IME I PREZIME STUDENTA/ICE

STUDIJSKI PROFIL

JMBAG

ŠKOLA - VJEŽBAONICA

MENTOR(ICA)

DATUM

RAZREDNI ODJEL

REDNI BROJ NASTAVNOG SATA

NASTAVNA CJELINA/TEMA

NASTAVNA JEDINICA
1. CILJ NASTAVNOG SATA

U jednoj ili najviše dvije rečenice opisana očekivana učenička postignuća na ovom nastavnom satu. Cilj se
detaljnije razrađuje (konkretizira) u specifične ciljeve, tj. zadaće nastavnog sata.

2. ZADAĆE NASTAVNOG SATA

a. obrazovne zadaće

Očekivano znanje i razumijevanje koje učenici trebaju usvojiti na ovom nastavnom satu. Obuhvaća
matematičke koncepte (matematički pojmovi i njihova svojstva, odnosno definicije, teoremi i njihovi dokazi),
terminologiju i simbole koje učenici tokom sata trebaju usvojiti.
Primjeri.
Učenici će:
- putem praktične aktivnosti izrezivanja i preslagivanja kvadrata uočiti algebarsku vezu između
duljina stranica pravokutnog trokuta (Pitagorin poučak)
- naučiti riječima iskazati Pitagorin poučak
- naučiti simbolički zapisati Pitagorin poučak
Učenici će:
- uočiti i usvojiti pojam rješenja kvadratne jednadžbe
- izvesti izraz za rješenja kvadratne jednadžbe u ovisnosti o njenim koeficijentima

b. funkcionalne zadaće

Vještine i sposobnosti za koje očekujemo da će ih učenici razviti tokom nastavnog sata. Pri tome vještinom
nazivamo vježbom (učenjem!) stečeno umijeće dovoljno preciznog i dovoljno brzog izvođenja sustavno
organiziranih operacija (ili nizova operacija) s ciljem rješavanja postavljenog zadatka. S druge strane,
sposobnosti se ne stječu, već razvijaju učenjem, a ovise o predispozicijama učenika/ce.
Opće funkcionalne zadaće nastave matematike, poput razvijanja logičkog, analitičkog i proceduralnog
(algoritamskog) mišljenja, razvijanja sposobnosti rješavanja problemskih zadataka (problema) ili razvijanja
vještine procjenjivanja (rješenja problema ili najefikasnijeg pristupa rješavanju postavljenog problema), ovdje
treba konkretizirati.

Primjeri.
Učenici će:
- razviti vještinu uočavanja i prepoznavanja pravokutnog trokuta, njegovih kateta i hipotenuze
- uvježbati, primjenom Pitagorinog poučka, izračunavanje duljine jedne od stranica pravokutnog
trokuta ukoliko su zadane duljine preostalih dviju stranica tog trokuta
Učenici će:
- uvježbati konstrukciju visine iz po volji odabranog vrha trokuta pomoću ravnala i šestara
- uvježbati konstrukciju visine iz po volji odabranog vrha trokuta pomoću alata dinamične
geometrije

c. odgojne zadaće

Vrijednosti, stavovi i ostale pozitivne osobine ličnosti za koje očekujemo da će ih učenici razvijati tokom
nastavnog sata. Zbog izrazito negativne percepcije matematike kao nastavnog predmeta, posebno treba voditi
računa da se na satu kod svih učenika razvija samopouzdanje i povjerenje u vlastite matematičke
sposobnosti te uvažavanje i pozitivan odnos prema matematici kao važnoj i korisnoj ljudskoj djelatnosti.
Primjeri.
Učenici će:
- razvijati vještinu koncentracije
- razvijati sposobnost za ustrajan i predan rad
- razvijati sustavnost u radu
- stjecati vještine točnosti, preciznosti i urednosti u radu
- razvijati organizacijske vještine
 - razvijati vještine komunikacije u socijalnoj grupi (timu ili paru)
- razvijati vještine usmene i pisane komunikacije
- razvijati povjerenje u vlastite matematičke sposobnosti
- razvijati sposobnost procjene vlastitih matematičkih sposobnosti
- razvijati odnos uvažavanja prema matematici
- razvijati svijest o univerzalnosti matematičkog jezika
- usvajati estetske vrijednosti
- razvijati toleranciju prema drugima i drukčijem mišljenju

3. KORELACIJE UNUTAR MATEMATIKE I S DRUGIM NASTAVNIM PREDMETIMA

Kada je god to moguće, potrebno je uspostavljati horizontalne i vertikalne poveznice unutar matematike
(npr. povezati algebru s geometrijom i dr.) te povezati matematiku s drugim nastavnim predmetima te sa
situacijama iz realnog svijeta.
Primjeri.
Npr. povezivanje ekvivalencije zapisa nenegativnog racionalnog broja u obliku razlomka, decimalnog broja i
postotka s vjerojatnošću te interpretacijom podataka prikazanih kružnim i stupčanim dijagramom.
Npr. povezivanje grafa kvadratne funkcije s fizikalnim procesima i oblicima u realnom svijetu.

4. TIP NASTAVNOG SATA

Ovisno o dominantnom sadržaju i metodama rada, tj. o glavnom dijelu sata, nastavni sat može biti: sat obrade
novog gradiva, sat ponavljanja i usustavljivanja gradiva (radi uvježbavanja i automatizacije pojedinih
algoritama, radi generalizacije gradiva, radi primjene gradiva, radi poticanja i razvoja učeničke kreativnosti i
dr.), sat provjere učeničkih postignuća, ili kombinirani sat.

5. NASTAVNI OBLICI

Ovdje treba navesti socijalne oblike nastave, koji slijede iz postavljenih ciljeva i zadaća. To su: frontalna
nastava ili diferencirana nastava u obliku rada u paru, timskog rada, grupnog rada, individualnog rada i dr. U
jednom satu može se izmijeniti nekoliko oblika rada (npr. forntalni i individualni rad).

6. NASTAVNE METODE

Nastavne metode dijelimo prema izvorima znanja (verbalne, vizualne, dokumentacijske - kao npr. metoda
dijaloga, metoda rada na tekstu, metoda demonstracije, metoda eksperimenta i dr.) te prema oblicima
zaključivanja (metoda analogije, metoda analize i sinteze, problemska nastava, heuristička nastava, metoda
indukcije, metoda dedukcije, metoda razlikovanja slučajeva i dr.).

7. NASTAVNA SREDSTVA

Materijali koje na nastavnom satu upotrebljavaju učenici i učitelj(ica) u svrhu realizacije postavljenih ciljeva.
Mogu biti na raznim medijima - npr. različiti tekstovi (udžbenik, zbirka zadataka, nastavni listić za učenike),
geometrijski modeli, plakati, prozirnice, animacije, filmovi, računalne prezentacije i dr.
Za svaki udžbenik, zbirku zadataka ili objavljeni materijal treba navesti točnu referencu (ime autora,
naslov, izdavača i godinu izdanja).

8. NASTAVNA POMAGALA

Tehnička pomagala nužna za upotrebu nastavnih sredstava i realizaciju nastavnog sata (npr. ploča, kred, kreda u
boji, grafoskop, PC računalo i LCD projektor, geometrijski pribor i dr.).

9. LITERATURA ZA UČITELJA/ICU

Ovdje treba navesti sve izvore znanja koje je učitelj(ica) koristio/la u pripremi ovog nastavnog sata, s preciznim
referencama.
 MAKROPLAN (ARTIKULACIJA SATA)

1. UVODNI DIO SATA (predviđeno trajanje u minutama)

Ovdje kronološkim redom treba navesti aktivnosti koje se odvijaju u uvodnom dijelu sata, te vrijeme
predviđeno za njihovu realizaciju. Uvodni dio sata, trajanja najviše 10 minuta, služi za fizičku i emocionalnu
pripremu učenika, aktualiziranje prethodno ostvarenih postignuća (znanja, vještine, sposobnosti), motivaciju i
najavu glavnog dijela sata. Na satu obrade novog gradiva, uvodni dio sata završava pisanjem naslova na ploču
(naslov na ploči stoji cijeli sat!).

2. GLAVNI DIO SATA (predviđeno trajanje u minutama)

Ovdje kronološkim redom treba navesti aktivnosti koje se odvijaju u glavnom dijelu sata, te vrijeme predviđeno
za njihovu realizaciju. Glavni dio sata traje najviše 30 minuta. Ovdje je uputno predvidjeti različite aktivnosti
(npr. zadatke i matematičke probleme) za učenike različitih matematičkih sposobnosti, stilova učenja i
individualnih brzina rada - zadatke za slabije učenike te dodatne zadatke za učenike većih matematičkih
sposobnosti. Dobro je predvidjeti i opcionalne zadatke (koje možda nećemo stići riješiti).

3. ZAVRŠNI DIO SATA (predviđeno trajanje u minutama)

Ovdje kronološkim redom treba navesti aktivnosti koje se odvijaju u završnom dijelu sata, te vrijeme
predviđeno za njihovu realizaciju. U ovom se dijelu zadaje domaća zadaća (obavezno zapisati na ploču, i to
uvijek na isto mjesto!), koja se obavezno prokomentira s učenicima, a nakon toga se obavlja provjera
ostvarenosti postavljenih ciljeva i zadaća nastavnog sata (završno ponavljanje putem pitanja i odgovora,
dodatnog složenijeg zadatka, nastavnog listića, kviza i sl.).

Artikulacija sata obrade novog gradiva ima sljedeću globalnu shemu:

PRIPREMA
(MOTIVACIJA)

OBRADA

PRIMJER

VJEŽBA
(ZADACI)

DOMAĆA ZADAĆA

PROVJERA OSTVARENOSTI
CILJEVA I ZADAĆA
 MIKROPLAN (DIDAKTIČKI SCENARIO)

1. UVODNI DIO SATA

2. GLAVNI DIO SATA

3. ZAVRŠNI DIO SATA

PLAN PLOČE