Professional Documents
Culture Documents
TURIZAM Skripta Prema Knjizi PDF
TURIZAM Skripta Prema Knjizi PDF
hr
SADRZAJ
1. Turizam – terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj .................................................................................................................. 6
1.1. Uvod ......................................................................................................................................................................................... 6
1.2. Definicije pojmova turist i turizam ........................................................................................................................................... 6
1.3. Inicijalni poticaji razvoju turizma ............................................................................................................................................. 7
1.4. Motivi turistickih putovanja ..................................................................................................................................................... 8
1.5. Vrste i oblici turizma ................................................................................................................................................................ 8
1.6. Povijesni razvoj turizma ........................................................................................................................................................... 9
1.7. Povijesni razvoj turizma u Republici Hrvatskoj ........................................................................................................................ 9
2. Turisticko trziste – potraznja, ponuda i trendovi .......................................................................................................................... 11
2.1. Uvod ....................................................................................................................................................................................... 11
2.2. Pojam i osnovni elementi turistickog trzista .......................................................................................................................... 11
Pojam, koncepcija i obiljezja turisticke potraznje ..................................................................................................................... 11
Pojam, struktura i obilježja turističke ponude .......................................................................................................................... 13
2.3. Glavni trendovi na turistickom trzistu .................................................................................................................................... 14
Trend rasta turisticke potraznje i ponude ................................................................................................................................. 14
Trend rastuce globalizacije turisticke potraznje ....................................................................................................................... 15
Utjecaj demografskih trendova na turisticka kretanja .............................................................................................................. 15
Promjene vrijednosnog sustava i zivotnog stila ........................................................................................................................ 15
Trendovi na trzistu ponude ....................................................................................................................................................... 16
3. Organizacijska struktura turizma .................................................................................................................................................. 17
3.1. Uvod ....................................................................................................................................................................................... 17
3.2. Razvoj organizacijskih oblika u turizmu ................................................................................................................................. 17
Prvi emitivni organizacijski oblici u turizmu .............................................................................................................................. 17
Receptivni organizacijski oblici u turizmu ................................................................................................................................. 17
Regionalni, nacionalni i medjunarodni savezi ........................................................................................................................... 18
3.3. Razine organizacije turizma ................................................................................................................................................... 18
Obiljezja subjekata u turizmu.................................................................................................................................................... 19
Okomito povezivanje u turizmu ................................................................................................................................................ 19
3.4. Organizacijska struktura turizma odabranih zemalja ............................................................................................................. 20
Nacionalne turisticke organizacije odabranih zemalja.............................................................................................................. 20
Resorna tijela nadlezna za turizam u odabranim europskim zemljama ................................................................................... 20
3.5. Ustroj organizacije turizma u Republici Hrvatskoj i njezin povijesni razvoj ........................................................................... 20
Razdoblje do Prvog svjetskog rata ............................................................................................................................................ 21
Razdoblje nakon Prvog svjetskog rata ...................................................................................................................................... 21
Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata .................................................................................................................................... 21
Organizacija turizma u samostalnoj Republici Hrvatskoj .......................................................................................................... 21
3.6. Organizacija turizma u Republici Hrvatskoj na drzavnoj razini .............................................................................................. 22
Ukljucenost drzavnih tijela i institucija u turizam ..................................................................................................................... 22
Donosenje zakona kao jedna od najvaznijih mjera drzavne intervencije u turizam ................................................................. 22
Resorno ministarstvo za turizam u Republici Hrvatskoj ............................................................................................................ 22
3.7. Organizacija turizma u Republici Hrvatskoj na drustvenoj razini ........................................................................................... 23
1
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
2
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
3
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
4
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
5
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
1.1. UVOD
- Turizam zadire u gotovo sve sfere društvenog i gospodarskog razvoja uopde, istodobno međusobno djeluje kompleksno
i komplementarno te je duboko inkorporiran u tijekove svakidašnjeg života.
- „o turizmu svi sve znaju“
- jednom turist = ekspert za turizam
- u podrucju turizma razvijao se i razvija se multidisciplinaran korpus znanja koji objasnjava i daje smjernice za
planmiranje i razvoj u svim fazama i na svim razinama: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj
- interdisciplinarnost pristupa istraživanja turizma
6
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- turizam nije iskljucivo gospodarska djelatnost! – aktivnost pomocu koje covjek ostvaruje i unapredjuje ljudske osobine
opcenito, osobine covjecnosti, humanosti, bio u pogledima i spoznajama pojedinca, u njihovu odnosu prema svijetu i
prema prirodi
- osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potrosnja sredstava stecenih izvan mjesta turistickog boravka
turistickoj destinaciji
- komponente turizma:
o dinamicna komponenta – odnosi se na putovanje koje se mora poduzeti da bi do turisticke aktivnosti uopce
doslo
o staticna komponenta – odnosi se na boravak u destinaciji koji mora osigurati zadovoljenje potreba turista i
ispunjenje ocekivanog turistickog dogadjaja
- turizam prema Goeldneru i suradnicima – Turizam je skup pojava i odnosa proizaslih iz interakcije turista, davatelja
uskuga, drzava i lokalnih zajednica domacina u procesu privlacenja i ugoscivanja tih turista i drugih posjetitelja
- cetri temeljna subjekta u turizmu
o privremeni posjetitelji
o poduzetnici i ostali pruzatelji usluga – svi oni koji privremenim posjetiteljima nude proizvode i usluge za
zadovoljenje svojih potreba i specificnih zelja. Imaju mogucnost ostvarivanja profita
o javni sektor zemlje domacina – ostvaruje javne prihode
o lokalna zajednica kao domacin turista – odrazava sve negativne i pozitivne strane kulturnog i gospodarskog
utjecaja turizma
- UNWTO definicija turizma – Turizam ukljucuje aktivnosti proizasle iz putovanja i boravka osoba izvan njhove
uobicajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz
aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjecuju. (Nice, 1999.)
- 5 temeljnih obiljezja turizma
o turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turistickim odredistima
o putovanje i boravak se moraju zbivati izvan uobicajene sredine u kojoj se osoba krece
o turizam se zasniva na dvosmjernom, kruznom putovanju koje ima definiran vremenski interval u kojem se
dogadja
o svrha turistickog putovanja nikad se ne veze uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zaposljavanje
o u turistickom odredistu turisti trose, a ne privredjuju
- uvjeti koji determiniraju turizam
o duljina boravka – minimum jedno nocenje i maks. boravak do godine dana
o svrha putovanja – odmor, zabava, rekreacija
- turist prema DZS RH – Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalista provede najmanje jednu noc u
ugostiteljskom ili drugom objektu za smjestaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije,
obitelji, poslova, javnih misija i skupova.
- STO kaze da se u turizam i turista ubrajaju i poslovna putovanja, sto kod mnogih ne nailazi na odobravanje
- turizam prema Cooperu – Turizam je privremeno kretanje u destinacije izvan uobicajenog mjesta stalnog boravka i rada
koje ukljucuje ajtivnosti za vrijeme boravka u destinaciji i usluge kojima se zadovoljavaju potrebe turista.
- opci kontekst definiranja turizma – putovanje iz zadovoljstva izvan uobicajene sredine, potrosnja sredstava stecenih u
domicilu a potrosenih u turistickom odredistu
7
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o sekundarne potrebe – turisticke potrebe su jos uvijek u domeni sek. potreba, i to onih viseg reda jer do
zadovoljenja tih potreba dolazi tek kada covjek zadovolji primarne.
- potrebni resursi za turisticko putovanje
o slobodno vrijeme
o slobodna sredstva
- prva revolucija turistickih putovanja – pojava parne lokomotive i zeljeznice – prva pruga 1825. u Engleskoj. Tako su
putovanja postala brza i ugodnija.
- Krippendorfova shema faktora procvata turizma (knjiga str. 34)
- subjektivni, iracionalni cimbenici koji utjecu na turisticka kretanja i turisticku potrosnju – moda, drustveni prestiz,
ljubav, vjera
- glavni motivi turistickih putovanja – odmor, rekreacija izvan uobicajene sredinem ocuvanje zdravlja i zelja za novim
dozivljajima
- domaci turizam – ukljucuje turisticka putovanja i boravak domicilnog stanovnistva u razlicite destinacije unutar granica
vlastite zemlje (putovanja stanovnika Hrvatske unutra Hrvatkse)
- receptivni turizam – ukljucuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. turisti Austrije u Hrvatskoj)
- emitivni turizam - ukljucuje turisticka putovanja rezidenata u druge zemlje
- interni (unutrasnji) turizam – kombinacija, ukupnost domaceg i receptivnog turizma (prati se turisticki promet, npr. svih
hrvatskih i stranih drzavljana na podrucju HR)
- nacionalni turizam – ukljucuje sva turisticka putovanja domicilnog stanovnistva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr.
putovanja gradjana Hrvatske u turisticka odredista unutar vlastite zemlje i sva turisticka putovanja u turisticke
destinacije izvan zemlje)
- medjunarodni turizam - ukljucuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i menitivnog turizma (sva putovanja inozemnih
gradjana u HRV i sva putovanja hrvatskih gradjana u inozemstvo)
- intraregionalni turizam – sva turisticka putovanja stanovnika jedne zemlje odredjene regije u drugu zemlju iste regije
(turisticka putovanja Europljana unutar Europe)
- interregionalni turizam – turisticka putovanja stanovnika jedne zemlje odredjene regije u drugu zemlju, ali izvan te
regije (turisticka putovanja Europljana uzvan Europe)
8
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o SOT zasnovani na prirodnim resursima – zdravstveni, sportski, nauticki turizam, ekoturizam, seoski (agro
turizam), lovni i ribolovni, naturizam, robinzonski turizam
o SOT zasnovani na drustvenim resursima – kongresni (eng. M.I.C.E. – meetings, incentives, conventions,
events), kulturni, gastronomski i enofilski turizam, turizam dogadjanja (event tourism), vjerski turizam, turizam
na umjetno stvorenim atrakcijama, casino-turizam i drugi
- WTTC – World Travel and Tourism Council
9
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o treca faza
od pocetka 20. st. do kraja Prvog svj. rata, faza osvjescivanja
o cetvrta faza
izmedju dva svjetska rata, faza prvih postignuca
o peta faza
razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, faza intenzivnog turistickog razvoja
o sesta faza
od 1991. do pocetka 21.st., faza oporavka i konsolidacije turistickog zivota u Hrvatskoj
10
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
2.1. UVOD
- trziste – trziste se opcenito definira kao mejsto na kojem se susrecu subjekti ponude i potraznje, odnosno mjesto na
kojem trgovci susrecu kupce kojima zele prodati svoju robu i usluge. Cijena robe, on=dnosno usluge, pojavljuje se kao
regulator velicine ponude i potraznje.
- na turistickom trzistu se susrecu subjekti ponude i potraznje, a vrlo cesto i posrednici
- turisticko trziste – skup odnosa ponude i potraznje u podrucju usluga i dobara sto sluce za podmirenje turistickih
potreba na odredjenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potraznje koji nastaju pod utjecajem turistickih kretanja
- obiljezja bez kojih turisticko trziste ne moze funkcionirati
o zadovoljenje turistickih potreba nije moguce ostvariti bez putovanja turista potrosaca izvan njihove uobicajene
sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turisticka ponuda – turisticka ponuda je odvojena, dislocirana, sto
znaci da turisti moraju putovati do nje od mjesta turisticke potraznje
o proizvodi i usluge koje se nude na odredjenom turistickom trzistu za podmirenje turistickih potreba ne mogu
se odvojiri od prostora na kojem se proizvode, vec su za njega cvrsto vezani – proizvodi i usluge se ne mogu
konzumirati na nekom drugom mjestu, dok se na ostalim trzistima proizvodi i usluge mogu neograniceno
kretati
o proizvod koji se nudi na turistickom trzistu nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat jedinstvenog
proizvodnog procesa – tu se radi o integriranom proizvodu kojeg u trenutku konzumacije pruzaju razliciti
pruzatelji usluga, a turist ga dozivljava kao jedinstveno turisticko iskustvo
o vezanost konzumacije turistickih proizvoda za mjesto njegove proizvodnje – turisti su uvijek sastavni dio
proizvodnje tur. proizvoda i njegova konzumacija nije moguca bez njihove prisutnosti
- dva pola turistickog trzista
o emitivno turisticko trziste – dio turistickog trzista gdje se nalazi veca koncentracija turisticke potraznje
o receptivno turisticko trziste – dio trzista na kojem je koncentrirana turisticka ponuda
- konstitutivni elementi turistickog trzista:
o turisticka ponuda
o turisticka potraznja
o turisticki posrednici
- tri aspekta analize turistickog trzista
o predmet razmjene – su uglavnom usluge
o nacin povezivanja turisticke ponude i potraznje – veza izmedju turisticke ponude i potraznje moze biti izravna
bez koristenja posrednika i neizravna uz koristenje posrednika ili kombinirano. S tog aspekta se govori o
pretezno individualnom ili pretezno organiziranom turistickom trzistu
o prostor – mjesto u kojem se ssurecu turisticka ponuda i potraznja se naziva turisticka destinacija. Prostorno se
uvijek nalazi na receptivnom trzistu
- turisticka potraznja za potrebe turisticke statistike (Cooper) – ukupan broj osoba koji sudjeluje u turistickim
kretanjima ili se zeli ukljuciti u turisticka kretanja da bi se koristile razlicitim turistickim uslugama u mjestima izvan svoje
uobicajene sredine u kojoj zive i/ili rade
11
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- turisticka potraznja s ekonomskog aspekta (Vukonic, Cavlek) – kolicina robe i usluga koja se pod odredjenim uvjetima i
uz odredjenu cijenu moze plasirati na turistickom trzistu, odnosno za koju postoji realan i objektivan interes mogucih
turistickih korisnika
- kljucne tvrdnje vezane uz turisticku potraznju (3 tvrdnje)
o na potraznju moze utjecati bezbroj cimbenika, a ne samo cijena
Freyerova shema cimbenika utjecaja na turisticku potraznju. Dijeli cimbenike na individualne,
drustvene, ekoloske, ekonomske, drzavne i utjecaje ponude.
o potraznju ne cine samo osobe koje se stvarno ukljucuju u turisticka kretanja vec i one osobe koje bi to zeljele,
ali se iz odredjenih razloga ne mogu ukljuciti
postoji više vrsta turističke potražnje, a također postoje i apsolutni nepotrošači ili apstinenti od
turističkog putovanja
podjela turističke potražnje:
idealna potražnja – čine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uključiti
se u turistička kratanja, no to istodobno ne znači da se oni svi mogu uključiti u njih
potencijalna potražnja – sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogudnost da
zadovolje svoje turističke potrebe, ali koje nisu još donijele konačnu odluku o uključivanju u
turistička kretanja i o potrošnji
realna potražnja – to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih srestava i
slobodnog vremena potroše za zadovoljenje turističkih potreba
efektivna potražnja – dio realne potražnje. Ona veličina potražnje koja je zabilježena u
turističkoj statistici i za gore navedene razine turističke ponude konačan rezultat tržišnog
djelovanja
o turisticka potraznja odredjuje odnose na turistickom trzistu
potencijalna turistička potražnja čini glavnu odrednicu turističke ponude
- temeljna obilježja turističke potražnje
o dislociranost
turistička potražnja je prostorno odvojena od turističke ponude
o heterogenost
turističku potražnju karakterizira različitost turističkih potreba pa se stoga te potrebe moraju
zadovoljiti na vrlo različite načine u različitim turističkim destinacijama i u različito vrijeme
heterogenost tur. potražnje namede svim sudionicima turističke ponude da svoje proizvode
maksimalno prilagode pojedincima ili manjim skupinama
o elastičnost
visokoelastična ekonomska kategorija
označava dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih pojava, u kojem se potražnja mijenja
brže, jednako ili sporije nego što nastupaju promjene u drugoj pojavi
primarna elastičnost turističke potražnje – osjetiljivost turističke potražnje na promjene u
ekonomskim kategorijama o kojima ovisi turistička potražnja (promjene u visini dohotka i/ili promjene
u visini cijena usluga)
dohodovna elastičnost turističke potražnje – utvrđuje se stupanj reakcije potražnje na
promjene u dohotku
cjenovna elastičnost turističke potražnje – utvrđuje se stupanj reakcije turističke potražnje na
promjenu cijena određenih usluga na turističkom tržištu
sekundarna elastičnost turističke potražnje – na elastičnost potražnje može utjecati i turistička
ponuda. Ako su promjene turističke potražnje uvjetovane promjenama u strukturi turističke ponude,
radi se o sekundarnoj elastičnosti turističke potražnje.
o dinamičnost potražnje
utječe tehnički i tehnološki napredak i promjena, posebno u domeni prijevoznih sredstava
o sezonski karakter
12
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
ograničeno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistička putovanja i boravke, a koje se
svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora, dane vikenda i blagdana. Slično je i s klimatskim
uvjetima
potražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomjerno raspoređena
negativne posljedice sezonalnosti:
utječe na stupanj iskorištenosti smještajnih kapaciteta
opda turistička infrastruktura (ceste, marine..) ostvaruje prenizak stupanj iskorištenosti izvan
sezone
javni sektor se bori s visokim operativnim troškovima poslovanja (policija, vatrogasci, bolnice)
sezonska zaposlenost, radno vrijeme produženo
visoke cijene, gužve, prevelika koncentracija turističkog prometa
ekološke posljedice zbog prevelike koncentracije turističke potražnje
mjere za smanjenje negativnih posljedica
produljenje turističke sezone
promjene u trendovima turističke potražnje – više se traže vikend putovanja
- turisticka ponuda – dio trzista koji se pojavljuje kao ponudjac robe i usluga, odnosno kao ona kolicina roba i usluga koja
se nudi po odredjenim cijenama radi zadovoljenja turistickih potreba
- cimbenici koji utjecu na turisticku ponudu
o gospodarski utjecaji
o drustvene norme
o sustavi vrijednosti
o politicko okruzenje
o kultura
- komponente turisticke ponude
o atrakcije – prirodne i drustvene
o ugostiteljstvo
o prijevoz
o turisticko posrednistvo
o organizacije turizma – TZ i slicno
o trgovina
- turisticka ponuda po Pirjevcu – Turisticka ponuda ukljucuje sve gospodarske i drustvene sudionike jedne zemlje, koji na
izravan ili neizravan nacin pridonose sirenju i razlicitosti ukupne ponude i time mogucem povecanju turisticke
potrosnje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domacih i inozemnih turista
- turisticki proizvod
o Vanhove – sve ono sto turist kupi, odnosno konzumira u zadovoljenju svoje potrebe
o Vukonic i Cavlek – Skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turistickoj
ponudi
o Burkart i Medlik – amalgram svega onoga sto turist poduzima u destinaciji i usluge kojima se koristi da bi
zadovoljio svoje turisticke potrebe. To znaci ne samo da turisticki proizvod nije homogen, vec da su sastavni
elementi svakog turistickog proizvoda ujedno i mnogi neopipljivi elementi kao atmosfera koja vlada u
destinaciji i ukupni ambijent
- obiljezja turisticke ponude
o heterogenost – heterogenost turisticke ponude je uvjetovana heterogenoscu turisticke potraznje.
o neelasticnost – tur. ponuda je vrlo neelasticna. Neelasticnost se ogleda u nemogucnosti kapaciteta veceg dijela
turisticke ponude da moze reagirati na promjene u drugim pojavama na turistickom trzistu
o staticnost - turisticki potrosaci ne mogu konzumirati turisticki proizvod izvan trzista ponude
13
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- trend rasta turisticke potraznje je uzrocno-posljedicno povezan s trendom rasta turisticke ponude
- trend turisticke potraznje – od 1950. do 2008. g. prosjecna stopa rasta medjunarodnih turistickih dolazaka iznosti 6,4%
- 2008. – medjunarodni turisticki dolasci – 922 milijuna
- 2008. – prihodi od medjunarodnog turizma – 944 mlrd USD
- 2008. - trzisni udjeli regija u ukupnom broju medjunarodnih dolazaka
o Europa 52,9%
o Amerika 16%
o Azija i Pacifik 20,4%
o Bliski istok 5,7%
o Afrika 5,0%
- Europa – vodeca receptivna turisticka regija svijeta
- u dosadasnjem razvoju turizma jasno je uociti trend disperzije turistickog prometa na sve veci broj receptivnih
turistickih zemalja u svijetu, odnosno trend postupne ravnomjernije geografske distribucije medjunarodnog turistickog
prometa
- 2008. vodece receptivne zemlje svijeta
o 31% cine
Francuska
SAD
Spanjolska
Kina
Italija
o 14% cine
V. Britanija
Ukrajina
Turska
Njemacka
Meksiko
o 11% cine
Malezija
Austrija
Rusija
Kanada
Grcka
14
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- ubrzan je trend rasta „populacije koja stari“ te trend smanjenja broja djece u obiteljima sto ce znatno odraziti na
medjunarodna turisticka kretanja u svijetu
- starije dobne skupine – izuzetno heterogena skupina turistickih potrosaca:
o jedni cine aktivne seniore koji su zdravi i koji cesto putuju i iz preventivno zdravstvenih razloga
o drugu skupinu cine konzervativna srednja i dobrostojeca klasa starijih osoba do 75 godina, zdravih i koji
nastavljaju s turistickim putovanjima u istom ritmu kao i u mladjim godinama, ali imaju tradicionalno turisticko
ponasanje
o najvazija obiljezja su da cesce putuje, nerijetko bira destinacije udaljenije od svog mjesta stalnog boravka, dulje
ostaje na odmoru, kombinira dvije ili vise destinacija na jednom putovanju, zeli sudjelovati u raznim
aktivnostima i trose vise na putovanju
- dok je pocetnu fazu u razvoju turizma obiljezio zivotni stil „zivi da bi radio“, koji se poslije promjenio u sustav „radi da bi
zivio", u posljednja dva desetljeca podijeljenost zivota i rada znatno se smanjila i zivotni je stil postala teznja za
dozivljajima
- povecan je osjecaj za kvalitetu zivota – time su i turisti zahtjevniji i osjetljiviji na kvalitetu
- turisti su postali iskusniji u turistickim putovanjima te traze individualniji pristup organizaciji putovanja
- turisticka potraznja trazi odmak od pasivnog ka aktivnom odmoru
- sve to je dovelo do polarizacije turisticke potraznje na dvije osnovne kategorije:
15
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- turisticko trziste karakterizira veca ponuda od potraznje, znaci jasno je da potraznja diktira uvjete na trzistu
- globalizacija je najprepoznatljiviji opci trend koji obiljezava razvoj turiszma u posljednjih 20-tak godina i koji utjece na
sve destinacije u svijetu
- ostali trendovi
o konkurentska borba – povecanje broja turistickih destinacija na turistickom trzistu rezultira sve zescom
konkurentskom borbom turistickih destinacija za turisticke potrosace
o supstituivnost destinacije – mogucnost supstitucije jedne destinacije drugom je vrlo visoka, pa stoga
destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih usluga
o branding – standardizacija proizvoda i stvaranje marki proizvoda, tzv. brendiranje
o last minute booking – sve veca prisutnost rezervacija u zadnji cas, last minute booking, sto ima velike
posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u turizmu
o jacanja procesa horizontalnih i vertikalnih integracija – uza sve trendove, nauocljiviji i najdominantniji trend na
turistickom trzistu od sredine 1990 ih godina je trend jacanja procesa horizontalnih i vertikalnih integracija
- krajem 1990-ih godina – strategija okrupnjivanja na turistickom trzistu. Subjekti koji djeluju na turistickom trzistu sve
cesce se udruzuju pa u organizacijskom smislu postaju sve veci, a njihova org. struktura sve slozenija
- mocni turisticki koncerni – u svom sustavu imaju zrakoplovne kompanije, hotelske lance, lance turistickih agencija,
brodove za krstarenja, osiguravajuce kuce itd.
- u Europi dva vodeca horizontalno i vertikalno povezana megaturisticka koncerna: TUI i Thomas Cook
16
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
3.1. UVOD
- turizam je odraz opce razvijenosti drustva i nedvojbeni cimbenik cjelokupnog drustva i gospodarskog razvoja
- uobicajena podjela suvremenog ustroja turizma:
o drzavna
o drustvena
o gospodarska
o strukovna
o medjunarodna razina
- organizacijska struktura turizma u vecini zemalja pocela se razvijati spontano neovisno od drzavne politike jos od prvih
pojavnih oblia turizma na pocetku njegova razvoja, premda je danas potpuno nezamisliva nacionalna organizacija
turizma bez aktivnije uloge drzave
- glavno obiljezje tih organizacija je dobrovoljnost clanstva i rada. Clanovi se povezuju samoinicijativno na potpuno
dobrovoljnoj osnovi, pa tako i djeluju zalazuci se za neke zajednicke ciljeve opceg interea koji nisu komercijalnog
karaktera (nije im cilj ostvarenje profita)
- takav tip drustvenih organizacija u turizmu pojavio se 1806-ih, a ustrojen je radi organiziranja putovanja za istovrsne
interesne skupine putnika te njihoca poticanja na odlaske u prirodu. Te prve masovnije organizacije bile su emitivnog
karaktera.
- 1857. British Alpine Club
- 1863. Club Alpino Italiano
- 1863. Swiss Apline Club
- 1874. Club Aplin Francais
- 1878. Cyclists Touring Club – V. Britanija
- glavna uloga tih drustava je bila informiranje clanova, davanje pravnih savjeta i pruzanje usluga osiguranja, tehnicke
pomoci na putu, kao i tiskanje karata, vodica i slicnih edicija
- nastanak turistickih drustava – sponatano povezivanje svih naprednih pojedinaca u mjestu. To su bile amaterske
organizacije osnovane za dobrobit cijele zajednice
- kao prvi receptivni organizacijski oblik u turizmu turisticka drustva su vodila brgu o ukupnoj organizaciji boravka gostiju,
a bavila su se i promocijom mjesta na potencijalnim emitivnim trzistima objedinjujuci ukupnu turisticku ponudu
turistickog mjesta
- glavni ciljevi tih organizacija:
o povezivanje, odnosno koordinacija raznih segmenata ponude
o opca prezentacija mjesta u zemlji i inozemstvu
17
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- na prijelazu iz 19. u 20. stoljece dolazi postupno do okrupnjavanja, odnosno do okomitog povezivanja tih lokalnih
turistickih drustava u regionalne saveze, pa i u nacionalne saveze – danas NTO
- do takvih integracija najprije dolazi u najrazvijenijim turistickim zemljama Europe:
o Svicarskoj 1893.
o Austriji 1913.
o Italiji 1919.
- jos ranije dolazi do povezivanja istovrsnih putnika odnosno interesnih skupina na nacionalnoj razini u touring-klubove u
Francuskoj (1890.), Italiji (1894.), Svicarskoj (1896.)
- 1898. prva medjunarodna turisticka strukovna asocijacija – Medjunarodni turisticki savez (Alliance Internationale de
Tourisme, AIT) - povezuje touring-klubove nekoliko zemalja
- ukljucivanje drzave u turizam zapocinje sluzbenim priznavanjem posebnog statusa kupalisnim i ljecilisnim mjestima koja
posjecuje sve vise gostiju. U Italiji je to poceo voditi MUP
- prema uzoru na Italiju, Kraljevina Jugoslavija donosi vrlo vazne propise za turizam. Zakon o zdravstvu (1906.), Uredba o
unapredjenju turizma (1936.) i Pravilnik o proglasenju turistickih mjesta i nacina uplacivanja i raspodjeli pristojbe na
boravak posjetitelja ovih mjesta (1936.).
- pocetkom 20. st. drzava postupno uvidja koristi od turizma i pocinje primjenjivati vec izgradjen sustav drustvenih
organizacija, na nacin da na njih prenosi dio svojih ingerencija.
- Nacionalni savezi (NTO) i nize razine drustvenog ustroja postaju paradrzavne jer im drzava dodjeljuje neke ovlasti i
prava te na njih prenosi dio svojih upravnih poslova
- izravna drzavna intervencija u turizam zapocinje u prvom desetljecu 20. st., da bi do pocetka II. svj. rata uzela maha u
svim europskim zemljama
- 1910. Nacionalni ured za turizam (ONT – Office National de Tourisme), Francuska, pri Ministarstvu javnih radova.
Utemeljeno je bilo radi promocije, no vise se bavilo pitanjima oko organizacije putovanja i boravka turista negoli
turistickom politikom i promocijom
- izravno drzavno mijesanje u turizam manifestira se najvise putem zakonske i druge regulative (donosenjem zakona
izravno i neizravno povezanih s turizmom i ugostiteljstvom), strucnim obrazovanjem (otvaranjem strukovnih skola) te
osnivanjem kreditnih ustanova koje su poticale turisticku izgradnju i sl. Takav razvojni put imala je organicacijska
struktura turizma vecine zemalja diljem svijeta.
18
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o medjunarodna razina – povezuje istovrsne subjekte iz raznih drzava prema razlicitim kriterijima, a najcesce
prema strukama
- u praksi najcesce na drzavnoj razini djeluju ministarstva turizma ili neko drugo ministarstvo u koje je turizam ukljucen
kao resor, a djeluju i druga tijela drzavne uprave, dok nacionalni turisticki savezi ili nacionalne turisticke organizacije te
gospodarske komore koje povezuju drustvene i gospodarske subjekte u turizmu unutar zemlje djeluju kao poludrzavna
tijela. Svi su oni ovlasteni zastupati neke zajednicke interese u turizmu
- nositelji turisticke politike – drzavna i paradrzavna tijela ili organizacije ovlastene za poslove upravljanja turizmom
sukladno odgovarajucim propisima (drzavne institucije, turisticki savezi, gospodarske komore i sl.) u praksi su najcesce
zaduzena za razna pitanja turisticke politike zemlje
- hijerarhicnost
o organizacijska struktura piramidalnog oblika
- mnogovrsnost
- raznovrsnost
o brojnost i razlicitost subjekata
- vodoravno nacelo povezivanja ostvaruje se izmedju raznovrsnih subjekata na istoj razini. Najcesce je u poslovnom
sektoru (u suvremenom turizmu poznatije kao javno-privatno partnerstvo)
- glavni uvjet za osiguranje kvalitetnog sustava organizacije u turizmu su cvrste uzajamne veze na vodoravnom i
okomitom nacelu te tocno definirane nadleznosti, kao i odgovornost i strucnost svih subjekata u turizmu
- makroorganizacijski ustroj turizma u vecini zemalja izgradjivao se postupno na hijerarhijskome nacelu i najcesce ima
oblik piramide
- okomitim povezivanjem drustvenih organizacija na lokalnoj razini (u turistickim mjestima) u regionalne saveze pa
napokon i u nacionalne saveze (NTO), kao i vodoravnim povezivanjem raznih subjekata na istim razinama te postupnim
ukljucivanjem raznih tijela drzavne upravem, formira se organizacijska struktura turizma
19
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- danas su NTO mahom zaduzene za promociju turizma, a ponegdje imaju i sire ovlasti(u Grckoj se bave i turistickom
politikom)
- tu promociju djelomicno ostvaruju preko svojih predstavnistva u drugim zemljama
- 2008. HTZ otvorila novo predstavnistvo u Japanu kako bi privuklo japanske goste u HRV
- u SAD-u je turizam u nadleznosti posebnog Ureda za putovanja i turizam (Office of Travel and Tourism Industries, OTTI),
koji djeluje pri Americkome ministarstvu trgovine, te je zaduzen za istrazivanja u turizmu, statisticko pracenje i neka
parcijalna pitanja turisticke politike
- SAD nema poseban NTO vec nacionalne strukovne asocijacije komercijalnog karaktera
- europske NTO:
o ANTO – Austrian National Tourism Organisation
o Visit Britain
o GNTO – Greek National Tourism Organisation
o DZT – Deutche Zentrale fur Tourismus
o Turespana
o ENIT – Ente Nazionale Italiano per il Turismo
- vecina zemalja je odvojila poslove turisticke promocije (sto najcesce obavljaju NTO) od turisticke politike i razvoja.
- tim se poslovima obicno bave resorna tijela ili institucije drzavne uprave nadlezna za turizam – NTA National Tourism
Authority
- rijetko djeluje posebno Ministarstvo turizma (Grcka 2004.g., Hrvatska 2008.)
3.5. USTROJ ORGANIZACIJE TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ I NJE ZIN POVIJESNI RAZVOJ
20
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
21
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o strukovna razina
UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
KUH – Kamping udruga Hrvatske
UHPA – Udruga hrvatskih putnickih agencija
ACI – Adriatic Croatia International Club
ONH – Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela
Ruralis i sl.
22
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
provodi upravne i strucne poslove koji se osobito odnose na turisticku politiku zemlje u sklopu opce
gospodarske politike
odredjuje strategiju razvoja turizma zemlje
o ostali zadaci MTRH
utvrdjuje razvoj i investicije u turizmu
potice razvoj specificnih oblika turizma
poduzima mjere radi unapredjenja kvalitete ukupne turisticke ponude u zemlji
provodi kategorizaciju ugostiteljskih objekata
uvodi medjunarodne standarde kvalitete u turizam, osobito u ugostiteljstvo
provodi pracenje i analizu poslovanja ukupnog turistickog gospodarstva
ostvaruje medjunarodnu suradnju u turizmu
obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom
- poticajne mjere MTRH – izrada izvornih suvenira, razvoj tematskih turistickih puteva...
- 1991. – sustav turistickih drustava i saveza zamijenjen je sustavom turistickih zajednica (TZ) po uzoru na austrijski model
- vazni propisi RH u vezi s turizmom
o Pravilnik o proglasenju i razvrstavanju turistickih mjesta u razrede
o Naredba o razdobljima glavne sezone, predsezone, posezone i vansezone u turistickim mjestima
o Uredba o utvrdjivanju visine boravisne pristojbe
- Zakonom o TZ-u je odredjeno da su turisticke zajednice pravne osobe koje se osnivaju radi unapredjenja i promicanja
hrvatskog turizma. Tz-i se osnivaju radi podmirenja opcega, javnog interesa koje ostvaruje javni sektor i gospodarskih
interesa pravnih i fizickih osoba u svim djelatnostima cije su aktivnosti povezane s turizmom tako da upravljaju
destinacijom na razini za koju su osnovane.
- sva osnovna obiljezja turistickih zajednica
o opca korisnost
o nelukurativnost (neprofitnost)
23
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- zadace HTZ:
o objedinjavanje cjelokupne turisticke ponude RH
o promocija RH na inozemnim trzistima
o podupiranje rada lokalnih i regionalnih TZ-a
o koordiniranje rada lokalnih i regionalnih TZ
o poticanje manifestacija u turizmu
- zadace regionalnih i lokalnih TZ:
o definiranje turistickog proizvoda turisticke destinacije
o kreiranje turistickog proizvoda turisticke destinacije
o predstavljanje turistickog proizvoda turisticke destinacije
- sve one jedinice lokalne samouprave na cijem podrucju se barem jedno naselje moze okarakterizirati kao turisticko
mjesto, obavezne su osnovati TZ opcine ili grada
- turisticka naselja se kategoriziraju u 4 kategorije (A,B,C,D pri cemu je A najvisi stupanj) prema kvantitativnim i
kvalitativnim kriterijima
o kriteriji za statisticko razvrstavanje
petogodisnji prosjek nocenja u mjestu
borj nocenja po stanovniku mjesta
vrijednost prometa u ugostitieljstvu po stanovniku
petogodisnji prosjek nocenja po postelji u smjestajnoj ponudi
iznimno u A-razred ulaze i sva naselja s vise od 30000 stanovnika
o kvalitativni kriteriji
vise kategorije smjestajnih i ugostiteljskih kapaciteta
prirodna i kulturna bastina
uredjenost javnih povrsina
razvijenost dodatnih sadrzaja (sportskih, zabavnih, trgovinskih, kulturnih) i sl.
24
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
25
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
GOSPODARSKE KOMORE
- UPUHH – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske – okuplja hotelijere, ugostitelje, ali i obrazovne ustanove u
kojima se skoluju njihovi buduci kadrovi. Pravni je sljednik HUH-a, Hrvatske udruge hotelijera i restoratera
- KUH – Kamping udruzenje Hrvatske – povezuje sve kampove u zemlji koji pruzaju usluge kampiranja
- UHPA – Udruga hrvatskih putnickih agencija – stiti interese turistickih agencija, ali i korisnike njihovih usluga
- ACI – Adriatic Croatia International Club – okuplja marine
- OMH – Nacionalna udruga malih obiteljskih hotela – okuplja manje hotele do pedesetak soba i petnaestak zaposlenih
- Ruralis – povezuje seoska gospodarstva koja pruzaju razne usluge u agroturizmu Istre
26
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- 1919. AH&LA – American Hotel and Lodging Association, Americko udruzenje hotela i druge vrste smjestaja
- Medjunarodne organizacije se definiraju kao zajednice vise medjunarodnih subjekata koje su osnovane medjunarodnim
ugovorom ili sporazumom, imaju vlastita tijela i sluze postizanju nekih zajednickih interesa ili ciljeva
- osnovna podjela
o opceg karaktera
o specijalizirane
- mogu djelovati univerzalno ili regionalno
- UN
o brine za zastitinu okolisa i potice odrzivi razvoj turizma
o sudjeluje u izradbi metodologije za definiranje osnovnih statistickih pokazatelja u turizmu
o potice razvoj slabije razvijenih podrucja u svijetu putem turizma
o inicira medjunarodne konferencije posvecene turizmu
- specijalizirane agencije UN-a
o WHO – World Health Organization, Svjetska Zdravstvena organizacija – propisuje standarde za zdravlje i
sigurnost putnika na medjunarodnim putovanjima
o UNESCO – UN Educational, Scientific and Cultural Organization – zasluzna je za Popis svjetske bastine kojem je
cilj utvrdjivanje, zastita i prezentacija svjetskoga prirodnog i kulturnog blaga
o UNWTO – World Tourism Organization –
- UNEP – UN Environment Programme
- EU
o stimuliraju se odredjeni oblici turizma (kulturni, omladinski, ruralni i drugi)
o unapredjuje kvaliteta usluga
27
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- UNWTO, Svjetska turisticka organizacija je krovna organizicija u turizmu ciji je glavni zadatak unapredjivanje opcih
uvjeta za razvoj turizma u svijetu
- osnovana 1975. g. u Madridu
- osnovni cilj UNWTO-a
o unapredjenje u razvoj turizma, s namjerom da se unaprijedi gospodarski razvoj, razumijevanje medju
narodima, mir, blagostanje i svekoliko postivanje te uvazavanje ljudskih prava i osnovnih sloboda bez obzira na
rasu, spol, jezik ili vjeru
o poticanje odrzivog razvoja turizma
- sto UNWTO radi?
o vodi brojne medjunarodne projekte
o prikuplja i standardizira pokazatelje u turizmu
o analizira podatke o turistickim kretanjima u svijetu
o prati utjecaj globalnih promjena na turizam i trendove u tirzmu
o organizira medjunarodne skupove
o donosi sve vazne dokumente za turizam
28
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- ETC
o osnovana 1948.g. kao nacionalni turisticki ured cijele Europe
o utemeljena sa svrhom objedinjene promocije turisticke ponude Europe na prekomorskim trzistima
- PATA
o regionalna turisticka org. za jugoistocnu Aziju i jedna od najbrojnijih regionalnih turistickih organizacija u
svijetu
29
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- u ekonomiji resursi se definiraju kao materijalna i duhovna dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti (valorizirati),
odnosno kao cimbenici koji se rabe u proizvodnji nekih roba ili usluga i sudjeluju u stvaranju realnoga bruto domaceg
proizvoda
- ubrajaju se u temeljne cimbenike proizvodnje
- u relativnom smislu su ograniceni zato sto se konstantno trose
- sto je bogatstvo resursa vece i raznovrsnije, to su vece mogucnosti i opsega i kvalitete proizvodnje dobara, odnosno
pruzanja usluga
- danas se upotrebljavaju mnoge zamjenske sirovine
- vrste resursa prema postanku:
o prirodni resursi
cine ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na proizvodnju, ali i na cjelinu
ekonomskog zivota jedne zemlje
sva ona dobra koja nalazimo u svom okruzenju; zemlja, vode, flora, fauna...
mozemo ih podijeliti na obnovljive (voda, oni koji se regeneriraju) i neobnovljive (rudna bogatstva, oni
koji se trose i nepovratno gube)\
o drustveni (socioekonomski) resursi
cine ih covjek, stupanj ili razina obrazovanja stanovnistva, bastina...
- u ekonomskoj teoriji, proizvodnim resursima se smatraja zemlja, rad i kapital
- TURISTICKI RESURSI (Kusen, 2002.) – sva sredstva koja se mogu privesti nekoj korisnoj svrsi u turizmu, pri cemu ti
resursi moraju imati visok stupanj privlacnosti kako bi svojim karakteristikama privuklu odredjeni segment turisticke
potraznje, sto posebno naglasavaju Vukonic i Cavlek kao temeljno obiljezje turistickih resursa
- svaki turisticki resurs ne mora biti turistika atrakcija, ali je svaka turisticka atrakcija turisticki resurs
- turisticke atrakcije su glavni resursna kojem se razvija turizam jer bez turistickih atrakcija ne bi bilo turizma, ali bez
turizma ne bi bilo ni turistickih atrakcija
30
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- TURISTICKI RESURSI
o ona prirodna ili drustvena dobra koja se mogu turisticki iskoristiti (valorizirati), odnosno, one pojave, objekte,
dogadjaje i sl. koje privremeni posjetitelji (turisti i izletnici) posjecuju tijekom svog putovanja zbog visokog
stupnja privlacnosti, odnosno atraktivnosti.
o su dio cjeline odredjenog geografskog podrucja, odnosno dio su neke zemlje ili regije, a bogatstvo turistickim
resursima je komparativna prednost tih zemalja ili regija u gospodarskom razvoju
o te su komparativne prednosti vece i vaznije sto resursi imaju veci stupanj privlacnosti jer tim svojstvima
privlace veci broj posjetitelja i ovaj dio turisticke potraznje prema kojem je razvoj turizma (turisticke
destinacije) strateski usmjeren. Upravo zato cjelokupna turisticka ponuda se mora temeljiti na izvornim
obiljezjima i svojstvima resursa (prostora) zbog postizanja sto boljih ekonomskih i neekonomskih ucinaka.
- valorizacija resursa u turizmu – ocjena turisticke vrijednosti nekog resursa ili prostora u cjelini
- reminder/ cetri svojstva atraktivnosti – rekreativno, kuriozitetno, znamenito i estetsko svojstvo
- elementi za ocjenu turisticke vrijednosti resursa (prostora):
o povoljnost geografskog polozaja
o udaljenost i prometna povezanost s turisticki emitivnim trzistima
o velicina izvora potraznje
o polozaj resursa u odnosu na glavne turisticke tokove
o polozaj prema konkurentskim i kompementarnim turistickim prostorima
- artificijelni sadrzaji – umjetno stvoreni sadrzaji
- egzistencijalne (osnovne) potreba turista zadovoljava sekundarna ili izvedena turisticka ponuda (cine je hoteli, moteli,
trgovine, restorani i sl.), koja je sekundarna po nastanku, ali ne mora biti po kvantiteti i kvaliteti
- kako bi se na optimalan nacin valorizirao prostor i pripadajuci resursu, primarna i sekundarna turisticka ponuda moraju
biti uskladjene po kvaliteti
- primarna turisticka ponuda se valorizira preko sekundarne, s to znaci da sekundarna ponuda pretvara primarnu u
ekonomsko dobro.
- klasifikacija turistickih resursa – podjela prema genskom podrijetlu
o prirodni (biotropski) resursi
klimatski, geomorfoloski, hidrografski, biogeografski i pejsazni
o drustveni (antropogenim atropicni) resursi
kulturno-povijesni, etnosocijalni, umjetnicki, manifestacijski i ambijetalni\
31
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- klimatski resursi – ubrajamo klimu koja obiljiezava i pristuna je na pojedinom podrucju te klimatska obiljezja podrucja
kao sto su insolacija, temperatura zraka, relativna vlaznost zraka, kolicina i vrste oborina te vjetrovi
- povoljna klima je jedan od najvaznijih cimbenika turisticke privlacnosti nekog mjesta, regije ili vece prostorne jedinice
- prema intenzitetu djeliovanja klima je komplementarni turisticki resurs, ali moze i samostalno djelovati na privlacenje
turista s obzirom na njezina rekreativna svojstva
- klima se definira kao prosjecno vrijeme u tijeku jedne godine na nekom podrucju
o ovisi o nizu cimbenika
- pregled tipova i podtipova klima
o poticajni tipovi klime na turisticka kretanja
umjereno topla klima
umjerena (svjeza) klima
planinski tip klime
hladna klima
o ogranicavajuci tipovi klime na turisticka kretanja
ekvatorijalna klima
tropska klima
pustinjske klime
polarna klima
- klimatski elementi (imaju znatan utjecaj na donosenje odluka o odabiru turisticke destinacije):
o insolacija, vlaznost i temperature zraka, vjetrovi te kolicina i vrsta oborina
- insolacija – dio sunceve energije koji dolazi do zemlje
- podrucja u kojima prevladava suha mediteranska klima turisticki su najatraktivnija podrucja svijeta
- vrste vjetrova:
o stalni
o periodicni
o lokalni vjetrovi
- vrste oborina
o kisa
o rosa
o mraz
o magla
o snijeg
o tuca
- tipovi vremena
o tip stalno vedrog vremena
o tip stalno vlaznog vremena
o tip promjenjivog vremena
- sve reljefne raznolikosti i bogatstva povrsinskih i podzemnih oblika zemlje nastalih kao rezultat djelovanja endogenih
pokreta i egzogenog modeliranja
- u turizmu refeljni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvisenja) i geomorfoloske pojave u zemlji imaju bitnu ulogu u
oblikovanju turisticke ponude, ali i u izgradnji turisticki receptivnih kapaciteta, komunalne i druge infrastrukture
- oblici reljefa:
32
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- uz klimu, hidrografski elementi najprivlacniji su cimbenici razvoja suvremenog turizma, bez obzira na to o kojoj vrsti i
specificnom obliku turizma je rijec
- voda u turizmu ima uglavnom rekreativna, ali i estetska svojstva atraktivnosti
- podjela voda
o vode na kopnu
tekucice
rijeke
potoci
stajacice
jezera
bare
podzemne vode
o svjetska mora
- sa stajalista turisticke privlacnosti svjetska su mora i priobalaj najprivlacniji prostori odmora, zabave, rekreacije i
zadovoljavanja covjekovih turistickih potreba
- razvedenost obale posebno je vazna jer osim pejsazne raznolikosti i mogucnosti za kreiranje raznovrsne turisticke
ponude, brojni zaljevi, uvale, zatoni, otoci i poluotoci modificiraju klimatske elemente i uvjete te pridonose kvalitetnijim
osobinama mora i priobalja
- cinitelji privlacnosti mora
o najvaznije je da more bude cisto, da su valovi male cisine, da su morske struje lagane, da nema velikih razlika
plime i oseke, da se obala blago spusta u more, ali mora biti i dovoljno duboko
o mirnoca mora
o zali i li plaze moraju biti ciste i prostrane kako bi bilo mjesta za kupace i opremu koju donose
- jezera mogu biti stalna, periodicna ili povremena
o s obzirom na postanak razlikujemo tektonska, vulkanska, ledenjacka, rijecna, provalijska i umjetna jezera
o premapolozaju dna mogu biti depresije(dno ispod razine mora) i kriptodepresije(dno nize od morske razine, a
povrsina jezera visa od morske razine)
- rijeke su stalne tekucice kojima trajnost protoka, osim izvorske vode, osiguravaju kise i otopljeni snijeg
o atraktivnosti rijeka vezana je i za neke kuriozitetne oijava na njima – vodopadi, slapovi (Skradinski buk, Plitvicka
jezera, Rastoke kod Slunja), kaskade, brzace i ponore
- podzemne vode – termalni izvori, gejziri i druge „vruce vode“ na zemlji
o termalni izvori su mjesta izbijanja toplih i vrlo toplih voda na povrsionu kroz rasjede u Zemljinoj kori
o Varazdinske, Krapinske, Tuheljske, Lipicke, Istarske, Stubicke, Bizovace i druge toplice
- gejziri su termalni vodoskoci u vulkansko-trusnim zonama
33
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- ledenjaci su hidrografski oblik koji se formira na planinskim masivima i lancima u velikim visinama u umjerenim
geografskim sirinama
- flora i fauna
- tipovi biljaka
o prirodne biljke
ovise iskljucivo o ekoloskim uvjetima podrucja u kojem uspijevaju
o kulturne biljke
to su one pri cijem nastajanju, odrzavanjau, iskoristavanju i sirenju najvece znacenje i ma covjek,
njegovo znanje i trud
- biljni vijet u turizmu ima visestruko znacenej, a osobito estetsko, dekorativno, higijensko i rekreativno
- posebno znacenje u turistickim kretanjima imaju kuriozitetne biljke, npr. ekvoje u Sj. Americi, ginko u Kini, runolist na
Velebitu i sl. te kulturne biljke, npr. polja ruza u Bugarskoj ili tulipana u Nizozemskoj, banana u Brazilu ili naranca na
Siciliji
- sume su vrlo vazne u turistickim kretanjima zbog svojim funkcija i obiljezja te zbog mogucnosti uredjenja izletista,
izvodjenja strucnih izleta, razvoja lovnog turizma
- zivotnjski svijet ima visestruko znacenje za covjeka, od hrane i odijevanja do koristenja zivotinja kao vucne snage
o bogatstvo divlajci u sumskim prostranstvima i riba u vodama stvara u turizmu mogucnosti za sportsko-
rekreativne i zabavne manifestacije kao sto su lov, ribolov, jahanje, fotosafari, borbe s bikovima i sl.
- pod pojmom pejsaza u turizmu razumijeva se jedinstven skup razlicitih prirodnih i drustvenih resursa odredjenog
prostora koji ima raznoliko i visestruko djelovanje na covjeka, pa ih zato svrstavamo u kompleksvne turisticke motive
kretanja
- 3 osnovna geografska elementa koja tvore svaki pejsaz
o sastav tla i geomorfoloski oblici
o vegetacija
o covjek i njegov utjecaj na pejsaz
- 3 velike skupine prirodnih pejsaza (i podskupine)
o planinski pejsaz
alpski, pirenejski, karpatski, himalajski...
o nizinski pejsaz ili pejsaz relativno niskog reljefa
panonski, ukrajinski, nizozemski, sjevernoamericki...
o primorski pejsaz
dalmatinski tip obale, andaluzijski...
- 9 kategorija zasticenih podrucja (u zagradi stanje u Hrv prema DZS uz 02/2010)
o strogi rezervati (2)
podrucja s neizmjenjenom ili neznatno izmjenjenom prirodom namijenjena ponajprije strucnim i
znanastvenim istrazivanjima
Bijele i Samarske stijene, Hajducki i Rozanski kukovi na Velebitu
o nacionalni parkovi (8)
zakonom su strogo odredjena i zasticena podrucja od svake eksploatacije
Plitvicka jezera (1949.g., pod UNESCO-m od 1979.g.), Paklenica, Krka, Mljet, Kornati, Brijuni, Risnjak
i Sj. Velebit (1999.)
o parkovi prirode (11)
34
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- drustveni resursi – sve pojave, objekti, procesi i dogadjaji koji kod covjeka stvaraju potrebu za kretanjem da bi
zadovoljio svoje srustvene i kulturne potrebe, nazivamo drustvenim (antropogenim) resursima. To su oni sadrzaji za
koje su vezana estetska i znamenita svojstva (atributi), a stvorili su ih narodi ili etnicke skupine u davnoj ili bliskoj
proslosti
o dijele se na:
kulturno-povijesne
etnosocijalne
umjetnicke
manifestacijske
ambijetalne
- sacuvani ostaci proslih civilizacija i njihova tehnoloska dostignuca, spomenici i pojedini objekti, urbanisticke cjeline,
umjetnick aostvarenja....
- osnovni motici zbog koji brojni turisti posjecuju ove resurse su njihova raritetnost i razina umjetnicke vrijednosti,
njihovo povijesno znacenje, estetske i druge vrijednosti
- turisti zele zadovoljiti i svoje kulturne potrebe
- najvazniji kulturno povijesni resursi
35
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- gurpa etnosocijalnih turistickih resursa vrlo je heterogena jer zahvaca cijeli spektar materijalne i duhovne kulture
jednog naroda, sve sto cini zivot jednog naroda
- narodne igre, pjesme, obicaji, graditeljstvo...
- umjetnicki resursi su spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda te suvremena dostignuca u arhitekturi,
likovnoj, glazbenoj i kazalisnoj umjetnosti
- skupine kulturnih ustanova
o organizatori izlozbi
muzeji, galerije, zbirke, knjiznice i slicne ustanove koje izlazu predmete koji su ostavstina kulturnih
vrijednosti cijeloga naroda ili pojedniog umjetnika
o organizatori priredbi
ustanove koje organiziraju priredbe kao sto su kazalisne predstave, koncerti ili folklorne manifestacije
o organizatori obrazovanja
ustanove vezane uz organizaciju obrazovnih i obrazovno-rekreacijskih aktivnosti za vrijeme kracih ili
duljih skolskih odmora (jezicni seminari, strucni seminari, kongresi, simpoziji i sl.)
- manifestacije nisu osnovane radi turizma, ali turizam znatno utjece na njihov postanak, razvoj, vrijeme odrzavanja pa i
kvalitetu
- manifestacije prema vrsti dijelimo na
o kulturne
o sportske
o zabavne
o vjerske
o znanstvene
o gospodarske
- poznate manifestacije u RH:
o kulturne i sportske priredbe
Splitsko ljeto, Dubrovacke ljetne igre
o festivali
Filmski festival u Pulo, Festival djeteta u Sibeniku
o smotre folklora
Djakovacki vezovi, Vinkovacke jeseni, Medjunarodna smotra folklora u Zagrebu
o viteske igre
Sinjska alka, moreska
36
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- manje ili vece prostorne cjeline koje je stvorio covjek svojim radom i umijecem, a koje su svojim izgledom, tehnikom
izvedbe ili funkcijom za turiste posebno privlacne
- tu ubrajamo suvremene zracke i morske luke, sportsko-rekreacijske komplekse itd,
- Stradun u Dubrovniku, Gornji grad u Zagrebu...
37
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
5.1. UVOD
- bit ugostiteljstva je pruziti siguran smjestaj, prehranu i pice osobama koje su na putovanju
- Ugostiteljstvo je pretezno usluzna gospodarska djelatnost koja se bavi pruzanjem ugostiteljskih usluga u
ugostiteljskim objektima
- obavljanje ugostiteljske djelatnosti u HR propisano je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti
- ugostiteljske usluge cine:
o pruzanje usluge smjestaja
o pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane
o pripremanje i posluzivanje pica i napitaka
o pripremanje hrane za potrosnju na drugom mjestu sa ili bez posluzivanja i opskrba tom hranom (catering)
- obiljezja suvremenog ugostiteljstva:
o gost pri donosenju odluke vodi racuna o kvaliteti usluge, sigurnosti i cistoci
o s obzirom na to da se radi o pretezno usluznoj djelatnosti, proizvodnja je nedjeljiva od potrosnje
o „pokvarljivost“ ugostiteljskih proizvoda i usluga – ako se, npr., propusti prilika da se odredjenog dana soba ne
iznajmi, taj je prihod zauvijek izgubljen
o poslovni postupci su u vecem dijelu rutinski, sto otvara mogucnost njihove standardizacije
38
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- pruziti uslugu znaci usluziti nekog, biti u funkciji gosta, podrediti vlastite zelje, razpolozenja ili potrebe zeljama,
raspolozenjima, potrebama itd. gosta
- usluga je neopipljiva kategorija koja moze biti kompetitivni cimbenik u izboru hotela. Stoga ima jednaku, a u mnogim
slucajevima i vecu vaznost od interijera, financijske sredjenosti, organizacije, moderne tehnologije, opreme itd.
- TQM – Total Quality Management – sustav cjelovitog upravljanja kvalitetom koji razumijeva potpunu predanost
ostvarenju maksimalnog zadovoljstva gosta kao najvaznijeg cilja kontinuiranim naporima svih zaposlenika na svim
razinama. To podrazumijeva uslugu po mjeri (ne standardiziranu) i primijenjenu koncepciju ovlasti
- trenutak istine – koncepcija Jana Carlzona prema kojoj gost donosi zakljucak o kvaliteti hotela u svakom trenutku u
kojem se srece s osobljem hotela, bilo u izravnom (recepcionar) ili neizravnom susretu (sobarica)
- ugostiteljske usluge se pruzaju u ugostiteljskim objektima, koji su namijenjeni, uredjeni i opremljeni za pruzanje
ugostiteljskih usluga, a moraju ispunjavati minimalne uvjete propisane za pojedniu vrstu ugostiteljskih objekata
- skupine ugostiteljskih objekata s obzirom na vrstu usluga koje pruzaju:
o hoteli
o kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjestaj
o restorani
o barovi
o catering objekti
o objekti jednostavnih usluga
- smjestajni ugostiteljski objekti se razvrstavaju:
o hoteli
hotel bastina
hotel
aparthotel
turisticko naselje
turisticki apartmani
pansion
o kampovi
kamp
kamp-naselje
kampiraliste
kamp-odmoriste
o objekti u kojima se pruzaju ugostiteljske usluge u kucanstvu
soba u kucanstvu
apartman u kucanstvu
studio apartman u kucanstvu
kuca za odmor u kucanstvu
kamp u kucanstvu
- kategorizacija ugostiteljskih objekata je svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jednake ili priblizno jednake
kvalitete, a na temelju propisanih standarda
o kategorije smjestajnih objekata oznacavaju se odgovarajucim brojem zvjezdica
o kategorizacija ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli
39
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
postojeci objekti (hotel, aparthotel, tur. naselje, tur. apartman) od ** do *****, a novoizgradjeni
objekti od *** do *****
pansioni se kategoriziraju – postojeci standard i komfor, novoizgradjeni komfor
- s aspekta trzista, hoteli se razvrstavaju prema kriterijima:
o vrsta sadrzaja i usluga koju osiguravaju gostima
o standard kvalitete usluge
o cijene (koje odgovaraju ponudjenom standardu usluga)
o lokacija
o nacin gradnje
o pripadnost hotelskom lancu i/ili odredjenom hotelskom brendu
- HOTELI NA TEMELJU RALIZICITIH TRZISNIH ASPEKATA
o lokacija
gradski
primorski
planinski
seoski
o mikrolokacija
uz zracnu luku
u sredistu grada
u predgradju
uz glavne prometnice
plazni
o motiv dolaska gosta
poslovni
kongresni
odmorisni
obiteljski
wellness
kasino
o vrsta usluga
s punom uslugom
s ogranicenom uslugom
aparthotel
o velicina
mali – do 75 soba
srednje velicine – 76-149 soba
veliki – 150-299 soba
vrlo veliki – 300-499 soba
mega hoteli – vise od 500 soba
o vlasnistvo
drzavni
institucionalni
privatni
o razdoblje poslovanja
cjelogodisnji
sezonski
40
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
41
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
42
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- u suvremenom hotelijerstvu su vlasnicka i upravljacka funkcija uglavnom odvojene jer organizacije za hotelski
menadzment u praviku nisu vlasnici hotela kojima upravljaju (one sklapaju ugovor o upravljanju hotelom s vlasnikom)
- podjela organizacija za hotelski menadzment
o organizacije za menadzment prvog reda
pruzaju usluge operativnog upravljanja i usluge fransize, tj. pravo koristenja imena, odnosno
prepoznatljivog hotelskog brenda
o organizacije za menadzment drugog reda
osiguravaju standard upravljanja hotelom, ali bez hotelskog brenda. Kada sklapa ugovor o upravljanju
hotelom s organizacijom za menadzment drugog reda, vlasnik se uobicajeno koristi hotelskom
fransizom drugih hotelskih organizacija
- ugovori se obicno sklapaju na razdoblje 10 do 20 godina
- odgovornosti organizacije za menadzment:
o osiguranje kvalitete hotelskog proizvoda i usluga putem profesionalnog upravljanja hotelskim poslovanjem
o organizacija zaposljavanja odgovarajuceg osoblja i njihovo osposobljavanje
o ostvarivanje prihoda, dobiti i ostalih poslovnih ciljeva, sa ili bez odredjenih jamstava dogovorenih s vlasnikom
hotela
o redovito izvjestavanje vlasnika o stanju u hotelu i o poslovanju
- vlasnik hotela:
o ima pasivnu ulogu u donosenju poslovnih odluka
o preuzima odgovornost za osiguranje potrebnih sredstava
o izdvaja novac u fond za odrzanje kvalitete proizvoda
o vlasniku pripada cjelokupna dobir ostvarena poslovanjem hotela
- organizacija za hotelski menadzment:
o obracunava sljedece naknade za upravljanje
osnovna menadzment naknada – obracunava se na ukupni priihod, npr. 1,5-3%
stimulativna menadzment naknada – obracunava se na ostvarenu bruto operativnu dobit hotela
naknada za marketing – obracunava se na ukupni prihod ili prihod smjestaja
rezervacijska naknada – obracunava se u postotku na prihod soba ostvarenih putem rezervacijskog
sustava ili kao odredjeni fiksni iznos po izvrsenoh rezervaciji putem rezervacijskog sustava
- FRANSIZA
- ugovor o fransizi jest ugovor izmedju hotelskog lanca i vlasnika hotela kojim hotelski lanac omogucava vlasniku
koristenje imena i identiteta hotelskog lanca (brenda) te standardnih poslovnih postupaka, tehnicko-tehnoloskih
standarda, marketinga te sredisnjeg rezervacijskog sustava
o davaetlj fransize nema vlasnickog udjela vec dobiva fransiznu naknadu
- hotelski brend je naziv, simbol, pojam, dizajn ili bilo koja njihova kombinacija koja se koristi za identificiranje
hotelskog proizvoda ili usluga i njihovo razlikovanje od konkurentskih
43
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o sposobnosti administriranja
o tehnicke sposobnosti
- generalni direktor mora ucinkovito i interaktivno komunicirati s razlicim interesnim skupinama
o neposredno podredjeni zaposlenici – sustav delegiranja ovlasti
o drugi hotelski zaposlenici – MBWA – Management by wandering around, tj. rukovodjenje neposrednim
kontaktima sa zaposlenicima u svim odjelima
o gosti – moraju biti u kontaktu kako bi dobili neposredne informacije o usluzi
o vanjske organizacije
o ostali u lokalnoj zajednici
- organizacija velikih hotela – odjeli
o operativni odjeli
recepcija, domacinstvo, hrana i pice (prihodovni odjeli)
o odjeli podrske
marketing i prodaja, financije, nabava, odrzavanje, sigurnost i ljudski resursi, kontroling i upravljanje
prihodom (troskovne jedinice)
- odjeli u velikim hotelima se mogu dijeliti i na:
o prihodovne jedinice (gore navedene)
o troskovne jedinice (gore navedene)
ODJELI PODRSKE
- marketing i prodaja
- odrzavanja
- ljudski potencijali
- financije i kontroling
44
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- nabava
- sigurnost
- upravljanje prihodom
- upravljanje prihodom smjestaja
45
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
46
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
6.1. UVOD
- prometna politika je skup mjera koje poduzimaju razliciti drustveni i ekonomski subjekti, dio je gospodarske politike i
razvojne politike zemlje, ona je pravaac ili nacin akcije izabrane izmedju vise varijanti i u okviru danih uvjeta radi
postizanja ciljeva kojima se tezi i kao takva odgovor je vlade na nacionalne prometne potrebe zbog cega cesto nosi
atribut nacionalne politike
- determinante prometne politike – cinitelji koji utjecu na razvoj prometne politike; geografsko-prometni polozaj zemlje,
geopoliticki polozaj zemlje, refeljna obiljezja zemlje, oblik prostora...
- instrumenti prometne politike – ekonomska i administrativna sredstva sto ih nositelji prometne politike upotrebljavaju
za ostvarivanje odredjenog cilja ili skupine ciljeva
- glavni instrumenti prometne politike
o instrumenti politike regulacije – tehnicki standardi, politika parkiranja, ogranicenje brzine..
o instrumenti politike cijena – parkiralisne pristojbe, uskladjivanje vozarina
o instrumenti investicijske politike
o instrumenti organizacijske politike – upravljanje javnim prijevozom i koordinacija
o instrumenti koji utjecu na ponasanja korisnika prijevoza – prihvacanje novog stava prema javnom prijevozu
o izdavanje dozvola za ulazak na trziste
o nacionalizacija
o koncesije
- prometna infrastruktura – cjelokupnost gradjevinskih objekata i ostalih tehnickih uredjaja koji sudjeluju u prijevozu
putnika i tereta te prijenosu energije i vijesti
o cestovna prometna infrastruktura
o zeljeznicka prometna
o infrastruktura zracnog prometa
o infrastruktura pomorskog prometa
o infrastruktura rijecnog prometa
47
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
48
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
drive&rail
drive&sail
- u pristupu planiranja prometa za potreba neke turisticke destinacije mozemo govoriti o 4 dimenzije prometa:
o vanjska prometna dostupnost
znaci povezanost turisticke destinacije s njezinim potencijalnim emitivnim trzistima
mogucnost dolaska u konkretnu destinaciju nekoim prijevoznim sredstvom od ishodista putovanja
pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu ili motiv putovanja
najvazniji aspekti analize:
vrijeme trajanja putovanja
cijena usluge prijevoza
udobnost prijevoza
sigurnost prijevoza
osobne preferencije putnika
o unutrasnja prometna dostupnost
osigurava mobilnost turista u nekoj turistickoj destinaciji radi zadovoljavanja njihovih turistickih
potreba
mogucnost dolaska do pojedinih odredista u turistickoj destinaciji od smjestajnog objekta pod
prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu putovanja
o prateci usluzni objekti (PUO) uz prometne pravce
visefunkcionalni prostori uz autoceste koji su namijenjeni zadovoljavanju osnovnih i dodatnih potreba
putnika i vozila
o promet u mirovanju
ovi aspekti prometa:
osiguravanje dovoljnog broja i na odgovarajuci nacin rijesenih parkirnih mjesta
promoviranje koncepcija – „parkiraj i vozi“, „parkiraj i hodaj“
uvodjenje pjesackih zona
promoviranje europske inicijative, tzv. zelenih putova
organiziranje i podupiranje javnih kampanja
- dvije suprotstavljene koncepcije u pristupu i organizaciji prometa za potrebe turizma
o Transport for Tourism
sam prijevoz uobicajeno nije cilj, nego nuznost turistickog kretanja. Na prijevoz se gleda kao na nacin i
sredstvo savladavanja prostornih udaljenosti. Dominira troskovni model, a ne model korisnosti te
koncepcija ustupaka za ustupak
o Transport as Tourism
pristup koji gleda na promet kao na integralni dio turistickog dozivljaja i sastavni je dio turisticke
ponude. Nije dominantan troskovni model, nego model zasnovan na dozivljau
49
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
50
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
51
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
7.1. UVOD
- posrednici u turizmu imaju ulogu koordinatora i realizatora interesa ponudjaca i korisnika turistickih proizvoda/usluga
- glavni predstavnici turistickog posredovanja danas su turisticke agencije i turoperatori
52
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o informativno-savjetodavna funkcija
davati klijentima raznosvrsne informacije i savjete iz najsire domene putovanja, kulturnih i drugih
dogadjaja u pojedinim mjestima
najcesce ostvaruju tu funkciju u izravnom, usmenom kontaktu s klijentima
o funkcija oglasavanja
raspolazu s vrlo razlicitim promotivnim materijalima koje distribuiraju krajnjim korisnicima/klijentima
o organizatorska funkcija
turisticka agencija nastupa na trzistu kao kreator, inicijator i organizator putovanja
u ulozi organizatora posluje u svoje ime i za svoj racun
proizvod agencije u koji ulazu svoj vlastiti kreativni rad naziva se turisticki aranzman, paket-aranzman
ili pausalno putovanje
- paket-aranzman (pausalno putovanje) – jest unaprijed utvrdjena kombinacija od najmanje dvije pojedinacne usluge
koje se sastoje od prijevoza, smjestaja ili drugih turistickih i ugostiteljskih usluga sto cine cjelinu, a pruzaju se u vremenu
duljem od 24 sata ili ukljucuju barem jedno nocenje te se prodaju po ukupnoj unaprijed utvrdjenoj (pausalnoj) cijeni
- odrednice paket-aranzmana
o najmanje dvije usluge
o pausalna cijena
- Pausalna cijena – znaci da korisnik ne moze iz te cijene razaznati koliko placa pojedinacne usluge iz kojih se sastoji
cijena aranzmana, a ta cijena mora biti niza od one koju bi turist platio kada bi sam za sebe organizirao takav aranzman
- turisticke agencije su upravo organizatorskom funkcijom uvelike utjecale na „demokratizaciju“ putovanja jer su
omogucile sirokom sloju stanovnistva da se ukljuci u turisticka putovanja
- ponudjaci na turistickom trzistu mogu doci do klijenta izravnim putem ili putem posrednika, a na taj nacin govorimo o:
o izravnoj distribuciji – ponudjaci u izravnom kontaktu s klijentima, bez posrednika
o neizravnoj distribuciji – klijenti se susrecu s pruzateljem usluge tek kad ju stvarno pocinju koristiti
- u sustav distribucije u turizmu ulaze turisti, pruzatelji usluga i turisticki posrednici
- vrste kanala distribucije u turizmu
o izravni kanal
pruzatelji usluge potrosaci / turisti
o kanal na jednoj razini
pruzatelji usluge turisticke agencije potrosaci / turisti
o kanal na dvije razine
pruzatelji usluge turoperatori turisticke agencije potrosaci / turisti
- promocija turistickih usluga
o znatno kompleksnija aktivnost u usporedbi s promocijom materijalnih proizvoda
o najzastupljeniji promocijski instrument je katalog aranzmana
Svaki katalog aranzmana sadrzava naslovnu stranicu, uvodne stranice, promotivne turisticke
destinacije, informacije i smjestajnim objektima, pregled cijena i vremenski raspored aranzmana te
uvjete bukinga i informacije vezane uz moguci raskid ugovora.
53
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o posrednici
o prodaje usluge u svoje ime, ali za tudji racun
o plasira na trziste tudje proizvode
o osnovni izvor prihoda: provizija
o ne snosi rizik za neprodane kapacitete
o ima izravni kontakt s klijentima
o izravno prodaje usluge klijentima
o lokacija mu je vrlo bitna za uspjeh u poslovanju
o glavna funkcija je posrednicka
o prevladava opca informativno-savjetodavna funkcija
o vrlo izrazena komercijalno-propagandna funkcija
- turoperatori
o trgovac na veliko
o poduzetnik i posrednik
o kupuje usluge u vlastito ime i za vlastiti racun
o kreira vlastiti proizvod
o osnovni izvor prihoda: prodaja vlastitih proizvoda
o snosi rizik za neprodane kapacitete
o po pravilu nema izravni kontakt s klijentima
o svoje proizvode najcesce prodaje uz pomoc posrednika
o lokacija nije presudna za uspjesno poslovanje
o glavna funkcija je organizatorska
o ima na trzistu specificnu informativno-savjetodavnu funkciju
o promocijska funkcija vrlo izrazena
- mnoge turisticke agencije djeluju i kao organizatori putovanja, ali se zbog te aktivnosti ne mogu svrstati u turoperatore
jer glavni izvor svojih prihoda ne ostvaruju po osnovi organizacije putovanja. Takve agencije se nazivaju grosisticko-
detaljisticke agencije. u Hrv, npr. Generalturist, Atlas, Kompas..
54
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- turoperater zakupljuje razlicite kapacitete/usluge koje ce postati sastavni dio njegova turistickog proizvoda – paket-
aranzmana
- temeljena filozofija poslovanja
o zakup velikog broja razlicitih kapaciteta kreiranje velikog broja aranzmana po povoljnim cijenama
masovna prodaja tako kreiranih aranzmana
- turoperater svojim partnerima jamci bolju iskoristenost kapaciteta, sto znaci i vece prihode
- primjenjujuci nacelo ekonomije razmjera u organizaciji turistickih putovanja, turoperatori su uspjeli revolucionizirati
organizaciju turistickih putovanja te su ubrzo postali glavni generatori turisticke potraznje
- prednost koristenja usluga turoperatora ej u tome sto im stede vrijeme i novac jer su usluge skoro uvijek jeftinije od
onih koje bi platili da sami traze usluge
- turoperatori na sebe preuzimaju rizik neispunjenja ili manjkavog ispunjenja bilo koje usluge u aranzmanu u njihovoj
organizaciji te su odgovorni i za sigurnost klijenta tijekom putovanja i na odmoru
- koristi od suradnje s turoperatorom za pruzatelje usluga
o okupljaju turisticke potrosace
o poticu turisticku potraznju
o poticu turisticku promidzbu
o distribucija – turoperatori imaju dobro organizirane kanale distribucije
- turoperatori sudjeluju s oko 5-% u ukupnom fizickom opsegu medjunarodnog organiziranog turistickog prometa u
svijetu
- najveca trzista organiziranih putovanja u svijetu:
o Njemacka – 39 milijuna org. putovanja na godinu
o Velika Britanija – oko 20 milijuna
o Japan – vise od 12 milijuna
- vodeci europski turoperatori u svom sastavu osim turoperatora imaju i carter-zrakoplovne kompanije, hotelske lance u
turistickim destinacijama, lanac detaljistickih turistickih agencija putem kojih prodaju svoje aranzmane na emitivnom
turistickom trzistu, mrezu receptivnih turistickih agencija u turistickim destinacijama, rent-a-car agencije i sl.
- vodeci turoperatori u Europi i prihodi u mlrd. EUR u 2008.:
o TUI AG 15639
o Thomas Cook 11715
o REWE 4283
o Kuoni 2866
o Club Mediterranee 1727
- modularna putovanja – davanje mogucnosti klijentima da iz ponude turoperatora izaberu sto njima najvise odgovara, a
cijena se onda formira prema tako individualno odabranom paketu
- virtualni organizatori putovanja – on-line sustavi koji omogucuju kupnju aranzmana po dnevno aktualnim cijenama,
cime su povecali konkurentnost i utjecali na smanjenje marzi turoperatora
55
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
8.1. UVOD
- zbog ekonomskih koristi koje proizlaze iz razvoja turizma, opravdano je stekao status iznimno vazne komponente
nacionalnih gospodarstava mnogih zemalja
- razne zemlje u razvoju turizma vide izlaz iz gospodarskih i socijalnih problema (nerazvijene zemlje), a druga skupina
zemanja u vecoj ili manjoj mjeri sam oslanja na razvoj turizma radi dodatnog poticanja opceg gospodarskog rasta i
razvoja (zemlje u razvoju i razvijene zemlje)
- uz ostvarivanje koristi dolaze i negativne posljedice turizma
- turizam je gospodarska aktivnost, ali u potpuno neodredjenom kontekstu jer se taj pojam ne moze rabiti kao okvir za
analizu njegova obuhvata u nacionalnom gospodarstvu, vec samo odredjuje njegov gospodarski karakter
- npr., djelatnost pruzanja usluge smjestaja u hotelima je samo dio gospodarske grane ugostiteljstva, ili preciznije, skupa
djelatnosti pruzanja usluga smjestaja te pripreme i usluzivanja hrane i pica
56
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- ekonomika turizma je znanstveno utemeljena disciplina cije je mjesto u opcoj ekonomskoj teoriji zasluzeno i
argumentirano, a odnosi se na dio znanosti koji opisuje, analizira, objasnjava i dovodi u vezu pojave i odnose u turizmu s
gledista njihovih ekonomskih ucinaka i odraza
- moguc je odabir samo jedne od usluga pojedine gospodarske grane jer je nemoguce biti u isto vrijeme na dva razlicita
mjesta
- turizam nadilazi okvir gospodarske grane jer je skup komplementarnih proizvoda i usluga razlicitih gospodarskih grana i
djelatnosti, bez obzira na to sto u jednom njegovom segmentu proizvodi i usluge medjusobno konkuriraju
- proizvodi i usluge u turizmu su u velikoj vecini medjusobno komplementarni, a ne konkurentni
- turizam ne moze biti okarakteriziran ni kao sektor gospodarstva jer se za sovju ekonomsku aktivnost izravno koristi
manjim ili vecim ucincima svih sektora nacionalnog gospodarstva
- netocno jer je nacionalno gospodarstvo najsira ekonomska kategorija, cime je postavljen presirok okvir za sagledavanje
ukupnih ucinaka turizma na nacionalno gospodarstvo
- iz gore navedenih mogucnosti koje pruza opca ekonomska teorija moze se zakljuciti da je turizam:
o visokosofisticiran integralni sustav u okviru nacionalnog gospodarstva ciji djelokrug i struktura nadilaze
ekonomske kategorije djelatnosti, grane, industrije i sektora, a cine ga medjusobno povezani, heterogeni,
medjuovisni i komplementarni fragmenti razlicitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno cine logicku,
funkcionalnu i uravnotezenu cjelinu
- sofisticiranost sustava – upucuje na njegovu krajnju slozenost i mehanizmom otvorenog trzista doziranosti svake od
sastavnih komponenti kako bi se postigla potpuno logicka, funkcionalna i uravnotezena cjelina
- integralnost sustava – upucuje na sposobnost turizma u povezivanju medjusobno razlicitih komponenti nacionalnog
gospodarstva, koje, da nema turizma, ne bi ni bile u mogucnosti ostvarivati dodatne ekonomske ucinke
- slozenost sustava – sve se vise pokazuje kao nuznost, a ne kao preporuka jer su dosezi njegovih ucinaka dokazali da bez
sustavnog pristupa razvoj turizma moze dovesti do dugorocno stetnih ireverzibilnih posljedica
- turizam je krajnje slozena ekonomska kategorija ciji obuhvat u strukturi nacionalnog gospodarstva nije moguce
metodoloski potpuno definirati
- unatoc mnogim konferencijama jos uvijek nije postignut jedinstven globalni konsenzus oko metodoloskih postupaka po
kojima bi, na unificiran nacin, u svakome nacionalnom gospodarstvu bilo moguce utvrditi cjelovit obuhvat turizma
- TSA – Turisticka satelitska bilanca – osnovni paker klasifikacija i definicija potrebnih za sastavljanje uniformiranog i
metodoloski konzistentnog statistickog sustava za potrebe turizma
- najveca trzisna vrijednost i snaga turizma koja proizlazi upravo iz sinergijskog ucinka koji nastaje „filigranskim“
doziranjem ucinaka svake gospodarske aktivnosti koja ga cini stvarajuci tako novu dodanu vrijednost
57
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- s analitickog stajalista vazno je primjetiti slozenost koristenja turistickog proizvoda iz kojeg proizlazi brojnost, ali i
medjusobna razlicitost koristenih proizvoda i usluga
- izracun ukupnih ekonomskih ucinaka koji se ostvaruju po osnovi turistickih putovanja
o zbrojiti svu potrosnju na proizvode i usluge razlicitih gospodarskih djelatnosti u okviru nacionalnog
gospodarstva koju posjetitelji realiziraju tijekom svog turistickog boravka
o iz svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turisticke ponude treba izdvojiti samo onaj dio
ucinaka koji strukturno pripada ucincima turizma
- iz objektivne nemogucnosti potpunog definiranja obuhvata turizma u nacionalnom gospodarstvu proizlazi i
nemogucnost potpunog utvrdjivanja njegovih ukupnih ekonomskih ucinaka (npr. udjela turizma u BDP-u) jer ce jedan
dio ekonomskih ucinaka turizma uvijek ostati skriven u ekonomskim ucincima niza gospodarskih djelatnosti koji cin
sustav turizma na neizravnoj osnovi
- vaznost turizma za nacionalno gospodarstvo proizlazi iz njegovih brojnih ekonomskih funkcija i ekonomskih ucinaka, ali i
brojnih odnosa koji nastaju u sustavu u kojem turizam djeluje i kojem pripada
- bit razvoja turizma pociva na cinjenici da se turizam razvija ponajprije zbog njegovih ekonomskih koristi koje u vecoj ili
manjoj mjeri pridonose razvoju nacionalnog, regionalnog, a osobito lokalnog gospodarstva
58
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- primjeri:
o ekoloske pristojve
o izgradnja javne infrastrukture
o sezonski karakter poslovanja i zaposljavanja
o troskovi obrazovanja za potrebe turizma, zdravstva, drzavnosg inspektorata...
59
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
9.1. UVOD
- opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije turisticke potrosnje, tj. u
trenutku kada privremeni posjetitelj podmiri racun za bilo koju uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog
turistickog putovanja i boravka u turistickoj destinaciji
- svaki privremeni posjetitelj troseci svoj raspoloziv novac stecen izvan turisticki receptivnog prostora na raznovrsne
proizvode i usluge iz turisticke ponude, nesvjesno potice niz medjusobno uvjetovanih gospodarskih aktivnosti i
interakcija od kojih ucinci inicijalne turisticke potrosnje cine samo jedan (prepoznatljiv) dio cjelokupne slike ekonomskih
ucinaka koju ta potrosnja ostvaruje
- ekonomski ucinci turisticke potrosnje, nastali na temelju cirkulacije novca, odnosno njegove multiplikacije, mogu biti
okarakterizirani kao izravni, neizravni i inducirani ucinci
o izravni ekonomski ucinci turisticke potrosnje
odnose se na ukupnost inicijalne turisticke potrosnje ostvarene u gospodarskim djelatnostima koje
izravno apsorbiraju turisticku potrosnju, a to su najprije ugostiteljstvo, turisticko posrednistvo, promet
i trgovina na malo
primjer takvog jednog izravnog ekonomskog ucinka je ostvareni prihod nekog ugostiteljskog subjekta
od naplacene jedne usluge nocenja od turista koji je boravio u tom objektu
ovi ukupne vrijednosti ovih ucinaka se dolazi agregiranjem vrijednosti novca koji su privremeni
posjetitelji potrosili u promatranoj destinaciji
o neizravni ekonomski ucinci turisticke potrosnje
ukupnost svih troskova nastalih u procesu formiranja turisticke usluge (npr. usluge nocenja u hotelu).
Primjer, osnivanje nekog gradjevinskog subjekta koji gradi turisticki objekt. Da nema turizma,
vjerojatno taj turisticki subjekt ne bi ni postojao jer ne bi postojala objektivna okolnost za njegovo
osnivanje i profitabilno poslovanje
ovi ucinci se procjenjuju pomocu tablice medjusektorskih odnosa hrvatskog gospodarstva
o inducirani ekonomski ucinci turisticke potrosnje
odnose se na one ekonomske ucinke koji su nastali kao rezultat povecane kupovne moci lokalnog
stanovnistva i javnog sektora na turisticki receptivnom podrucju
60
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- zbog cinjenice da je turisticka usluga najcesce sastavljena od najrazlicitijih ulaznih elemenata koji su takodjer prosli
odredjene faze dovrsetka i rafiniranosti, cirkulacija turisticke potrosnje rijetko se kad zaustavlja na prvoj ili drugoj razini
sekundardne potrosnje
- vazno je napomenuti da novac koji je posjetitelj potrosio na odredjenu turisticku uslugu ne cirkulira u svom inicijalnom
iznosu na svim razinama jer jedan dio tog novca izlazi iz cirkulacije vec na prvoj fazi, dok preostali umanjeni dio novca
nastavlja cirkulirati, ali i smanjivati na svakoj sljedecoj razini
- smanjenje tog novca je posljedica odljeva novca iz gospodarskog sustava koji je neizbjezan u gotovo svim gospodarskim
ciklusima, a rijec je o dijelu novca ostvarenog inicijalnom turistickom potrosnjom, koj u svom prolasku kroz nacionalno
gospodarstvo na svakoj od lancano povezanih razina sekundarne potrosnje djelomicno nestane iz opticaja
o razlozi odljeva novca
uvoz proizvoda i usluga iz inozemstva – bez njih uopce ne bi bila moguca realizacija prethodno
spomenute turisticke potrosnje (npr. uvoz dostavnih vozila. opreme)
stednja – gospodarski subjekti i domacinstva dio zarade povlace iz opticaja
placanje poreza
isplata placa zaposlenicima izvan zemlje
placanje naknada za koristenje fransize
repatrijacija profita – povlacenje profita sto ga subjekt ostvaruje po osnovi inozemnih ulaganja i dr. u
maticnu zemlju. Sto je odljev sredstava manji, veci je multiplikativni ucinak i obrnuto
61
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- teorija multiplikatora polazi od cinjenice da ukupan ekonomski ucinak turisticke potrosnje proizlazi iz cirkulacije
turisticke potrosnje kroz vise gospodarskih ciklusa (iteracija), a cine ga zbroj izravnih, neizravnih i induciranih ucinaka
te potrosnje. Rezultat ovakve plodonosne cirkulacije jest multiplikativni ucinak koji se ogleda kao vrijednost novca
koja je ucla u gospodarski ciklus u prvoj, inicijanoj fazi, pomnozena s prosjecnim brojem iteracija u kojima ona
sudjeluje
- na osnovama multiplikativne funkcije se razvila teorija induktivne funkcije turizma, gdje se upravo zbog multiplikativnih
ucinaka turisticke potrosnje, pod odredjenim trzisnim uvjetima, pocinju stvarati potrebe za pokretanjem nove i
povecanjem postojece ponude u proizvodnji dobara i pruzanju usluga na lokalnoj i regionalnoj razini
- temeljna pretpostavka tome je intenziviranje razvoja turisticke ponude u odredjenoj turistickoj destinaciji
- primjer; zbog povecanja smjestajnih kapaciteta, javlja se potreba za pekarom. Otvaranje pekare je rezultat induktivne
funkcije turizam na razini lokalnog gospodarstva
- Definicija induktivne funkcije turizma pociva na cinjenici da osnovni interes nositelja gospodarske aktivnosti na razini
turisticke destinacije nijje sama turisticka potorsnja ni izravna dobit sto bi je pojedini gospodarski subjekti realizirali
iz same prodaje svojih proizvoda i usluga turizmu, nego uloga te turisticke potrosnje u indukciji povecanih ukupnih
ucinaka proizvodnje, odnosno pruzanja usluga.
- snaga induktivne funkcije turizma ovisit ce o porastu masovnosti potraznje za odredjenom turistickom destinacijom, ali i
o stupnju njezina turistickog razvoja, gdje se u odredjenim uvjetima pocinju stvarati zalihe potencijala u prosirednju
turisticki receptivnih kapacitete, ali i kapaciteta njihovih dobavljaca kojih na tom trzistu do tada nije ni bilo. To se u
ekonomskoj teoriji svrstava u okvir pojma ekonomije razmjera.
- zbog cinjenice da su u turizmu ponuda i potraznja prostorno dislocirane, zasicenost turistickog trzista treba promatrati u
najsirem mogucem kontekstu, tj. na globalnoj razini ili barem na razini jednog kontinenta. Dva su kljucna razloga za to:
o visoka cjenovna elasticnost turisticke potraznje - troskovi realizacije turistickog putovanja jedan su od kljucnih
elemenata u procesu donosenja odluke o odlasku na odabrano turisticko putovanje
o visoko izrazena supstitucija – realna turisticka potraznja koja iz velikog broja turistickih destinacija moze
izabrati one destinacije za koje smatraju da ce zadovoljiti njihove turisticke potrebe i od kojih mogu ocekivati
„vrijednost za novac“
- primjer indukcijskog ucinka – potrosnja goriva za prijevozna sredstva
- sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, koji, da nema turizma ili da nisu ukljuceni u
turisticke tokove, ne bi ni ostvarivali ekonomske ucinke, ponajprije prihod
- cjenovna diferencijacija – hotelska soba s pogledom na more ce biti skuplja od one s pogledom na parkiraliste
- turisticka renta – uvijek se pojavljuje u slucajevima gdje postoji razlika u trzisnoj vrijednosti pojedinih turisticki
atraktivnih resursa
- konverzijska funkcija se ogleda i u generiranju dodatnih ekonomskih ucinaka zbog povoljnije prostorne pozicije na kojoj
se nalazi neki turisticki objekt u odnosu na glavnu ili jednu od glavnih atrakcija promatrane turisticke destinacije
- konvertiranjem nepotrosivih i kolicinski ogranicenih, neaktivnih resursa u one koji ostvaruju konkretan ekonomski
ucinak, turizam dobiva posebnu vaznost za odredjeno podneblje pa mozda i presudnu ulogu u stvaranju dohotka i
otvaranju novih radnih mjesta
- valorizacija drustvenih resursa otvara vise mogucnosti u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, osobito ako se
kombiniraju s atraktivnim prirodnim resursima. Prije svega se misli na kulturne, povijesne i vjerske resurse
62
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- funkcija turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara ocituje se u kretanju visine prihoda (izvoza) i rashoda
(uvoza) robe i usluga na razunu tekucih transakcija platne bilance
- utjecaj turizma na platnu bilancu moze imati pozitivan (aktivni) ili negativan (pasivni) predznak
o pozitivan utjecaj na platnu bilancu
kada se radi o potrosnji inozemnih posjetitelja u HR, sva roba i usluge koje su pritom prodane
dobivaju izvozni karakter i imaju aktivan utjecaj na platnu bilancu
funkcija turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara do svog punog izrazaja dolazi samo onda
kada je rijec o dobrima koja su proizvedena u HR jer se njihovim izvozom zadrzava ili povecava broj
radnih mjesta u HR, smanjuje nezaposlenost i pozitivno utjece na kretanje javnih prihoda
o negativan utjecaj na platnu bilancu
kada se radi o potrosnji hrvatskog (rezidentnog) stanovnistva na turistickim putovanjima u
inozemstvu, tada sva roba i usluge koje turisti pritom kupe u inozemstvu dobivaju karakter uvoznih
dobara za HR i izravno se biljeze u platnoj bilanci
- neizravno potivanje medjunarodne razmjene – rijec je o medjunarodnim transakcijaam koje su nastale u procesu
formiranja turisticke ponude, i to o onim proizvodima i uslugama koje odredjena zemlja uopce ne proizvodi ili ih ne
proizvodi u dostatnim kolicinama
- najvazniji aspekt funkcije turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara je njegova izvozna funkcija
o turizam je za RH iznimno vazan izvor deviza, a samim time i jedan od najvecih izvoznika koji svoje inozemne
prihode ostvaruje nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta
63
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- apsorpcijska funkcija ili inflacijsko-deflacijska funkcija odnosi se na sposobnost turizma u uravnotezenju robno-
novcanih odnosa (realnog i financijskog sektora) u razvijenim gospodarstvima, kao i u gospodarstvima u razvoju, a javlja
se kao rezultat medjunarodnih turistickih kretanja
- djelovanje ove funkcije turizma na razvijene zemlje pozeljno je samo onda kada se njihova nacionalna gospodarstva
nalaze u uvjetima gospodarske stabilnosti
- turizam se ponudom cijelog spektra usluga (i proizvoda) javlja kao pogodan mehanizam za apsorpciju viska kupovne
moci iz razvijenih zemalja i pretvaranje tog viska u potencijal za snazniji gospodarski razvoj turisticki receptivnih
zemalja. Drugim rijecima, svako putovanje turista u inozemstvo povlaci za sobom stanoviti odljev novca ili viska
kupovne moci iz razvijenih turisticki emitivnih emalja uz istodobni priljev stranog novca i jacanje kupovne moci turisticki
receptivnih zemalja
- turizam u medjunarodnim okvirima ima vrlo vaznu ulogu u uskladjivanju financijskih i realnih sektora nacionalnih
gospodarstava na nacin da turisticki receptivne zemlje apsorbiraju visak kupovne moci razvijenih turisticki emitivnih
zemalja cime znatno doprinose uravnotezenju robno-novcanih odnosa obje skupine zemalja
- u uvjetima recesije i neravnoteze u robno-novcanim odnosima ova funkcija turizma smatra se dodatnom otegotnom
okolnoscu s kojom se bore i razvijene i nerazvijene zemlje
- stabilizacijska funkcija
- stabilizacijska funkcija ogleda se upravo u pokrivanju veceg dijela ostvarenog deficita robne razmjene s inozemstvom.
Svojim izdasnim prihodima od inozemne turisticke potrosnje turizam vec dulji niz godina uspjesno ublazava negativan
ucinak robne razmjene Hrvatske s inozemstvom vracajuci platnu bilancu u koliko-toliko ravnotezno stanje
- vrijedi spomenuti i ulogu turizma u stabilizaciji financijskog sustava RH jer nastupanjem svake turisticke sezone
osigurava veliki priljev deviza
64
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- kao podljedica redistibucije dohotka namijenjenog turistickoj potrosnji javlja se i uloga turizma u redistribuciji kapitala u
obliku investicija u turisticke atrakcije, izgradnju turisticki receptivnih kapaciteta i popratne infrastrukture, provedbu
integracija medju gospodarskim subjektima, organizaciju razlicitih manifestacija od medjunarodne vaznosti itd.
- bez obzira na to je li rijec o redistribuciji dohotka ili kapitala, s globalnog, odnosno makroregionalnog aspekta moguce je
prepoznati dvije vrste tokova
o primarni – krecu se od razvijenih ka nedovoljno razvijenim i nerazvijenim podrucjima
o sekundarni tokovi – od slabije razvijenih ka jace razvijenim podrucijma
- s aspekta razvoja turizma u RH kljucna regija za njegov razvoj je svakako jadranska regija koja na europskoj razini
apsorbira 2% ukupnog turistickog prometa ,a na svjetskoj 1,1%
- turizam posjeduje specificnu integracijsku funkciju u gospodarskom povezivanju regija, od kojih ce se jedne suocavati
sa svim blagodatima, ali i posljedicama intenzivnog razvoja turizma, dok ce se one druge, proizvodnjom prethodno
spomenutih proizvoda i pruzanjem popratnih usluga, podupirati razvoj turizma u onim regijama koje takve resurse
ne posjeduju, ali o njima izravno ovise
- izostankom konkurentnosti na medjunarodnom robnom trzistu, kontinentalne regije Hrvatske sve vise nade polazu u
plasman dobara i ulgua upravo kroz turizam putem kojeg lakse pronalaze put do inozemnog trzista (nevidljivi izvoz). U
tom kontekstu, turizam treba prepoznati kao jaku kohezijsku snagu koja ce svojim integracijskim djelovanjem barem
djelomicno ublaziti regionalne socioekonomske nejednakosti
- primjer takvoh integracijskog djelovanja:
o u pripremi za turisticku sezonu u ugostiteljstvu je potrebno povezivanje s panonskom i peripanonskom
Hrvatskom kako bi se prikupili potrebni resursi
- prednosti integracijskog djelovanja turizma:
o potice se prosireno cirkuliranje dobara, usluga, ljudi i kapitala, sto u zavrsnici svim regijama Hrvatske
omogucava da na izravan ili neizravan nacin ostvaruju dohodak od turisticke potrosnje
o ne utjece se samo na ostvarivanje dohotka, vec i na zaposljavanje
o regije jacaju svoj gospodarski polozaj i podizu konkurentnost
- ogranicenja integracijskog djelovanja turizma:
o sezonski karakter turistickog prometa
o potencijalna opasnost se javlja kao pretjerana zelja da se u funkciju razvoja turizma stavi sto je moguce vise
domacih proizvoda i usluga pod svaku cijenu
- ocituje se u snazi turizma da razvija odredjena podrucja brze od pojedinih gospodarskih djelatnosti, gdje se pod
pojmom podrucja nacesce razumijeva neko geografsko podrucje, ali to moze biti i pojedina gospodarska djelatnost
- snaga turizma da na nekom geografskompodrucju osigura brži gospodarski razvoj od pojedinih gospodarskih
djelatnosti, tada je rijec o odabiru primarne orijentacije gospodarskog razvoja koja se temelji na komparativnim
prednostima i raspolozivosti resursa za turisticki razvoj
- uz ubrzani razvoj geografskih podrucja, turizam pomaze i u ubrzanom razvoju pojedinih gospodarskih grana u okviru
kojih su pojedine djelatnosti svoje resurse preusmjerile na razvoj turizma i time postigle znatan uspjeh
65
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
10.1. UVOD
- da bi se mogli upoznati brojni razliciti motivi kao pokretaci odredjenih turistickih putovanja, potrebno je poblize
upoznati ponasanja ljudi u slobodnom vremenu u kojem se poduzimaju i turisticka putovanja
66
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- omogucava covjeku da upoznaje odredjene kulturne vrijednosti u turistickoj destinaciji te da se njima koristi i uziva u
njima. Time turizam pridonosi povecanju opce naobrazbe i kulture ljudi
- mnogi turisti putuju s ciljem upoznavanja kulture ili razlicitih oblika obrazovanja. Tako se ispreplecu kulturna i
obrazovna funkcija turizma pa ih s pravom neki strucnjaci smatraju jedinstvenom funkcijom turizma
- zelja je sve veceg broja ljudi za upoznavanjem i ucenjem kulturnih vrijednosti stvara nove motive turisticke potraznje i
intenzivira putovanja prema kulturnim sredistima.
- posebno privlacnu snagu imaju prirodne atrakcije i kulturno-povijesna bastina koje stvaraju poseban imidz destinacija.
Osim toga, znacajnu ulogu u razvoju turizma ima izgradnja novih turistickih atrakcija
- grupiranjem kulturno-turistickih atrakcija postizu se bolji promotivni ucinci
- kulturni turisti – raspoznaju se po odredjenim karakteristikama – natprosjecnog su obrazovanja i primanja, srednje i
starije zivotne dobi, iskusni su putnici koji posjecuju veci broj kulturnih atrakcija tijekom putovanja
o tri tipa kulturnih turista
turisti motivirani kulturom – cini 5-15% turista i oko 5% lokalnog stanovnistva, a motivirani su i
privuceni odredjenim kulturnim vrijednostima ili dogadjajima (primjerice odlazak ba Dubrovacke
ljetne igre)
turisti inspirirani kulturom – cine ih turisti oko 30% i lokalni stanovnici sa oko 15% koji su inspirirani
odredjenim kulturnim atrakcijama ili dogadjajima, a ne posebno lokalnom kulturom, mogu ih posebno
privuci kulturne predstavem koncerti, izlozbe
turisti privuceni kulturom – turisti koji su privuceni kulturom, iako unaprijed ne planiraju posjet
kulturnim aktrakcijama, ali ih posjecuju ako su im ponudjene za vrijeme odmora
- kulturni turizam obuhvaca sva putovanja koja ukljucuju posjete kulturnim atrakcijaam izvan stalnog mjesta boravka s
ciljem stjecanja novih znanja i dozivljaja koja zadovoljavaju kulturne potrebe pojedinaca (Corak, Mikacic)
- kulturni turizam predstavlja poseban oblik turizma u kojem prevladava interes potraznje za objektima i sadrzajima
kulturnog karaktera. On ne znaci samo putovanje u proslost vec u upoznavanja sa suvremenim zivotom nekog grada ili
turistickog prostora, posjet nekoj kulturnoj priredbi, kazalisnoj predstavi i sl. (Vukonic i Cavlek)
- iako je obrazovna funkcija turizma blisko povezana s kulturnom funkcijom, ona se moze promatrati i kao zasebna
funkcija
- obrazovna funkcija turizma se zasniva na tezi da svako turisticko putovanje donosi turistima nova znanja i spoznaje s
razlicitih podrucja zivota
o Ona je povezana sa znatizeljom covjeka za novim spoznajama koje se stvaraju kroz turisticko putovanje
- kongresni turizam – oblik turizma koji se zasniva na obrazovnoj funkciji
67
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- zdravlje je jedan od najstarijih, trajnih i najjacih motiva turistickog gibanja i turizam uvijek i u svim svojim oblicima
manje-vise ima zdravstvenu funkciju
- zdravstvena funkcija je neekonomska funkcija s neposrednim djelovanjem koja izravno utjece na zdravlje i kondiciju
covjeka (Vukonic i Cavlek)
- zdravstveni turizam moze se definirati kao privremena promjena stalnog boravista pojedinca u odredjeno povoljno
klimatski ili kupalisno mjesto radi zdravstvene preventive, kurative i rehabilitacije (Vukonic i Cavlek)
o veze se za mjesta i podrucja s povoljnom klimom, uz termalne izvore ljekovitih voda te uz drueg prirodne
agense koji mogu pozitivno djelovati na zdravlje
- ljecilisni zdravstveni turizam zasniva se na razlicitim dijagnozama i programima lijecenja razlicitih bolesti lokomotornog
sustava, artroza ili da lijecenju kronicnih bolesti
- medicinski turizam – priprada zdravstvenom turizmu, a obuhvaca razlicite postupke lijecenje, poput plasticne kirurgije,
stomatologije i sl.
- zdravstveno-preventivni turizam – zasniva se na medicinskim i drugim programima ciji je cilj prevencija bolesti, tj.
sprecavanja bolesti i ocuvanje zdravlja
o ovi programi aktivnog odmora zasnivaju se na dijagnostici stanja zdravlja i programima vjezbanja radi
poboljsanja funkcionalnih i motorickih sposobnosti organizam
o medicinski programirani aktivni odmori mogu se smatrati pretecom novog programa u turizmu – wellnessa
o wellness – cjelokupan koncept zdravlja, a obuhvaca sva podrucja zdravnog kretanja, tjelesnog vjezbanja,
prehrane, opustanja i ovladavanja stresom do osjecaja ugode i zadovoljstva (Metz)
o Wellness – visoka razina svijesti o ljudskim potreba, gdje je zdravlja bogatstvo pojedinca kojim on treba nauciti
raspolagati (Andrijasevic i Bartoluci)
o wellness programi
alternativni i komplementarni programi lijecenja
sportsko-rekreacijski i fitness-programi
programi tzv. autohtone kulture
primjena prirodnih agensa
relaksacija i pomladjivanje
programi duhovne obnove
kulturne atrakcije
o prednosti razvoja wellness-turizma
poticaj poduzetnistva u malim i srednjim poslovnim org, povecanje zaposlenosti
destinacija se moze osnaziti i uciniti odrzivom ukljucivanjem znanja, ljudi i vjestina lokalne zajednice u
dizajniranju wellness-proizvoda
destinacija se moze brze ekonomski razvijati jer wellness-turisti trose vise nego ostali turisti
wellness-turizam koji ukljucuje prirodne resurse moze pomoci u ocuvanju okolisa
moze unaprijediti zdravstveno-turisticku ponudu i stvoriti novi imidz destinacije
razvojem zdravstveno-turistickih cenatara koji pruzaju usluge zdravstvene prevencije i
rehabilitacije u koje pripadaju i programi wellnessa – spa centri
wellness moze postati vodeci turisticki proizvod, posebno izvan glavne turisticke sezone
- rekreacijska funkcija turizma je osobito naglasena u danasnjem suvremenoim turizmu, koji se sve vise zasniva na
rekreaciji kao motivu turistickh putovanja. U kombinaciji sa sportskim motivima i sadrzajima moguce je ovu funkciju
nazvati sportsko-rekreacijskom funkcijom
- sportski turizam
o Standeven i De Knop – svi oblici aktivnosti i pasivne ukljucenosti u sportsku aktivnost sudjelujuci u njoj
povremeno ili organizirano iz nekomercijalnih ili poslovnih/komercijalnih razloga, koji razumijvaju putovanje iz
mjesta boravka
68
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o UNWTO – sportski se turizam moze definirati kaop aktivnosti sportasa, osoba koje se bave sportom iz
rekreativnih razloga, gledatelja i putnika, koji poduzimaju u mjestima izvan njihovog uobicajenog mjesta
boravka u razdoblju ne duljem od godine dana, radi sudjelovanja u spoortu, pracenju sporta i ostalog odmora
motiviranog sportskim i poslovnim razlozima
o Gibson – privremeno putovanje u slobodno vrijeme pojedinca izvan njihovih prebivalista, radi sudjelovanja u
sportskim aktivnostima, gledanja sportskih aktivnosti ili divljenja atrakcijama povezanih sa sportskim
aktivnostima
- tko su sportski turisti?
o sportasi
o osobe koje se bave sportom iz rekreativnih razloga
o gledatelji
o putnici
- 3 tipa sportskog turizma prema Gibsonu:
o aktivni – putovanje radi sudjelovanja u sportu
o dogadjajni sportski turizam – putovanje radi gledanja sporta
o nostalgicni sportski turizam – putovanje radi posjeta sportskim atrakcijaam poput stadiona
- Bartoluci definira sportski turizam kao turizam u kojem je sport glavni motic putovajna i boravka turista u turistickom
odredistu i posebno navodi oblike sportskog turizma
o natjecateljski sportski turizam
o zimski sportsko-rekreativni turizam
o ljetni sportsko-rekreativni turizam
- Bartoluci navio da sport generira odredjene ekonomske ucinke u turizmu:
o izravne ek. ucinke – rezultat su prodaje sportsko-rekreacijskih usluga
o posredne ek. ucinke
- politicka funkcija turizma ogleda se u tome sto turizam pridonosi miru i razumijevanju medju ljudima. Stoga se cesto
istice da je turizam putovnica mira
- Socijalna funkcija turizma utjece na smanjenje socijalnih i klasnih razlika medju narodima, na zblizavanje ljudi razlicitih
kultura
- turisticki receptivne zemlje moraju voditi racuna o ekonomskim funkcijama turizma jer bez ekonomskih funkcija i
ucinaka turizam ne bi mogao egzistirati
69
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
11.1. UVOD
- UNWTO 2008.:
o 922 milijuna medjunarodnih turistickih dolazaka u svijetu
o 944 milijarde USD prihoda od medjunarodnih turistickih kretanja
- masovnost sudionika u turizmu
- Ekonomski utjecaju koji proizlaze iz takve redistribucije su slozeni, osobito kada je rijec o medjunarodnim turistickim
kretanjima jer obuhvacaju gospodarstva turisticki receptivne zemlje, tranzitnog podrucja, ali i turisticki emitivne zemlje
iz koje privremeni posjetitelj dolazi zajedno s novcem koji trosi na svom turistickom putovanju
- potrosnja privremenih posjetitelja – turisticka potrosnja
- kako je poslovanje na turistickom trzistu visoko orijentirano prema potraznji koja je krajnje heterogena, elasticna i
vremenski ogranicena, neizbjezne su ceste i brze promjene trendova kojima se sudionici turisticke ponude trebaju
prilagoditi kako bi maksimizirali ekonomske ucinke po osnovi valorizacije resursa kojima raspolazu
- pojam turisticke potrosnje, osim potrosnje koju ostvaruju turisti, obuhvaca i potrosnju izletnika koji imaju sva obiljezja
turista, osim sto se izletnici ne koriste uslugama nocenja na podrucju koje posjecuju
- novac namijenjen turistickoj potrosnjoj predstavlja visak kupovne moci
- turisticka potrosnja se moze smatrati jednim od najslobodnijih i najneovisnijih oblika osobne potrosnje jer njezina
realizacija u vecini slucajeva nije uvjetovana nikakvom vremenskom, zivotnom, poslovnom, organizacijskom ili bilo
kojom drugom prisilom
- turisticka potrosnaj je u prostorno-geografskom smislu potpuno neogranicena
- sa stajalista makroekonomske analize, turisticka potrosnja moze se definirati kao diskrecijski dio osobne, finalne
(neproizvodne) potrosnje namijenjene zadovoljenju potreba pojedinaca vezanih uz turisticka putovanja
- osobna potrosnja – sredstva iz kucnog budzeta
- turisticka potrosnja pripada diskrecijskom dijelu osobne potrosnje, sto znaci da njezina realizacija nije uvjetovana
nikakvim situacijskim cimbenicima u kojima se pojedinac nalazi i koji bi mu diktirali takvu potrosnju
- turisticka potrosnja je dinalna potrosnja jer razumijeva konzumiranje dobara i usluga bez mogucnosti da se na temelju
tih vrijednosti stvara neka nova vrijednost
- dva segmenta turisticke potrosnje
o domaca turisticka potrosnja
preraspodjeljuje se steceni dohodak u okviru nacionalnog prostora koji zajedno s turistickom
potraznjom migrira iz jedne prostorno-administrativne cjeline u drugu
o inozemna turisticka potrosnja
odlijeva se dohodak iz gospodarskog sustava turisticki emitivne zemlje uz istodobni priljev dohotka i
znatan utjecaj na gospodarstvo turisticki receptivne zemlje
- turisticka potrosnja prema Rijecniku turizma
o ukupna potrosnja pojedinca na robe i usluge koje turist kupuje ili konzumira da bi zadovoljio ponajprije
svoje turisticke potrebe bez obzira na to je li se akt potrosnje dogodio u mjestu stalnog boravka turista,
tijekom putovanja ili u turistickoj destinaciji
- faze turisticke potrosnje
o u mjestu stalnog boravka – prije i nakon putovanja
o na putu – prema destinaciji i na povratku
o u turistickoj destinaciji – ili vise njih ako je rijec o turaam
70
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- cimbenici turisticke potrosnje koji utjecu na pojedinca u procesu donosenje odluke o potrosnji:
o unutrasnji cimbenici
socioekonomski profil pojedinca. Obuhvaca visinu osobnog dohotka pojedinca, odnosno dohotka
kucanstva, imovinsko stanje, velicinu i fazu zivotnog ciklusa obitelji, stupanj obrazovanja i radno
mjesto turista, razvijenost percepcije turista o drustvu, turizmu i njegovim mogucnostima, osjecaj
osobne sigurnosti, motivaciju, kulturna obiljezja, preferencije, navike
o vanjski cimbenici
utjecaji na pojedinca iz okruzenja. Obuhvacaju cjenovnu pozicioniranost destinacije na
medjunarodnom turistickom trzistu, razvijenost ponude i imidz destinacije, trendove u strukturi
putovanja, razvijenost marketinskih aktivnosti turistickih posrednika i turistickih destinacija sa
specijaliziranom ponudom, kvalitetu i raspolozivost ljudskih resursa za potrebe turizma, sigurnost
putovanja i brojne druge cimbenike
- udio turisticke potrosnje u ukupnim osobnim izdacima raste brze od porasta ukupne osobne potrosnje
- ekonomski ucinci turizma se mogu definirati kao promjene koje nastaju u strukturi gospodarstva turisticki emitivnih,
tranzitnih i turisticki receptivnih poducja kao posljedica turistickih kretanja i turisticke potrosnje, a u konacnici i
turistickog razvoja
o u neraskidivoj su medjuovisnosti s ostalim ucincima koji se postizu razvojem turizma
- ucinci turizma se manifestiraju svugdje, na svim prostorima
71
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- za potrebe makroekonomske analize utjecaja turizma na gospodarstvo najcesce se koriste tri pristupa u podjeli
ekonomskih ucinaka turizma
- prvi pristup
o dijele se na fizicke i financijske ekonomske ucinke
fizicki – odnose se na kvantitativne pokazatelje razvoja (broj nocenja, obujam smjestajnih
kapacitetea...)
financijski – odnose se na sve one ucinke koji se mogu izraziti u novcanoj vrijednosti (visina i struktura
turisticke potrosnje...)
- drugi pristup
o izravni (direktni) ekonomski ucinci – nastaju u inicijalnoj fazi gospodarskih kretanja na regionalnoj ili
nacionalnoj razini kao posljedica izravne turisticke potrosnje (rast dohotka..)
o neizravni ekonomski ucinci – nastaju kao lancana reakcija ili posljedica prethodno ostvarenih ekonomskih
ucinaka turizma, za cije je prepoznacanje u praksi potreban protek duljeg razdoblja
- treci pristup
o smatra se najjednostavnikom podjelom
o pozitivni ekonomski ucinci
rast prihoda subjeakta turisticke ponude po osnovi ostvarene tur. potrosnje
rast bruto domaceg proizvoda
rast javnih prihoda od novca prikupljenog porezima i boravsinim pristojbama
rast prihoda od izvoza proizvoda i usluga putem turizma
rast izravnog i neizravnog zaposljavanja
72
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- podaci o turistickim kretanjima, turistickoj potrosnji i ekonomskim ucincima turizma su ipak rezultat tek znanstveno
utemeljenih procjena, a ne preciznih izracuna\
- slozena metodologija mjerenja ucinaka
- mjerenje fizickih ekonomskih ucinaka se temelji na brojenju fizickih jedinica primjenom – DZS RH
- u kategoriju fizickih ekonomskih ucinaka ubrajamo:
o ostvareni turisticki dolasci i nocenja
o broj odrzanih poslovnih skupova
o broj uplovljavanja i broj putnika
o registrirani posjetitelji vaznijih turistickih znamenitosti i atrakcija
o broj i struktura zaposlenih
- pokazatelji fizickih ekonomskih ucinaka
o prosjecan broj ostvarenih nocenja po dolasku turista
o sezonske oscilacije u kretanju fizickih pokazatelja
o iskoristenost ugostiteljskih kapaciteta
o iskotistenost prijevoznih sredstava i popratnih objekata
o opteretni kapaciteti pojedinih turistickih atrakcija, objekata i ostalih povrsina
- pokazatelji financijskih ekonomskih ucinaka
o velicina i struktura turisticke potrosnje
o prihodi i rashodi sudionika turisticke ponude i gospodarskih subjekata u funkciji opskrbe gospodarskih
djelatnosti koje izravno pruzaju usluge privremenim posjetiteljima
o udio turizma u BDP-u
o kretanje prihoda i rashoda od izvoza i uvoza usluga po osnovi inozemnih turistickih putovanja
o kretanje velicine i strukture inozemnih ulaganja po pojedinim djelatnostima
o kretanje prihoda i rashoda javnog sektora po osnovi prikupljenog novca od svih vrsta poreza, prireza, trosarina,
doprinosa i dr.
o prihodi ostvareni po osnovi prikupljenog novca od boravisne pristojbe, kao i pripadajuci rashodi za promotivne
i druge svrhe
73
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- za stjecanje opceg dojma o trendovima kretanja dosadasnjeg razvoja turizma u Hrvatskoj, analiza koja slijedi obuhvaca
samo osnovne pokazatelje fizickog turistickog prometa i kao takva je polaziste za dublju ekonomsku analizu razvojnih
potencijala turizma u Hrvatskoj
74
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- turisticki promet – razumijevaju se kvantitativni pokazatelji razvoja turizma, i to broj ostvarenih dolazaka i nocenja
turista, prosjecan broj nocenja po dolasku turista, vremenska i prostorna koncentracija u ostvarenju broja dolazaka i
nocenja, strukturna obiljezja i njihovih turistickih kretanja
- dolasci turista - vazno je znati da ukupan broj dolazaka turista ne znaci ujedno i ukupan broj turista koji su boravili na
podrucju RH u odredjenom razdoblju. Kako je turisti, prema DZS, svaka osoba koja provede najmanje jednu noc u
nekom smjestajom objektu, njegov je boravak registriran u svakom mjestu ili objektu gdje je takav boravak ostvaren
- nocenja turista – za razliku od broja ostvarenih dolazaka, broj ostvarenih nocenja turista je pouzdaniji pokazatelj
razvoja turisma i cvrsca podloga za slozeniju ekonomsku analizu
- nocenja turista – vremenska koncentracija – s aspekta vremenske distribucije ostvarenih nocenja turista tijekom
godine moze se ocekivati da ce najcevi broj nocenja u Hrvatskoj biti ostvaren upravo u ljetnim mjesecima
- glavni uzroci sezonskog karaktera turistickih kretanja su klimatki cinitelji koji obiljezavaju glavni turisticki resurs –
Jadransko more
- posljedice jake koncentracije turistickih kretanja
o negativne posljedice sezonskog karaktera
sezonsko poslovanje brojnih objekata
problematika sezonskog zaposljavanja
neiskoristenost turisticki receptivnih kapaciteta izvan glavne turisticke sezone
pritisak na aprecijaciju domace valute
sezonski rast cijena
guzve u prometu
stvaranje goleme kolicine otpada
buka
o pozitivne posljedice sezonskog karaktera
mogucnost da se u razdoblju izvan turisticke sezone priroda regenerira, sanira steta uzrokovana
visokom koncentracijom potraznje na relativno malom prostoru
mogucnost nesmetane izgradnje
uredjenje objekata, infrastrukture, javnih (zelenih) povrsina
- nocenja turista – prostorna koncentracija – moze se ocekivati da ce najveci broj nocenja biti ostvaren upravo u
primorskim krajevima
o 2008. 93% nocenja u primorskim mjestima RH
- nocenja turista prema zemljama iz kojih dolaze (DZS, 2008.g.)
o 19,2% Njemacka
o 11,3% Hrvatksa
75
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o 10,2% Slovenija
o 8,9% Italija
o 7,3% Austrija
o 7,2% Ceska
o 35,9% ostali
- nocenja turista prema nacinu organizacije putovanja
o u kojoj mjeri dolaze individualno, a u kojoj organizirano
o 63,6% individualno, 36,4% organizirano
- nocenja turista prema vrstama smjestajnih objekata (DZS, 2008.)
o 31,9% privatni smjestaj
o 26,7% hoteli
o 23,4% kampovi
o 7,5% turisticka naselja
o 11,6% ostalo
- prosjecan broj nocenja po dolasku – 5,1 nocenje po jednom dolasku turista u Hrvatsku u 2008.
- obujam ukupnih smjestajnih kapaciteta – jedan od osnovnih pokazatelja razvoja turizma na odredjenom podrucju, a
mjeri se s tri pokazatelja
broj objekata
broj soba i apartmana
broj postelja
o DZS 2008. 968 610 postelja/kamp-mjesta, od cega 896 991 stalnih, a 71 619 pomocnih
- smjestajni kapaciteti po vrstama objekta
o prema vrijedecoj klasifikaciji i kategorizaciji smjestajnih kapaciteta u Hrvatskoh objekti za smjestaj se dijele na
kolektivne (hoteli, apartmanska naselja, turisticka naselja, turisticke apartmane, pansione, motele,
kampove i dr.)
privatne (sobe, apartmani i kuce za odmor, seoska domacinstva i kamp-jedinice u kucanstvima)
o DZS 2008.:
46,9% privatni smjestaj
22,6% kampovi
12,5% hoteli
5,0% turisticka naselja
15,5% ostalo
o struktura hotelskog smjestaja u RH u 2008.
76
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
TURISTICKA POTROSNJA
- svake 3 godine Institut za turizam iz Zagreba provodi istrazivanje „TOMAS – Stavovi i potrosnja turista u Hrvatskoj“, i to
na stratificiranom slucajnom uzorku turisticke potraznje za vrijeme trajanja ljetne turisticke sezone (lipanj – rujan)
- TOMAS 2007. prosjecna dnevna potrosnja turista u Hrvatskoj je iznosila 55,48 eura, od cega se najvise trosilo na
smjestaj (23,02 eura)
- najvecu potrosnju ostvaruju turisti iz UK, pa Rusije, Francuske, Italije, Nizozemske, Austrije, Njemacke..
- statistika kretanja turistickih prihoda i rashoda po osnovi medjunarodnih turistickih kretanja vodi se u okviru platne
bilance HNB-a
- platna bilanca je sustavni prikaz vrijednosti svih transakcija koje jedna zemlja u godini dana obavi s inozemstvom
- vrijednost neto izvoza usluga po osnovi inozemnih turistickih kretanja u RH iznosi 6,69 milijardi eura za 2008. godinu
77
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
78
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
12.1. UVOD
79
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o kvantitativno istrazivanje
podaci se daju brojcano izraziti (broj turistickih dolazaka ili nocenja u nekoj zemlji, potrosnja turista
izrazena u novcanim jedinicama, prihodi od turizm na razini drzave ili pojedinacnih poduzeca)
o kvalitativno istrazivanje
upucuje na istrazivanja koja se fokusiraju na razumijevanje pojava koje se istrazuju i rezultiraju
podacima koji se ne daju izraziti brojcano (npr. motivi dolaska turista, (ne)zadovoljstvo elementima
ponude, stavovi prema nekom proizvodu i sl.)
80
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
METODA PROMATRANJA
- promatranje je proces uocavanja i biljezenja cinjenica ili dogadjaja bez postavljanja pitanja osobama cije se ponasanje
prati
- promatranje iz pomoc tehnickih uredjaja se naziva snimanje, a ono koje provodi covjek uz pomoc svojih osjetila (vida i
sluha) sustavno promatranje
- obiljezja promatranja
o sluzi usvajanju novih spoznaja
o sluzi dokazivanju ili odbacivanju hipoteza koje su postavljene na pocetku istrazivanja
o provodi se prema planu koji je unaprijed zacrtan
o usmjereno je prema odredjenom objektu
o rezulatati promatranja se biljeze
o promatrac je strucno osposobljen za posao promatranja
o obiljezja snimke (pouzdanost, objektivnost, valjanost) se mogu kontrolirati\
- tehnike promatranja
o prirodna i umjetno stvorena situacija
promatranje u prirodnoj situaciji oznacava biljezenje dogadjaja i cinjenica na mjestu i u vrijeme gdje se
ti dogadjaji i redovito zbivaju, dok umjetnu situaciju stvra istrazivac, i to na mjestu na kojem se
umjetno stvaraju uvjeti koje zelimo istraziti
o primjetno i neprimjetno
ovisno o tome znaju li promatrane osobe da se njihovo ponasanje biljezi
o strukturirano i nestrukturirano
ako promatrac dobije vrlo precizne instrukcije sto i kako promatrati onda je strukturirano, a ako su ti
zahtjevi manje precizni onda nestrukturirano
o izravno i neizravno
kad se promatranje zbiva simultano s pojavom koja je predmet promatranja, postupak ima obiljezja
izravnog promatranja, dok neizravno biljezi fizicke tragove nekog dogadjaja
o osobno i s pomocu racunala
ako se temelji na koristenju osjetila vida i sluha promatraca onda je osobno, ali isto tako moze biti
obavljeno uz pomoc razlicitih uredjaja
METODE ISPITIVANJA
- metoda ispitivanja se sastoji u postavjlanju pitanja osobama od kojih prikupljamo podatke i njohove odgovore u
usmenom ili pismenom obliku
- Anketa – ispitivanje uz pomoc anketnog upitnika. Anketni upitnik je formalni popis pitanja koja postavljamo ispitanku
(intervju).
- vrste ispitivanja
o oblici komuniciranja
osobno
telefonom
postom – internetom
o stupanj strukturiranosti
dihotomna pitanja (samo dva odgovora)
visestruki izbor
otvorena pitanja (puna sloboda izrazavanja)
o prikrivenost ciljeva
neprikriveni ciljevi
prikriveni ciljevi
81
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- metoda promatranja
o uglavnom se primjenjuje u slucajevima kad se drugom metodom istrazivanja ne bi mogli dobiti zeljeni pdaci.
cesto se kombinira s ispitivanjem i tako obogacuju rezultati istrazivanja
o prednosti:
biljeze se dogadjaji onako kako su se zaista i trebali dogoditi
u vecem broju promatranja ne trazi se privola osobe koje promatraamo
objektivnost podataka
visoka preciznost rezultata
o nedostaci
promatranje je ograniceno na biljezenje u sadasnjem vremenu i ne mogu se istrazivati protekla
zbivanja
ograniceno je na cinjenice, situacije, zbivanja
vrlo je tesko promatrati pojave cije je trajanja dugacko
neke dogadjaje je nemoguce pratiti s obzirom na mjesto gdje se zbivaju
troskovi primjene metode promatranja su visoki
- metoda ispitivanja
o najrasirenija metoda za prikupljanje primarnih podataka
o prednosti
svestrana mogucnost primjene
mogu se otkriti i kvantitativna i kvalitativna obiljezja u sadasnjosti, proslosti ali i buducnosti
relativna brzina prikupljanja podataka
relativno niski troskovi u odnosu na metodu promatranja
o nedostaci
proizlaze iz nazocnosti ljudskog cimbenika (pristranost, subjektivnost)
organizatora
o pogreske u biranju jedinice uzorka
o pogreske u obradi podataka
ispitanika
o odbijanje odgovora od potencijalnog ispitanika
o pristranost u odgovoru
anketara
o pogreske koje nastaju interakcijom s ispitanicima
o pogreske u biljezenju rezultata
o pogreske koje nastaju neradom anketara (izmisljanje podataka)
82
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- rijec je o podacima koje na razini drzave prikupljaju razlicite ustanove, a razliciti se subjekti njima koriste kao
sekundarnim podacima
- najcesce koristene metode prikupljanja sekundarnih podataka
o informacije s drzavnih granica
formular o ulasku u zemlju ili o izlasku iz zemlje
niski troskovi prikupljanja, brzina prikupljanja i trenutacna raspolozivost – prednosti
manjak kontrole na podrucju opsega i kvalitete prikupljenih podataka
o ispitivanja na granici
osobni intervju ili anketni upitnici
izravno prikupljanje id turista, sto povecava tocnost
visoki troskovi posto zbog potrebe za educiranim osobama za vodjenje intervjua
o metoda vodjenja dnevnika
zahtjeva izbor ispitankia, prije ili na pocektu putovanja, koji ce voditi dnevnik za vrijeme boravka u
destinaciji
83
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
84
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- osnovana je zbog stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatkog turizma, planiranja i provedbe zajednicke strategije
i koncepcije
- redovito prati i analizira turisticka kretanja u Hrvatskoj i na nama zanimljivim emitivnim trzistima
- istrazivanja
o hrvatska ponuda na europskom trzistu
o zastupljenost Hrvatske u katalozima inozemnih turoperatora na emitivnim trzistima
o prikaz inozemnog turistickog prometa i plan oglasavanja na glavnim emitivnim trzistima
INSTITUT ZA TURIZAM
- projekti
o TOMAS – stavovi i potrosnja turista u RH
o TOMAS nautika .....
85
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- TOMAS – stavovi i potrosnja turista u Hrvatskoj, jedino je kontinuirano istrazivanje obiljezja putovanja i boravka turista
u Hrvatskoj, koje provodi institut za turizam u Zagrebu, a ima sljedece ciljeve:
o segmentacija trzista
o utvrdjivanje glavnih prednosti i slabosti turisticke ponude
o utvrdjivanje obiljezja potrosnje gostiju
o kontinuirano pracenje trendova domace i inozemne potrosnje
sadrzaj istrazivanja
sociodemografski profil turista
motivacija za dolazak
obiljezja putovanja
obiljezja boravka u destinaciji
zadovoljstvo ponudom
konkurentnost hrvatkse ponude u odnosu na mediteranske destinacije
potrosnja turista
metoda istrazivanja
prikupljanje podataka – osobni intervju, samopopunjavanje
uzorak – 4915 ispitanika
lokacije – hoteli, turisticka naselja, kampovi, privatni smjestaj, u 86 mjesta u 7 primorskih
zupanija
ispitanik – domaci i strani turisti (14 zemalja)
razdoblje – lipanj – rujan
- godine istrazivanja 1987,1989,1994,1997,2001,2004,2007,2010.
- poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj – istrazivanje koje se po standardnoj metodologiji Horwath internationala vec 30
godina provodi na najrazvijenijim trzistima svijeta, u HRV vec 10 godina i omogucuje pracenje trenda u ostvarivanju
poslovnih rezultata hrvatskog hotelijerstva
- sadrzaj istrazivanja
o fizicko stanje objekata i struktura sadrzaja
o tehnoloska opremljenost
o zaposlenost
o sustav nagradjivanja
o ulaganja
o trzisni i financijski rezultati poslovanja
- istrazivanjem obuhvaceno 90 hotela, odnosno 20762 hotelske sobe, sto je 42% kategoriziranih hotelskih kapaciteta
Hrvatske u 2007. godini
86
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- turisticka regija
o geografski prostor u kojem postoje yajednicka obiljeyja i sinergija iymedju turistickih proiyvoda i usluga, a sam
pojam je vezan uz politicko-administrativne granice unutar kojih se provodi turisticko planiranje i politika
o glavni cilj regionalnog saveza je adekvatno uredjenje perifernih regija, smanjenje nepozeljnih nejednakosti
izmedju aglomeracija i ruralnih podrucja te poboljsanje opcih zivotnih uvjeta, posebice kvalitete zivota
lokalnog stanovnistva
o turisticku regiju mozemo shvatiti kao prostornu cjelinu u odredjenim aministrativnim granicama u okviru
koje djeluje i razvija se odredjeni turisticki sustav. Kriteriji za regionalizaciju turistickog prostora su:
homogenost, funkcionalnost, autonomnost ili samodostatnost.
o homogena turisticka regija zasniva se na turizmu kao stozernoj ekonomskoj aktivnosti koja povezuje mnoge
gospodarske i drustvene djelatnosti, a turizam je glavni izvor dohotka stanovnistva.
o heterogena turisticka regija je ona u kojoj turizam ravnomjerno sudjeluje u stvaranju dohotka kao pojedine
gospodarske aktivnosti
o turisticke regije prema velicini prostora
makroturisticke regije
primorska, gorsko-planinska i pananonsko-peripanonska u RH
mikroturisticke regije
Istra, Kvarner, Dalmacija, Lika, zagrebacka regija, Slavonija, Posavina....
- Turisticko mjesto
o cini prostorno-funkcionalnu cjelinu ponude u turizmu, ali ne mora se podudarati s administrativnim granicama
mjesta. Turisticka se mjesta razlikuju prema atraktivnosti i razvijenosti ukupnih receptivnih kapaciteta. Mogu
se kategorizirati kao gradovi, zupanijska sredista, planinsta, primorska, toplicka i ostala turisticka mjesta.
- turisticka destinacija
o geografski prostorkoji se razlikuje od mjesta stalnog boravka turista, a u kojoj se provodi turisticka aktivnost i
konzumiraju turisticki proizvodi, tj. moguce ju je definirati kao lokaciju turisticke potrosnje.
o u sirem smislu se moze definirati kao svako odrediste turistickog putovanja, od samostalnog turistickog
objekta, aerodroma ili luke do turistickog mjesta, regije ili turisticke zemlje. Pod turistickom destinacijom
razumijeva se siri, integrirani prostor, koji gradi svoj turisticki identitet na koncepciji kumulativnih atrakcija,
koje omogucuju dozivljaj i s dodatnom turistickom infrastrukturom predstavlja prostor okupljanja turista.
Turisticka destinacija uvjetovana je zeljama, sklonostima, interesima i potrebama turista.
o ostali autori: Turisticka destinacija je geografsko podrucje unutar kojeg turisti konzumiraju arzne vrste
turistickih dozivljaja,
o UNWTO: znacajno mjesto koje se posjecuje tijekom putovanja, te razlikuje tri vrste destinacija:
udaljena destinacija – najudaljenija je od domicila turista
glavna destinacija – mjesto gdje turisti provedu najvise vremena na putovanju
motivirajuca destinacija – mjesto ili podrucje koje turist bira kao primarno odrediste svojega
putovanja
o turisticka destinacija nema cvrste granice
o u geografskom smislu moze imati makroobiljezje i mikroobiljezje
na makrorazini Hrvatska kao turisticka destinacija na Mediteranu, Istra kao tur. dest. u Hrvatskoj
na mikrorazini ulogu destinacije mogu imati gradovi i mjesta prepoznatljiva po odredjenim
obiljezjima; npr. Zagreb, Dubrovnik, Motovun...
o najvaznija obiljezja turisticke destinacije
87
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- turisticka atrakcija
o privlazan elemen u nekoj turistickoj destinaciji u obliku kulturno-povijesne bastine, prirodne cjeline ili pojave
priredbe ili dogadjaja koji motivira turiste za dolazak i okosnica je razvoja turizma u destinaciji
o mogu se interpretirati kao zariste rekreacije i obrazovne aktivnosti izletnika i turista koje oni cesto dijele s
domacim stanovnistvom. Prema vrsti, mogu se grupirati kao prirodne i one koje je covjek sam izgradio.
prirodne: klima, planine, rijeke, jezera, flora i fauna, pejsaz, rezervati zivotinja...
atrakcije koje je stvorio covjek: kulturno-povijesna bastina, etnosocijalne i umjetnicke atrakcije,
tematski parkovi, kazalista...
o elementi aktraktivnosti destinacije
klima i prirodne ljepote
kulturna i drustvena obiljezja
dostupnost
odnos prema turistima
infrastruktura
razina cijena
mogucnosti za kupnju
sasdrzaju za sport, rekreaciju i edukaciju i dr.
- konkurentnost – moze se odrediti u okviru pokazatelja ucinkovitosti u usporedbi sa slicnim destinacijama, ukljucujuci
broj turista, turisticku potrosjnu, ukupne prihode i dr.
- konkurentnost destinacije – sposobnost destinacije da poveca turisticku potrosnju, da privlaci turiste u vecoj mjesti uz
zadovoljenje nezaboravnog iskustva i da sve to cini na profitabilan nacin, uz ogobacivanje dobrobiti za buduce
generacije
- potrebno je graditi vlastiti imidz jer samo onaj tko ce se prepoznatljivo razlikovati od konkurencije bit ce interesantan u
poplavi istovrsne ponude
- upravljanje turistickom destinacijom
o dugorocan proces koji bi trebao osigurati konkurentnost destinacije, ali i dosezanje visoke kvalitete zivota
stanovnistva i ocuvanje kulturnog identiteta cijele turisticke destinacije
o takav cilj sadrzava nekoliko komponenti kao sto su:
optimalan gospodarski razvoj destinacije
visa razina zivotnog standarda stanovnistva
ocuvanje potrebne razine ekologije
ocuvanje kulturno-povijesne bastine te njezino stavljanje u funkciju gospodarskog i opceg razvoja
o upravljanje priprada menadzmentu destinacije ili destinacijskom menadzmentu
88
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- destinacijski menadzment
o koordinira one turisticke funkcije u destinaciji koje ne mogu obavljati pojedinacni nositelji ponude ili zajednicki
imaju vece izglede za ostvarivanje ciljeva
o ne mora biti posebno formiran menadzment destinacije, nego skupina interesno povezanih menadzera ciju
strukturu cine menadzeri svih poslovnih subjekata kao nositelja turisticke ponude
o destinacijski poslovni sustav dijelomo na 3 velika podsustava
poduzetnicki podsustav – poslovni subjekti cija je svrha ostvarenje dobiti
javnopravni podsustav – jedinice lokalne uprave i samouprave
ostali podsustavi – TZ; stanovnistvo, udruge i dr.
o destinacijski menadzment moguce je definirati kao poslovnu aktivnost koja spaja i koordinira rad razlicitih
poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turistickog proizvoda radi ostvarenja njegove optimalne
kvalitete, konkurentnosti, odrzivost te postizanja optimalnih ekonomskih ucinaka na turistickom trzistu
o radi ucinkovitoh upravljanja destinacijom nuzno je osnivanje snaznog, dobro strukturiranog i
institucionaliziranog destinacijskog menadzmenta koji posjeduje sve potrebne resurse (kadrovske i financijske)
za kvalitetno upravljanje destinacijom, a djeluje autonomno i odgovorno uz podrsku javnih institucija,
privatnog sektora i lokalnog stanovnistva
o politika razvoja destinacije
destinacijski menadzment treba voditi koordiniranu i dosljednu politiku razvoja destinacije radi
postizanja vrhunske kvalitete svih elemenata turistickog proizvoda
o menadzeri u takvim kompanijama su specijalisti, dobri poznavatelji trzisnih trendova, ali i realnih mogucnosti
odredjene turisticke destinacije, ciji je temeljni zadatak oblikovanje i razvoj konkurentnog turistickog
proizvoda. Destinacijski menadzment preuzima odgovornost za definiranej dugorocnih ciljeva (kamo idemo),
za sagledavanje svih aktivnosti koje vode ostvarenju ciljeva (sto ciniti), a na putu ostvarenja konkurentskih
prednosti (kako to uciniti)
- temeljne
o planiranje
o organiziranje
o kontrola
89
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- integralni pristup mozemo definirati kao svjesnu i kontinuiranu plansku aktivnost razlicith aktera u cilju predvidjanja,
oblikovanja i usmjeravanja razvoja na odredjenom prostoru. Dimentzionira razvoj u granicama raspolozivih prirodnih
potencijala, a objedinjuje ekonomske, socijalne, prostorme, ekoloske i infrastrukturne aspekte
o integralno planiranje se svodi na:
stratesko planiranje – odredjuje ciljeve i smjernice za sve operativno aktivnosti u sklopu turisticke
destinacije
operativno planiranje - analiticka koncepcija strateskih planova s detaljnom razradbom politike, vrsta
programa, nositelja i pretpostavki za realizaciju strateskih planova razvoja turisticke destinacije
- stratesko planiranje sadrzava viziju, misiju, ciljeve i strategiju
o vizija – ukljucuje globalne ideje vodilje kao i metode strateske analize
o misija – scenarij buduceg razvoja destinacije
o ciljevi razvoja – proizlaze iz vizije i misije, a njima se odredjuju nakana, smjernice i strategija razvoja
o strategija razvoja – odredjuje brojne aktivnosti koje su potrebne za provodjenje ciljeva i smjernica razvoja
destinacije
- integralno planiranje obuhvaca analizu destinacije, viziju i ciljeve, strategiju, plan akcije te provodjenje i kontrolu
- može se definirati kao sustav povezivanja, koordiniranja i upravljanja razlicitih elementima turisticke podnue radi
optimalnog ostvarivanja planirane strategije razvoja turizma destinacije
- problemi proizlaze iz
o organizacijske kulture
o razina odgovornosti
o kolizije javnih i privatnih interesa
- turisticke organizacije na razini turisticke destinacije imaju zajednicke funkcije:
o funkciju marketinga
pojavile se se s namjerom da promoviraju svoju zajednicu
o funkciju istrazivanja i razvoj i dr.
- funkcija kontrole je nuzna, posebno unutar turisticke destinacije koja nastoji predstaviti jedinstven i cjelovit program
- TQM – menadzment ukupne kvalitete
o Na njemu se bazira stratesko poslovno planiranje
o Sustav je orijentiran na kupca. Kupac je kralj u sustavu potpune kontrole kvalitete jer proces pocinje i zavrsava
s kupcem
o Sustav TQM u turizmu se zasniva na standardina i kontroli njihove primjene. Prve standarde su uveli hotelski
lanci i postigli izuzetne poslovne rezultate
- Menadzment turisticke destinacije treba upravljati destinacijom tako da ukupno ostvareni rezultat bude visi od
zbroja individualnih rezultata koje mogu ostvariti pojedini hoteli, restorani i ostali poslovni subjekti. Njegov je
zadatak biti involviran u sve faze pripreme i pruzanja integralnog turistickog proizvoda. Zato neki autori destinacijski
menadzment nazivaju integrirani destinacijski menadzment
o Uloga integriranog destinacijskog menadzmenta je povezivanej svih sudionika koji sudjeluju izravno ili
posredno u oblikovanju sadrzaja i kvalitete turistickog proizvoda na razini turisticke destinacije
o Temeljna uloga integriranog destinacijskog menadzmenta je povezivanje i koordiniranje razlicith interesa
radi oblikovanja i realizacije optimalne kvalitete turistickog proizvoda destinacije.
90
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- Zivotni ciklus destinacije je fleksibilni model zivotnog ciklusa destinacije koji oznacava razlicite faze u evoluciji
destinacije, kao i promjene koje se u njoj desavaju tijekom njezinog prelaska iz jedne faze u drugu. Kao kriticke
cimbenike navodi promjene u zeljama i potrebama posjetitelja, unistavanje prirodnog i izgradjenog okolisa, kao i
promjenu ili nestanak onih atrakcija koje su turiste privukle u to podrucje.
- Faze
o Istrazivanje
Faza se zasniva na prirodnim ljepotama i malom broju posjetitelja
o Angaziranje
Faza formiranja ponude i promocije destinacije
o Razvojna faza
Faza dolaska velikog broja turista
o Faza konsolidacije
Podrazumijeva omogucavanje rasta broja posjetitelja i povecanje kvalitete proizvoda
o Stagnacija
Dogadja se kada je dostignuta gornja granica kapaciteta nosivosti u destinaciji, sto se odrazava na pad
kvalitete i konkurentnosti
o Propadanje
Stalni posjetitelji su izgubljeni i destinacija dozivljava drastican pad turistickog prometa
o Pomlađivanje destinacije
Traze se nova trzista, novi kanali distribucije, visa kvaliteta i dr.
- Najvaznija misija upravljanja turistickom destinacijom je osigurati njezinu dugorocnu konkurentnost na trzistu, kao i
odrzivi razvoj destinacije
91
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
POJAM PLANIRANJA
- Prema Gunn:
o Identifikacija problema
o Odredjivanje ciljeva
o Prikupljanje podataka
o Analiza i interpretacija podataka
o Kreiranje alternativnih rjesenja i scenarija
o Odabir odgovarajuce alternative
o Kreiranje konacnog plana
o Implementacija i evaluacija plana
- Prema Vukonicu:
o Pripremna faza planiranja u turizmu
o Utvrđivanje ciljeva turističkog razvoja
o Istraživanje i evaluacija
o Analiza i sinteza podataka dobivenih istrazivanjem i njihovim medjusobnih odnosa
o Formuliranje preporuka
o Implementacija i provodjenje plana
92
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- Stratesko planiranje je proces pripreme kratkorocnih i dugorocnih strategija koje mogu dosegnuti poslovne i
korporativne ciljeve. Stratesko planiranje definira svrhu i smjer za sve operativne aktivnosti, a od sudionika zahtjeva
postizanje konsenzusa o srednjorocnim i dugorocnim ciljevima.
- Strateski plan razvoja definira organizacijsku misiju i vrijednosti, kriticki ispituje snage, slabosti, prednosti i nedostatke,
mogucnosti,…
- Operativno planiranje svodi se na formuliranje detaljnih programa, politika i procedura nuznih za ostvarenje strateskog
plana.
- kljucni cimbenik svih odnosa u ekolosko, sociokulturnom i ekonomskom podrucju su ljudi koji se u turizmu nalaze u
razlicitoj ulozi i aktivnostima:
o turisti – glavni su korisnici – kupci porizvoda i usluga
o zaposlenici
o organizacije i javne sluzbe – imaju takodjer izravan ili posredan utjecaj na odrzivost u ekoloskoj, sociokulturnoj
ili ekonomskoj sferi destinacije
93
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
o lokalno stanovnistvo- ima vaznu ulogu u odrzivosti destinacije ili turistickog mjesta bez obzira na to bave li se
poslovnim aktivnostima u turistickom sektoru ili nekoj drugoj djelatnosti.
- Nacela odrzivog ravoja
o nacela ekoloske odrzivosti
o nacela sociokulturne odrzivosti
o nacela ekonomske odrzivosti
- nacela ekoloske odrzivosti
o ekoloska odrzivost razumijeva razvoj koji je uskladjen s odrzavanjem ekoloskih procesa, bioloskim
razlicitostima i resursima
o turizam je najvise zainteresiran za dugorocnu ekolosku odrzivost jer su okolis i prirodni resursi temeljni uvjeti
njegova razvoja
o menadzment okolisa – primjenjuje razlicita menadzerska znanja, tehnike i metode pri upravljanju
gospodarskim subjektima radi ocuvanja okolisa koji je vazan za poslovanje i ima esencijalnu vaznost za
opstanak covjecanstva
o paradigma odrzivosti okolisa upucuje sadasnje narastaje da moraju ostaviti buducima ukupnu resursnu
osnovu koja nije manja od one koju je sama naslijedila
o pojmovi u okviru ekoloske odrzivosti:
okolica – termina koji se koristi u prostornom smislu, odredjen granicama nekog prostora
okolis – termin koji se koristi u ekoloskom smislu vazan za prirodu i njeno okruzenje
ekologija – znanstvena disciplina koja sintetizira znanja i postupke prirodnih i drustvenih znanosti radi
proucavanja odnosa izmedju pojedinih ekosustava i organizama te prirodne i drustvene okoline
ekonomika okolisa – znanstvena grana ekonomskih znanosti koja proucava ekonomske zakonitosti u
koristenju prirodnih resursa i zastiti okolisa. Pretpostavka na kojoj se temelji ekonomika okolisa je
spoznaja da okolis nije entitet koji je odvojen od gospodarstva vec sve promjene u gospodarstvu
utjecu na okolis i obratno.
obnovljivi resursi – oni koji se mogu obnosviti ako se rabe tako da se ne ugrozi njihova priroda
obnavljanja i rasta, primjerice, izvori vode, zemlja, zrak, sunce..
neobnovljivi resursi – oni koji se ne mogu obnosviti ili se ne reproduciraju, np. nafta, rudnici, sume i
dr.
o odrzivi turizam bi trebao zadovoljiti sve potrebe turista, a istodobno odrzati dugorocnu kvalitetu okolisa
94
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
95
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
96
TURIZAM – skripta prema knjizi UPLOADANO NA: www.referada.hr
- zajednicka teza svih planova razvoja je da se turizam tretira kao strateska gospodarska aktivnost Hrvatske s posebno
znacajnim ekonomskim ucincima. Temeljni elementi razvoja turizma su geoprometni polozaj, resursi i tradicija.
- nacela odrzivog razvoja djeluju komplementarno u odredjenom prostoru i uvjetima. Stoga je respektiranje svih nacela
nuzno za odrzivi razvoj turizma, ali i svih drugih aktivnosti na odredjenom prostoru. osim toga, odrzivost je dugorocna i
permanentna jer se jedino tako moze osigurati kvaliteta zivota buducim narastajima
- uloga turizma kao strateske odrednice gospodarskog razvoja RH treba se temeljiti na komparativnim i konkurencijskim
prednostima od kojih su najvaznije:
o raznolikost i ocuvanost prirodnih i kulturno-povijesnih resursa, koje je potrebno ocuvati i zastiti kao dugorocnu
osnovu razvoja turizma
o vrlo povoljan geoprometni polozaj te postojeca i nova prometna infrastruktura
o skori ulazak Hrvatske u EU kao punopravne clanice, sto ce liberalizirati protok ljudi, roba i kapitala
o povoljni trendovi turisticke potraznje s globalnog turistickog trzista
o relativna kvaliteta postojece turisticke ponude
o povoljna tradicija i iskustvo strucnjaka u turizmu
97