Professional Documents
Culture Documents
PITANJA - II KOLOKVIJ-MJERENJE U ENERGETICI G
PITANJA - II KOLOKVIJ-MJERENJE U ENERGETICI G
Pritisak okoline tj. atmosferski pritisak, odnosno pritisak kojim Zemljina atmosfera tlači Zemlju. Manometarski ili nadpritisak, odnosno višak pritiska u
odnosu na atmosferski. Vakumomoetarski ili podpritisak, manjak pritiska u odnosu na atmosferski. Apsolutni pritisak odnosno stvarni pritisak fluida.
Princip rada barometra.
Barometar radi na principu Toričelijevog pokusa. Staklenu cijev, zatvorenu na jednom kraju, napunimo živom i uronimo u posudu sa živom i odčepimo je.
Živa će se u cijevi spustiti do određene visine h u zavisnosti od vanjskog pritiska.Gustoća žive iznosi 13600 m3/kg, dok visina žive u odnosu na
atmosferski pritisak iznosi 760mm. Onda dobijemo atmosferski prtisak: Pa=pgh
Šta podrazumjevamo pod hidrostatskim pritiskom.
Pritisak uzrokovan samom težinom fluida nazivamo hidrostatskim pritiskom.
P=Pa+pgh - hidrsotatski pritisak
Koje pritiske mjerimo u strujajućim fluidima?
Statički pritisak
Ukupni ( totalni) pritisak Pt=Pst+ roV2/2
Dinamički pritisak
Princip rada U cijevnog manometra.
Sastoji se od kalibrirane cijevi savijene u obliku slova U. Mjeri razliku pritisaka pa se zove i diferencijalni manometar.
P2-P1=pgh
Obično na desni otvor djeluje atmosferski pritisak te onda U manometar služi za mjerenje relativnog pritiska.
Može pokazivati pogrešno ukoliko je baždaren na različitom mjestu, na greške utiče i promjena temperature.
Princip rada manometra sa nagnutom cijevi.
Služi za mjerenje vrlo malih pritisaka. Cijev je nagnuta pod uglom alfa ka horizontali. Kada nastupi situacija p2>p1,tečnost daleko dopire u cijev te je dužina
l velika i za male promjene pritisaka.
P2-p1=p*g*l*sin alfa
Navedite davače za mjerenje pritiska u strujajućim fluidima.
Pitova sonda,Hakenova sonda,Prandlova sonda
Princip rada i podjela deformacijskih manometara.
Deformacijski manometri rade na osnovu elastičnih deformacija materijala koji nastaje usljed razlike pritisaka.
Dijele se na manometre sa:Bourdonovom cijevi,Membranom,Mijehom
Navedite područja primjene mjerenja protoka.
Protok vode u otvorenim kanalima (HE),Protok medija za hlađenje (generator),Protok medija za podmazivanje (ležajevi),Protok pare (TE),Protok goriva
(plin),Protok zraka, dimnih plinova,Protok industrijske i pitke vode
Podjela metoda mjerenja protoka.
Mjerenje na osnovu pada pritiska na suženju cijevi,Elektrodinamičko, indukciono, mjerenje protoka,Mjerila sa plovkom,,rotametri,Ultrazvuk,Dopplerov efekt,
laserski Dopplerov anemometar,Turbinska mjerila protoka
Anemometri sa žicom,Vrtložna mjerila protoka
D1 d2
1 1
𝑝1 + 𝜌𝑣 2 1 = 𝑝2 + 𝜌𝑣 2 2
2 2
1
𝑝1 − 𝑝2 = 𝜌(𝑣 22 − 𝑣 2 1)
2
𝑣1 ∗ 𝐴1 = 𝑣2 ∗ 𝐴2
Navedite davače za mjerenje protoka koji rade na razlici statičkih pritisaka.
Sapnice,Venturijeva sapnica,Venturijeva cijev
Princip rada induktivnih mjerača protoka.
Mjerni sistem je zasnovan na tome da se u električki vodljivom fluidu koji teče kroz magnetno polje stvara električni napon. Kretanje fluida kroz magnetno
polje je analogno kretanju svitka električnog vodiča kroz magnetno polje. Da bi se izbjegla trajna polarizacija elektroda koristi se izmjenično magnetno
polje. Mjerni signal za protok je inducirana EMS sila između elektroda. EMS se određuje zakonom indukcije : EMS = k*B*D*v, gdje je B jačina magnetno
polja, D prečnik cijevi, v brzina fluida a k konstanta proporcionalnosti određena baždarenjem.