Professional Documents
Culture Documents
Danas široj ramskoj javnosti manje poznat srpski istraživač i znanstvenik dr. Milenko Filipović je 1955. objavio
knjigu o Rami sa nazivom “RAMA U BOSNI - etničko porijeklo prezimena i opis sela”, Filipovićevo
istraživanje ramskih sela, naziva riječica, potoka, njiva uzvisenja, grobalja i sl. pratilo je i istraživanje prezimena.
Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje
dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931-1935. tu spada i tadašnje područje Rame (Slatina, područje
Doljana i Sovića) a također i danas potopljena sela u Rami.Na ovoj stranici donosimo samo porijekla prezimena
i broj kućanstava, bit izvornoga teksta nije promjenjen osim nekih tehničkih detalja i prijevoda na hrvatski jezik.
Napomena:
U zagradama (k) označava broj kuća, a (dom) broj domaćinstava
GORNJA RAMA
1. Orašac
Svega u Orašcu ima 102 kuće sa 108 domaćinstava. Od toga je muslimanskih 14 kuća sa 16 domaćinstava u
Podanišu i Podrajču, a svi ostali su katolici.
K a t o l i c i: Lovrići (8 k. sa 9 dom.) su starinom od Tomislav Grada. Mnogi od njih su se iselili u Jajce i dr. ima
ih i u Varvari. – Bulaje (9 k.) od kojih su 4 kuće na Dubom, starinci su. – Andričići (5 k.) ; po djedu ih zovu
Arežinama. Jedan se preselio u Dobrošu. Starinci su. – Brkovići (2 k.), Kudrići (2 k.), Čupići (4 k.), Podborkići
(3 k.), Čavar (1 k.) su jedan rod i starinci su. Ima ih raseljenih u Ripcima, u Proslapu i čak u Posavini. – Mostine
(3 k.), Bradići (7 k. sa 8 dom.), Bošnjaci (13 k. sa 14 dom.), Rumbočići (4 k.), su također istog roda. Do prije 45
god. svi su Bošnjaci bili na Lisama, a od tada se raseljavaju, te ih ima u Jaklićima i Šlimcu. Svi Bošnjaci u Rami
vode porjeklo od 4 brata. Starinom su iz Hercegovine. Bilo je od njih iseljavanja i izvan Rame: u Sarajevo, u
Travnik, i dr. – Savići (1 k.) su došli s Proslapa prije 1878. g. – Nikolići – Prce (2 k.) su također došli s Proslapa
prije 1878. g., ali poslije Savića. – Grbeše ( 2 k.) sa starinom Pinjuhi iz Hercegovine, a na Orašac su prešli sa
Šćita prije 1878. ima ih i u Kovačevu Polju. – Kuraje (9 k.) su izišli na Orašac s Proslapa oko 1870. – Grozdići
(1 k.). nekada su se zvali Bogdani. Bili su siromašni i služili Turke. Ne znaju odakle su porjeklom. Pradjed im je
imao puno djece i po tom su prozvani; rekao im beg: "Što je oni rodio sa dicom kao grozd". Djedov brat se
odselio u Fojnicu. – Brkić (1 k.) je starinom iz Tomislav Grada. Došao je sa majkom. Išao je po najmu i 1900
doselio se za stalno na Orašac. – Mišura (1 k.) je došao 1903 iz Višnjana u Malekine. – Faletar (1 k.) je došao s
Proslapa 1918. – Abaz (1 k.) je došao 1919 s Proslapa na ženinstvo. Od Hercegovaca Matkovići i Zupci su se
stalno naselili na Jasenovici kod Lokve, a jedan od Zubaca i u Rudom Polju. Zupci (4 k.) su iz Grljevića
(Mostar) i zimuju odavno. Izlaze već 100 godina "vatru nisu nikad prekidali. Svi imaju svoje "stanje" i u
pomenutim selima, jer su dijelovi podvojeneih zadruga. Dolaze samo sa stokom. Matković i Mato Zubac, kao i
ostali, imaju kuće kod Jesikovice, a kolibe na Vlainji.
M u s l i m a n i: Zecovi (5 k. sa 6 dom.) smatraju se starincima. – Pračići (9 k.) se zovu tako po svom djedu ili
pradjedu, koji se doselio iz Prače (Rogatica).
2. Maglice
Ima 15 katoličkih kuća. Osim stalno naseljenih, na Maglice ljeti izlaze sa stokom Gorančići iz Kovačeva Polja,
Jozići iz Ripaca, Čuljci iz Ploče, Zukanovići i Duvnjaci iz Kovačeva Polja, Mišure iz Ripaca
Maglice se tako zovu što se tu često zaustavlja magla.
Na Maglicama su se prvi na stalno naselili Čuljci, a prije toga dolazili su samo sa stokom. Poslije Čuljaka su
dolazili i drugi, kupovali zemlju od Muslimana i naseljavali se.
Čuljci (4 k.) su došli iz Ploče. Stalno su se naselili još 1878. (a možda još 1831. god. počeli izlaziti sa stokom).
Osim njih još sedam porodica Čuljaka izlaze ljeti sa stokom. Starinom su iz Hercegovine. – Jeličić (1 k.) je od
Jeličića u Podboru. Stalno se naselio Kod Đulina Briga oko 1860. – Bošnjaci (2 k.) su na Liskovcu od prije 1878.
Ranije su bili na Bukovici pod Maglicama. Starinom su s Dubog na Orašcu. – Penave (4 k. s 3 dom.) su na
Priboju i Poljani. Došli su na Poljanu prije okupacije. Starinom su iz Širokog Brijega i ranije su bili na Proslapu.
– Jurići (2 k.) su od Jurića iz Kovačeva Polja i došli su oko 1900. imaju ljeti stanje na planini Zavranu. – Belje (2
k.). Jedan je došao 1925. na Ponikve, a drugi je, pod Jerkušom, došao još prije 1878. – Grbeše (1 por.) imaju
stanje na Maglicama i u Kovačevu Polju i nekad zimi silaze u polje. – Jozići (1 k.) iz Ripaca žive odvojeno, te im
jedan dio obitelji boravi na stanju u Maglicama (pod Pribojem). Tako isto i jedna porodica Gliba iz Kovačeva
Polja.
3. G o r n j i V i š nj a n i
4. K o v a č e v o P o lj e
5. M l u š a
Selo je zbijenog tipa, ali su muslimanske kuće odvojene od katoličkih. Ima 13 katoličkih i 2 muslimanske kuće,
svega 15. Selo je ranije bilo čisto muslimansko. Mluša je većinom bila svojina nekog Dugalića, čija je bila i
Zvirnjača (pa je Zvirnjaču kupio Miralem). Dugalić je doveo Belje za kmetove, i oni su prvi katolici koji su došli
u selo.
K a t o l i c i: Belje (10 k.) su starinom Čorići iz Ograđenika (Mostarski srez). Došao im je pradjed. Bio je vrlo
vješt puškar i prvi je počeo graditi mlinove i stupe pod selom (po tome su prozvani Beljama). Jednom je bježao u
Dalmaciju pa se poslije nekog vremena vratio.
-Kuraja (1 k.) je došao iz Gmića na zemlju Samardžića. Inače je od Kuraje na Proslapu.
– Vladić (1 k.) je došao 1912. sa Šćita na ženinstvo. – Jurić (1 k.) je također došao na ženinstvo oko 1920.
Opširnije u selu Kovačevo Polje.
M u s l i m a n i: Pilavi (2 k.) kažu da su starinom iz Bige i da su došli u fet. Bila su 3 brata: jedan ostao u Foči
(tamo kažu da ima više od 40 kuća Pilava), drugi u Mostaru, a treći došao u Ramu. Jedna su kuća pravi pilavi, a
drugo su Halilovići. Pilavi su došli na Mlušu na ženinovinu iz Lapsunja prije 1878. U selu su bili muslimani
Mujkići, sada na Proslapu, te Maslešići i Samarđići, sada u Prozoru.
6. P r o s l a p
7. P r o s l a p s k a P l a n i n a
Ima svega 33 stalno naseljene kuće. Na Proslapskoj planini su ogranci predvojenih zadruga Čuljaka i Vidovića iz
Ploče, muslimana Delića iz Proslapa i Lovrića s Orašca, koji na planini zimuju. Na Proslapsku planinu izlaze
samo ljeti sa stokom i imaju kuće: jedna porodica Bulaja iz Dubog, a iz Proslapa: 1 Bristina, 5 Faletara, 3
Gazilja, 1 Milas, 3 Bošnjaka, 4 Filipovića, 1 Hodžić, 1 Polić i 1 Miloš.
Katolici: Milasi (4 k.) (vidi opis Proslapa). – Pavlići (2 k.), Markešići (5 k.) i Malekinušići (2 k.), (vidi opis
Proslapa). – Šunje (4 k.) bit će da su iz Hercegovine. – Novići (3 k.), (vidi opis Proslapa). – Čorići (2 k.) su došli
iz Dobrog Sela u Hercegovini oko 1910. Ima ih i u Doljanima. – Tanjići (2 k.) su prešli odavno iz Ploče. – Sliške
(1 k.), (vidi opis Proslapa). – Filopovići ili Šišići (4 k.), (vidi opis Proslapa). – Pedić (1 k.) je od Brkića u
Kovačevu Polju, odakle je došao na Podosoje 1919. – Sičaje (1 k.) su prešli iz Podbora. – Bošnjak (1 k.) se
naselio na Osojnici 1931., došao je sa Orašca na ženovinu.
Muslimani: Hodžići (1 k.), (vidi opis Proslapa).
8. Š ć i t
Šćit je nedavno obnovljeno naselje koje se obrazovalo uz samostan i stoga postalo središtem Gornje Rame. Bila
je tu šikara i livada. Selo je osnovano na tlu Proslapa. 1856. do 1857. podignuta je kuća za stanovanje fratara. Da
ne bude sama, fratri podignu još jednu kuću gdje nasele kao čivije braću Bagariće. 1873. počela je gradnja
samostana. Bagarići su poslije prešli u Jakliće.
Grubeše (2 k.) su starinom Lukići iz sela Sivše u Tešanjskom srezu. Došao im je djed Ilija da izbjegne krv, pošto
je ubio nekog Turčina koji im je napadao žene. Prije su bili u Fojnici, odakle su se preselili na poziv fratara, koji
su ovamo pozvali katolike da ih čuvaju od muslimana. – Tomići (5 k. sa 3 dom.), po pozivu fratara došao je djed
Jozo Tomić iz G. Vakufa. Od njega vode dvije porodice, a treći Tomić, od istoga roda, došao je iz G. Vakufa
1920. na ženinstvo, udao se. – Juričići (2 k.), došao im djed iz G. Vakufa oko 1865. – Čalići (1 k.) su došli iz
Vinice kod Imotskog prije okupacije. Odavde su se selili i u Prozor. – Zane (3 k. sa 1 dom.) su prešli oko 1880.
iz Kopčića i Proslapa. – Vladić (1 k.) je od Vladića u Donjoj Rami. Otac mu se "udao" ovamo oko 1890. –
Lovrići (1 k.) su prešli iz Varvare oko 1900. na ženinstvo. – Džidžić (1 k.) se "udao" oko 1900. iz Jaklića.
Opširnije u opisu Jaklića.
9. P l o č a
10. P o d b o r
11. R i p c i
12. K o p č i ć i
13. K o z o i M r k o d o l
U Mrkodolu su sami Hercegovci koji su oko 1900. počeli da grade staje. Od 1906. kupuju zemlju i nastanjuju se.
Do tada su dolazili na Mrkodol kao kolibari sa stokom na Ljubušu i zasijavali sve što se moglo. Oni koji su
dolazili u Mrkodol, veću su se stalno nastanili utoliko što tu zimuju, ali su samo dijelovi podvojenih zadruga, čija
ostala obitelj živi u Hercegovini. Na Kozlu se naseljavaju samo oni koji dolaze iz Kopčića, te doseljenici iz
Duvna i Hercegovine.
Stalno i samostalno nastanjeni rodovi: Tadići ili Tatkići (4 k.), starinom su iz Kongore u Duvnu. Došao djed i
doveo pet sinova u sepetu. – Barišići (1 k.) su starinom iz Kaura, i odavno su, prije 1878., na Poljani. Ima ih i u
Jaklićima. – Ravlići (2 k.) su na Kozo došli iz Ripaca. – Brkići (2 k.) su starinom iz Hercegovine, iz Dobrog
Sela, odakle im je došao djed. Izišlo ih je šestorica braće i neki su otišli ka Skoplju. Sa Kozla su se selili i u
Ripce. – Žilić (1 k.) je došao sa Proslapa 1929. na ženinstvo.
Rodovi na putu da se nasele:
a) Na Kozlu: Korda (1 k.) je iz Grljevića, došao 1898.
b) Na Mrkodolu: Raspudići (4 k.) su iz Dobrog Sela.
Dvije porodice zimuju u V. Mrkodolu od 1907. a dviju u M. Mrkodolu od 1912. – Karače (1 k.) iz Crnča, zimuju
od 1906. – Širići (1 k.) na Crvljivici su iz Broćanca u Posušju, došli su 1916. – Miletići (1 k.) su iz Dobrog Sela,
a starinom su iz Primorja. Počeli su zimovati u Mrkodolu od 1906. Ova zadruga ima obitelji na više mjesta: osim
nabrojanih ima ih još u Livnu i Našicama. Domaćin obično živi u Dobrom Selu i obilazi ih. – Šaravanje (2 k.) su
iz Dobrog Sela, ovdje su od 1912. – Kneževići ili Revenići (2 k.) zimuju još od Prvog svjetskog rata. Iz
Goranaca su. – Petrovići sa Rakitna zimuju od prije Prvog svjetskog rata. – Na Borovoj Glavi zimuje od 1918.
Pavković (1 k.) iz Rakitna.
14. V a r v a r a
15. V a r v a r s k a P l a n i n a ( K o z o i K o nj d o l a c)
Na planini ima svega šesnaest stalno naseljenih kuća, devet katoličkih i sedam muslimanskih. Ima kuća koje
pripadaju podvojenim zadrugama: Povkići (1 k.) iz Varvare i osam katoličkih hercegovačkih porodica. Od 1921.
i Šarčevići - Sandali imaju kuće na ovoj planini (3 k.). Samo ljeti dolaze na planinu: Cvitanovići, Pokvići,
Lovrići, Vugdalići i Mujanovići iz Varvare, te Kadrići iz Kopčića.
K a t o l i c i: – Cvitanovići (1 k.) su iz Varvare. I Drugi Cvitanovići iz Varvare imaju kuće na planini. – Paponje
(2 k.) su se stalno naselili 1895. iz Lipna u Hercegovini. Prije toga su dolazili samo sa stokom. – Brkići su
također došli iz Lipna 1909. Osim ove dvije porodice ima još jedna kuća Brkića, ali su oni još u zadruzi sa
svojim ogrankom u Lipnom. – Lovrići (2 k.) su prešli iz Varvare. – Kraljević (1 k.) je došao s Kočerina 1913. –
Korda (1 k.) je došao 1913. iz Grljevića. Stalno su naseljeni, ali još nisu podijeljeni sa onima koji su ostali u
Hercegovini. - Ivankovići (2 k.), koji su došli 1921. iz Kočerina, - Bazine (2 k.), također iz Kočerina 1921. -
Prskale (2 k.), koji su došli iz Lipna oko 1910. i Martinovići koji su došli iz Kočerina oko 1910.
M u s l i m a n i: – Manjušak (1 k.), Bektaši (2 k.), Majčići (1 k.), Vugdalići (3 k.) su samo ogranci svojih rodova
u Varvari.
16. R u m b o c i
17. Z a h u m
Još se zove i rumbočka planina. Samo ljeti borave na Zahumu: Burečići, Zečići, osmorica Šarčevića, dva Iličića,
sedam Petrovića, jedanaest Džolana, četiri Fofića, tri Barabana, Jakovljević, dva Kovačevića, Bešker, Baketarići,
Ostojići, Ivići, Brkić, Franjići, Ivići, Pivići, Žutić, Vidakušić. Neki od ovih ostavljaju čeljad i zimuju, ali ne
uvijek ista lica. Od Šarčevića tri obitelji zimuju u Lokvama ispod Konjdoca, a ljetuju na Zahumu dok ostalih pet
zimuju u Rumbocima. Stalno i samostalno su naseljeni na Zahumu (i nemaju stanja u Rumbocima): Franjići ili
Tubići, Ostojić, Fofić, Jakovljević, Zečević, Bešker, Kovačević, Pelušić, Ivić, Iličić, Baketarić, Šarčević-Sandali.
O njihovu porijeklu vidi u opisu Rumboka.
18. J a k l i ć i
20. D r u ž i n o v i ć i
21. Š l i m a c
22. L a p s u nj
23. G m i ć i
24. P r o z o r
25. B o r o v n i c a
26. P a lj i k e
SREDNJA RAMA
27. D o b r o š a
28. B l a c e
29. Lj u b u n c i
30. D u g e
U Duškom Polju su katolici sa jedanaest kuća, a u Dugama samo muslimani sa pedeset i sedam kuća.
K a t o l i c i: – Zadrići (2 k.), opširnije u opisu Dobroše. – Miloševići (2 k.) su došli iz Hercegovine prije 1878. –
Kapčevići (3 k.) su došli iz Sovića. Ima ih u Prozoru i Rami. – Spaići (1 k.) su došli iz Broćna prije 1878. –
Ljubići (1 k.) su došli iz Broćna prije 1878. U istoj kući, ali podijeljen, živi Knežević, koji je 1922. došao iz
Ljubunaca. Opširnije u opisu Ljubunaca. – Marići (1 k.) su se naselili 1913., a porijeklom su od Mostara. –
Banušići (1 k.) su došli iz Hercegovine oko 1870. Ima ih i u Ploči.
M u s l i m a n i: – Dugalići, vode porijeklo od Alipaše iz Male Azije. Danas se dijele na više ogranaka:
Dautbegovići (9 k.), Hasanbegovići (3 k.), Dervišbegovići (2 k.), Mustajbegovići (4 k.). – Arslići (1 k.),
Čorbadžići (1 k.), - Haltaci (7 k.) su bili spahije, smatraju se starincima. – Sabitovići (7 k.) su doseljenici.
Porijeklom su iz Male Azije. Nekada su se zvali Hodžićima. – Subašići (9 k.) su davno došli iz Sarajeva. Predak
im je bio subaša. Po ocu se zovu i Đogići. – Aladini (3 k.), neispitano porijeklo. – Ščukulj (1 k.) je došao prije
1878. s Ravnice kao sluga. – Jusići (2 k.), otac im je došao prije 1878. kao imam. – Trtići (1 k.) su odavno u selu.
Preci su im bili begovski momci. – Kovačević (1 k.) je došao oko 1890. s Krančića. – Bešić (1 k.) je došao iz
Donje Vasti oko 1900. – Nuspahić (1 k.) je došao iz Prozora prije Prvog svjetskog rata. – Grcić (1 k.) je došao iz
Skrobućana prije Prvog svjetskog rata. – Milanović (1 k.) je došao iz Boljkovca. – Kadrić (1 k.) je došao iz
Kopčića 1927. na ženinstvo.
31. L u g
32. D o nj i V i š nj a n i
33. S k r o b u ć a n i
K a t o l i c i: – Papci (14 k.), osim jedne kuće na Šarovini, svi ostalo su na jednom mjestu i na okupu. Starinom
su iz Izbišanja u Hercegovini, odakle su krenuli 1831. god.. Prvo su se naselili u Rumbocima. Kada ih je aga
odatle otjerao, prešli su na Beljine Mline, zatim na Šerovinu, pa u Skrobučane. – Rotimi (6 k.), neki su došli prije
1931., neki kasnije, ali prije 1878., iz Graca u Rakitnu. – Tokoći (5 k.) su iz Rakitna i došli su prije 1878. ima ih i
na Gorici, gdje su došli sa Skrobučana. - Galići (3 k.) su iz Hercegovine, iz Izbišna. Došli su prije 1878. Ima ih i
na Gorici. – Matić (1 k.) je starinom iz Kaura. Otac Mato je pobjegao iz austrougarske vojske i na Šarovinu ga
naseli beg Osmanbeg s Duga, čija je tada bila cijela Šerovina. Kad ja Osmanbeg odselio u Lepenicu, ostavio je
Matu kao subašu. – Ivančevići (1 k.) su starinom od Mostara. Došli su prije 1878. – Jakovljevići (1 k.), ima ih i
na Parošu i Borovoj Ravni. Starinom su iz Hercegovine. – Novak (1 k.) je od Novaka u D. Višnjanima, odakle
mu je otac došao na Stepen oko 1880., a u Višnjane s Gorice.
Na Šerovini su bili Gujići, koji su 1927. otišli u Prozor.
M u s l i m a n i: Starinci: Nevenovići (1 k.), od kojih su i Garazlići (2 k.), čiji se predak bio "garazile" oženio
jednom bogatom udovicom, ćoravom i sakatom. – Nasupi (1 k.). – Munikoze (6 k.). - Motike (3 k.). - Šljive (5
k.). – Grcići (1 k.). Jedan ogranak Grcića iz Prozora prešao je uz kugu u Soviće. Od tih iz Sovića došao je ovaj u
Skrobučane prije1878. na ženinstvo. Jedan je Grcić otišao u Lapsunj. – Čavo (1 k.), njegov je predak bio Srbin s
Kupresa. Došao je u najam u Kukrice. U najmu je bio dugo. Kukrica mu nije mogao isplatiti nagradu, te je sa
njim podijelio imanje. On se naselio i primio islam. Prezime su dobili po tome što je neki predak bio veoma jak i
zubima kidao čavle, kad je potkivao konja. – Selimovići (4 k.) su podrijetlom s Kupresa.
Prije kuge su u selu bili i Kukrike i Polop. Kuća Polopovih je bila izvan ostalih pa ih jednom prilikom poklali
hajduci. Izumrli su i Kevrići. Na Šerovini su nekad bile neke Šere, i po njima se prozvalo i selo.
34. G o r i c a
35. P a r o š
36. K r a n č i ć i
37. D o nj a V a s t
38. U z d o l
39. H e r e
Here (10 k.). Među sobom se dijele na Hodžiće, Smajiće i Hasanovce. Do 1860. bila ih je samo jedna kuća.
Predak, koji je bio pravoslavac, je prije kuge došao iz Nevesinja s muftijom, muftija otišao dalje, a on ostao na
Mejniku.
40. K u t e
41. Š ć i p e
DONJA RAMA
43. K l e k
44. K u ć a n i
45. G r e v i ć i
46. H e l d o v i
K a t o l i c i: – Ripići (1 k.) su došli prije 1878. s Tošćanice kao kmetovi na zemlju Pozdera iz Lizoperaca. –
Rošić (1 k.) je došao 1880. kao kmet. On je inače po porijeklu Stapić iz Rame.
M u s l i m a n i: – Malanovići (4 k.), Alihodžići-Ahmetovići (2 k.), Jarići (3 k.) i Šehići (4 k.) su svi porijeklom
Heldovi. Prije kuge bili su na Tvrdicama.
47. P a r c a n i
Selo ima tri katoličke i osam muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: Zlomislić (1 k.) se doselio 1914. na kupljenu zemlju, a starinom je iz Crnča. – Bariša ili Barišić (1
k.) je došao 1914. iz Rakitna na kupljenu zemlju. – Selak (1 k.), šumar, je od Selaka u Ripcima.
M u s l i m a n i: – Husići, Hamšići, Demirovići i Bevabi su svi od istog roda, Parcana, ali već u tako dalekom
srodstvu da se uzimaju među sobom. Predak im je došao iz Prozora poslije kuge. – Smailović (1 k.) je došao
1914. na ženinstvo, a starinom je iz Homatlija. – Bećirović (1 k.) je došao 1925. s Paroša. – Munikoza je došao
1930. iz Skrobućana.
48. R a v n i c a
49. T r i š ć a n i
50. M e o p o t o č j e
51. G r a č a c
DOLJANI I POLJA
58. S o v i ć i
U naselju je 120 kuća, od kojih 72 muslimanske (sa 75 domaćinstava) i 48 katoličkih (sa 53 domaćinstva).
K a t o l i c i – Mijići (6 k.) su starinci. – Groznice (10 k. sa 13 dom.) su starinci. Ranije su se zvali Dugonjići.
Preživjeli su kugu. Kao ni Mijići ni oni nisu bili kmeti. Groznice su i Rogići (5 k.). – Ripići (3 k.) su starinci. Uz
kugu od njih bilo ostalo petero djece i ujak ih Biloš razmjestio kod prijatelja da ih podignu. Ripića ima iseljenih
u Heldovima, Grevićima i u Tošćanici. – Kolaci (4 k.) su starinci. Njihov predak, kad se gradila džamija u
Sovićima, navlačio bi na sebe noću volovsku kožu, i obarao ono što bi se preko dana ugradilo na džamiji. – Pole
(4 k.), Cvitanovići (3 k. sa 5 dom.) i Blaževići (1 k.) su starinci. – Džalte (2 k.) se smatraju starincima, a drugi
kažu da su oni od nahočeta Ciganina i stoga da su im kuće po strani. – Rozići (3 k.), djed im je došao oko 1820.
iz sela Sretinica u Hercegovini. – Milosi (2 k.), otac im je došao iz Lisičića u Neretvi na ženovinu u Rogiće, prije
1878. – Raič (1 k.) je došao s Duga, oko 1900. – Ćavari (2 k.), opširnije u opisu Doljana. – Budimiri (2 k.) su
rodom iz Lorelana u Duvnu.
M u s l i m a n i – Tašići ili Živkovići (6 k.) su najstariji rod u Sovićima. Nisu bili spahije. Od njih je Guta (1 k.).
– Helbeti (3 k.) su starinci. Bili su nekada vrlo bogati. – Šehići (3 k. sa 4 dom.) su starinci. Po ženskoj strani su
starinom od katolika Cvitanovića. – Kukići (5 k.) su starinci. – Fale (4 k.) i Lulići (3 k.) u Falićima su jedan rod.
Imaju jednu kuću staru 200 godina. Toliko su se razgranali da se uzimaju među sobom. Smatarju se starincima. –
Galešići (1 k.) su starinci. – Radoši (4 k.) su starinci (ne znaju porijeklo). – Kladušci (4 k.) i Čilići (2 k.) su jedan
rod. Djed Kladušaka bio kao poljar veoma dobar i jak, pa ga bezi prozvali Kladušakom. Inače su Kladušci bili
nekada jaki i bogati i jednom su ugostili 70 "obitelji" fratara a da u selu nisu ni kašike zatražili. Inače su Čilići od
katolika Ripića (jedan prešao na islam) i starinci su. – Poravljevići (Poljarevići) (2 k.). Zovu ih i Lučanima, jer su
nekada bili na Lukama (Trišćani). Starinom su iz Ugarske. – Glumac (1 k.) je starinom s Udbine. – Škampe (2 k.
sa 4 dom.). – Murseli (2 k.) su starinom iz Hercegovine. U selu Vranjevićima kod Mostara ima Lulića koji su tu
odavno. – Skenderi (6 k.) su starinom Balići s Gornjih Višnjana. Skenderima su prozvani po pretku Skenderu. –
Begići (5 k.) su starinom iz Travnika, odakle su došli davno (pradjed). Bili su spahije i imali timar u Sovićima,
pa su stoga i prešli ovdje. Baba im je bila od Čorbadžića s Duga, pa su stoga do okupacije zvani i Dugalićima. –
Brajkovići (1 k.), Kovači (5 k.) i Ovnović (1 k.) su jedan rod i starinom su iz Travnika, odakle im je pradjed
došao, prije više od 100 godina. Bio je kovač. Brat mu se vratio u Travnik. – Grcići (4 k.) su od Grcića u
Prozoru. Došao im je djed oko 1865. – Ćatić (1 k.). Otac mu je došao uz okupaciju od 1878. iz Prozora. –
Arfađani (2 k.), ima ih i u Jablanici. Starinom su iz Oplećana u Duvnu. Došli su 1878. (na ženinstvo).
59. D o lj a n i
U Doljanima ima svega 105 kuća, od kojih 76 katoličkih (sa 83 dom.) i 29 muslimanskih (sa 35 dom.).
K a t o l i c i – Čolići (3 k.) su starinci. – Glavani (2 k.) su starinci. – Stipanovići (11 k. sa 14 dom.), Matići (2 k.
sa 4 dom.), i Bradarići (5 k. sa 6 dom.) su porijeklom od dva sina koje je rodio predak Stipan s nekom udovicom
iz Rame. Udovica mu dovela sina od prvog muža, koji se zvao Gabrić, i od njega su Jozipovići (4 k. sa 5 dom.),
Stipći (3 k.) i Jurići (6 k.). Od Matića dvije su obitelji u Srijemu. Za Stipanoviće se kaže da su iz Jablanice
izbjegli od Turaka na Pomen, a poslije u Doljane, u doba četovanja Mijata Tomića, i od njih postao Orlovac. –
Tutiši (4 k.) su starinom ispod Vrbe u Duvnu ili starinci. – Ćavar (1 k.), došao im je djed ili pradjed iz sela
Vučića u Hercegovini. Istog su roda i Ćavari u Sovićima i na Lugu. – Lucević (1 k.), došao im je djed iz sela
Bistrice u Skoplju. Bio je majstor iz Sovića, oko 1865. – Grbenić ili Mijalj (1 k.), došao mu otac iz Rakitna, oko
1865. – Ćorići (3 k.) su pobjegli sa Graca (Široki Brijeg), oko 1865, zbog age, na kog je bila napala njihova
krmača. Rod su im Ćorići na Proslapskoj Planini. – Milićevići (2 k.) su došli iz Rakitna, prije 1878. – Žarić (1 k.)
je došao od Stoca prije 1878. – Jurić (1 k.) otac mu je došao oko 1905. iz Ljubunaca, gdje ih još ima, na kupljenu
zemlju. – Šitumi (2 k.) su došli iz Rakitna, prije 1878. Imaju roda u Rakitnu i u Grevićima. – Lebići (3 k.) su
također došli iz Rakitna. – Klepice (7 k.) su došli iz Rame. Inače su Ramljaci iz Ripaca, a došli su prije 1878. sa
Luga. Bili su kovači. Jedan su rod sa Ramljacima u Prozoru. – Zelenike (2 k.) su s Graca u Hercegovini. Jedna
obitelj je došla prije a druga poslije 1898., a rodom je iz Rakitna, gdje još ima roda. – Rotim (1 k.) je došao sa
Graca u Hercegovini u najam, prije 1878. i ostao. Braća su mu na Šarovini. – Solde (2 k.) su došli u Kosne Luke
iz Širokog Brijega 1918. – Nikolić ( 1 k.) je došao s Orašca 1923. On je od Nikolića-Prca pod Onišem. – Pavić
(1 k.), penzionirani lugar, rodom iz Rašeljaka (Buško Blato, Duvno), a daljom starinom iz Dalmacije, naselio se
1923. – Marijanovići (3 k.) su bili čivčije. Porijeklo neispitano. Neki kažu da su starinci. – Marić (1 k.) je došao
iz sela Lica (Mostar), 1927. Po djedu Miši zove se i Mišailović. Po selu se priča da su Haletilići porijeklom od
Mijata Tomića: neka djevojka podigla s njim vanbračno dijete. Ili da su porijeklom od nekog nahočeta od
Tomića.
M u s l i m a n i – Tasovci (1 k.) i Kubići (2 k. sa 3 dom.) smatraju se starincima. Tasovci su bili baše pa se stoga
i zovu Bašićima, a po njima i selo Bašići. – Junuzovići (3 k.) i Zahirovići (2 k.), prozvani po braći Junuzu i
Zahiru. U Doljanima su od prije petog do šestog koljena i smatraju se starincima. - Zukići (6 k. sa 7 dom.), bila
su tri brata i preživjela kugu. Jedan ode u Soviće i od njega su tamo Škampe, od drugog su Zukići, a ne zna se što
je bilo s trećim. – Hasidići (4 k. sa 6 dom.) su bili begovski rod i starinom su možda Kalabići iz Crne Gore,
možda iz Podgorice, odakle im je došao neki dalji pradjed. Imali su timar u Cetini. – Sihirlići (1 k. sa 2 dom.) su
došli iz Slatine, ali su starinom iz Mostara a imali su kuću u Travniku. U selu ih obično zovu Spahićima, po
starjeniku Spahi. – Šafre (1 k. sa 2 dom.), došli su im djedovi iz Rotimlje kod Mostara. Ima ih i u Vranjevićima
kod Mostara. – Rizvići (1 k.) su starinom od katoličkih Dumančića u Rakitnu, odakle su davno došli. Došao im
je pradjed kao katolik u najam kod Tasovca. Tu prešao na islam, dobio ima Rizvan i poslije, uz dva Tasovčeva
sina, dobio treći dio od imanja. Do oko 1880 njegovi su se potomci zvali još Dumančići, a otada samo Rizvići. –
Milanovići (3 k.) su starinom iz Skoplja, odakle je došao otac Osman prije okupacije. – Sefer (1 k.), dovela ga
mati s Ravnice, preudavši su u ovo selo, poslije 1878. Pod istim krovom je i Husrep (1 k.), doseljen 1929. sa
Slatine. – Grcić (1 k.) je došao 1919. iz Sovića, gdje još ima Grcića, a inače je od prozorskih Grcića. – Radoš (1
k.) je došao 1928. u Zukiće iz Sovića. – Lulić (1 k.) je došao iz Sovića u Bašiće 1928.
60. R i s o v a c
U novijoj prošlosti, na Risovac su dolazili u prvom redu Doljanci, njihove staje su bile u blizini Vrata. Od njih i
sada dolaze ljeti samo Jure i Stipo Jurići i Stipo Stipanović. Od Doljanaca su pokupovali zemlje i naselili se
mnogi Hercegovci. Kad su počeli uopće dolaziti na ovu planinu, Hercegovci nisu podizali stanove po samom
polju nego su se krili od Turaka po šumi iznad polja. Poslije okupacije (1878.), kupovali su zemlje i naselili se po
samom Risovcu. Prvobitno su dolazili sa stokom samo preko ljeta.
Po predanju, prvi su na Risovcu prezimili Mato Zovko i Ivan Raičkić iz Graca, pa Blaž Marić. Blaž ovdje zimuje
već preko 60 godina, a ima 20 godina kako nije bio kod "kuće" (pisano 1934.). Poslije su ti privukli i ostale, i
1934. je bio na Risovcu znatan broj Hercegovaca, ali te hercegovačke obitelji su imale ovdje samo zemlju i kuće,
a u zajednici su sa svojim ograncima u Hercegovini, pa na Risovcu nisu u kućama pojedinih obitelji uvijek isti
ukućani, tako da Risovac, kao i ostala sela u Poljima, predstavlja filijalu ovih hercegovačkih sela iz kojih su
njihovi stanovnici.
Zovke ili Perići (5 k.) "u Lokvama" su iz Graca kod Mostara. – Marići (1 k.). Oni su iz Goranaca i u njih nema
smjenjivanja ukućana. Ima ih i u Brčnju, a istog porijekla su i Marići u Rudom Polju, koji su inače iz Graca. –
Ramljaci (3 k.) su iz Pologa. Počeli su dolaziti na ljetište prije 1878. a zimuju od prije Prvog svjetskog rata. Bit
će im rod Ramljaci po Rami. – Marojević – Glavić (1 k.), s kućom kod Vrata, do doljanskih staja. Kupio kuću od
Jurića i ovdje zimuje od 1900. Iz sela Cima (Sovići, Mostar). Od tog su roda i Glibe po Rami, koji su došli preko
Duvna. – Knezovići (1 k.) na Lokvi su iz Goranaca, a starinom od Privalja (Lištica). – Čuljci (2 k.) su iz Grabove
Drage. Sa stokom dolaze od prije 200 godina na Risovac, a naselili su se oko 1905. Čuljci po Rami su od
Ljubuškog. – Zelenike (2 k.) su iz Grabove Drage i naselili su se oko 1900. – Gagre (4 k.) su iz sela Čerena u
Broćnu. Dolaze odavna, a zimuju od oko 1905. – Ćuže (1 k.) su iz Grabove Drage. Naselili su se oko 1895. a sa
stokom su dolazili i ranije (od prije 200 godina). – Ćavar (1 k.) je iz Gostuše u Grabovoj Dragi. Zovu ga i
Mijatović.
61. R u d o p o lj e
62. D u g o P o lj e
Ranije su i na Dugo Polje dolazilo samo na ljetište, od prije 150 godina, prije kuge. Na planini su nalazili stočare
pomrle od kuge.
Čuljci (3 k.) su iz Klobuka kod Ljubuškog. Počeo je na Poljima da zimuje njihov djed, još za turskog vremena. –
Lagarušići (2 k.) su iz Izbičina. Zimuju od oko 1875. Imaju rod u Donjoj Rami. – Bošnjak (2 k.), došli su iz
Crnča, a starinom su s Orašca u Gornjoj Rami: sestru njihovih predaka htio da odvede Kopčić. Oni izbjegli u
Grabovu Dragu. Zvali su se onda Vidoševići, a u Hercegovini su prozvani Bošnjacima. Poslije 100 godina
vraćali se na Orašac. Samo preko ljeta dolazi Paponja (1 k.) iz Ploče u Brotnju.
63. B r č a nj
Vrljići (2 k.) su iz Bogodola i starinom su Vučkovići od Vrljike. Počeli su da zimuju ovdje od turskog vremena.
Rod su im Vrljići u Rudopolju. – Bošnjaci (4 k.) su iz Grabove Drage. Opširnije u opisu Dugog Polja. – Kopilaš
(1 k.) je iz Grabove Drage. Zimuje od oko 1895. – Barbarić (1 k.) iz Dragičine (Broćno) na Plosnoj Glavici.
Ranije bio na Borovoj Glavici (Duvno), a ovdje zimuje od oko 1905. Od istog roda su i Barbarići u Ljubuncima.
– Budimiri (2 k.) su ispod Bile u Duvnu. Zimuju od oko 1905. Nekad odu zimi u Duvno, ali ovdje ipak bude
ponetko, događa da u kući na selu u Duvnu ne bude nikoga. – Tomić ( 1 k.) je iz Donjeg Graca (Grabova Draga).
Zimuje od 1930. – Ivan Brljić i Stipe Bošnjak su samostalna domaćinstva, a svi ostali su djelovi predvojenih
zadruga. Samo preko ljeta dolazi Skender (1 k.) iz Sovića na Borovnik.
64. D r a g a j i c e
Od 1924. nije bilo kuća odnosno zimovanja na Dragajicama. Dolazili su samo stanari preko ljeta, i to ne uvjek
isti.
Šarići (1 k.) iz Rakitna, zimuju od 1924. – Dumančići (1 k.) iz Rakitna, zimuju također od 1924. – Grbešići (1 k.)
su iz Dobrkovića i zimuju od 1926. – Soldo (1 k.) iz Rakitna a starinom iz Britvice. Zimuju od 1928. Nije rod
Soldama u Kosnoj Luci (Doljani). – Mikulić (1 k.) iz Kočerina, zimuje od 1930.