 o je podložan sunčanici?

 Šta je sunčanica?
 Kada se najčešće javlja sunčanica?
 Koji su simptomi?
 Šta je zakasnela sunčanica?
 Šta treba da uradite?
 Da li dete može da izlazi na sunce sledećeg dana?
 Šta je toplotni udar?
 Koji su simptomi?
 Kako se sačuvati?

Ko je podložan sunčanici?

Tropske temperature nikome ne prijaju, a posebno ne deci i trudnicama. U ovom

period glavni neprijatelji organizma jesu sunčanica i toplotni udar. Za deset do 15
dana boravka na godišnjem odmoru trudimo se da što više uživamo u čarima mora,
reka, jezera, bazena. Ali, to može da bude i opasno.

Na visoke temperature posebno su osetljiva deca, a naročito bebe između šestog

meseca i prve godine. Oni nemaju dovoljno razvijen termoregulacioni sistem. Zato
savetujemo da bebe šetate samo u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima.

Decu mlađeg uzrasta ne treba utopljavati i treba im davati što više tečnosti. Pratite
ponašanje svog deteta, jer razdražljivost ili plačljivost često ukazuju na to da je žedno.

Ni starija deca ne bi trebalo da se budu napolju između 10 i 18 sati, posebno na

betonu i asfaltu. Ukoliko dete u ovom periodu ipak izađe da se igra sa drugarima
stavite mu šeširić ili kačket, a telo namažete kremom za sunčanje sa zaštitnim
faktorom 50.

Šta je sunčanica?

Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljak direktno
na visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote. Svako telo se hladi preko
kardiovaskularnog sistema i znojenja. Ako previše izlažemo glavu na suncu,
temperatura u njoj se znatno povećava. Telo nastoji da rashladi mozak tako što više
hladne krvi upućuje u glavu. Zato dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do
naglog povaćanja njegove zapremine.
Foto: Fotolia

Kada se najčešće javlja sunčanica?

Sunčanica se najčešće javlja tokom putovanja, posebno u kolima ili autobusu, kada
nema klime, pa se stvara efekat staklenika. U ovim slučajevima deca su
najugroženija, jer se brže i lakše pregreju od odraslih.

Zatim dobija se na moru zbog prekomernog izlaganja suncu, pa i dužeg boravka

u hladu na visokoj temperaturi. Na planini takođe može da se dobije sunčanica,
naročito ako pirka vetrić, koji stvara utisak prijatnosti. Planinsko sunce je opasnije jer
snažnije emituje ultraljubičasto zračenje, pa je i rizik od sunčanice i opekotina takođe
velik.

Koji su simptomi?

Reakcija je uglavnom nagla, a dete je malaksalo ima jaku glavobolju. Koža postaje
suva, a telesna temperatura je visoka. Pojedini imaju vrtoglavicu, pospanost i
povraćanje. Kod pojedinih dolazi do zujanja u ušima, poremećaja vida, pa čak i
nesvestice. U težim slučajevima puls je ubrzan, a disanje plitko.

Šta je zakasnela sunčanica?

Kada dođe do zakasnele sunčanice, simptomi nastupaju sa zakašnjenjem, manje su

izraženi, ali duže traju. Malšani su obično vrući i zajapureni, iako više nisu na
suncu. Izgledaju kao da ih hvata virus, pa roditelji misle da je u pitanju neka infekcija.
Telesna temperatura je po pravilu povišena.

Šta treba da uradite?

Osobu sa ovakvim simptomima sunčanice treba odmah smestiti u hladovinu ili u

rashlađenu i zatamnjenu sobu. Treba je rashlađivati laganim polivanjem vodom i
stavljanjem hladnih obloga sa ledom na potiljak sve dok se temperatura ne vrati u
normalu. Telesnu temperaturu treba stalno meriti. Treba davati hladne napitke. Ako se
temperatura ne snizi, dati lek za snižavanje. U težim slučajevima gubitka svesti,
pojave konfuzije i pospanosti potrebno je što pre pozvati lekara ili hitnu medicinsku
pomoć.

Da li dete može da izlazi na sunce sledećeg dana?

Dan posle sunčanice nije za sunčanje. Dobro bi došao oblačan dan. Taj dan neka
bude rezervisan za odmor u debelom hladu, uz dosta tečnosti i sladoled.

Foto: Shutterstock

Šta je toplotni udar?

Sličan je sunčanici i ne mora nastati kao posledica direktnog izlaganja suncu.

Toplotni udar nastaje kao rezultat naglog, prekomernog povećanja telesne
temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim
granicama. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha za vreme letnjih
sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje.

Ovako visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema koja

razultuje delirijumom, konvulzijama, pa i komom. Ukoliko ovakvo stanje potraje
dolazi do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja.

Koji su simptomi?

Obično se javljaju malaksalost i grčevi, vrtoglavica, žeđ. Zatim osoba oseća

slabost, prestaje da se znoji, ima jaku glavobolju, zujanje u ušima, pulsiranje u
grudima, a koža je koža je suva i crvena. Kao i kod sunčanice, trebalo bi tu osobu
rashlađivati, ali bi bilo najbolje obratiti se lekaru.
Kako se sačuvati?

Najbitnije je zaštititi glavu. Neka dete nosi kačkete ili šešire sa obodom. Odeća
mora odgovarati klimatskim uslovima, prirodnih tkanina i svetlijih boja. Zbog visokih
temperatura organizam gubi vodu, pa je važno uzimati što više tečnosti. Ishrana
takođe mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima

Sun čanica – simptomi,

lije čenje, sun čanica kod djece

 Bolesti, Zdravlje djece

Sunčanica nastaje pretjeranim izlaganjem glave i potiljka visokim

temperaturama na toplini sunca. Sunčanici su posebno izložene osobe koje rade
ljeti na otvorenom te sportaši, a toplinski udar događa se i osobama koje rade u
nerashlađenim zatvorenim prostorima u visokoj temperaturi.

Simptomi sunčanice mogu se javiti odmah tijekom izlaganja suncu i toplini, a

najčešće se javljaju nekoliko sati nakon, obično pred spavanje.

Zašto dolazi do sun čanice

U vrućim danima ljudski organizam se nastoji hladiti znojenjem, a kako bi ono bilo
učinkovitije, kroz kožu protječe veća količina krvi nego u umjerenim klimatskim
uvjetima. Znojenjem dio tekućine iz tijela isparava, a ohlađena krv se vraća u
cirkulaciju tijelom.
Zbog gubitka tekućine zatim dolazi do poremećaja krvnog tlaka, a rad srca se
ubrzava kako bi krv brže putovala tijelom.

Izlaganjem glave visokim temperaturama tijelo će slati više krvi u mozak kako bi se
normalizirala njegova temperatura. Zbog toga krvne žile u mozgu natiču što
uzrokuje glavobolju i nesvjesticu, a u ekstremnim slučajevima komu i smrt.

Simptomi sun čanice

Znakovi sunčanice slični su simptomima potresa mozga što govori da nije riječ o
bezopasnom stanju te je potrebno odmah djelovati. Posjetite liječnika osjetite li
sljedeće znakove:

 povišena tjelesna temperatura,

 glavobolja,
 vrtoglavica,
 crvenilo lica,
 suha koža,
 smušenost,
 preosjetljivost očiju na svjetlo,
 mučnina,
 zujanje u ušima,
 opća tjelesna slabost,
 proširene zjenice,
 plitko disanje,
 ubrzan rad srca.

Lije čenje sun čanice

Kod teške sunčanice potrebno je posjetiti liječnika. U blažim slučajevima ili kada je
liječnik na velikoj udaljenosti te prijevoz bolesnika predstavlja veću opasnost, važno
je odmah početi snižavati tjelesnu temperaturu.

Osobu je potrebno odmah skloniti sa sunca u hlad ili rashlađenu prostoriju,

postaviti u poluležeći položaj i ukloniti zagrijanu odjeću. Tjelesnu temperaturu
potrebno je sniziti laganim polijevanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga na
čelo i potiljak.

Prohladna kupka ili hladni tuš mogu brzo i učinkovito sniziti tjelesnu temperaturu.

Ako je moguće, temperaturu oboljelog treba redovito mjeriti i sniziti ispod 38

Celzijevih stupnjeva. Također, bolesnik treba piti što više vode, a nikako napitke
koji zagrijavaju kao što je kava ili alkohol.

U slučaju da dođe do toplinskog udara i nesvjestice, potrebno je odmah pozvati

hitnu pomoć i hospitalizirati oboljelu osobu. Tjelesna temperatura veća od 40
Celzijevih stupnjeva može biti fatalna zbog čega je potrebno odmah reagirati kod
sumnje na toplinski udar.

Posljedice sun čanice

Nakon sunčanice još danima osoba može patiti od glavobolje, biti osjetljiva na
zvukove i svjetlost te osjećati zujanje u ušima. Potreban je duži odmor u hladnoj
prostoriji uz izbjegavanje televizijskih i ekrana mobilnih uređaja.

Posljedice sunčanice mogu se ublažiti konzumiranjem veće količine voća i povrća

koji su bogati vodom te izbjegavanjem slane hrane, kave, cigareta i alkohola.
Sun čanica kod djece

Djeca su posebno osjetljiva na visoke temperature, a što je dijete mlađe, razvit će teže
simptome.

Sunčanica kod mlađe djece prepoznaje se po crvenilu u licu, osjetno toploj koži i
razdražljivosti, a u težim slučajevima može dovesti do povraćanja. Starija djeca
žalit će se na glavobolju i mučninu. Često simptomi nalikuju simptomima gripe što
može zbuniti roditelje.

Ako je izmjerena temperatura veća od 38 Celzijevih stupnjeva, potrebno je odmah

početi rashlađivati organizam kao i kod odraslih. U slučaju da je dijete povraćalo,
važno je da konzumira mnogo tekućine, ali u manjim količinama kako bi se
izbjegao osjećaj mučnine.

Kod sumnje na sunčanicu najbolje je odmah dijete odvesti liječniku jer ponekad
mogu biti potrebni i lijekovi za snižavanje tjelesne temperature.

Djecu je prilikom boravka na suncu potrebno zaštititi šeširićima i kremom za

sunčanje te paziti da konzumiraju dovoljno tekućine

Toplinski udar
Toplinski udar može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno.

U slučaju dugotrajnog izlaganja vrlo visokim vrućinama može doći do

toplinskog udara. Riječ je o potencijalno vrlo opasnom stanju u kojem organizam
zbog zakazivanja mehanizama termoregulacije gubi sposobnost prilagođavanja
visokim vanjskim temperaturama. Budući da organizam više nije u stanju sniziti
tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu, tjelesna temperatura može prijeći 40 °C, pri
čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi.
Toplinski udar može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno. Simptomi
toplotnog udara su sljedeći:

 tjelesna temperatura iznad 40 °C

 jaka glavobolja
 nesvjestica
 smušenost
 crvena i vruća koža, bez pojave znojenja
 mučnina i povraćanje
 grčevi
 ubrzan rad srca
 ubrzano i plitko disanje
Potrebno je reagirati brzo jer neliječeni toplinski udar može dovesti do trajnih
posljedica, pa čak i smrti. Toplinski udar zahtijeva liječničku intervenciju, stoga
odmah pozovite liječnika. U međuvremenu morate odmah pružiti pomoć oboljeloj
osobi - morate je ohladiti. Unesite oboljelu osobu u klimatizirani prostor te po potrebi
skinite s nje suvišnu odjeću. Ako ste u mogućnosti, otuširajte osobu u mlakoj vodi, a
pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone. Ako je osoba
pri svijesti, dajte joj piti hladnu tekućinu, najbolje vodu ili izotonični napitak. Ako je
osoba bez svijesti ili ako povraća, postavite je u bočni položaj kako se ne bi ugušila.
Pratite tjelesnu temperaturu oboljele osobe toplomjerom i nastavite hlađenje dok
temperatura ne padne na normalnu vrijednost, oko 37°C.