD prihoda od medjunarodnih turistickih kretanja
- masovnost sudionika u turizmu
- Ekonomski utjecaju koji proizlaze iz takve redistribucije su slozeni, osobito kada je rijec o medjunarodnim turistickim
kretanjima jer obuhvacaju gospodarstva turisticki receptivne zemlje, tranzitnog podrucja, ali i turisticki emitivne zemlje
iz koje privremeni posjetitelj dolazi zajedno s novcem koji trosi na svom turistickom putovanju
- potrosnja privremenih posjetitelja – turisticka potrosnja
- kako je poslovanje na turistickom trzistu visoko orijentirano prema potraznji koja je krajnje heterogena, elasticna i
vremenski ogranicena, neizbjezne su ceste i brze promjene trendova kojima se sudionici turisticke ponude trebaju
prilagoditi kako bi maksimizirali ekonomske ucinke po osnovi valorizacije resursa kojima raspolazu
11.2. POJAM I OBILJEZJA TURISTICKE POTROSNJE
- pojam turisticke potrosnje, osim potrosnje koju ostvaruju turisti, obuhvaca i potrosnju izletnika koji imaju sva obiljezja
turista, osim sto se izletnici ne koriste uslugama nocenja na podrucju koje posjecuju
- novac namijenjen turistickoj potrosnjoj predstavlja visak kupovne moci
- turisticka potrosnja se moze smatrati jednim od najslobodnijih i najneovisnijih oblika osobne potrosnje jer njezina
realizacija u vecini slucajeva nije uvjetovana nikakvom vremenskom, zivotnom, poslovnom, organizacijskom ili bilo
kojom drugom prisilom
- turisticka potrosnaj je u prostorno-geografskom smislu potpuno neogranicena
- sa stajalista makroekonomske analize, turisticka potrosnja moze se definirati kao diskrecijski dio osobne, finalne
(neproizvodne) potrosnje namijenjene zadovoljenju potreba pojedinaca vezanih uz turisticka putovanja
- osobna potrosnja – sredstva iz kucnog budzeta
- turisticka potrosnja pripada diskrecijskom dijelu osobne potrosnje, sto znaci da njezina realizacija nije uvjetovana
nikakvim situacijskim cimbenicima u kojima se pojedinac nalazi i koji bi mu diktirali takvu potrosnju
- turisticka potrosnja je dinalna potrosnja jer razumijeva konzumiranje dobara i usluga bez mogucnosti da se na temelju
tih vrijednosti stvara neka nova vrijednost
- dva segmenta turisticke potrosnje
o domaca turisticka potrosnja
 preraspodjeljuje se steceni dohodak u okviru nacionalnog prostora koji zajedno s turistickom
potraznjom migrira iz jedne prostorno-administrativne cjeline u drugu
o inozemna turisticka potrosnja
 odlijeva se dohodak iz gospodarskog sustava turisticki emitivne zemlje uz istodobni priljev dohotka i
znatan utjecaj na gospodarstvo turisticki receptivne zemlje
- turisticka potrosnja prema Rijecniku turizma
o ukupna potrosnja pojedinca na robe i usluge koje turist kupuje ili konzumira da bi zadovoljio ponajprije
svoje turisticke potrebe bez obzira na to je li se akt potrosnje dogodio u mjestu stalnog boravka turista,
tijekom putovanja ili u turistickoj destinaciji
- faze turisticke potrosnje
o u mjestu stalnog boravka – prije i nakon putovanja
o na putu – prema destinaciji i na povratku
o u turistickoj destinaciji – ili vise njih ako je rijec o turaam
70
- razlika izmedju osobne i turisticke potrosnje – osobna je u domicilu:
- cimbenici turisticke potrosnje koji utjecu na pojedinca u procesu donosenje odluke o potrosnji:
o unutrasnji cimbenici
 socioekonomski profil pojedinca. Obuhvaca visinu osobnog dohotka pojedinca, odnosno dohotka
kucanstva, imovinsko stanje, velicinu i fazu zivotnog ciklusa obitelji, stupanj obrazovanja i radno
mjesto turista, razvijenost percepcije turista o drustvu, turizmu i njegovim mogucnostima, osjecaj
osobne sigurnosti, motivaciju, kulturna obiljezja, preferencije, navike
o vanjski cimbenici
 utjecaji na pojedinca iz okruzenja. Obuhvacaju cjenovnu pozicioniranost destinacije na
medjunarodnom turistickom trzistu, razvijenost ponude i imidz destinacije, trendove u strukturi
putovanja, razvijenost marketinskih aktivnosti turistickih posrednika i turistickih destinacija sa
specijaliziranom ponudom, kvalitetu i raspolozivost ljudskih resursa za potrebe turizma, sigurnost
putovanja i brojne druge cimbenike
- udio turisticke potrosnje u ukupnim osobnim izdacima raste brze od porasta ukupne osobne potrosnje
11.3. OSTVARIVANJE, KLASIFIKACIJA I MJERENJE EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA
- ekonomski ucinci turizma se mogu definirati kao promjene koje nastaju u strukturi gospodarstva turisticki emitivnih,
tranzitnih i turisticki receptivnih poducja kao posljedica turistickih kretanja i turisticke potrosnje, a u konacnici i
turistickog razvoja
o u neraskidivoj su medjuovisnosti s ostalim ucincima koji se postizu razvojem turizma
- ucinci turizma se manifestiraju svugdje, na svim prostorima
71
CIMBENICI UTJECAJA NA OSTVARIVANJE EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA
- cimbenici okruzenja na turistikim prostorima

o emitivnom
o receptivnom prostoru
- cimbenici okruzenja na turisticki emitivnom prostoru
o opca obiljezja stanovnistva
o turisticke potrebe i motivi
o raspolozivost slobodnog vremena (dokolice)
o raspolozivost dohotka
o prometna povezanost i razvijenost prometne infrastrukture
o razvijenost mreze turistickih posrednika
o imidz destinacije
o utjecaj medija
- cimbenici okruzenja na turisticki receptivnim prostorima
o geografska obiljezja turisticke destinacije
o stupanj dostignutog turistickog razvoja destinacije
o zivotni ciklus turisticke destinacije
o struktura trzista i cjenovno pozicioniranje destinacije
o kvaliteta radne snage
o raspolozivost domacih proizvoda i usluga
o uloga javnog sektora
o osobna sigurnost
KLASIFIKACIJA EKONOM SKIH UCINAKA TURIZMA
- za potrebe makroekonomske analize utjecaja turizma na gospodarstvo najcesce se koriste tri pristupa u podjeli
ekonomskih ucinaka turizma
- prvi pristup
o dijele se na fizicke i financijske ekonomske ucinke
 fizicki – odnose se na kvantitativne pokazatelje razvoja (broj nocenja, obujam smjestajnih
kapacitetea...)
 financijski – odnose se na sve one ucinke koji se mogu izraziti u novcanoj vrijednosti (visina i struktura
turisticke potrosnje...)
- drugi pristup
o izravni (direktni) ekonomski ucinci – nastaju u inicijalnoj fazi gospodarskih kretanja na regionalnoj ili
nacionalnoj razini kao posljedica izravne turisticke potrosnje (rast dohotka..)
o neizravni ekonomski ucinci – nastaju kao lancana reakcija ili posljedica prethodno ostvarenih ekonomskih
ucinaka turizma, za cije je prepoznacanje u praksi potreban protek duljeg razdoblja
- treci pristup
o smatra se najjednostavnikom podjelom
o pozitivni ekonomski ucinci
 rast prihoda subjeakta turisticke ponude po osnovi ostvarene tur. potrosnje
 rast bruto domaceg proizvoda
 rast javnih prihoda od novca prikupljenog porezima i boravsinim pristojbama
 rast prihoda od izvoza proizvoda i usluga putem turizma
 rast izravnog i neizravnog zaposljavanja
72
 rast poduzenticke aktivnosti

 rast kapitalnih ulaganja
 aktiviranje neprivrednih resursa
 osnazivanje regionalnog razvoja i interregionalne suradnje
 poticanje opceg gospodarskog rasta i razvoja
 rast zivotnog standarda lokalnog stanovnistva
o negativni ekonomski ucinci
 neravnomjernost u ostvarivanju ucinaka tokom godine (sezonalnost)
 rast vrijednosti nacionalne valute za vrijeme sezone
 rast cijena proizvoda i usluga na turisticki receptivnim trzistima tokom sezone
 rast cijena nekretnina
 rast rashoda po osnovi uvoza proizvoda i usluga
 prekomjerna gospodarska ovisnost o turizmu
 niska stopa povrata na kapitalna ulaganja
 odljev novca iz destinacije zbog placanja inozemnih zaposlenika
 rast drustvenih troskova nastalih poticanjem razvoja turizma
- registrirani i neregistrirani ekonomski ucinci turizma – jos jedna podjela
- vidljivi i skriveni ekonomski ucinci turizma – jos jedna podjela
- mjerljivi i nemjerljivi ekonomski ucinci turizma – jos jedna podjela
MJERENJE EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA
- podaci o turistickim kretanjima, turistickoj potrosnji i ekonomskim ucincima turizma su ipak rezultat tek znanstveno
utemeljenih procjena, a ne preciznih izracuna\
- slozena metodologija mjerenja ucinaka
- mjerenje fizickih ekonomskih ucinaka se temelji na brojenju fizickih jedinica primjenom – DZS RH
- u kategoriju fizickih ekonomskih ucinaka ubrajamo:
o ostvareni turisticki dolasci i nocenja
o broj odrzanih poslovnih skupova
o broj uplovljavanja i broj putnika
o registrirani posjetitelji vaznijih turistickih znamenitosti i atrakcija
o broj i struktura zaposlenih
- pokazatelji fizickih ekonomskih ucinaka
o prosjecan broj ostvarenih nocenja po dolasku turista
o sezonske oscilacije u kretanju fizickih pokazatelja
o iskoristenost ugostiteljskih kapaciteta
o iskotistenost prijevoznih sredstava i popratnih objekata
o opteretni kapaciteti pojedinih turistickih atrakcija, objekata i ostalih povrsina
- pokazatelji financijskih ekonomskih ucinaka
o velicina i struktura turisticke potrosnje
o prihodi i rashodi sudionika turisticke ponude i gospodarskih subjekata u funkciji opskrbe gospodarskih
djelatnosti koje izravno pruzaju usluge privremenim posjetiteljima
o udio turizma u BDP-u
o kretanje prihoda i rashoda od izvoza i uvoza usluga po osnovi inozemnih turistickih putovanja
o kretanje velicine i strukture inozemnih ulaganja po pojedinim djelatnostima
o kretanje prihoda i rashoda javnog sektora po osnovi prikupljenog novca od svih vrsta poreza, prireza, trosarina,
doprinosa i dr.
o prihodi ostvareni po osnovi prikupljenog novca od boravisne pristojbe, kao i pripadajuci rashodi za promotivne
i druge svrhe
73
o vrisina i struktura dodijeljenih potpora razvojnim programima u turizmu

o kretanje indeksa potrosackih cijena ugostiteljskih usluga i usluga putnickih agencija
o visina osobnih dohodaka zaposlenih po djelatnostima, strucnoj spremi i spolu
- sustav Turisticke satelitske bilance – TSA

o globalni sustav uniformirane i metodoloski konzistentne statistike za potrebe turizma koja bi omogucila uvid u
stvaran i cjelovit odraz turizma na gospodarstvo jedne zemlje
o obuhvaca deset medjusobno povezanih tablica i sedam popratnih radnih listova za koje se ulazni pokazatelji ili
deriviraju iz Sustava nacionalnih racuna (SNA), ali i drugih izvora
o specificnost sustava TSA je u paralelnom (odvojenom) vodjenju sa sustavom SNA iz cije se strukture,
odnosno iz svakog pojedinog sektora izvlaci samo ona komponenta koja sadrzava ekonomske ucinke turizma
i koja se uvrstava u strukturu TSA
o sustav TSA je prvi put primjenio 1994. godine u Kanadi
o osnovni razlog ogranicene primjene TSA je u dugotrajnom uskladjivanju nacionalnih statistickih sustava prema
jedinstvenoj metodologiji kako bi ulazni podaci bili sto konzistentniji i tocni
o WTTC je za Hrvatsku 3 puta dosad izradio TSA
OGRANICENJA PRECIZNOG IZRACUNA EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA
- pregled kriticnih (granicnih) kategorija

o razlike u motivima putovanja
 kategorija poslovnih putovanja u statistici turizma
 kategorija tranzitnih putnika
 kategorija izletnika
 kategorija posjetitelja rodbini i prijateljima
 kategorija domacih turista u svojim sekundarnim rezidencijama
 kategorija studenata na studijskom boravka i kategoriji sportasa
o domaci ili inozemni turisti
 kategorija domacih turista na privremenom radu u inozemstvu znatno pridonosi stvaranju iskrivljene
slike o ekonomskim ucincima turizma
o inozemni dolasci i nocenja
o anketna istrazivanja
 zasad jedini konkretni nacin za pronicanje u strukturu turisticke potrosnje
o koristenje prijevoznim sredstvima
 tocan broj putnika je poznat u brodskom, zeljeznickom i autobusnom prijevozu, dok je statisticko
pracenje putnika koji dolaze automobilom uvelike otezane
o obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu
 rijetke su gospodarske djelatnosti koje na izravan ili neizravan nacin svojom aktivnoscu ne sudjeluju u
turizmu
o tretman sive ekonomije
o vremenski razmak
11.4. ANALIZA OSNOVNIH FIZICKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE
- za stjecanje opceg dojma o trendovima kretanja dosadasnjeg razvoja turizma u Hrvatskoj, analiza koja slijedi obuhvaca
samo osnovne pokazatelje fizickog turistickog prometa i kao takva je polaziste za dublju ekonomsku analizu razvojnih
potencijala turizma u Hrvatskoj
74
ANALIZA FIZICKIH POKAZATELJA RAZVOJA HRV ATSKOG TURIZMA
- polazi se od utvrdjivanja trenutacnog stanja u odnosu na:

o prethodnu godinu
o prosjek proteklog 10-godisnjeg razdoblja
o rekordne pokazatelje u proteklom razdoblju
- DZS 1987. 10,5 milijuna turistickih dolazaka
- 2008. 11,3 milijuna turistickih dolazaka  REKORD
- 1986. 68,2 milijuna nocenja turista  REKORD
- 2008. 57,1 milijun nocenja turista
- 2008. 968 610 postelja/kamp-mjesta u Hrvatskoj
ANALIZA OSTVARENOG TURISTICKOG PROMETA
- turisticki promet – razumijevaju se kvantitativni pokazatelji razvoja turizma, i to broj ostvarenih dolazaka i nocenja
turista, prosjecan broj nocenja po dolasku turista, vremenska i prostorna koncentracija u ostvarenju broja dolazaka i
nocenja, strukturna obiljezja i njihovih turistickih kretanja
- dolasci turista - vazno je znati da ukupan broj dolazaka turista ne znaci ujedno i ukupan broj turista koji su boravili na
podrucju RH u odredjenom razdoblju. Kako je turisti, prema DZS, svaka osoba koja provede najmanje jednu noc u
nekom smjestajom objektu, njegov je boravak registriran u svakom mjestu ili objektu gdje je takav boravak ostvaren
- nocenja turista – za razliku od broja ostvarenih dolazaka, broj ostvarenih nocenja turista je pouzdaniji pokazatelj
razvoja turisma i cvrsca podloga za slozeniju ekonomsku analizu
- nocenja turista – vremenska koncentracija – s aspekta vremenske distribucije ostvarenih nocenja turista tijekom
godine moze se ocekivati da ce najcevi broj nocenja u Hrvatskoj biti ostvaren upravo u ljetnim mjesecima
- glavni uzroci sezonskog karaktera turistickih kretanja su klimatki cinitelji koji obiljezavaju glavni turisticki resurs –
Jadransko more
- posljedice jake koncentracije turistickih kretanja
o negativne posljedice sezonskog karaktera
 sezonsko poslovanje brojnih objekata
 problematika sezonskog zaposljavanja
 neiskoristenost turisticki receptivnih kapaciteta izvan glavne turisticke sezone
 pritisak na aprecijaciju domace valute
 sezonski rast cijena
 guzve u prometu
 stvaranje goleme kolicine otpada
 buka
o pozitivne posljedice sezonskog karaktera
 mogucnost da se u razdoblju izvan turisticke sezone priroda regenerira, sanira steta uzrokovana
visokom koncentracijom potraznje na relativno malom prostoru
 mogucnost nesmetane izgradnje
 uredjenje objekata, infrastrukture, javnih (zelenih) povrsina
- nocenja turista – prostorna koncentracija – moze se ocekivati da ce najveci broj nocenja biti ostvaren upravo u
primorskim krajevima
o 2008. 93% nocenja u primorskim mjestima RH
- nocenja turista prema zemljama iz kojih dolaze (DZS, 2008.g.)
o 19,2% Njemacka
o 11,3% Hrvatksa
75
o 10,2% Slovenija
o 8,9% Italija
o 7,3% Austrija
o 7,2% Ceska
o 35,9% ostali
- nocenja turista prema nacinu organizacije putovanja
o u kojoj mjeri dolaze individualno, a u kojoj organizirano
o 63,6% individualno, 36,4% organizirano
- nocenja turista prema vrstama smjestajnih objekata (DZS, 2008.)
o 31,9% privatni smjestaj
o 26,7% hoteli
o 23,4% kampovi
o 7,5% turisticka naselja
o 11,6% ostalo
- prosjecan broj nocenja po dolasku – 5,1 nocenje po jednom dolasku turista u Hrvatsku u 2008.
ANALIZA SMJESTAJNIH KAPACITETA
- obujam ukupnih smjestajnih kapaciteta – jedan od osnovnih pokazatelja razvoja turizma na odredjenom podrucju, a
mjeri se s tri pokazatelja
 broj objekata
 broj soba i apartmana
 broj postelja
o DZS 2008. 968 610 postelja/kamp-mjesta, od cega 896 991 stalnih, a 71 619 pomocnih
- smjestajni kapaciteti po vrstama objekta
o prema vrijedecoj klasifikaciji i kategorizaciji smjestajnih kapaciteta u Hrvatskoh objekti za smjestaj se dijele na
 kolektivne (hoteli, apartmanska naselja, turisticka naselja, turisticke apartmane, pansione, motele,
kampove i dr.)
 privatne (sobe, apartmani i kuce za odmor, seoska domacinstva i kamp-jedinice u kucanstvima)
o DZS 2008.:
 46,9% privatni smjestaj
 22,6% kampovi
 12,5% hoteli
 5,0% turisticka naselja
 15,5% ostalo
o struktura hotelskog smjestaja u RH u 2008.
76
- mjesecne oscilacije u kretanju broja postelja/kamp-mjesta – mnogi zatvaraju van sezone

- prostorna distribucija smjestajnih kapaciteta – velik broj smjestaja je uz Jadransko more
- prosjecna iskoristenost smjestajnih kapaciteta
o moze se prikazati u danima ili u postocima
- ostali fizicki pokazatelji
o pokazatelji razvoja nautickog turizma
o razvoj ekoturizma
o prikaz broja posjetitelja nacionalnih parkova RH – prednjace Plitvicka jezera, pa Krka
11.5. ANALIZA OSNOVNIH FINANCIJSKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE
TURISTICKA POTROSNJA
- svake 3 godine Institut za turizam iz Zagreba provodi istrazivanje „TOMAS – Stavovi i potrosnja turista u Hrvatskoj“, i to
na stratificiranom slucajnom uzorku turisticke potraznje za vrijeme trajanja ljetne turisticke sezone (lipanj – rujan)
- TOMAS 2007. prosjecna dnevna potrosnja turista u Hrvatskoj je iznosila 55,48 eura, od cega se najvise trosilo na
smjestaj (23,02 eura)
- najvecu potrosnju ostvaruju turisti iz UK, pa Rusije, Francuske, Italije, Nizozemske, Austrije, Njemacke..
TURISTICKI PRIHODI I RASHODI PO OSNOVI INOZEMNOG TURISTA
- statistika kretanja turistickih prihoda i rashoda po osnovi medjunarodnih turistickih kretanja vodi se u okviru platne
bilance HNB-a
- platna bilanca je sustavni prikaz vrijednosti svih transakcija koje jedna zemlja u godini dana obavi s inozemstvom
- vrijednost neto izvoza usluga po osnovi inozemnih turistickih kretanja u RH iznosi 6,69 milijardi eura za 2008. godinu
UDIO TURIZMA U BDP-U
- 2008. 15,7% BDP-a – prihodi od inozemnog turizma
77
- racunica za sobom povlaci odredjene korekcije i upozorenja!
78
12. IZVORI I METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U ISTRAZIVANJU TURISTICKIH TRZISTA
12.1. UVOD
- poslovno odlucivanje bi se moralo temeljiti na relevantnim informacijama s trzista
12.3. OBILJEZJA ISTRAZIVANJA TURISTICKIH TRZISTA
- definicije istrazivanja trzista

o M. Marusic – istrazivanje trzista je sustavni, objektivan postupak dobivanja informacija koje sluze odlucivanju u
marketingu
o J. Senecic – Sustavno i kontinuirano istrazivanje i analiziranje informacija radi identificiranja i rjesavanja
odredjenog trzisnog problema
o Americko udruzenje za marketing – istrazivanje trzista je funkcija koja povezuje potrosaca, kupca i javnost s
prodavacem putem informacija, a informacije sluze da bi se s pomocu njih identificirale i definirale trzisne
mogucnosti i problemi; stvorile i poboljsale i ocijenile aktivnosti marketinga; pratilo djelovanje marketinga i
poboljsalo shvacanje procesa marketinga. Istrazivanje trzista specificira informacije potrebne da bi se objasnile
te pojave; odlucuje o metodama za prikupljanje informacija, upravlja i provodi proces prikupljanja podataka;
analizira rezultate; i priopcava rezultate i njihove implikacije.
- stratesko odlucivanje se ne moze zamisliti bez stalnog kretanja informacija od mjesta prodaje prema vrhu organizacije
- definicija istrazivanja turistickih trzista
o istrazivanje svih elemenata koji se odnose na trziste turizma i putovanja
- proces istrazivanja turistickog trzista je logican redoslijed postupaka sto ih treba provest da bi se doslo do pouzdanih i
valjanih informacija koje pomazu prilikom odlucivanja u trzisnom poslovanju
- redoslijed postupaka procesa istrazivanja turistickih trzista
o definiranje problema i ciljeva istrazivanja
o odredjivanje izvora podataka i vrste istrazivanja
o metode i formulari za prikupljanje podataka
o odredjivanje uzorka i prikupljanje podataka
o analiza podataka i interpretacija rezultata
o sastavljanje izvjestaja
- elementi istrazivanja turistickih trzista
o tendencije trzisnih kretanja, prognoze prodaje, projekcije, poslovne analize, utvrdjivanje trzisnih udjela,
istrazivanje i razvoj, strategije marketinga i prodaje
- prema ciljevima na koje je istrazivanje usmjerene razlikujemo tri vrste istrazivanja
o izvidjajno istrazivanje
 svrha je objasnjavanje i definiranje naravi problema istrazivanja trzista
 ima karakter otkrivanja, izvidjanja i primjenjuje se kada je predmet istrazivnja relativno nepoznat
 dobivanje uvida u problem te postizanje boljeg razumijevanja pojave, situacije ili dogadjaja na
turistickom trzistu
o opisno istrazivanje
 opisuje (istrazuje) ucestalost i obiljezja neke pojave ili populacije i daje odgovore na glavna pitanaj s
kojima se susrecemo u trzisnom poslovanje (tko, sto, kada, gdje i kako)
o uzrocno istrazivanje
 daje objasnjenje za neki dogadjaj, tj. istrazuje uzrocnu povezanost izmedju aktivnosti kojima
djelujemo i reakcije koje one izazivaju
- s obzirom na karakter podataka koji se prikupljaju razlikujemo
79
o kvantitativno istrazivanje
 podaci se daju brojcano izraziti (broj turistickih dolazaka ili nocenja u nekoj zemlji, potrosnja turista
izrazena u novcanim jedinicama, prihodi od turizm na razini drzave ili pojedinacnih poduzeca)
o kvalitativno istrazivanje
 upucuje na istrazivanja koja se fokusiraju na razumijevanje pojava koje se istrazuju i rezultiraju
podacima koji se ne daju izraziti brojcano (npr. motivi dolaska turista, (ne)zadovoljstvo elementima
ponude, stavovi prema nekom proizvodu i sl.)
12.3. IZVORI PODATAKA U ISTRAZIVANJU TURISTICKIH TRZISTA
- istrazivanje i pracenje turistickog trzista mozemo promatrati u dvije perspektive

o istrazivanje u uzem smislu
 problemski orjentirana istrazivanja
 jednokratna, projektno orjentirana istrazivanja usmjerena na identificiranje, razumijevanje i
rjesavanje konkretnih trzisnih problema
o istrazivanje u sirem smislu
 kontinuirana su i sustavna istrazivanaj koja sluze sagledavanju vlastitog polozaja i opcih kretanja na
turistickom trzistukao podloga za tekuce poslovanje u dugorocnijem razdoblju
- MIS – marketinski informacijski sustav – organizirani niz postupaka i metoda kojima se kontinuirano i planirano
prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci, ocjenjuju, cuvaju i distribuiraju informacije koje sluze poslovnom
odlucivanju
- MIST – marketinski informacijski sustav u turizmu
- dvije osnovne vrste podataka
o iz primarnih izvora – podaci prikupljeni vlastitim snagama
 izravno prikupljanje podataka
 promatranjem
 ispitivanjem
o iz sekundarnih izvora – podaci koje je vec netko prikupio – iskoristavanje objavljenih podataka
- primarni podaci
o izvorna opazanja koja se prikupljaju za potrebe rjesavaanj konkretnog trzisnog problema razlicitim
kvalitativnim ili kvantitativnim tehnikama istrazivanja trzista i to u slucajevima kada su raspolozivi sekundarni
izvori ogranicenog karaktera, nisu odgovarajuci ili su zastarjeli
o primarni podaci rezultat su izravnog istrazivanja na terenu i prikupljaju se izravno uz pomoc metoda
promatranja i ispitivanja od ispitanika ili subjekata istrazivanja
- sekundarni podaci
o prikupljni su i zabiljezeni prije, u nekom drugom istrazivanju i za neku drugu svrhu. S gledista istrazivaca koji
sada provodi istrazivanje i sluzi se sekundarnim podacima to su povijesni podaci i za sadasnjeg istrazivaca ne
zahtjevaju kontakt s ispitanicima ili subjektima istrazivanja
o rezultat su prethodnog prikupljanja primarnih podataka, a to se prikupljanje moglo dogoditi prije tjedan dana,
mjesec dana ili cak godina
12.4. METODE PRIKUPLJANJA PRIMARNIH PODATAKA
- razlikujemo dvije osnovne metode prikupljanja primarnih podataka:

o promatranje
o ispitivanje
80
METODA PROMATRANJA
- promatranje je proces uocavanja i biljezenja cinjenica ili dogadjaja bez postavljanja pitanja osobama cije se ponasanje
prati
- promatranje iz pomoc tehnickih uredjaja se naziva snimanje, a ono koje provodi covjek uz pomoc svojih osjetila (vida i
sluha) sustavno promatranje
- obiljezja promatranja
o sluzi usvajanju novih spoznaja
o sluzi dokazivanju ili odbacivanju hipoteza koje su postavljene na pocetku istrazivanja
o provodi se prema planu koji je unaprijed zacrtan
o usmjereno je prema odredjenom objektu
o rezulatati promatranja se biljeze
o promatrac je strucno osposobljen za posao promatranja
o obiljezja snimke (pouzdanost, objektivnost, valjanost) se mogu kontrolirati\
- tehnike promatranja
o prirodna i umjetno stvorena situacija
 promatranje u prirodnoj situaciji oznacava biljezenje dogadjaja i cinjenica na mjestu i u vrijeme gdje se
ti dogadjaji i redovito zbivaju, dok umjetnu situaciju stvra istrazivac, i to na mjestu na kojem se
umjetno stvaraju uvjeti koje zelimo istraziti
o primjetno i neprimjetno
 ovisno o tome znaju li promatrane osobe da se njihovo ponasanje biljezi
o strukturirano i nestrukturirano
 ako promatrac dobije vrlo precizne instrukcije sto i kako promatrati onda je strukturirano, a ako su ti
zahtjevi manje precizni onda nestrukturirano
o izravno i neizravno
 kad se promatranje zbiva simultano s pojavom koja je predmet promatranja, postupak ima obiljezja
izravnog promatranja, dok neizravno biljezi fizicke tragove nekog dogadjaja
o osobno i s pomocu racunala
 ako se temelji na koristenju osjetila vida i sluha promatraca onda je osobno, ali isto tako moze biti
obavljeno uz pomoc razlicitih uredjaja
METODE ISPITIVANJA
- metoda ispitivanja se sastoji u postavjlanju pitanja osobama od kojih prikupljamo podatke i njohove odgovore u
usmenom ili pismenom obliku
- Anketa – ispitivanje uz pomoc anketnog upitnika. Anketni upitnik je formalni popis pitanja koja postavljamo ispitanku
(intervju).
- vrste ispitivanja
o oblici komuniciranja
 osobno
 telefonom
 postom – internetom
o stupanj strukturiranosti
 dihotomna pitanja (samo dva odgovora)
 visestruki izbor
 otvorena pitanja (puna sloboda izrazavanja)
o prikrivenost ciljeva
 neprikriveni ciljevi
 prikriveni ciljevi
81
PREDNOSTI I NEDOSTACI METODA ZA PRIKUPLJANJE PRIMARNIH PODATAKA
- metoda promatranja
o uglavnom se primjenjuje u slucajevima kad se drugom metodom istrazivanja ne bi mogli dobiti zeljeni pdaci.
cesto se kombinira s ispitivanjem i tako obogacuju rezultati istrazivanja
o prednosti:
 biljeze se dogadjaji onako kako su se zaista i trebali dogoditi
 u vecem broju promatranja ne trazi se privola osobe koje promatraamo
 objektivnost podataka
 visoka preciznost rezultata
o nedostaci
 promatranje je ograniceno na biljezenje u sadasnjem vremenu i ne mogu se istrazivati protekla
zbivanja
 ograniceno je na cinjenice, situacije, zbivanja
 vrlo je tesko promatrati pojave cije je trajanja dugacko
 neke dogadjaje je nemoguce pratiti s obzirom na mjesto gdje se zbivaju
 troskovi primjene metode promatranja su visoki
- metoda ispitivanja
o najrasirenija metoda za prikupljanje primarnih podataka
o prednosti
 svestrana mogucnost primjene
 mogu se otkriti i kvantitativna i kvalitativna obiljezja u sadasnjosti, proslosti ali i buducnosti
 relativna brzina prikupljanja podataka
 relativno niski troskovi u odnosu na metodu promatranja
o nedostaci
 proizlaze iz nazocnosti ljudskog cimbenika (pristranost, subjektivnost)
 organizatora
o pogreske u biranju jedinice uzorka
o pogreske u obradi podataka
 ispitanika
o odbijanje odgovora od potencijalnog ispitanika
o pristranost u odgovoru
 anketara
o pogreske koje nastaju interakcijom s ispitanicima
o pogreske u biljezenju rezultata
o pogreske koje nastaju neradom anketara (izmisljanje podataka)
12.5. SEKUNDARNI POD ACI ZA POTREBE POSLOVNOG ODLUCIVANJA U TURIZMU
- jos poznati nazivi: povijesna metoda, interno istrazivanje, istrazivanje za stolom
PREDNOSTI I NEDOSTACI SEKUNDARNIH PODATAKA
- promatramo ih u odnosu na primarne

- prednosti:
o jeftinije je
82
o mogu se brze prikupiti

o dostupni su za neke pojave za koje inace pojedini korisnik ne bi mogao prikupiti primarne podatke (npr. veliki
terenski rad...)
o objektivnost je takodjer prednost i ona uvelike ovisi o vjerodostojnosti izvora koji je prikupio podatke
- nedostaci
o tesko pronalazenje podataka koji odgovaraju potrebama nekom konkretnog istrazivanja. Najcesci razlozi koji
umanjuju vrijednost i mogucnost iskoristavanja su sljedeci:
 jedinica mjere
 definicija razreda, skupine – ne odgovara nacin na koji su podaci svrstani
 zastarjelost podataka – sekundarni podaci uvijek pripadaju proslosti
o tesko pronalazenje podataka cija je tocnost zajamcena i poznata
o problem su subjektivnosti i pristranosti institucija ili osoba koje publiciraju podatke
o problem uporabe informacija objavljenih na internetu – svatko moze objaviti sto zeli, vazno je znati tko je izvor
podataka
IZVORI SEKUNDARNIH P ODATAKA U TURIZMU
- prema mjestu gdje se nalaze

o interni ili unutrasnji izvori sekundarnih podataka
 podaci dobiveni na osnovi pracenja ravunovodstveno-financijskog poslovanja organizacije
 podaci dobiveni na osnovi sekonomske analize poslovanja
 podaci dobiveni na osnovi analize bilance poslovanja poduzetnika
 podaci dobiveni na osnovi analize izvjesca revizorskih tvrtki o poslovanju poduzeca
o eksterni ili vanjski izvori sekundarnih podataka
 publikacije medjunarodnih organizacija (UNWTO, UN, OECD, EU, IATA, ICAO, i dr.)
 publikacije nacionalnih drzavnih zavoda za statistiku
 publikacije drugih drzavnih organizacija i ureda
 publikacije tiristickih organizacija i udruzenja
 podaci objavljeni u svjetski priznatim casopisima
 podaci dobiveni putem istrazivackih aktivnosti postojecih instituta
 podaci raspolozivi u posebnim bankama podataka
12.6. METODE PRIKUPLJANJA SEKUNDARNIH PODATAKA
- rijec je o podacima koje na razini drzave prikupljaju razlicite ustanove, a razliciti se subjekti njima koriste kao
sekundarnim podacima
- najcesce koristene metode prikupljanja sekundarnih podataka
o informacije s drzavnih granica
 formular o ulasku u zemlju ili o izlasku iz zemlje
 niski troskovi prikupljanja, brzina prikupljanja i trenutacna raspolozivost – prednosti
 manjak kontrole na podrucju opsega i kvalitete prikupljenih podataka
o ispitivanja na granici
 osobni intervju ili anketni upitnici
 izravno prikupljanje id turista, sto povecava tocnost
 visoki troskovi posto zbog potrebe za educiranim osobama za vodjenje intervjua
o metoda vodjenja dnevnika
 zahtjeva izbor ispitankia, prije ili na pocektu putovanja, koji ce voditi dnevnik za vrijeme boravka u
destinaciji
83
 pogodno za prikupljanje informacija o potrosnji

 tesko je odabrati turista koji ce biti spreman voditi dnevnik tokom i izvrsavati obveze
o ispitivanja u prijevoznim sredstvima
 intervjuiranje
o ispitivanja na popularnim turistickim lokacijama
 prikupljanje podataka tamo gdje ocekujemo veci broj turista
 dobro za provodjenje istrazivanja gdje zelimo prodaci odredjeni uzorak
o ispitivanje u smjestajnim objektima
 intervjuiranje ili anketni upitnik
o modeli potrosnje
 modeli cine kompjutorske simulacije potrosnje turista u destinaciji te ovisno o njihovoj slozenosti i
kvaliteti ulaznih podataka ovisi i tocnost i kvaliteta dobvenih izlaznih podataka
 jeftina
o izvjestaji o poslovanju smjestanih objekata
 istrazivanje koje obradjuje podatke o poslovanju smjestajnih objekata i zasniva se na mjesecnim
izvjescima smjestajnih objekata
o istrazivanje turisticke ponude
 prikupljanje podataka o kapacitetima i obiljezjima turisticke ponude
 intervjuiranje menadzera ili vlasnika ili slanje anketnog upitnika
 visoki troskovi
12.7. MEDJUNARODNI IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA
- medju najvaznije izvore na medjunarodnoj razini ubrajamo

o publikacije UNWTO-a
o publikacije OECD-a
o publikacije IPK Internationala
o publikacija F.U.R.-a
o publikacije PATA-e
o publikacije Tourism Intelligence Internationala
o publikacije WTTC-a
o Economic Intelligence Unit – Industry Forecasts
- prikaz vaznijih medjunarodnih publikacija
o ljetopis turisticke statistike – Yearbook of Tourism Statistic
o sazet prikaz turisticke statistike – Compenduim of Tourism Statistic
o barometa turistickih kretanja – UNWTO World Tourism Barometer
o istrazivanje svjetskog i europskoh turistickog trzista – World/European Travel Monitor – WTM/ETM
o godisnje istrazivanje njemackog turistickog trzista – Reiseanalyse
12.8. NACIONALNI IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA
- ustanove koje se bave istrazivanjem i pracenjem turistickih kretanja na domacem trzistu:

o DZS RH
o HNB
o HTZ
o Institum za turizam Zagreb
o Horwath Consulting Zagreb
84
DRZAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE
- obavlja strucne poslove koji se odnose na pripremu i provedbu statistickih istrazivanja u RH

- zavod prikupnja, obradjuje, analizira i objavljuje statisticke podatke te primjenom nacionalnih i medjunarodnih
standarda i metodologija nastoji osigurati njihovu usporedivost s podacima drugih zemalja
- prati turisticka kretanja na podrucjima:
o turizam, ugostiteljstvo
o transport i komunikacije, distributivna trgovina
- kategorije izvora turistickih statistika koje objavljuje DZS
o statisticki ljetopis
 temeljna godisnja publikacija koja je osnovni izvor kvalitetnih i pouzdanih stat. pokazatelja
 podrucja vezana za turizam: turizam, ugostiteljstvo. transport i komunikacije i distributivna trgovina
o mjesecna statisticka izvjesca
 obuhvaca godisnje i mjesecne stat. podatke o gospodarskim i drugim kretanjima u RH
o statisticka izvjesca
 prikazuju sveobuhvatne rezultate pojedinacnih istrazivanja iz istog podrucja
o priopcenja
 kratke i brze statisticke informacije koje izlaze prema periodicnosti statistickih istrazivanja
o studije i analize
o izvanredna izdanja
HRVATSKA NARODNA BANKA
- redovite publikacije HNB-a:

o SPF
o Bilten
o Godisnje izvjesce
- izvjesca o podacima o prihodima od putovanja
HRVATSKA TURISTICKA ZAJEDNICA
- osnovana je zbog stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatkog turizma, planiranja i provedbe zajednicke strategije
i koncepcije
- redovito prati i analizira turisticka kretanja u Hrvatskoj i na nama zanimljivim emitivnim trzistima
- istrazivanja
o hrvatska ponuda na europskom trzistu
o zastupljenost Hrvatske u katalozima inozemnih turoperatora na emitivnim trzistima
o prikaz inozemnog turistickog prometa i plan oglasavanja na glavnim emitivnim trzistima
INSTITUT ZA TURIZAM
- projekti
o TOMAS – stavovi i potrosnja turista u RH
o TOMAS nautika .....
85
- TOMAS – stavovi i potrosnja turista u Hrvatskoj, jedino je kontinuirano istrazivanje obiljezja putovanja i boravka turista
u Hrvatskoj, koje provodi institut za turizam u Zagrebu, a ima sljedece ciljeve:
o segmentacija trzista
o utvrdjivanje glavnih prednosti i slabosti turisticke ponude
o utvrdjivanje obiljezja potrosnje gostiju
o kontinuirano pracenje trendova domace i inozemne potrosnje
 sadrzaj istrazivanja
 sociodemografski profil turista
 motivacija za dolazak
 obiljezja putovanja
 obiljezja boravka u destinaciji
 zadovoljstvo ponudom
 konkurentnost hrvatkse ponude u odnosu na mediteranske destinacije
 potrosnja turista
 metoda istrazivanja
 prikupljanje podataka – osobni intervju, samopopunjavanje
 uzorak – 4915 ispitanika
 lokacije – hoteli, turisticka naselja, kampovi, privatni smjestaj, u 86 mjesta u 7 primorskih
zupanija
 ispitanik – domaci i strani turisti (14 zemalja)
 razdoblje – lipanj – rujan
- godine istrazivanja 1987,1989,1994,1997,2001,2004,2007,2010.
HORWATH CONSULTING ZAGREB
- poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj – istrazivanje koje se po standardnoj metodologiji Horwath internationala vec 30
godina provodi na najrazvijenijim trzistima svijeta, u HRV vec 10 godina i omogucuje pracenje trenda u ostvarivanju
poslovnih rezultata hrvatskog hotelijerstva
- sadrzaj istrazivanja
o fizicko stanje objekata i struktura sadrzaja
o tehnoloska opremljenost
o zaposlenost
o sustav nagradjivanja
o ulaganja
o trzisni i financijski rezultati poslovanja
- istrazivanjem obuhvaceno 90 hotela, odnosno 20762 hotelske sobe, sto je 42% kategoriziranih hotelskih kapaciteta
Hrvatske u 2007. godini
86
13. TURISTICKA DESTINACIJA
13.1. POJAM I DEFINIRANJE TURISTICKE DESTINACIJE
- turisticka regija
o geografski prostor u kojem postoje yajednicka obiljeyja i sinergija iymedju turistickih proiyvoda i usluga, a sam
pojam je vezan uz politicko-administrativne granice unutar kojih se provodi turisticko planiranje i politika
o glavni cilj regionalnog saveza je adekvatno uredjenje perifernih regija, smanjenje nepozeljnih nejednakosti
izmedju aglomeracija i ruralnih podrucja te poboljsanje opcih zivotnih uvjeta, posebice kvalitete zivota
lokalnog stanovnistva
o turisticku regiju mozemo shvatiti kao prostornu cjelinu u odredjenim aministrativnim granicama u okviru
koje djeluje i razvija se odredjeni turisticki sustav. Kriteriji za regionalizaciju turistickog prostora su:
homogenost, funkcionalnost, autonomnost ili samodostatnost.
o homogena turisticka regija zasniva se na turizmu kao stozernoj ekonomskoj aktivnosti koja povezuje mnoge
gospodarske i drustvene djelatnosti, a turizam je glavni izvor dohotka stanovnistva.
o heterogena turisticka regija je ona u kojoj turizam ravnomjerno sudjeluje u stvaranju dohotka kao pojedine
gospodarske aktivnosti
o turisticke regije prema velicini prostora
 makroturisticke regije
 primorska, gorsko-planinska i pananonsko-peripanonska u RH
 mikroturisticke regije
 Istra, Kvarner, Dalmacija, Lika, zagrebacka regija, Slavonija, Posavina....
- Turisticko mjesto
o cini prostorno-funkcionalnu cjelinu ponude u turizmu, ali ne mora se podudarati s administrativnim granicama
mjesta. Turisticka se mjesta razlikuju prema atraktivnosti i razvijenosti ukupnih receptivnih kapaciteta. Mogu
se kategorizirati kao gradovi, zupanijska sredista, planinsta, primorska, toplicka i ostala turisticka mjesta.
- turisticka destinacija
o geografski prostorkoji se razlikuje od mjesta stalnog boravka turista, a u kojoj se provodi turisticka aktivnost i
konzumiraju turisticki proizvodi, tj. moguce ju je definirati kao lokaciju turisticke potrosnje.
o u sirem smislu se moze definirati kao svako odrediste turistickog putovanja, od samostalnog turistickog
objekta, aerodroma ili luke do turistickog mjesta, regije ili turisticke zemlje. Pod turistickom destinacijom
razumijeva se siri, integrirani prostor, koji gradi svoj turisticki identitet na koncepciji kumulativnih atrakcija,
koje omogucuju dozivljaj i s dodatnom turistickom infrastrukturom predstavlja prostor okupljanja turista.
Turisticka destinacija uvjetovana je zeljama, sklonostima, interesima i potrebama turista.
o ostali autori: Turisticka destinacija je geografsko podrucje unutar kojeg turisti konzumiraju arzne vrste
turistickih dozivljaja,
o UNWTO: znacajno mjesto koje se posjecuje tijekom putovanja, te razlikuje tri vrste destinacija:
 udaljena destinacija – najudaljenija je od domicila turista
 glavna destinacija – mjesto gdje turisti provedu najvise vremena na putovanju
 motivirajuca destinacija – mjesto ili podrucje koje turist bira kao primarno odrediste svojega
putovanja
o turisticka destinacija nema cvrste granice
o u geografskom smislu moze imati makroobiljezje i mikroobiljezje
 na makrorazini Hrvatska kao turisticka destinacija na Mediteranu, Istra kao tur. dest. u Hrvatskoj
 na mikrorazini ulogu destinacije mogu imati gradovi i mjesta prepoznatljiva po odredjenim
obiljezjima; npr. Zagreb, Dubrovnik, Motovun...
o najvaznija obiljezja turisticke destinacije
87
 da cini prostornu cjelinu

 da raspolaze odgovarajucim elementima ponude
 da je orijentirana prema turistickom trzistu
 da je neovisna o administrativnim granicama
 da se destinacijom mora upravljati
13.2. ATRAKTIVNOST TURISTICKE DESTINACIJE
- turisticka atrakcija
o privlazan elemen u nekoj turistickoj destinaciji u obliku kulturno-povijesne bastine, prirodne cjeline ili pojave
priredbe ili dogadjaja koji motivira turiste za dolazak i okosnica je razvoja turizma u destinaciji
o mogu se interpretirati kao zariste rekreacije i obrazovne aktivnosti izletnika i turista koje oni cesto dijele s
domacim stanovnistvom. Prema vrsti, mogu se grupirati kao prirodne i one koje je covjek sam izgradio.
 prirodne: klima, planine, rijeke, jezera, flora i fauna, pejsaz, rezervati zivotinja...
 atrakcije koje je stvorio covjek: kulturno-povijesna bastina, etnosocijalne i umjetnicke atrakcije,
tematski parkovi, kazalista...
o elementi aktraktivnosti destinacije
 klima i prirodne ljepote
 kulturna i drustvena obiljezja
 dostupnost
 odnos prema turistima
 infrastruktura
 razina cijena
 mogucnosti za kupnju
 sasdrzaju za sport, rekreaciju i edukaciju i dr.
13.3. UPRAVLJANJE TU RISTICKOM DESTINACIJOM
POJAM DESTINACIJSKOG MENADZMENTA
- konkurentnost – moze se odrediti u okviru pokazatelja ucinkovitosti u usporedbi sa slicnim destinacijama, ukljucujuci
broj turista, turisticku potrosjnu, ukupne prihode i dr.
- konkurentnost destinacije – sposobnost destinacije da poveca turisticku potrosnju, da privlaci turiste u vecoj mjesti uz
zadovoljenje nezaboravnog iskustva i da sve to cini na profitabilan nacin, uz ogobacivanje dobrobiti za buduce
generacije
- potrebno je graditi vlastiti imidz jer samo onaj tko ce se prepoznatljivo razlikovati od konkurencije bit ce interesantan u
poplavi istovrsne ponude
- upravljanje turistickom destinacijom
o dugorocan proces koji bi trebao osigurati konkurentnost destinacije, ali i dosezanje visoke kvalitete zivota
stanovnistva i ocuvanje kulturnog identiteta cijele turisticke destinacije
o takav cilj sadrzava nekoliko komponenti kao sto su:
 optimalan gospodarski razvoj destinacije
 visa razina zivotnog standarda stanovnistva
 ocuvanje potrebne razine ekologije
 ocuvanje kulturno-povijesne bastine te njezino stavljanje u funkciju gospodarskog i opceg razvoja
o upravljanje priprada menadzmentu destinacije ili destinacijskom menadzmentu
88
- destinacijski menadzment
o koordinira one turisticke funkcije u destinaciji koje ne mogu obavljati pojedinacni nositelji ponude ili zajednicki
imaju vece izglede za ostvarivanje ciljeva
o ne mora biti posebno formiran menadzment destinacije, nego skupina interesno povezanih menadzera ciju
strukturu cine menadzeri svih poslovnih subjekata kao nositelja turisticke ponude
o destinacijski poslovni sustav dijelomo na 3 velika podsustava
 poduzetnicki podsustav – poslovni subjekti cija je svrha ostvarenje dobiti
 javnopravni podsustav – jedinice lokalne uprave i samouprave
 ostali podsustavi – TZ; stanovnistvo, udruge i dr.
o destinacijski menadzment moguce je definirati kao poslovnu aktivnost koja spaja i koordinira rad razlicitih
poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turistickog proizvoda radi ostvarenja njegove optimalne
kvalitete, konkurentnosti, odrzivost te postizanja optimalnih ekonomskih ucinaka na turistickom trzistu
o radi ucinkovitoh upravljanja destinacijom nuzno je osnivanje snaznog, dobro strukturiranog i
institucionaliziranog destinacijskog menadzmenta koji posjeduje sve potrebne resurse (kadrovske i financijske)
za kvalitetno upravljanje destinacijom, a djeluje autonomno i odgovorno uz podrsku javnih institucija,
privatnog sektora i lokalnog stanovnistva
o politika razvoja destinacije
 destinacijski menadzment treba voditi koordiniranu i dosljednu politiku razvoja destinacije radi
postizanja vrhunske kvalitete svih elemenata turistickog proizvoda
o menadzeri u takvim kompanijama su specijalisti, dobri poznavatelji trzisnih trendova, ali i realnih mogucnosti
odredjene turisticke destinacije, ciji je temeljni zadatak oblikovanje i razvoj konkurentnog turistickog
proizvoda. Destinacijski menadzment preuzima odgovornost za definiranej dugorocnih ciljeva (kamo idemo),
za sagledavanje svih aktivnosti koje vode ostvarenju ciljeva (sto ciniti), a na putu ostvarenja konkurentskih
prednosti (kako to uciniti)
FUNKCIJE DESTINACIJSKOG MENADZMENTA
- temeljne
o planiranje
o organiziranje
o kontrola
FUNKCIJA PLANIRANJA U TURISTICKOJ DESTINACIJI
- turisticka politika i razvoj destinacije vezani su uz lokalnu razinu

- ne postoje dva jednaka pristupa planiranju i turistickoj politici destinacije
- lokalna destinacija prema Smithu moze biti
o regija
o homogena regija
o funkcionalna regija
- faktori lokalnog turistickog planiranja
o ucinci globalizacije
o migracije
o poiticka vaznost turizma na lokalnoj razini
o prirodu sociokulturnih vaznosti i obiljezja okruzenja
o mogucnost javnog financiranja i potpore turizmu
- planiranje u destinaciji se treba zasnivati na integralnom pristupu
89
- integralni pristup mozemo definirati kao svjesnu i kontinuiranu plansku aktivnost razlicith aktera u cilju predvidjanja,
oblikovanja i usmjeravanja razvoja na odredjenom prostoru. Dimentzionira razvoj u granicama raspolozivih prirodnih
potencijala, a objedinjuje ekonomske, socijalne, prostorme, ekoloske i infrastrukturne aspekte
o integralno planiranje se svodi na:
 stratesko planiranje – odredjuje ciljeve i smjernice za sve operativno aktivnosti u sklopu turisticke
destinacije
 operativno planiranje - analiticka koncepcija strateskih planova s detaljnom razradbom politike, vrsta
programa, nositelja i pretpostavki za realizaciju strateskih planova razvoja turisticke destinacije
- stratesko planiranje sadrzava viziju, misiju, ciljeve i strategiju
o vizija – ukljucuje globalne ideje vodilje kao i metode strateske analize
o misija – scenarij buduceg razvoja destinacije
o ciljevi razvoja – proizlaze iz vizije i misije, a njima se odredjuju nakana, smjernice i strategija razvoja
o strategija razvoja – odredjuje brojne aktivnosti koje su potrebne za provodjenje ciljeva i smjernica razvoja
destinacije
- integralno planiranje obuhvaca analizu destinacije, viziju i ciljeve, strategiju, plan akcije te provodjenje i kontrolu
FUNKCIJA ORGANIZIRANJA U TURISTICKOJ DESTINACIJI
- može se definirati kao sustav povezivanja, koordiniranja i upravljanja razlicitih elementima turisticke podnue radi
optimalnog ostvarivanja planirane strategije razvoja turizma destinacije
- problemi proizlaze iz
o organizacijske kulture
o razina odgovornosti
o kolizije javnih i privatnih interesa
- turisticke organizacije na razini turisticke destinacije imaju zajednicke funkcije:
o funkciju marketinga
 pojavile se se s namjerom da promoviraju svoju zajednicu
o funkciju istrazivanja i razvoj i dr.
FUNKCIJA KONTROLE U TURISTICKOJ DESTINACIJI
- funkcija kontrole je nuzna, posebno unutar turisticke destinacije koja nastoji predstaviti jedinstven i cjelovit program
- TQM – menadzment ukupne kvalitete
o Na njemu se bazira stratesko poslovno planiranje
o Sustav je orijentiran na kupca. Kupac je kralj u sustavu potpune kontrole kvalitete jer proces pocinje i zavrsava
s kupcem
o Sustav TQM u turizmu se zasniva na standardina i kontroli njihove primjene. Prve standarde su uveli hotelski
lanci i postigli izuzetne poslovne rezultate
- Menadzment turisticke destinacije treba upravljati destinacijom tako da ukupno ostvareni rezultat bude visi od
zbroja individualnih rezultata koje mogu ostvariti pojedini hoteli, restorani i ostali poslovni subjekti. Njegov je
zadatak biti involviran u sve faze pripreme i pruzanja integralnog turistickog proizvoda. Zato neki autori destinacijski
menadzment nazivaju integrirani destinacijski menadzment
o Uloga integriranog destinacijskog menadzmenta je povezivanej svih sudionika koji sudjeluju izravno ili
posredno u oblikovanju sadrzaja i kvalitete turistickog proizvoda na razini turisticke destinacije
o Temeljna uloga integriranog destinacijskog menadzmenta je povezivanje i koordiniranje razlicith interesa
radi oblikovanja i realizacije optimalne kvalitete turistickog proizvoda destinacije.
90
ŽIVOTNI CIKLUS TURISTICKE DESTINACIJE
- Zivotni ciklus destinacije je fleksibilni model zivotnog ciklusa destinacije koji oznacava razlicite faze u evoluciji
destinacije, kao i promjene koje se u njoj desavaju tijekom njezinog prelaska iz jedne faze u drugu. Kao kriticke
cimbenike navodi promjene u zeljama i potrebama posjetitelja, unistavanje prirodnog i izgradjenog okolisa, kao i
promjenu ili nestanak onih atrakcija koje su turiste privukle u to podrucje.
- Faze
o Istrazivanje
 Faza se zasniva na prirodnim ljepotama i malom broju posjetitelja
o Angaziranje
 Faza formiranja ponude i promocije destinacije
o Razvojna faza
 Faza dolaska velikog broja turista
o Faza konsolidacije
 Podrazumijeva omogucavanje rasta broja posjetitelja i povecanje kvalitete proizvoda
o Stagnacija
 Dogadja se kada je dostignuta gornja granica kapaciteta nosivosti u destinaciji, sto se odrazava na pad
kvalitete i konkurentnosti
o Propadanje
 Stalni posjetitelji su izgubljeni i destinacija dozivljava drastican pad turistickog prometa
o Pomlađivanje destinacije
 Traze se nova trzista, novi kanali distribucije, visa kvaliteta i dr.
- Najvaznija misija upravljanja turistickom destinacijom je osigurati njezinu dugorocnu konkurentnost na trzistu, kao i
odrzivi razvoj destinacije
91
14. PLANIRANJE I ODRZIVI RAZVOJ TURIZMA
14.1. PLANIRANJE U TURIZMU
POJAM PLANIRANJA
- Planiranje na globalnoj razini

o Medjunarodno
o Nacionalno
o Regionalno
- Planiranje na mikrorazini
o Na pojedinim turistickim djelatnostima unutar odredjene turisticke destinacije
- Planiranje u turizmu se moze definirati kao proces utvrdjivanja odgovarajucih buducih aktivnosti u spektru vise
mogucnosti, To je misaoni proces koji usmjerava aktivnosti u buducnosti prema postavljenim ciljevima i
mogucnostima razvoja.
- Pristupi planiranju:
o Planiranje ad hoc
o Prostorno destinacijsko planiranje
o Planiranje vodjeno potraznjom – stvaranje trzista
o Planiranje vodjeno ponudom i sl.
- Planiranje kao proces – svjesno je utvrdjivanje ciljeva i zadataka koji se u odredjenom vremenu nastoje ispuniti
- Planiranje kao metoda – to su nacini i metodoloski postupci kojima se utvrdjuju planovi, ciljevi, sadrzaji i aktivnosti za
njihovo ostvarenje
FAZE PLANIRANJA U TURIZMU
- Prema Gunn:
o Identifikacija problema
o Odredjivanje ciljeva
o Prikupljanje podataka
o Analiza i interpretacija podataka
o Kreiranje alternativnih rjesenja i scenarija
o Odabir odgovarajuce alternative
o Kreiranje konacnog plana
o Implementacija i evaluacija plana
- Prema Vukonicu:
o Pripremna faza planiranja u turizmu
o Utvrđivanje ciljeva turističkog razvoja
o Istraživanje i evaluacija
o Analiza i sinteza podataka dobivenih istrazivanjem i njihovim medjusobnih odnosa
o Formuliranje preporuka
o Implementacija i provodjenje plana
92
RAZVOJNO PROSTORNO PLANIRANJE U TURIZMU
- Racionalno gospodarenje prostorom je kljucni kriterij njegova racionalnog koristenja i odrzivosti

- Prostorno planiranje je sastavni dio integralnog planiranja, kojim se usmjerava i usklađuje ekonomski, socijalni i
prostorni razvoj u određenom području, temeljen na prostoru kao faktoru razvoja i potrebama kao tržištu potražnje
- Razvojno prostorno planiranje u turizmu razumijeva planiranje gospodarskog, socijalnog i prostornog razvoja turizma
na bazi gospodarskog, društvenog, prirodnog, položajnog, kulturnog i drugog okruženja u određenom prostoru, te
veličine strukture, zahtjeva i potreba tržišta potražnje.
- Glavni instrumentarij razvojnog prostornog planiranja su razvojni prostorni planovi:
o Globalni (master) razvojni planovi
o Detaljni razvojni planovi
 Odnose se na manje prostorne cjeline, a temelje se na globalnom planu.
- Stratesko planiranje je proces pripreme kratkorocnih i dugorocnih strategija koje mogu dosegnuti poslovne i
korporativne ciljeve. Stratesko planiranje definira svrhu i smjer za sve operativne aktivnosti, a od sudionika zahtjeva
postizanje konsenzusa o srednjorocnim i dugorocnim ciljevima.
- Strateski plan razvoja definira organizacijsku misiju i vrijednosti, kriticki ispituje snage, slabosti, prednosti i nedostatke,
mogucnosti,…
- Operativno planiranje svodi se na formuliranje detaljnih programa, politika i procedura nuznih za ostvarenje strateskog
plana.
14.2. ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA
POJAM ODRŽIVOG RAZVOJA
- problemi rasta i razvoja zauzimaju sredisnje mjesto u ekonomskoj teoriji i praksi

- pojam odrzivog razvoja proizlazi iz pojma opceg ravoja. Prema jednoj od mnogobrojnih definicija odrzivi razvoj je
promjena strukutre globalne proizvodnje i potrosnje koji ne remete ekosustave
- turizam i odrzivi ravoj su dva medjuzavisna i uvjetovana pojma
o turizam je velikim dijelom zasluzan za spoznaju o potrebi odrzivog razvoja jer je zajzainteresiranjiji za odrzivost
svih resura koji su temelj njegova razvoja i odrzivosti
- koncepcija odrzivog razvoja turizma se razvila iz teorije odrzivog razvoja, koja se razvila kao reakcija na sve izrazenije
ekoloskei sociokulturne probleme
- primjena koncepcije odrzivog razvoja u turizmu treba osigurati da nekontrolirani razvoj ne unisti ili devastira resurse na
temelju kojih se turizam i poceo razvijati na odredjenom podrucju
NACELA ODRZIVOG RAZVOJA TURIZMA
- kljucni cimbenik svih odnosa u ekolosko, sociokulturnom i ekonomskom podrucju su ljudi koji se u turizmu nalaze u
razlicitoj ulozi i aktivnostima:
o turisti – glavni su korisnici – kupci porizvoda i usluga
o zaposlenici
o organizacije i javne sluzbe – imaju takodjer izravan ili posredan utjecaj na odrzivost u ekoloskoj, sociokulturnoj
ili ekonomskoj sferi destinacije
93
o lokalno stanovnistvo- ima vaznu ulogu u odrzivosti destinacije ili turistickog mjesta bez obzira na to bave li se
poslovnim aktivnostima u turistickom sektoru ili nekoj drugoj djelatnosti.
- Nacela odrzivog ravoja
o nacela ekoloske odrzivosti
o nacela sociokulturne odrzivosti
o nacela ekonomske odrzivosti
- nacela ekoloske odrzivosti
o ekoloska odrzivost razumijeva razvoj koji je uskladjen s odrzavanjem ekoloskih procesa, bioloskim
razlicitostima i resursima
o turizam je najvise zainteresiran za dugorocnu ekolosku odrzivost jer su okolis i prirodni resursi temeljni uvjeti
njegova razvoja
o menadzment okolisa – primjenjuje razlicita menadzerska znanja, tehnike i metode pri upravljanju
gospodarskim subjektima radi ocuvanja okolisa koji je vazan za poslovanje i ima esencijalnu vaznost za
opstanak covjecanstva
o paradigma odrzivosti okolisa upucuje sadasnje narastaje da moraju ostaviti buducima ukupnu resursnu
osnovu koja nije manja od one koju je sama naslijedila
o pojmovi u okviru ekoloske odrzivosti:
 okolica – termina koji se koristi u prostornom smislu, odredjen granicama nekog prostora
 okolis – termin koji se koristi u ekoloskom smislu vazan za prirodu i njeno okruzenje
 ekologija – znanstvena disciplina koja sintetizira znanja i postupke prirodnih i drustvenih znanosti radi
proucavanja odnosa izmedju pojedinih ekosustava i organizama te prirodne i drustvene okoline
 ekonomika okolisa – znanstvena grana ekonomskih znanosti koja proucava ekonomske zakonitosti u
koristenju prirodnih resursa i zastiti okolisa. Pretpostavka na kojoj se temelji ekonomika okolisa je
spoznaja da okolis nije entitet koji je odvojen od gospodarstva vec sve promjene u gospodarstvu
utjecu na okolis i obratno.
 obnovljivi resursi – oni koji se mogu obnosviti ako se rabe tako da se ne ugrozi njihova priroda
obnavljanja i rasta, primjerice, izvori vode, zemlja, zrak, sunce..
 neobnovljivi resursi – oni koji se ne mogu obnosviti ili se ne reproduciraju, np. nafta, rudnici, sume i
dr.
o odrzivi turizam bi trebao zadovoljiti sve potrebe turista, a istodobno odrzati dugorocnu kvalitetu okolisa
- nacela sociokulturne odrzivosti

 sociokulturna odrzivost turizma – proizlazi iz drustvenih funkcija turizma
 socijalna funkcija turizma – pokazuje da turizam utjece na smanjenje socijalnih razlika izmedju
pojedinih ljudskih skupina, klasa, naroda ili rasa
 kulturna funkcija turizma – oznacuje utjecaj sto ga turisticki receptivne zemlje imaju na kulturnom
planu prema inozemnim ili domacim posjetiteljima
o sociokulturna odrzivost jamci komatibilnost razvoja s ocuvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na koje
utjece razvoj te trajno odrzavanje i isticanje identiteta lokalne zajednice
- nacela ekonomske odrzivosti

o ekonomska odrzivost se zasniva na zdravom i ekonomski ucinkovitom razvoju koji podrazumijeva optimalno
upravljanje resursima tako da se njima mogu koristiti i buduci narastaji
o treba omoguciti ekonomski uspjesan razvoj, a koristenje i upravljanje resursima mora osigurati njihovu
ocuvanost i za buduce generacije
o kompatibilna je s ekoloskim i sociokulturnim nacelima odrzivosti
POLITIKA ODRZIVOG RAZVOJA TURIZMA
94
- AGENDA 21 – sadrzava oblikovanje i implementaciju odrzivog turistickog razvoja

o ona je plan aktivnosti na svim podrucijma u svezi s odrzivim razvojem turizma na zemlji
- Odrzivi razvoj se moze opisati kao ciljni torkut u kojem se uravnotezuju tri naizgled konfliktna podrucja: okolis,
drustvo i ekonomija. Ta tri elementa u turistickom razvoju moraju biti iskoristena tako da promoviraju ekolosku
odgovornost, ekonomsku efikasnost i drustveno osjetljiv turizam na svim razinama.
- nacela odrzivog razvoja turizma
o planiranje u turizmu je potrebno usmjeriti prema adekvatnom koristenju resursa
o koncepcija odrzivog razvoja nije „antirazvojna“, nego istice limite koji se odnose i na turizam
o koncepcija mora obuhvatiti dugorocni razvoj turizma
o menadzment odrzivog razvoja turizma treba voditi razuna o problemu zastite okolisa, ali i o ekonomskim,
socijalnim, kulturnim i drugim nacelima odrzivosti
o svi relevantni subjekti trebaju biti ukljuceni u donosenje odluka o odrzivom razvoju
o potrebna je realna procjena mogucnosti promjene odrzivog razvoja u praksi i sadasnjosti i u buducem razvoju
o destinacije trebaju iskoristiti trzisne prednosti primjene odrzivog razvoja
o zbog mogucih sukoba u koristenju resursa, nuzni su ustupci i kompromisi
o u cojeni koristi i troskova odrzivog razvoja u turizmu treba postovati sve subjekte koji imaku utjecaj na odrzivi
razvoj
95
15. TURISTICKA POLITIKA U ORGANIZACIJSKOM SUSTAVU TURIZMA
15.1. DEFINICIJA I TEMELJNE ODREDNICE TURISTICKE POLITIKE
- turisticka politika je dio ekonomske politike odredjene zemlje

o Keller – turisticka politika je aktivnost drzave u turistickim zemljama kojima se nastoji osigurati optimalan
turisticki razvoj i profitabilnost turistickog sektora na dugi rok
o skup smjernica koje u kombinaciji s ciljevima planiranja utvrdjuje smjer djelovanja za racionalno donosenje
odluka
- opcom turistickom politikom se usmjeravaju zajednicki interesi svih cinitelja ukljucenih u turizam neke zemlje radi
formiranja optimalne i efikasne turisticke ponude
- posebna turisticka politika treba pridonijeti unapredjenju mnogobrojnih cinitelja
- turisticka politika u hrvatskom turizmu moze se definirati kao ukupnost mjera svjesnog utjecaja drzave na turizam
posredstvom potrebnih instrumenata koji su usmjereni prema razvitku i unapredjenju turizma, odrzavanju njegove
konkurentnosti te ostvarivanju ekonomskih i neekonomskih ciljeva
- ciljevi turisticke politike u suvremenom turizmu svode se na osiguranje uvjeta za dinamican razvoj turizma, njegovu
konkurentnost na turistickom trzistu, optimalno zadovoljenje turistickih potreba, zastitu turistickih resursa i odrzivi
razvoj te osiguranje uvjeta za profitabilno poslovanje poslovnih subjekata u turizmu
- nositelji turisticke politike su razliciti ovisno o nacionalnoj ili regionalnoj razini, a u Hrv je ovako:
o na nacionalnoj Ministarstvo turizma, HTZ, HGK
o na regionalnoj turisticke zajednice, poduzeca, stanovnistvo....
- pravci djelovanja turisticke politike
o ekonomski polozaj turizma
o domaci turizam
o radna snaga i obrazovanje
o planiranje u turizmu
o inspekcijske sluzbe
o status turisticke destinacije
o privatni sektor
o investicije u turizmu
o zastita prirodne i kulturne bastine
o inozemni turizam
- mjere turisticke politike
o zakonske mjere
o ekonomske mjere
o administrativne mjere
o planske mjere
15.2. OBILJEZJA DOSADASNJE TURISTICKE POLITIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ
- Ministarstvo turizma je zaduzeno za:

o turisticku politiku
o investicije u turizmu
o turisticku politiku uredjenja prostora
o poticanje razvoja specificnih oblika turizma
o medjunarodnu suradnju u turizmu
o pracenje i analizu poslovanja turistickog gospodarstva, odnosno kvalitete turistickog proizvoda
96
- zajednicka teza svih planova razvoja je da se turizam tretira kao strateska gospodarska aktivnost Hrvatske s posebno
znacajnim ekonomskim ucincima. Temeljni elementi razvoja turizma su geoprometni polozaj, resursi i tradicija.
15.3. TURISTICKA POLITIKA I ODRZIVI RAZVOJ TURIZMA
- nacela odrzivog razvoja djeluju komplementarno u odredjenom prostoru i uvjetima. Stoga je respektiranje svih nacela
nuzno za odrzivi razvoj turizma, ali i svih drugih aktivnosti na odredjenom prostoru. osim toga, odrzivost je dugorocna i
permanentna jer se jedino tako moze osigurati kvaliteta zivota buducim narastajima
15.4. ODREDNICE NOVE TURISTICKE POLITIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ
- uloga turizma kao strateske odrednice gospodarskog razvoja RH treba se temeljiti na komparativnim i konkurencijskim
prednostima od kojih su najvaznije:
o raznolikost i ocuvanost prirodnih i kulturno-povijesnih resursa, koje je potrebno ocuvati i zastiti kao dugorocnu
osnovu razvoja turizma
o vrlo povoljan geoprometni polozaj te postojeca i nova prometna infrastruktura
o skori ulazak Hrvatske u EU kao punopravne clanice, sto ce liberalizirati protok ljudi, roba i kapitala
o povoljni trendovi turisticke potraznje s globalnog turistickog trzista
o relativna kvaliteta postojece turisticke ponude
o povoljna tradicija i iskustvo strucnjaka u turizmu
97

Turiizam Ukratko PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Turiizam Ukratko PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.

Sustav turistickih zajednica ....................................................................................................................................................... 23

5.9. Organizacija i upravljanje hotelom ........................................................................................................................................ 43

9.4. Konverzijska funkcija .............................................................................................................................................................. 62

12.5. Sekundarni podaci za potrebe poslovnog odlucivanja u turizmu ........................................................................................ 82

1. TURIZAM – TERMINOLOGIJA, KLASIFIKACIJA I POVIJESNI RAZVOJ

1.2. DEFINICIJE POJMOVA TURIST I TURIZAM

- turist i turizam, eng. tour – u početku značenje kružnog putovanja

Klasifikacija putnika prema UNWTO-u

o posjetitelji koji borave najmanje jednu nod u zemlji koju posjeduju

1.3. INICIJALNI POTICAJI RAZVOJU TURIZMA

- industrijalizacija u urbanizacija izravno stvaraju turisticke potrebe

1.4. MOTIVI TURISTICKIH PUTOVANJA

1.5. VRSTE I OBLICI TURIZMA

- kriteriji podjele turizma

1.6. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA

- faze razvoja turizma prema Freyeru

1.7. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

- Antunac razlikuje 4 faze

2. TURISTICKO TRZISTE – POTRAZNJA, PONUDA I TRENDOVI

2.2. POJAM I OSNOVNI ELEMENTI TURISTICKOG TRZISTA

POJAM, KONCEPCIJA I OBILJEZJA TURISTICKE POTRAZNJE

POJAM, STRUKTURA I OBILJEŽJA TURISTIČKE PONUDE

o sezonski karakter – oscilacije iskoristenosti kapaciteta turisticke ponude

2.3. GLAVNI TRENDOVI NA TURISTICKOM TRZISTU

- vrste obiljezja trendova

TREND RASTA TURISTICKE POTRAZNJE I PONUD E

o 44% cine ostale zemlje

- 2008. vodece emitivne zemlje svijeta

- 2008. inzemna turisticka potrosnja – 944 mlrd. USD

TREND RASTUCE GLOBALIZACIJE TURISTICKE POTRAZNJE

- intraregionalna putovanja ostvaruju 80% u medjunarodnom turistickom prometu

UTJECAJ DEMOGRAFSKIH TRENDOVA NA TURISTICKA KRETANJA

PROMJENE VRIJEDNOSNOG SUSTAVA I ZIVOTNOG STILA

o potrosaci koji traze visoku kvalitetu usluga

TRENDOVI NA TRZISTU PONUDE

3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA

3.2. RAZVOJ ORGANIZACIJSKIH OBLIKA U TURIZMU

PRVI EMITIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU

RECEPTIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU

o zastita i ocuvanje turistickih resursa

REGIONALNI, NACIONALNI I MEDJUNARODNI SAVEZI

DRZAVNA INTERVENCIJA U TURIZAM

3.3. RAZINE ORGANIZACIJE TURIZMA

- razine organizacije turizma unutar jedne zemlje:

OBILJEZJA SUBJEKATA U TURIZMU

OKOMITO POVEZIVANJE U TURIZMU

3.4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA ODABRANIH ZEMALJA

- sustavi organizacija turizma nisu jednoliki, nego se razlikuju od zemlje do zemlje

NACIONALNE TURISTICKE ORGANIZACIJE ODABRANIH ZEMALJA

RESORNA TIJELA NADLEZNA ZA TURIZAM U ODABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA

- organizacijski razvoj hrvatskog turizma se promatra od 1991. g.

RAZDOBLJE DO PRVOG SVJETSKOG RATA

- visi drustveni slojevi pocinju posjecivati nasa priobalna i kontinentalna mjesta

RAZDOBLJE NAKON PRVOG SVJETSKOG RATA

- organizacijski ustroj poceo se izgradjivati prema talijanskom uzoru

RAZDOBLJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

- dinamican razvoj suvremenog masovnog turizma

ORGANIZACIJA TURIZMA U SAMOSTALNOJ REPUBLICI HRVATSKOJ

- od 1991. g. nestabilnost u regiji – Domovinski rat

3.6. ORGANIZACIJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA DRZAVNOJ RAZINI

UKLJUCENOST DRZAVNIH TIJELA I INSTITUCIJA U TURIZAM

- zakonodavnu vlast na nacionalnoj razini obnasa Hrvatski sabor. Ovlasti: