Afrodita

Afroditin lik nastao je u mikensko doba pod uticajem semitskih božica neba: Astarot i Kibele.
O njenom orijentalnom porijeklu svjedoči npr. hramska prostitucija u nekim svetištima, npr. u
Korintu. Kako se njen kult širio morskim putevima, štovana je kao božica koja obećava dobru
plovidbu. Već u mikensko vrijeme, uz Afroditu, božicu ljubavi (Urania), štuje se i Afrodita
koja pripada čitavom narodu – Pandemos. Kasnije je ova Afrodita postala simbolom tjelesne
ljubavi, nasuprot Afroditi Uraniji, koja je božica nebeske ljubavi. Od 8. st. gubi većinu
funkcija i postaje samo božica ljepote i ljubavi. Od 7. st. prestaje se prikazivati nagom,
odnosno prikazuje se obučena sa nekim od svojih atributa.
Posvećene životinje: golub, zec.
Posvećene biljke: mirta, ruža.

Na području BiH imamo dva spomenika kao potvrde postojanja kulta ove grčke boginje. Prvi
je nađen u Mogorjelu kod Čapljine, dok se drugome ne zna mjesto nalaza. Oba spomenika
predstavljaju metalne figurice. Ova iz Mogorjela prikazuje boginju nagu, sa lijevom nogom
savijenom u koljenu. Ruke je uzdigla u visini ramena i njima povlači kosu. Rad je veoma
kvalitetan, i po svoj prilici predstavlja uvoz.

Drugi spomenik, koji potiče sa nepoznatog mjesta nalaza, predstavlja olovnu pločicu sa likom
boginje. Na postolju se nalazi pločica sa trokutastim završetkom, a ispod toga je sa dvije linije
označen kvadrat u kome je smješten lik boginje. Ona je prikazana u dugoj haljini, a u desnoj
ruci drži neki duguljast tanak predmet?

Kako se u oba slučaja radi o figurama, ne znamo ko su dedikanti tih spomenika, tako je teško
odrediti i njihovu dataciju.