PIŠU:
DÂRKO BAKŠSĆ, SO "Velebit"
RANKO JALŽiĆ, SO "Željezničar"
PRISTUP OBJEKTU
f
a zadnje serpentine asfaltne ceste koja vodi na vrh Sv.
Jure (TV toranj) skrene se nizbrdo po grebenu u smjeru
sjevero-zapada. Nakon 15 minuta hoda stiže se do
mjesta gdje se od ovog grebena u smjeru sjeveroistoka
odvaja drugi greben. S njega se treba strmo spustiti u
sjevernu vrtaču (lijevo). Ispod stijene na dnu vrtače nalazi
se otvor jame koji je vidljiv tek kada se dođe na dno vrtače.
M
e^23 24
Položaj objekta: x = 4800,725N y = 6423.225E z =1590m
KRONOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
U
laz su pronašli speleolozi iz SAK Ekstrem iz
Makarske. Prve istraživačke akcije u rujnu 1998.
godine izveli su Bockovac Željko i Botica Joško kada
su na 91 m proširili prolaz mičući kamenje iz suženja u
kojem se osjećalo jako strujanje zraka. Ušli su u novu
vertikalu koja završava velikom dvoranom na 178 m, te se
spustili još jednu manju vertikalu do 197m. 10 i 11 listopada
1998. ista ekipa pojačana Sumić Viborom nastavlja
istraživanje kroz meandar došavši do suženja na 290 m.
Istraživanje je nastavljeno 11.-13 rujna 1999. godine, a u
njemu su sudjelovali: Bockovac Željko, Radić^ Nikola,
Staničić Dejan i Sumić Vibor (SAK Ekstrem), te Čučković
Zoran (SD Karlovac) i Glavaš Ivan (SK Had). Dubina do
koje je jama istražena iznosi oko 390 m, a do nje se spustio
samo Glavaš dok ga je Bockovac čekao ispred suž
enjana339m.
U 2000. godini su istraživanja nastavljena s dvije
ljetne predakcije kada su speleolozi iz SAK Ekstrem i SD
Matokit postavili jamu do 340 m dubine.
Na poziv kolega iz SAK Ekstrem iz Makarske da
zajedno nastavimo s istraživanjima jame Amfora poduzeli
smo zajedničku akciju od 13. - 1 5 listopada 2000. godine.
Cilj akcije bio je da se izradi topografski nacrt objekta, te da
se nastavi sa speleološkim istraživanjem što je i ostvareno.
Uski prolazi na 340 m i na 352 m prošireni su "Hilti"
mecima, ali posljednje suženje nije bilo niti potrebno
proširivati jer se naknadno prošlo kroz meandar nekoliko
metara više. Ušlo se u novi dio jame te se spustilo do 437 m
gdje se stalo zbog nedostatka opreme i vremena.
Na akciji su sudjelovali speleolozi iz: SAK
Ekstrem, SO Velebit, SO Željezničar, SO Dubovac, SD
Matokit i SD Krstatice.
C5RF*C3 LCJCp U^k C3B JElKnr/^
U
laz je dimenzija 6 x 8 m (visina x širina). Ulazna
vertikala, dugačka 73 m, isprekidana je s četiri police
prekrite kršom pa je nemoguće proći ovaj dio jame
bez rušenja kamenja u vertikalu. Stoga je najbolje da se
jedan po jedan speleolog spusti sve do dvorane na dnu
ulazne vertikale koja je dimenzija 30 x 16 m, U
jugozapadnoj strani ove dvorane nalazi se otvor vertikale
koja završava nakon 20 m (Bockovac, 1999), a na
sjevernoj strani dvorane nalazi se skok od 7,5 m koji vodi u
manju dvoranicu. U njenom se jugoistočnom dijelu na 91 m
dubine nalazi prolaz na tlu duljine 4 m u kojem se osjeća
jako strujanje zraka. U prolazu ima kršlja pa treba paziti da
se ne ruši u slijedeću vertikalu. Iza prolaza se prostor širi te
se dolazi na malu policu s koje se spušta 7 m do kratke
glinovite kosine, a zatim se ulazi u vertikalu od 75 m (ovo se
zajedno može uzeti kao vertikala od 82 m). Na 178 m nalazi
se druga velika dvorana dimenzija 20 x 10 m. Iz te dvorane
postoje dva prolaza koji se vrlo brzo spajaju u vertikali u
kojoj se ne spušta do dna već se priječi do police u smjeru
sjevera (13,5 m do police). Dalje se nastavlja uskim
prolazom i nakon 3 m ulazi se u novu vertikalu od 19 m.
Slijedi dvoranica u kojoj se ponovno priječi do police u
smjeru sjeverozapada. Nakon skoka od 7 m je vertikala od
36 m. Ovdje se dolazi do male dvorane na 262 m gdje je
1999 godine bio postavljen bivak. Odmah ispod bivka javlja
se i stalni vodeni tok. Pukotinom na tlu prolazi se dalje u
teže prohodni meandar sve do dubine od 352 m. Tu se
svladavaju skokovi od 6 m; 12,5 m; 5 m; 14,5 m; 6 m; 7 m; 7
m; 4,5 m; 10 m. Na 280 m se 8,5 m iznad meandra nalazi
otvor kojim se ulazi u dvoranu, dimenzija 1 8 x 7 m, s
kamenim blokovima. Ovaj dio jame završava malim
skokom od 4m (može se proći slobodno). Na 352 m je mala
dvorana s jezercem odakle kanal nastavlja uskim
meandrom prema dolje (tim putem ide vodeni tok). Tu se
nalazi teško prohodno suženje proširivano hilti mecima.
Ovo se suženje može zaobići po meandru s gornje strane i
dođe se do 30 metarske vertikale koja završava dvoranom
a ip iJ !i
iz koje se pružaju dva kanala; jedan u smjeru jugoistoka u
kojem se osjeća jako strujanje zraka (treba nastaviti s istra-
živanjem), a drugi se nastavlja prema sjeveru te se nakon
nekoliko kraćih skokova (6 m; 4 m; 5,5 m; 2m) i vertikala od
27 m i 10 m dolazi do uskog meandra gdje treba nastaviti
istraživanje.
r
BSOSPELEOLOGIJA
aunistička istraživanja koja smo proveli rezultirala su
nalazom nekoliko vrsta podzemnih životinja.
Značajan je nalaz učinio D. Lacković sakupivši brojne
kućice podzemnog puža koji pripada rodu Zospeum. O
kojoj se vrsti radi znat ćemo nakon što nam biospeleolog,
stručnjak za ove puževe, Dr. R. Slapnik iz Ljubljane obavi
determinacije. Na više mjesta u jami vidjeli smo našeg
najvećeg podzemnog pseudoškorpiona Protoneobisium
biocovense (Muller, 1931). D. Paar uspio je pronaći jedan
primjerak stonoge koji do sada nije determiniran. Uočeno
je i nekoliko endemičnih špiljskih kornjaša vrste
Speoplanes giganteus biocovensis (J. Muller, 1934).
Prema očekivanju, na dubini ispod 400 m gdje je potočić
koji protiče meandrom bogatiji vodom, pronašli smo za
Biokovo endemskog kornjaša Radziella styx (Casalle &
Jalžić, 1988). Kako su nalazišta ovog kornjaša rijetka
zanimljiv je svaki novi podatak o njegovom
rasprostranjenju. Do sada smo ovog kornjaša pronašli u
Pretnerovoj jami (Lokva), Jami Stara škola (Lokva) te u
Jami Solo (Lađena). Sigurno će se popis životinja koje žive
u Amfori promijeniti bude li prilike da se netko od
biospeleologa pridruži narednim istraživanjima. U jami je
Izmjerena i temperatura zraka na dubini 276 m, a iznosila
je4,7°C.
TOPOGRAFSKI NACRT
T
opografsko snimanje obavljeno je kompasom i
padomjerom Suunto, te 50 metarskom mjernom
vrpcom. Azimuti i vertikalni nagibi očitavani su s
preciznošću od 1°, a duljine između mjernih točaka na
decimetre. Podaci poligonskog vlaka obrađeni su u
programu Compass, a nacrt je izrađen u Corel draw 9.
Poligonski vlak ima 82 mjerne točke. Dubina objekta je 437
m, duljina 256 m, a duljina poligona 647 m. Radi
izbjegavanja grube pogreške mjerena je i dubina s tri sata
marke Casio koji su na "dnu" pokazivali dubinu 435 ili 440
m.
Dijagram azimuta kanala
.0 M.
50 M.
L _i 100 M.
' 150 M.
2 0 0 M.
.250 M.
Dijagram nagiba kanala
REZULTATI
I
zrađen je topografski nacrt cijelog objekta u M 1:500
čime je dubina jame bitno smanjena obzirom da se
stara dubina temeljila na duljini utrošenih užeta.
Istraženo je 47 m u dubinu te su pronađene nove
perspektive za nastavak istraživanja. Prikupljen je biološki
materijal.
Zahvaljujemo se domaćinima na dobro
organiziranoj akciji i srdačnom gostoprimstvu u
planinarskom domu pod Sv. Jurom, gospodinu
Cvitanoviću upravitelju parka prirode Biokovo i
sponzorima "Milka" čokolada i punionici vina Makarska.
Na zadnjoj speleološkoj akciji sudjelovali su
sljedeći speleolozi (prema abecednom redosljedu):
Bockovac Željko, Botica Joško, Pivac Jakša, Radić Nikola
(SAK Ekstrem), Bakšić Ana, Bakšić Darko, Lacković
Damir, Paar Dalibor, Radić Ivica (SO Velebit), Jalžić
Branko (SO Željezničar), Jelinić Igor (SO Dubovac),
Vuletić Ivan (SD Krstatice), Vuković Mijo (SD Matokit).
U organizaciji su pomogli: Botica Smjeli,
Božinovski Tonči i Bebić Eduard.
Literatura:
Bockovac, Ž. (1999): Speleozin, glasilo karlovačkih
speleologa, broj 12, godina VII, prosinac 1999., str 14-
15.
SUMMARY
AMFORA PIT
Between 13. and 15. of October cavers from SAK
Ekstrem, SO Velebit, SO Željezničar, SO Dubovac, SD
Matokit, SD Krstatice continued the exploration of the pit
"Amfora". During this mini-expedition, they made a
topographical survey of the pit (M 1 : 500), and
discovered that the depth of the object is much smaller
than it was previously thought (based on the length of
the ropes that were used in the pit). Furthermore, they
explored another 47 meters, so the new depth is 437 m.
Nevertheless the pit doesn't end there, because of the
discovery of several new unexplored tunnel entries. They
also collected biological material from the pit.