Buric - Lasic. Kolokacije U Nastavi

Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H.
2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249
Helena Burić Stručni rad Helena Burić Stručni rad

University of Waterloo UDK: 811.163.42’243:371.671 University of Waterloo UDK: 811.163.42’243:371.671
Ontario, Kanada Primljeno: 17. 07. 2012. Ontario, Kanada Primljeno: 17. 07. 2012.
Josip Lasić Josip Lasić
Odsjek za hrvatski jezik i književnost Odsjek za hrvatski jezik i književnost
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
KOLOKACIJE U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG KOLOKACIJE U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG

SAŽETAK SAŽETAK
Suvremena nastava inojezičnoga hrvatskog usredotočena je uglavnom na Suvremena nastava inojezičnoga hrvatskog usredotočena je uglavnom na
komunikacijski pristup u poučavanju. U samo središte nastavnoga procesa postavlja komunikacijski pristup u poučavanju. U samo središte nastavnoga procesa postavlja
studente i njihove potrebe. Leksički pristup pritom je težište nastavnoga procesa jer studente i njihove potrebe. Leksički pristup pritom je težište nastavnoga procesa jer
se učenje jezika pomiče s tradicionalnoga shvaćanja jezika kao skupa gramatičkih se učenje jezika pomiče s tradicionalnoga shvaćanja jezika kao skupa gramatičkih
pravila prema postavci da se jezik sastoji od leksičkih sklopova ili višečlanih jezičnih pravila prema postavci da se jezik sastoji od leksičkih sklopova ili višečlanih jezičnih
jedinica koje se mogu usvajati kao jedna riječ. Među takve leksičke sklopove ubrajaju jedinica koje se mogu usvajati kao jedna riječ. Među takve leksičke sklopove ubrajaju
se te važno mjesto zauzimaju i kolokacije. U nastavi inohrvatskoga jezika važno ih se te važno mjesto zauzimaju i kolokacije. U nastavi inohrvatskoga jezika važno ih
je znati prepoznati i iskoristiti njihov potencijal u razvijanju svih komunikacijskih je znati prepoznati i iskoristiti njihov potencijal u razvijanju svih komunikacijskih
kompetencija. U radu se definira kolokacija kao važna leksička jedinica u učenju kompetencija. U radu se definira kolokacija kao važna leksička jedinica u učenju
stranoga jezika, a kroz ekscerpirani popis kolokacija iz suvremenih udžbenika stranoga jezika, a kroz ekscerpirani popis kolokacija iz suvremenih udžbenika
inojezičnoga hrvatskog objašnjava se najčešći strukturalni tip kolokacijskih sveza u inojezičnoga hrvatskog objašnjava se najčešći strukturalni tip kolokacijskih sveza u
hrvatskom kao drugom, stranom, inom ili nasljednom jeziku. hrvatskom kao drugom, stranom, inom ili nasljednom jeziku.
Ključne riječi: inojezični hrvatski, kolokacije, leksički pristup, udžbenici Ključne riječi: inojezični hrvatski, kolokacije, leksički pristup, udžbenici
inojezičnoga hrvatskoga, usvajanje jezika inojezičnoga hrvatskoga, usvajanje jezika
0. UVOD 0. UVOD
U suvremenoj nastavi hrvatskoga jezika kao inoga jezika, tj. drugoga, stranoga i U suvremenoj nastavi hrvatskoga jezika kao inoga jezika, tj. drugoga, stranoga i
nasljednoga1 raznim se pristupima pokušava studentima olakšati i ubrzati zahtjevan nasljednoga1 raznim se pristupima pokušava studentima olakšati i ubrzati zahtjevan
proces ovladavanja stranim jezikom. Tradicionalne metode, koje u najvećem broju proces ovladavanja stranim jezikom. Tradicionalne metode, koje u najvećem broju
polaze od jezika kao strukturirana sustava gramatičkih pravila, sve se više pokazuju polaze od jezika kao strukturirana sustava gramatičkih pravila, sve se više pokazuju
nedostatnima i neefiksnima pa se suvremena nastava sve više okreće komunikacijskome nedostatnima i neefiksnima pa se suvremena nastava sve više okreće komunikacijskome
pristupu koji u središte postavlja studente i njihove potrebe. pristupu koji u središte postavlja studente i njihove potrebe.
U okviru ovakvoga pristupa u nastavi se sve više koristi i leksički pristup koji se U okviru ovakvoga pristupa u nastavi se sve više koristi i leksički pristup koji se
temelji na postavci da su gramatika i leksik u svome pisanome i govornome obliku temelji na postavci da su gramatika i leksik u svome pisanome i govornome obliku
usko isprepleteni pa im tako u nastavi treba i pristupati (usp. Lewis, 1997; Borić, usko isprepleteni pa im tako u nastavi treba i pristupati (usp. Lewis, 1997; Borić,
1 U nastavku rada koristit će se pojam inojezični kojim se opisuje hrvatski kao drugi, strani, ini i nasljedni 1 U nastavku rada koristit će se pojam inojezični kojim se opisuje hrvatski kao drugi, strani, ini i nasljedni
jezik (prema Cvikić i sur., 2009: 133). jezik (prema Cvikić i sur., 2009: 133).
233 233
Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249
2004; Boers, 2006; Bergovec, 2007). Gramatika se ne može razumjeti ili savladavati 2004; Boers, 2006; Bergovec, 2007). Gramatika se ne može razumjeti ili savladavati
bez riječi i rečenica niti se riječi i rečenice mogu učiti odvojeno od gramatike. Druga bez riječi i rečenica niti se riječi i rečenice mogu učiti odvojeno od gramatike. Druga
važna postavka na kojoj se temelji leksički pristup jest tvrdnja da se jezik sastoji od važna postavka na kojoj se temelji leksički pristup jest tvrdnja da se jezik sastoji od
blokova, tj. leksičkih sklopova ili višečlanih jezičnih jedinica koje se, ako se nastavni blokova, tj. leksičkih sklopova ili višečlanih jezičnih jedinica koje se, ako se nastavni
proces pravilno postavi, usvajaju kao jedna riječ, a potom se na višim stupnjevima proces pravilno postavi, usvajaju kao jedna riječ, a potom se na višim stupnjevima
ti isti jezični sklopovi koriste za bolje i lakše razumijevanje samih gramatičkih ti isti jezični sklopovi koriste za bolje i lakše razumijevanje samih gramatičkih
pravila. U takve leksičke sklopove, koji su i temelj leksičkoga pristupa, ubrajaju se pravila. U takve leksičke sklopove, koji su i temelj leksičkoga pristupa, ubrajaju se
konvencionalni izrazi, kolokacije, frazemi, rečenični okviri pa i cijele rečenice. konvencionalni izrazi, kolokacije, frazemi, rečenični okviri pa i cijele rečenice.
Posebno su među nabrojanima leksičkim sklopovima u stranome jeziku važne Posebno su među nabrojanima leksičkim sklopovima u stranome jeziku važne
kolokacije prije svega jer su posebna vrsta višerječnih jedinica s brojnim leksičko- kolokacije prije svega jer su posebna vrsta višerječnih jedinica s brojnim leksičko-
-semantičkim implikacijama. Kolokacije su već desetljećima predmet teorijskih -semantičkim implikacijama. Kolokacije su već desetljećima predmet teorijskih
lingvističkih istraživanja, ali i predmet interesa onih disciplina koje se bave lingvističkih istraživanja, ali i predmet interesa onih disciplina koje se bave
primijenjenom lingvistikom kao što su primjerice prevođenje, leksikografski rad i primijenjenom lingvistikom kao što su primjerice prevođenje, leksikografski rad i
nastava stranih jezika (Murica, 2010: 7). No, kolokacije su predmetom istraživanja nastava stranih jezika (Murica, 2010: 7). No, kolokacije su predmetom istraživanja
i novijih jezikoslovnih disciplina koje se bave istraživanjem tehnoloških mogućnosti i novijih jezikoslovnih disciplina koje se bave istraživanjem tehnoloških mogućnosti
obrade prirodnoga jezika (računalna lingvistika, korpusna lingvistika). Opis obrade prirodnoga jezika (računalna lingvistika, korpusna lingvistika). Opis
kolokacija na morfosintaktičkoj, leksičko-semantičkoj i pragmatičkoj razini doživio kolokacija na morfosintaktičkoj, leksičko-semantičkoj i pragmatičkoj razini doživio
je u posljednjih dvadeset godina u hrvatskoj lingvistici značajan pomak. Kolokacije je u posljednjih dvadeset godina u hrvatskoj lingvistici značajan pomak. Kolokacije
su u svim jezicima mnogobrojne, kako u pisanome tako i u govornome, i pojavljuju su u svim jezicima mnogobrojne, kako u pisanome tako i u govornome, i pojavljuju
se u uvijek istoj, unaprijed zadanoj, svezi među riječima što u nastavi stranoga se u uvijek istoj, unaprijed zadanoj, svezi među riječima što u nastavi stranoga
jezika omogućava studentima da ih brzo zamijete i relativno lako usvoje. Zato je u jezika omogućava studentima da ih brzo zamijete i relativno lako usvoje. Zato je u
suvremenoj nastavi inojezičnoga hrvatskoga važno znati iskoristiti njihov potencijal, suvremenoj nastavi inojezičnoga hrvatskoga važno znati iskoristiti njihov potencijal,
a da bi se to postiglo važno je odabirati ili stvoriti odgovarajuće prikladne jezične a da bi se to postiglo važno je odabirati ili stvoriti odgovarajuće prikladne jezične
materijale u kojima se leksemi i leksički sklopovi koriste kontekstualno, dakle, u materijale u kojima se leksemi i leksički sklopovi koriste kontekstualno, dakle, u
tekst se uvode kao dio konteksta u kojima se i inače koriste. O tome je nužno voditi tekst se uvode kao dio konteksta u kojima se i inače koriste. O tome je nužno voditi
računa pri pisanju udžbenika za učenje inojezičnoga hrvatskog. U radu se daje pregled računa pri pisanju udžbenika za učenje inojezičnoga hrvatskog. U radu se daje pregled
i analiza kolokacija ekscerpiranih iz triju suvremenih udžbenika inojezičnoga nastalih i analiza kolokacija ekscerpiranih iz triju suvremenih udžbenika inojezičnoga nastalih
u razdoblju od 1994. do 2009. godine od kojih su dva udžbenika dvojezična, tiskana u razdoblju od 1994. do 2009. godine od kojih su dva udžbenika dvojezična, tiskana
na engleskom govornom području (Kanada i Sjedinjene Američke Države), a jedan na engleskom govornom području (Kanada i Sjedinjene Američke Države), a jedan
je jednojezičan i tiskan je u Republici Hrvatskoj. U analizi udžbenika razmotrit će se je jednojezičan i tiskan je u Republici Hrvatskoj. U analizi udžbenika razmotrit će se
primjenjivost kolokacija u procesu usvajanja stranoga jezika. primjenjivost kolokacija u procesu usvajanja stranoga jezika.
1. TEORIJSKO RAZMATRANJE 1. TEORIJSKO RAZMATRANJE

Kolokacije su sveze dviju ili više riječi koje se u obliku čvrste semantičke veze Kolokacije su sveze dviju ili više riječi koje se u obliku čvrste semantičke veze
pojavljuju u sintagmatskome nizu. Iako su veoma važne u učenju stranoga jezika, nisu pojavljuju u sintagmatskome nizu. Iako su veoma važne u učenju stranoga jezika, nisu
još uvijek dovoljno proučene, a primjećuju se i velike razlike u njihovu terminološkom još uvijek dovoljno proučene, a primjećuju se i velike razlike u njihovu terminološkom
određenju. Mnogi autori pojmu kolokacije daju različitu širinu te ih različito tumače. određenju. Mnogi autori pojmu kolokacije daju različitu širinu te ih različito tumače.
Nužno je, međutim, naglasiti da je kolokacije potrebno jasno razgraničiti od Nužno je, međutim, naglasiti da je kolokacije potrebno jasno razgraničiti od
slobodnih sintagmi s jedne i od frazema s druge strane. Kolokacija je leksička sveza slobodnih sintagmi s jedne i od frazema s druge strane. Kolokacija je leksička sveza
234 234
unutarnjim ustrojstvom ograničenija od slobodnih sintagmi, ali istodobno i slobodnija unutarnjim ustrojstvom ograničenija od slobodnih sintagmi, ali istodobno i slobodnija
od idiomatskih, odnosno frazeoloških sklopova. od idiomatskih, odnosno frazeoloških sklopova.
Kolokacije karakterizira i mala paradigmatska zamjenjivost njihovih članova, Kolokacije karakterizira i mala paradigmatska zamjenjivost njihovih članova,
dok, s druge strane, slobodne sintagme tvore sveze neograničenoga značenjskog dok, s druge strane, slobodne sintagme tvore sveze neograničenoga značenjskog
potencijala (usp. Pritchard, 1998; Borić, 2002; Blagus Bartolec, 2008). Važno je potencijala (usp. Pritchard, 1998; Borić, 2002; Blagus Bartolec, 2008). Važno je
istaknuti kako i kod jednih i kod drugih, za razliku od frazema, njihovo značenje leži istaknuti kako i kod jednih i kod drugih, za razliku od frazema, njihovo značenje leži
u samome odnosu sastavnica ovakvih sveza riječi. u samome odnosu sastavnica ovakvih sveza riječi.
Ovo razgraničenje između pojmova slobodne sintagme, kolokacije i frazema Ovo razgraničenje između pojmova slobodne sintagme, kolokacije i frazema
moguće je jasnije razjasniti na primjeru korištenja leksema jezik. Sveze riječi moguće je jasnije razjasniti na primjeru korištenja leksema jezik. Sveze riječi
poput lijepi jezik, zanimljivi jezik, hrvatski jezik, francuski jezik, razumljivi jezik poput lijepi jezik, zanimljivi jezik, hrvatski jezik, francuski jezik, razumljivi jezik
itd. slobodne su sintagme jer je stupanj zamjenjivosti jedne ili druge sastavnice itd. slobodne su sintagme jer je stupanj zamjenjivosti jedne ili druge sastavnice
izrazito visok. Leksičke sveze poput materinski jezik, strani jezik, nasljedni jezik, izrazito visok. Leksičke sveze poput materinski jezik, strani jezik, nasljedni jezik,
većinski jezik, manjinski jezik, službeni jezik2 ili pak ovladati jezikom jesu kolokacije većinski jezik, manjinski jezik, službeni jezik2 ili pak ovladati jezikom jesu kolokacije
jer jedna sastavnica zadržava svoje primarno značenje, a druga ga konkretizira. jer jedna sastavnica zadržava svoje primarno značenje, a druga ga konkretizira.
Također, nabrojane sveze riječi imaju čvrsto, nedvosmisleno značenje te jezičnu i Također, nabrojane sveze riječi imaju čvrsto, nedvosmisleno značenje te jezičnu i
semantičku kompaktnost, izrazito visok stupanj čestotnosti3 i u većoj su ili manjoj semantičku kompaktnost, izrazito visok stupanj čestotnosti3 i u većoj su ili manjoj
mjeri frazeologizirane. mjeri frazeologizirane.
Međutim, za razliku od frazema, njihovo značenje proizlazi iz odnosa njihovih Međutim, za razliku od frazema, njihovo značenje proizlazi iz odnosa njihovih
sastavnica, iako se u određenoj mjeri može govoriti i o izlijevanju značenja u sastavnica, iako se u određenoj mjeri može govoriti i o izlijevanju značenja u
međuprostor, dakle, o međuuvjetovanosti sastavnica koje u točno određenome međuprostor, dakle, o međuuvjetovanosti sastavnica koje u točno određenome
suoodnosu imaju i pomalo izmijenjeno značenje (primjerice službeni jezik nije suoodnosu imaju i pomalo izmijenjeno značenje (primjerice službeni jezik nije
samo zbroj sastavnica, već istodobno i zbroj njihova međusobnog prelijevanja i samo zbroj sastavnica, već istodobno i zbroj njihova međusobnog prelijevanja i
stvaranja jezičnoga amalgama s jasnim i nedvosmislenim značenjem). Kolokacije su stvaranja jezičnoga amalgama s jasnim i nedvosmislenim značenjem). Kolokacije su
frazeologizirane i u većoj ili manjoj mjeri se odupiru intervencijama, a to ponekad ide frazeologizirane i u većoj ili manjoj mjeri se odupiru intervencijama, a to ponekad ide
do tog stupnja da se zamjena jedne sastavnice sinonimom ili sličnom riječi doživljava do tog stupnja da se zamjena jedne sastavnice sinonimom ili sličnom riječi doživljava
kao pogrješka pa će se tako majčinski jezik u odnosu na materinski jezik doživjeti kao kao pogrješka pa će se tako majčinski jezik u odnosu na materinski jezik doživjeti kao
pogrješka. pogrješka.
Kolokacije su izuzetno važne posebice pri učenju novoga jezika i predstavljaju Kolokacije su izuzetno važne posebice pri učenju novoga jezika i predstavljaju
zanimljivo lingvističko područje. Ovdje se ponovo treba vratiti na važan uvjet javljanja zanimljivo lingvističko područje. Ovdje se ponovo treba vratiti na važan uvjet javljanja
kolokacije u jeziku, a to je čestotnost, odnosno ponavljanje određenih riječi u uvijek kolokacije u jeziku, a to je čestotnost, odnosno ponavljanje određenih riječi u uvijek
istoj kombinaciji koje potom memetički ostaju zalijepljene zajedno u svijesti učenika. istoj kombinaciji koje potom memetički ostaju zalijepljene zajedno u svijesti učenika.
Proizlaze, dakle, iz čestotnosti pojavljivanja, ali istodobno i iz frazeologiziranosti. Proizlaze, dakle, iz čestotnosti pojavljivanja, ali istodobno i iz frazeologiziranosti.
Izrazi su poput, primjerice, jezikova juha, zli jezici, oštar jezik, zajednički jezik, Izrazi su poput, primjerice, jezikova juha, zli jezici, oštar jezik, zajednički jezik,
dugačak jezik frazemi. Značenje im ne izvodimo iz konkretnoga značenja sastavnica dugačak jezik frazemi. Značenje im ne izvodimo iz konkretnoga značenja sastavnica
i njihova suodnosa. Njihovo značenje ima metaforički, konotativni i simbolički i njihova suodnosa. Njihovo značenje ima metaforički, konotativni i simbolički
potencijal, a sveze su između riječi čvrste, gotovo fosilizirane. Može se kazati da potencijal, a sveze su između riječi čvrste, gotovo fosilizirane. Može se kazati da
2 Više u: Čilaš Mikulić, M. i sur. (2011:155). 2 Više u: Čilaš Mikulić, M. i sur. (2011:155).
3 O čestotnosti u inojezičnom hrvatskom više u Jelaska, Z. i Kolaković, Z. (2009: 59-76). 3 O čestotnosti u inojezičnom hrvatskom više u Jelaska, Z. i Kolaković, Z. (2009: 59-76).
235 235
je netko do kraja savladao jedan strani jezik tek onda kada je savladao i njegovu je netko do kraja savladao jedan strani jezik tek onda kada je savladao i njegovu
frazeologiju kao jezičnu pojavu koja ne izvire samo iz gramatičke, sintaktičke ili frazeologiju kao jezičnu pojavu koja ne izvire samo iz gramatičke, sintaktičke ili
semantičke i čisto jezične logike, već predstavlja sociolingvističku, povijesnu, semantičke i čisto jezične logike, već predstavlja sociolingvističku, povijesnu,
kulturnu, tradicijsku i na kraju metaforičku i kreativnu dimenziju određenoga jezika. kulturnu, tradicijsku i na kraju metaforičku i kreativnu dimenziju određenoga jezika.
Isto se tako može kazati i za kolokacije jer će gramatički ispravna rečenica ipak Isto se tako može kazati i za kolokacije jer će gramatički ispravna rečenica ipak
zvučati pogrješno ako u njoj nije upotrijebljena ispravna kolokacija. zvučati pogrješno ako u njoj nije upotrijebljena ispravna kolokacija.
Sam naziv kolokacija potječe iz britanskoga kontekstualizma koji polazi od Sam naziv kolokacija potječe iz britanskoga kontekstualizma koji polazi od
metodološkoga načela da pri istraživanju jezika treba istraživati prije svega jezičnu metodološkoga načela da pri istraživanju jezika treba istraživati prije svega jezičnu
uporabu (Stojić, Murica, 2010:112). Pojam kolokacija u lingvistici je relativno mlad uporabu (Stojić, Murica, 2010:112). Pojam kolokacija u lingvistici je relativno mlad
pojam koji se u ovome znanstvenome području prvi put javlja tek pedesetih godina pojam koji se u ovome znanstvenome području prvi put javlja tek pedesetih godina
prošloga stoljeća. prošloga stoljeća.
Ocem kolokacije smatra se John Rupert Firth, britanski lingvist koji je prvi Ocem kolokacije smatra se John Rupert Firth, britanski lingvist koji je prvi
upotrijebio taj pojam u lingvističkome smislu u radu Modes of meaning 1951. godine. upotrijebio taj pojam u lingvističkome smislu u radu Modes of meaning 1951. godine.
U okviru kontekstualističkoga promatranja jezika izradio je model jezičnoga opisa U okviru kontekstualističkoga promatranja jezika izradio je model jezičnoga opisa
u kojemu spominje i kolokacijsku razinu. Firth nije dao preciznu definiciju pojma u kojemu spominje i kolokacijsku razinu. Firth nije dao preciznu definiciju pojma
kolokacije kao ni nužne kriterije klasificiranja. Nastojao ih je klasificirati prema kolokacije kao ni nužne kriterije klasificiranja. Nastojao ih je klasificirati prema
učestalosti pojavljivanja pa je tako razlikovao uobičajene i okazionalne kolokacije. Iz učestalosti pojavljivanja pa je tako razlikovao uobičajene i okazionalne kolokacije. Iz
njegove teorije proizlazi da se u uobičajene kolokacije ubrajaju i kombinacije riječi njegove teorije proizlazi da se u uobičajene kolokacije ubrajaju i kombinacije riječi
čije se sastavnice mogu pojavljivati međusobno udružene bez ograničenja dok se pod čije se sastavnice mogu pojavljivati međusobno udružene bez ograničenja dok se pod
okazionalne kolokacije ubrajaju kombinacije riječi koje se mogu zajedno pojavljivati okazionalne kolokacije ubrajaju kombinacije riječi koje se mogu zajedno pojavljivati
samo u određenim kontekstima. Zbog Firthove preširoke i pomalo maglovite definicije samo u određenim kontekstima. Zbog Firthove preširoke i pomalo maglovite definicije
s jedne strane te zbog maloga broja radova koji su se bavili grupiranjem riječi u s jedne strane te zbog maloga broja radova koji su se bavili grupiranjem riječi u
kolokativnome smislu s druge strane, kolokacije su se ozbiljnije počele uzimati u kolokativnome smislu s druge strane, kolokacije su se ozbiljnije počele uzimati u
lingvistička istraživanja tek šezdesetih godina. Od izuzetnoga značaja za istraživanje lingvistička istraživanja tek šezdesetih godina. Od izuzetnoga značaja za istraživanje
kolokacija bilo je uvođenje računalne tehnologije u lingvistička istraživanja. kolokacija bilo je uvođenje računalne tehnologije u lingvistička istraživanja.
Još 1961. godine Halliday je definirao kolokacije kao sintagmatske sveze riječi Još 1961. godine Halliday je definirao kolokacije kao sintagmatske sveze riječi
koje se u značajnijoj mjeri pojavljuju u jeziku jedna pored druge (Berry-Roghe, koje se u značajnijoj mjeri pojavljuju u jeziku jedna pored druge (Berry-Roghe,
1973). On je definirao pojam značajna uvjetovanost (eng. significant collocation) na 1973). On je definirao pojam značajna uvjetovanost (eng. significant collocation) na
osnovi vođenja statistike koja je pokazala visok stupanj vjerojatnosti da se neke riječi osnovi vođenja statistike koja je pokazala visok stupanj vjerojatnosti da se neke riječi
supojavljuju, a zamijetio je i da je uočena vjerojatnost veća od puke slučajnosti. Dao supojavljuju, a zamijetio je i da je uočena vjerojatnost veća od puke slučajnosti. Dao
je i matematičku formulu izračuna, a tu formulu nadopunio je Hoel 1962. godine. je i matematičku formulu izračuna, a tu formulu nadopunio je Hoel 1962. godine.
Sama formula trebala je služiti utvrđivanju je li razlika između promatrane i očekivane Sama formula trebala je služiti utvrđivanju je li razlika između promatrane i očekivane
frekvencije statistički dovoljno značajna. Formula je dokazala kako kolokacije u frekvencije statistički dovoljno značajna. Formula je dokazala kako kolokacije u
velikoj mjeri korespondiraju s ljudskom semantičkom intuicijom. velikoj mjeri korespondiraju s ljudskom semantičkom intuicijom.
U svakom slučaju, istraživanja su se šezdesetih i sedamdesetih godina kolokacijama U svakom slučaju, istraživanja su se šezdesetih i sedamdesetih godina kolokacijama
bavila najviše u smislu čestotnosti (statistically significant collocations). bavila najviše u smislu čestotnosti (statistically significant collocations).
No, već sedamdesetih godina mnogi lingvisti istraživanjima su ovakvih sveza među No, već sedamdesetih godina mnogi lingvisti istraživanjima su ovakvih sveza među
riječima dali nov značaj i shvatili kako važnost istraživanja nije samo utvrđivanje riječima dali nov značaj i shvatili kako važnost istraživanja nije samo utvrđivanje
236 236
sintagmatskoga seta sveza među riječima već i proširivanje teorije na način da se sintagmatskoga seta sveza među riječima već i proširivanje teorije na način da se
uključi i paradigmatska komponenta, odnosno da semantičko polje bude uključeno u uključi i paradigmatska komponenta, odnosno da semantičko polje bude uključeno u
cijelu teoriju. cijelu teoriju.
Do današnjih dana pojam kolokacije nije do kraja preciziran i u svezi s time postoje Do današnjih dana pojam kolokacije nije do kraja preciziran i u svezi s time postoje
brojna neslaganja i različita tumačenja, a posebice u smislu širine jezičnoga prostora brojna neslaganja i različita tumačenja, a posebice u smislu širine jezičnoga prostora
koji taj pojam pokriva. Tako jedni smatraju da je to jezična pojava koja se povezuje s koji taj pojam pokriva. Tako jedni smatraju da je to jezična pojava koja se povezuje s
tipičnom, konvecionalnom i rekurentnom vrstom kombinacije leksema, a drugi, pak, tipičnom, konvecionalnom i rekurentnom vrstom kombinacije leksema, a drugi, pak,
smatraju da je to svaka sveza riječi koja je semantički i sintaktički kompatibilna. smatraju da je to svaka sveza riječi koja je semantički i sintaktički kompatibilna.
2. (NE)DEFINIRANOST KOLOKACIJA U HRVATSKOJ 2. (NE)DEFINIRANOST KOLOKACIJA U HRVATSKOJ

LINGVISTICI LINGVISTICI
U hrvatskoj literaturi uz naziv kolokacija koriste se i drugi nazivi poput: sveza riječi, U hrvatskoj literaturi uz naziv kolokacija koriste se i drugi nazivi poput: sveza riječi,
kolokacijska sveza, leksička jedinica, leksička sveza, sintagmatska sveza, sintagmatski kolokacijska sveza, leksička jedinica, leksička sveza, sintagmatska sveza, sintagmatski
niz, leksičko slaganje i dr. Hrvatski lingvisti pojam kolokacije najčešće poimaju kroz niz, leksičko slaganje i dr. Hrvatski lingvisti pojam kolokacije najčešće poimaju kroz
dva kriterija: s jedne strane kroz učestalo udruživanje leksema u sintagme i s druge dva kriterija: s jedne strane kroz učestalo udruživanje leksema u sintagme i s druge
strane kroz njihov značenjski potencijal. Vladimir Ivir (1992-1993: 181) definira ih strane kroz njihov značenjski potencijal. Vladimir Ivir (1992-1993: 181) definira ih
kao susmještaj, odnosno suprotstavljanje ili kombiniranje riječi u sintagmatskome kao susmještaj, odnosno suprotstavljanje ili kombiniranje riječi u sintagmatskome
nizu. Riječi ulaze u kolokacije sa svojim konkretnim, jezgrenim značenjem da bi u nizu. Riječi ulaze u kolokacije sa svojim konkretnim, jezgrenim značenjem da bi u
samoj kolokaciji poprimile konkretno, specificirano značenje. Mario Brdar (2000: 35) samoj kolokaciji poprimile konkretno, specificirano značenje. Mario Brdar (2000: 35)
upozorava na prepletanje kolokacije i valencije i to na primjeru predikativnih pridjeva upozorava na prepletanje kolokacije i valencije i to na primjeru predikativnih pridjeva
u engleskome jeziku. u engleskome jeziku.
Novija istraživanja sve više promatraju kolokacije kao sveze riječi temeljene na Novija istraživanja sve više promatraju kolokacije kao sveze riječi temeljene na
značenjskoj povezanosti samostalnih sastavnica koje u svezi konkretiziraju svoje značenjskoj povezanosti samostalnih sastavnica koje u svezi konkretiziraju svoje
značenje (usp. Blagus Bartolec, 2008: 10). Bernardina Petrović (2008) precizirala je značenje (usp. Blagus Bartolec, 2008: 10). Bernardina Petrović (2008) precizirala je
semantičku ulogu kolokacija i s pravom navodi kako su one čvršći i restriktivniji semantičku ulogu kolokacija i s pravom navodi kako su one čvršći i restriktivniji
spoj od slobodnih sintagmi i da ih od njih treba razlikovati. Marija Turk (2010: 537) spoj od slobodnih sintagmi i da ih od njih treba razlikovati. Marija Turk (2010: 537)
pri opisu kolokacija naglasak također stavlja na značenjski aspekt iznoseći da one pri opisu kolokacija naglasak također stavlja na značenjski aspekt iznoseći da one
imaju samostalno i cjelovito značenje u usporedbi sa svojim sastavnicama. Drugi, imaju samostalno i cjelovito značenje u usporedbi sa svojim sastavnicama. Drugi,
pak, lingvisti pod kolokacijama podrazumijevaju posebnu vrstu višečlanih leksičkih pak, lingvisti pod kolokacijama podrazumijevaju posebnu vrstu višečlanih leksičkih
jedinica (Pritchard, 1998: 285), odnosno posebnu vrstu čvršće povezanih riječi čije jedinica (Pritchard, 1998: 285), odnosno posebnu vrstu čvršće povezanih riječi čije
se sastavnice povezuju jednostavno na osnovi sposobnosti riječi da se kombiniraju s se sastavnice povezuju jednostavno na osnovi sposobnosti riječi da se kombiniraju s
drugim riječima (Karačić, 2001: 368). drugim riječima (Karačić, 2001: 368).
Može se, a na temelju obavljenih istraživanja kolokacija, zaključiti da u Može se, a na temelju obavljenih istraživanja kolokacija, zaključiti da u
kroatističkom promatranju kolokacija prevladava semantički aspekt. Kada se usporede kroatističkom promatranju kolokacija prevladava semantički aspekt. Kada se usporede
kolokacije hrvatskoga jezika s kolokacijama drugih jezika, zapažaju se razlike koje kolokacije hrvatskoga jezika s kolokacijama drugih jezika, zapažaju se razlike koje
se temelje na konvenciji pa i taj element treba uzeti u obzir pri definiranju kolokacija. se temelje na konvenciji pa i taj element treba uzeti u obzir pri definiranju kolokacija.
237 237
3. KOLOKACIJE, SLOBODNE SINTAGME I FRAZEMI 3. KOLOKACIJE, SLOBODNE SINTAGME I FRAZEMI

Kao što je već i navedeno, kolokacije treba razgraničiti od slobodnih sintagmi Kao što je već i navedeno, kolokacije treba razgraničiti od slobodnih sintagmi
s jedne i frazema s druge strane. Neda Borić (1997: 72) u semantičkome smislu s jedne i frazema s druge strane. Neda Borić (1997: 72) u semantičkome smislu
kolokacije postavlja negdje na pola puta između slobodnih sintagmi i frazema i kolokacije postavlja negdje na pola puta između slobodnih sintagmi i frazema i
kaže da su kolokacije čvršće i selektivno ograničenije od slobodnih kombinacija, kaže da su kolokacije čvršće i selektivno ograničenije od slobodnih kombinacija,
ali su slobodnije od idiomatskih, odnosno frazeoloških sklopova. Pri tome se ne ali su slobodnije od idiomatskih, odnosno frazeoloških sklopova. Pri tome se ne
treba obazirati na kriterij zamjenjivosti pojedinih sastavnica kolokacije jer se kod treba obazirati na kriterij zamjenjivosti pojedinih sastavnica kolokacije jer se kod
većine kolokacija jedan član ipak može zamijeniti sinonimnim izrazom, a da na većine kolokacija jedan član ipak može zamijeniti sinonimnim izrazom, a da na
značenjskome planu sveza riječi zadrži svoje prvotno značenje. Takav postupak ipak značenjskome planu sveza riječi zadrži svoje prvotno značenje. Takav postupak ipak
u konačnici redovito rezultira višečlanim izrazima koji se doživljavaju kao stanovita u konačnici redovito rezultira višečlanim izrazima koji se doživljavaju kao stanovita
pogrješka jer se time lomi konvencija, mijenja se izraz koji možda i jest sastavljen od pogrješka jer se time lomi konvencija, mijenja se izraz koji možda i jest sastavljen od
više sastavnica, ali koje se na podsvjesnoj razini doživljavaju i čuju kao jedna riječ. više sastavnica, ali koje se na podsvjesnoj razini doživljavaju i čuju kao jedna riječ.
Kolokacije čini posve posebnom jezičnom pojavom prelijevanje značenja sastavnica Kolokacije čini posve posebnom jezičnom pojavom prelijevanje značenja sastavnica
u međuprostor, čime dolazi do svojevrsnoga lomljenja dvaju ili više pojmova u novi u međuprostor, čime dolazi do svojevrsnoga lomljenja dvaju ili više pojmova u novi
cjeloviti i konkretizirani izraz. Čestom uporabom, bilo u različitim vrstama literature cjeloviti i konkretizirani izraz. Čestom uporabom, bilo u različitim vrstama literature
ili u govoru, taj izraz poprima značenje jedne jedine riječi koju govornici toga jezika ili u govoru, taj izraz poprima značenje jedne jedine riječi koju govornici toga jezika
i doživljavaju kao jednu riječ s jednim značenjem, odnosno kao oznaku za jedan i doživljavaju kao jednu riječ s jednim značenjem, odnosno kao oznaku za jedan
predmet, jedan pojam ili jednu pojavu. predmet, jedan pojam ili jednu pojavu.
Kada je riječ o razgraničavanju kolokacija od frazema, osim metaforičnoga, Kada je riječ o razgraničavanju kolokacija od frazema, osim metaforičnoga,
idiomatičnoga značenja koje frazemi nose, a kolokacije ne, važno je istaknuti i idiomatičnoga značenja koje frazemi nose, a kolokacije ne, važno je istaknuti i
stabilnost pojavljivanja uvijek istih, točno određenih sastavnica te reproduktivnost. stabilnost pojavljivanja uvijek istih, točno određenih sastavnica te reproduktivnost.
Frazemi se ne reproduciraju nanovo već se, kao čvrste sveze pohranjene u mozgu, Frazemi se ne reproduciraju nanovo već se, kao čvrste sveze pohranjene u mozgu,
samoreproduciraju (Stojić, Murica, 2010: 114). samoreproduciraju (Stojić, Murica, 2010: 114).
Kolokacije, za razliku od frazema, ne moraju u rečenici stajati jedne pored drugih, Kolokacije, za razliku od frazema, ne moraju u rečenici stajati jedne pored drugih,
već se između njih mogu naći druge sintaktičke jedinice. Katkad u kolokacijski odnos već se između njih mogu naći druge sintaktičke jedinice. Katkad u kolokacijski odnos
ne ulaze s jasnim i konkretnim značenjem, nego nose stanovitu dozu metaforičnosti. ne ulaze s jasnim i konkretnim značenjem, nego nose stanovitu dozu metaforičnosti.
Često se razlikuju od jezika do jezika pa ih je moguće okarakterizirati kroz individualnu Često se razlikuju od jezika do jezika pa ih je moguće okarakterizirati kroz individualnu
osebujnost jezičnoga znaka4. Kolokacije treba razlikovati i od konvencionalnih izraza osebujnost jezičnoga znaka4. Kolokacije treba razlikovati i od konvencionalnih izraza
u koje se ubrajaju pozdravi, uljudni izrazi, izrazi korisni u pojedinim predvidljivim u koje se ubrajaju pozdravi, uljudni izrazi, izrazi korisni u pojedinim predvidljivim
situacijama (primjerice samo trenutak, kako ste, dobar dan, dobro došli). Njima je situacijama (primjerice samo trenutak, kako ste, dobar dan, dobro došli). Njima je
temelj pragmatika i svrha im je olakšati komunikaciju u prepoznatljivim govornim temelj pragmatika i svrha im je olakšati komunikaciju u prepoznatljivim govornim
situacijama (Bergovec, 2007: 56). I kolokacije i frazemi su, dakle, sveze najmanje situacijama (Bergovec, 2007: 56). I kolokacije i frazemi su, dakle, sveze najmanje
dviju riječi koje se učestalo supojavljuju, a kao glavni kriterij razlikovanja može dviju riječi koje se učestalo supojavljuju, a kao glavni kriterij razlikovanja može
se uzeti idiomatičnost frazema u odnosu na kolokacije. Međutim, i u ovoj podjeli se uzeti idiomatičnost frazema u odnosu na kolokacije. Međutim, i u ovoj podjeli
treba imati na umu činjenicu kako ni ovaj kriterij nije apsolutan budući da ponekad i treba imati na umu činjenicu kako ni ovaj kriterij nije apsolutan budući da ponekad i
kolokacija može nositi preneseno značenje u određenoj mjeri. kolokacija može nositi preneseno značenje u određenoj mjeri.
4 Engleski jezik osebujnost jezičnoga znaka u nekom jeziku opisuje sintagmom idiosyncratic symbols, 4 Engleski jezik osebujnost jezičnoga znaka u nekom jeziku opisuje sintagmom idiosyncratic symbols,
što je vrlo teško prevedivo na hrvatski jezik. što je vrlo teško prevedivo na hrvatski jezik.
238 238
4. STRUKTURA KOLOKACIJA 4. STRUKTURA KOLOKACIJA

Pored neusustavljenog definiranja pojma kolokacije, vidljiva je također i Pored neusustavljenog definiranja pojma kolokacije, vidljiva je također i
neusustavljenost u nazivlju sastavnica kolokacija. U literaturi na hrvatskome jeziku neusustavljenost u nazivlju sastavnica kolokacija. U literaturi na hrvatskome jeziku
za bazu se koriste nazivi osnova (Petrović, 2007), ključna riječ (Pritchard, 1998), za bazu se koriste nazivi osnova (Petrović, 2007), ključna riječ (Pritchard, 1998),
osnovna natuknica (Mihaljević, 1991) ili ključni element (Borić, 2002). Baza je osnovna natuknica (Mihaljević, 1991) ili ključni element (Borić, 2002). Baza je
sastavnica koja nosi primarno značenje, a kolokator je sastavnica koja to značenje sastavnica koja nosi primarno značenje, a kolokator je sastavnica koja to značenje
konkretizira. Međutim istraživanja u korpusnoj lingvistici pokazala su da ovakvo konkretizira. Međutim istraživanja u korpusnoj lingvistici pokazala su da ovakvo
poimanje ima nedostataka jer sastavnice katkad mogu zamijeniti mjesto pa ono što je poimanje ima nedostataka jer sastavnice katkad mogu zamijeniti mjesto pa ono što je
baza može postati kolokator i obratno. baza može postati kolokator i obratno.
Kada je u pitanju struktura kolokacija u hrvatskome jeziku još uvijek izostaje Kada je u pitanju struktura kolokacija u hrvatskome jeziku još uvijek izostaje
sustavni prikaz struktura mogućih u hrvatskome jeziku. Sa sigurnošću se može sustavni prikaz struktura mogućih u hrvatskome jeziku. Sa sigurnošću se može
ustvrditi da kolokacije mogu biti dvočlane i višečlane, da su sastavljene od imenica, ustvrditi da kolokacije mogu biti dvočlane i višečlane, da su sastavljene od imenica,
glagola, pridjeva i priloga te da se u okviru njih pojavljuju i suznačnice. Za svrhu glagola, pridjeva i priloga te da se u okviru njih pojavljuju i suznačnice. Za svrhu
analize kolokacija u inojezičnome hrvatskom korištena je podjela kolokacija u analize kolokacija u inojezičnome hrvatskom korištena je podjela kolokacija u
četiri kategorije (Petrović, 2008: 31-38). No, kako se u udžbenicima inojezičnoga četiri kategorije (Petrović, 2008: 31-38). No, kako se u udžbenicima inojezičnoga
hrvatskoga pojavljuju i kolokacije sastavljene od dviju imenica, i ta strukturna hrvatskoga pojavljuju i kolokacije sastavljene od dviju imenica, i ta strukturna
kategorija dodana je navedenoj podjeli. Dakle, kolokacije u udžbenicima inojezičnoga kategorija dodana je navedenoj podjeli. Dakle, kolokacije u udžbenicima inojezičnoga
hrvatskoga svrstane su u pet kategorija. Predlaže se i podjela višečlanih kolokacija na hrvatskoga svrstane su u pet kategorija. Predlaže se i podjela višečlanih kolokacija na
višečlane imenske, tj. višečlane kolokacije s imenskom glavom i višečlane glagolske, višečlane imenske, tj. višečlane kolokacije s imenskom glavom i višečlane glagolske,
tj. višečlane kolokacije s glagolskom glavom, kao u (1). tj. višečlane kolokacije s glagolskom glavom, kao u (1).
(1) (1)
• pridjev + imenica (PI) (npr. crni kruh, robna kuća, stručni rad); • pridjev + imenica (PI) (npr. crni kruh, robna kuća, stručni rad);
• glagol + imenica (GI) (npr. uzeti maha, pokazati znanje, spriječiti bolest); • glagol + imenica (GI) (npr. uzeti maha, pokazati znanje, spriječiti bolest);
• prilog + glagol (PG) (npr. učiti napamet, brzo odreagirati, spretno ruko- • prilog + glagol (PG) (npr. učiti napamet, brzo odreagirati, spretno ruko-
vati); vati);
• višečlane kolokacije (VK) (npr. razmišljati svojom glavom, imati jasan • višečlane kolokacije (VK) (npr. razmišljati svojom glavom, imati jasan
stav, doći u zadnji čas); stav, doći u zadnji čas);
• višečlane imenske kolokacije (VIK) (npr. pasta za zube, majica dugih • višečlane imenske kolokacije (VIK) (npr. pasta za zube, majica dugih
rukava); rukava);
• višečlane glagolske kolokacije (VGK) (npr. razmišljati svojom glavom, • višečlane glagolske kolokacije (VGK) (npr. razmišljati svojom glavom,
imati jasan stav); imati jasan stav);
• imenica + imenica (II) (npr. škola skijanja, park prirode, zbirka pjesama). • imenica + imenica (II) (npr. škola skijanja, park prirode, zbirka pjesama).
5. LEKSIČKI PRISTUP U NASTAVI INOJEZIČNOGA 5. LEKSIČKI PRISTUP U NASTAVI INOJEZIČNOGA

HRVAtSKOgA HRVAtSKOgA
Tradicionalne metode poučavanja i usvajanja stranoga jezika, u kojima je naglasak Tradicionalne metode poučavanja i usvajanja stranoga jezika, u kojima je naglasak
na jeziku kao strukturiranu sustavu gramatičkih uzoraka, pokazale su se nedovoljnima na jeziku kao strukturiranu sustavu gramatičkih uzoraka, pokazale su se nedovoljnima
da bi ispunile zahtjeve i očekivanja odraslih studenata jezika (Pavlin, 2006: 92) pa da bi ispunile zahtjeve i očekivanja odraslih studenata jezika (Pavlin, 2006: 92) pa
239 239
je u suvremenim pristupima naglasak na komunikaciji i prilagodbi nastavnoga je u suvremenim pristupima naglasak na komunikaciji i prilagodbi nastavnoga
procesa potrebama i očekivanjima studenata (Bergovec, 2007: 53). Jedan od takvih procesa potrebama i očekivanjima studenata (Bergovec, 2007: 53). Jedan od takvih
pristupa zasigurno je leksički pristup poučavanju. Njime se velikim dijelom napušta pristupa zasigurno je leksički pristup poučavanju. Njime se velikim dijelom napušta
tradicionalno shvaćanje jezika u kojem je gramatika odvojena od rječnika, odnosno tradicionalno shvaćanje jezika u kojem je gramatika odvojena od rječnika, odnosno
riječi. Gramatika i leksik su isprepleteni pa im u skladu s time treba i pristupati. Jedna riječi. Gramatika i leksik su isprepleteni pa im u skladu s time treba i pristupati. Jedna
je od važnijih karakteristika leksičkoga pristupa i postavka da se jezik sastoji od je od važnijih karakteristika leksičkoga pristupa i postavka da se jezik sastoji od
gramatikaliziranoga leksika, tj. od leksika na kojem se temelji gramatika i kojemu gramatikaliziranoga leksika, tj. od leksika na kojem se temelji gramatika i kojemu
gramatika služi za uspostavljanje međusobnih odnosa, a ne obratno i od leksikalizirane gramatika služi za uspostavljanje međusobnih odnosa, a ne obratno i od leksikalizirane
gramatike odnosno leksika temeljenoga na gramatici (Lewis, 1993: 89). Gramatika je gramatike odnosno leksika temeljenoga na gramatici (Lewis, 1993: 89). Gramatika je
u službi leksema i proizvodnje značenja. Lewis tvrdi da značajnu ulogu u učenju u službi leksema i proizvodnje značenja. Lewis tvrdi da značajnu ulogu u učenju
jezika ima upravo sposobnost reproduciranja cijelih leksičkih sklopova pa upravo oni jezika ima upravo sposobnost reproduciranja cijelih leksičkih sklopova pa upravo oni
trebaju biti jezični materijal na osnovi kojega se uočavaju gramatički uzorci. trebaju biti jezični materijal na osnovi kojega se uočavaju gramatički uzorci.
Važno je istaknuti kako je leksički pristup oduvijek prisutan u nastavi stranih jezika Važno je istaknuti kako je leksički pristup oduvijek prisutan u nastavi stranih jezika
i to već na početnim stupnjevima. Svi udžbenici za učenje stranoga jezika započinju i to već na početnim stupnjevima. Svi udžbenici za učenje stranoga jezika započinju
dijalozima koji se sastoje od konvencionalnih izraza: pozdrava, uljudnih izraza i dijalozima koji se sastoje od konvencionalnih izraza: pozdrava, uljudnih izraza i
izraza koji su korisni u predvidivim situacijama. Takvi izrazi uvode se u nastavni izraza koji su korisni u predvidivim situacijama. Takvi izrazi uvode se u nastavni
proces neraščlanjeno, odnosno bez gramatičke analize i razumijevanja gramatičkih proces neraščlanjeno, odnosno bez gramatičke analize i razumijevanja gramatičkih
promjena, a ako se ponavljaju dovoljan broj puta. studenti ih načelno lako usvajaju. promjena, a ako se ponavljaju dovoljan broj puta. studenti ih načelno lako usvajaju.
Jedan od ciljeva leksičkoga pristupa je što bolja i što efikasnija primjena metode Jedan od ciljeva leksičkoga pristupa je što bolja i što efikasnija primjena metode
ponavljanja i u kasnijim fazama učenja jezika jer je iskustveno dokazano da se ponavljanja i u kasnijim fazama učenja jezika jer je iskustveno dokazano da se
konvencionalni izrazi lako savladavaju, brže prepoznaju i razumiju ako se pamte kao konvencionalni izrazi lako savladavaju, brže prepoznaju i razumiju ako se pamte kao
cjelina. cjelina.
Naravno, leksički pristup se zasigurno učinkovitije može primijeniti na učenje, Naravno, leksički pristup se zasigurno učinkovitije može primijeniti na učenje,
primjerice, engleskoga jezika nego hrvatskoga stoga što je engleski jezik morfološki primjerice, engleskoga jezika nego hrvatskoga stoga što je engleski jezik morfološki
jednostavniji. Dovoljno je navesti primjer kolokacije doći na vrijeme koja u jednostavniji. Dovoljno je navesti primjer kolokacije doći na vrijeme koja u
engleskome ima svega četiri, a u hrvatskome petnaest različnica (Bergovec, 2007: 62). engleskome ima svega četiri, a u hrvatskome petnaest različnica (Bergovec, 2007: 62).
Logično je, stoga, da će student engleskoga jezika puno lakše sam doći od leksičkih Logično je, stoga, da će student engleskoga jezika puno lakše sam doći od leksičkih
struktura do gramatičkih pravila nego primjerice strani student koji uči hrvatski jezik. struktura do gramatičkih pravila nego primjerice strani student koji uči hrvatski jezik.
Prilikom poučavanja hrvatskoga jezika, gramatički pristup ipak mora biti zastupljen Prilikom poučavanja hrvatskoga jezika, gramatički pristup ipak mora biti zastupljen
u većoj mjeri nego u poučavanju engleskoga jezika. Primjena leksičkoga pristupa u većoj mjeri nego u poučavanju engleskoga jezika. Primjena leksičkoga pristupa
u inohrvatskome ipak je ograničenija nego u nekim drugim jezicima, ali je isto u inohrvatskome ipak je ograničenija nego u nekim drugim jezicima, ali je isto
tako činjenica da se zastupljenost gramatičkoga i leksičkoga pristupa u poučavanju tako činjenica da se zastupljenost gramatičkoga i leksičkoga pristupa u poučavanju
hrvatskoga jezika treba promijeniti te da bi leksički pristup trebao biti zastupljen u hrvatskoga jezika treba promijeniti te da bi leksički pristup trebao biti zastupljen u
većoj mjeri nego što je to bilo dosada. većoj mjeri nego što je to bilo dosada.
Komunikacijsku kompetenciju treba razvijati na najnižim stupnjevima učenja Komunikacijsku kompetenciju treba razvijati na najnižim stupnjevima učenja
jezika. Da bi se to postiglo, u nastavi treba insistirati na stvarnim, životnim tekstovima, jezika. Da bi se to postiglo, u nastavi treba insistirati na stvarnim, životnim tekstovima,
mogućim dijalozima, velikoj izloženosti jeziku, a samim time je potrebno voditi računa mogućim dijalozima, velikoj izloženosti jeziku, a samim time je potrebno voditi računa
o tome da već na početnoj razini leksički materijali, koji se koriste u nastavi budu u o tome da već na početnoj razini leksički materijali, koji se koriste u nastavi budu u
duhu jezika i njegovih izvornih govornika. Na početku se oni usvajaju leksički, kao duhu jezika i njegovih izvornih govornika. Na početku se oni usvajaju leksički, kao
240 240
jezični sklopovi i služe neposrednoj komunikaciji, a na višim razinama se i gramatički jezični sklopovi i služe neposrednoj komunikaciji, a na višim razinama se i gramatički
analiziraju te se na njihovim primjerima analiziraju i izvode gramatičke pravilnosti. U analiziraju te se na njihovim primjerima analiziraju i izvode gramatičke pravilnosti. U
okviru ovakvoga pristupa poučavanju stranoga jezika, manje se pozornosti posvećuje okviru ovakvoga pristupa poučavanju stranoga jezika, manje se pozornosti posvećuje
leksemima bez konteksta, a naglašava se tvrdnja da se jezik sastoji od blokova, tj. leksemima bez konteksta, a naglašava se tvrdnja da se jezik sastoji od blokova, tj.
leksičkih sklopova ili višečlanih leksičkih jedinica koje su visoko kontekstualizirane leksičkih sklopova ili višečlanih leksičkih jedinica koje su visoko kontekstualizirane
pa ih tako u nastavu treba i uvoditi, a visoko kontekstualizirani leksički sklopova su pa ih tako u nastavu treba i uvoditi, a visoko kontekstualizirani leksički sklopova su
kolokacije, frazemi, rečenični okviri te cijele rečenice. kolokacije, frazemi, rečenični okviri te cijele rečenice.
6. KOLOKACIJE U UDŽBENICIMA INOJEZIČNOGA 6. KOLOKACIJE U UDŽBENICIMA INOJEZIČNOGA

HRVAtSKOg HRVAtSKOg
U nastavi hrvatskoga jezika kao drugoga i stranoga važnu ulogu imaju udžbenici, U nastavi hrvatskoga jezika kao drugoga i stranoga važnu ulogu imaju udžbenici,
vježbenice i ostali nastavni materijali. Ukoliko se leksički pristup u nastavi želi vježbenice i ostali nastavni materijali. Ukoliko se leksički pristup u nastavi želi
primjenjivati u većoj mjeri, onda je u udžbenicima važno uočavati konvencionalne primjenjivati u većoj mjeri, onda je u udžbenicima važno uočavati konvencionalne
izraze, kolokacije i frazeme te na njihovu korištenju insistirati u fazama ponavljanja izraze, kolokacije i frazeme te na njihovu korištenju insistirati u fazama ponavljanja
ili provjere naučenih sadržaja. ili provjere naučenih sadržaja.
Pri samome pisanju udžbenika potrebno je voditi računa o tome da situacije i leksik Pri samome pisanju udžbenika potrebno je voditi računa o tome da situacije i leksik
kojim su te situacije opisane budu u skladu ne samo s gramatičkim pravilima, nego da kojim su te situacije opisane budu u skladu ne samo s gramatičkim pravilima, nego da
budu i stvarne, svakodnevne, u duhu jezika i vremena, odnosno suvremene situacije budu i stvarne, svakodnevne, u duhu jezika i vremena, odnosno suvremene situacije
u njemu. Poželjno je da leksemi i leksički sklopovi koji se uvode u nastavu budu u njemu. Poželjno je da leksemi i leksički sklopovi koji se uvode u nastavu budu
uvedeni kao dio situacije, odnosno konteksta u kojem se i inače nalaze. Na taj način uvedeni kao dio situacije, odnosno konteksta u kojem se i inače nalaze. Na taj način
se brže prepoznaju, usvajaju i u konačnici efikasnije koriste u različitim govornim se brže prepoznaju, usvajaju i u konačnici efikasnije koriste u različitim govornim
situacijama. Učenike treba poučiti samostalnom i sustavnom bilježenju korisnih izraza situacijama. Učenike treba poučiti samostalnom i sustavnom bilježenju korisnih izraza
i rečenica, kolokacija, frazema itd. Izrazi i rečenice sličnoga sintaktičkog uzorka mogu i rečenica, kolokacija, frazema itd. Izrazi i rečenice sličnoga sintaktičkog uzorka mogu
se grupirati u kolokacijske tablice, a mogu se bilježiti i tekstni uzorci (Bergovec, 2007: se grupirati u kolokacijske tablice, a mogu se bilježiti i tekstni uzorci (Bergovec, 2007:
58), a svakako bi trebalo izbjegavati semantički nelogične i neobične rečenice poput 58), a svakako bi trebalo izbjegavati semantički nelogične i neobične rečenice poput
nekih pronađenih u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga: Donosite li mnogo papira? nekih pronađenih u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga: Donosite li mnogo papira?
ili Tu ima mnogo različitih masti. ili Oni poznaju znakove. ili Tu ima mnogo različitih masti. ili Oni poznaju znakove.
Ovakve izvankontekstualne rečenice poželjno je, koliko je to god moguće, Ovakve izvankontekstualne rečenice poželjno je, koliko je to god moguće,
izbjegavati jer od njih nema komunikacijske koristi, a često mogu izazvati dodatnu izbjegavati jer od njih nema komunikacijske koristi, a često mogu izazvati dodatnu
zbunjenost u već i previše zahtjevnom procesu učenja hrvatskog kao stranoga jezika. zbunjenost u već i previše zahtjevnom procesu učenja hrvatskog kao stranoga jezika.
Tekstovi koji se u nastavi koriste, posebice na prvome stupnju, moraju biti jednostavni, Tekstovi koji se u nastavi koriste, posebice na prvome stupnju, moraju biti jednostavni,
logični, korisni, primjenjivi, a njihov leksik lako prepoznatljiv u stvarnim govornim logični, korisni, primjenjivi, a njihov leksik lako prepoznatljiv u stvarnim govornim
situacijama. Poželjno je, stoga, uvoditi situacije koje su predvidljive, konvencionalne situacijama. Poželjno je, stoga, uvoditi situacije koje su predvidljive, konvencionalne
i česte. Pri tome je poželjno koristiti što više kolokacija jer su one već po samoj i česte. Pri tome je poželjno koristiti što više kolokacija jer su one već po samoj
definiciji sklopovi riječi koje se u jeziku često ponavljaju pa se kao takve i pohranjuju definiciji sklopovi riječi koje se u jeziku često ponavljaju pa se kao takve i pohranjuju
u učenikov umni rječnik, a iz njega ponovo vade kada je u komunikaciji to potrebno u učenikov umni rječnik, a iz njega ponovo vade kada je u komunikaciji to potrebno
(Bergovec, 2007: 59). Zastupljenost kolokacija kao važnoga leksičkoga sredstva u (Bergovec, 2007: 59). Zastupljenost kolokacija kao važnoga leksičkoga sredstva u
nastavi inohrvatskoga jezika analizirana je u udžbenicima za učenje hrvatskoga kao nastavi inohrvatskoga jezika analizirana je u udžbenicima za učenje hrvatskoga kao
drugoga i stranoga jezika. drugoga i stranoga jezika.
241 241
Za potrebe ovoga rada kolokacije su popisane iz tri udžbenika inojezičnoga Za potrebe ovoga rada kolokacije su popisane iz tri udžbenika inojezičnoga
hrvatskog za početno učenje hrvatskoga kao stranoga jezika. Dva analizirana udžbenika hrvatskog za početno učenje hrvatskoga kao stranoga jezika. Dva analizirana udžbenika
inojezičnoga hrvatskoga (Elementary Croatian i Begginer’s Croatian) namijenjena inojezičnoga hrvatskoga (Elementary Croatian i Begginer’s Croatian) namijenjena
su odraslim polaznicima s engleskoga govornoga područja, dvojezični su, a jedan su odraslim polaznicima s engleskoga govornoga područja, dvojezični su, a jedan
od analiziranih udžbenika (Hrvatski za početnike) namijenjen je za dvosemestralne od analiziranih udžbenika (Hrvatski za početnike) namijenjen je za dvosemestralne
sveučilišne programe učenja hrvatskoga kao stranoga te je jednojezičan. Sva tri sveučilišne programe učenja hrvatskoga kao stranoga te je jednojezičan. Sva tri
udžbenika namijenjena su početnom stupnju (A1 i A2 stupanj po ZEROJ-u) učenju udžbenika namijenjena su početnom stupnju (A1 i A2 stupanj po ZEROJ-u) učenju
hrvatskoga kao stranoga jezika. Kolokacije se dijele prema kategorizaciji koju hrvatskoga kao stranoga jezika. Kolokacije se dijele prema kategorizaciji koju
predlaže Bernardina Petrović (2006) unutar koje je, uz predložene četiri, dodana i peta predlaže Bernardina Petrović (2006) unutar koje je, uz predložene četiri, dodana i peta
kategorija kolokacijske sveze imenica + imenica, a kategorija višečlane kolokacije kategorija kolokacijske sveze imenica + imenica, a kategorija višečlane kolokacije
je podijeljena na višečlane imenske kolokacije, višečlane glagolske kolokacije s je podijeljena na višečlane imenske kolokacije, višečlane glagolske kolokacije s
imenicama i višečlane parne kolokacije. imenicama i višečlane parne kolokacije.
Kolokacije su preuzete iz udžbenika, a obilježene kraticom 5: Kolokacije su preuzete iz udžbenika, a obilježene kraticom 5:
• EC (Elementary Croatian 1, autor Grubišić, V., 1994.); • EC (Elementary Croatian 1, autor Grubišić, V., 1994.);
• HZP (Hrvatski za početnike 1, autori Čilaš-Mikulić, M., Gulešić Machata • HZP (Hrvatski za početnike 1, autori Čilaš-Mikulić, M., Gulešić Machata
M., Pasini, D. i Udier, S. L., 2006.); M., Pasini, D. i Udier, S. L., 2006.);
• BC (Beginner’s Croatian, autori Vidan, A. i Niebuhr, R., 2009.). • BC (Beginner’s Croatian, autori Vidan, A. i Niebuhr, R., 2009.).
• EC: Elementary Croatian (Grubišić, V., 1994) • EC: Elementary Croatian (Grubišić, V., 1994)
PI: dobra ideja, glavni grad, studentska menza, mesni proizvodi, mljeveno meso, PI: dobra ideja, glavni grad, studentska menza, mesni proizvodi, mljeveno meso,
mediteranska klima, sredozemna klima, kontinentalna klima, sunčani sati, mediteranska klima, sredozemna klima, kontinentalna klima, sunčani sati,
nogometni klub, zimski sport, ljetni sport, sportska dvorana, studentski dom, nogometni klub, zimski sport, ljetni sport, sportska dvorana, studentski dom,
posebni ulaz, božićni blagdani, putnička agencija, avionska karta, krajnje posebni ulaz, božićni blagdani, putnička agencija, avionska karta, krajnje
vrijeme, divlja zvijer, zdravstveno osiguranje, životno osiguranje, imovinsko vrijeme, divlja zvijer, zdravstveno osiguranje, životno osiguranje, imovinsko
osiguranje, školski dani, prijevozno sredstvo (25); osiguranje, školski dani, prijevozno sredstvo (25);
GI: imati prijedlog, obrađivati zemlju, izmjeriti temperaturu, ostaviti poruku, GI: imati prijedlog, obrađivati zemlju, izmjeriti temperaturu, ostaviti poruku,
iznajmiti sobu, dati oglas, rezervirati kartu, služiti se lažima (8); iznajmiti sobu, dati oglas, rezervirati kartu, služiti se lažima (8);
PG: učiti napamet, dobro izgledati (2); PG: učiti napamet, dobro izgledati (2);
VIK: trgovina mješovite robe, prodavaonica živežnih namirnica (2). VIK: trgovina mješovite robe, prodavaonica živežnih namirnica (2).
• Hrvatski za početnike (Čilaš-Mikulić i sur., 2006) • Hrvatski za početnike (Čilaš-Mikulić i sur., 2006)
PI: zlatna ribica, glavni grad, jednokrevetna soba, dvokrevetna soba, puni PI: zlatna ribica, glavni grad, jednokrevetna soba, dvokrevetna soba, puni
pansion, licitarsko srce, samostalna država, nacionalni park, nacionalna pansion, licitarsko srce, samostalna država, nacionalni park, nacionalna
valuta, mediteranska klima, autohton proizvod, švicarski sat, argentinski valuta, mediteranska klima, autohton proizvod, švicarski sat, argentinski
tango, mađarski gulaš, francusko vino, mineralna voda, mobilne komunikacije, tango, mađarski gulaš, francusko vino, mineralna voda, mobilne komunikacije,
rock-glazba, velika obitelj, mala obitelj, pop-glazba, toaletni papir, sportski rock-glazba, velika obitelj, mala obitelj, pop-glazba, toaletni papir, sportski
5 Udžbenici se navode kraticama: EC (Elementary Croatian), HZP (Hrvatski za početnike) i BC 5 Udžbenici se navode kraticama: EC (Elementary Croatian), HZP (Hrvatski za početnike) i BC
(Beginner’s Croatian), dok su kolokacijske sveze u udžbenicima navedene također kraticama: PI (Beginner’s Croatian), dok su kolokacijske sveze u udžbenicima navedene također kraticama: PI
(pridjev+imenica), gI (glagol+imenica), PG (prilog+glagol), VK (višečlane kolokacije), VIK (višečlane (pridjev+imenica), gI (glagol+imenica), PG (prilog+glagol), VK (višečlane kolokacije), VIK (višečlane
imenske kolokacije), VgIK (višečlane glagolske kolokacije), VPK (višečlane parne kolokacije), II imenske kolokacije), VgIK (višečlane glagolske kolokacije), VPK (višečlane parne kolokacije), II
(imenica+imenica). (imenica+imenica).
242 242
automobil, znanstvena fantastika, turistička agencija, kupaći kostim, domaća automobil, znanstvena fantastika, turistička agencija, kupaći kostim, domaća
kuhinja, paški sir, glavno jelo, goveđa juha, zagrebački odrezak, zelena salata, kuhinja, paški sir, glavno jelo, goveđa juha, zagrebački odrezak, zelena salata,
zagorske štrukle, bijelo vino, duboki tanjur, plitki tanjur, zobene pahuljice, zagorske štrukle, bijelo vino, duboki tanjur, plitki tanjur, zobene pahuljice,
lisnato tijesto, hladno predjelo, voćna salata, naravni odrezak, pariški lisnato tijesto, hladno predjelo, voćna salata, naravni odrezak, pariški
odrezak, bečki odrezak, veliki izbor, sunčane naočale, dizajnerska odjeća, odrezak, bečki odrezak, veliki izbor, sunčane naočale, dizajnerska odjeća,
skijaško odijelo, sportska odjeća, poslovni čovjek, maturalna večer, pusti skijaško odijelo, sportska odjeća, poslovni čovjek, maturalna večer, pusti
otok, parkirno mjesto, glavni urednik, zeleni čaj, romantična komedija, igrani otok, parkirno mjesto, glavni urednik, zeleni čaj, romantična komedija, igrani
film, dokumentarni film, znanstveno-fantastični film, ljubavni film, crtani film, film, dokumentarni film, znanstveno-fantastični film, ljubavni film, crtani film,
šok-soba, narodna pjesma, narodna nošnja, narodni plesovi, sinjska alka, šok-soba, narodna pjesma, narodna nošnja, narodni plesovi, sinjska alka,
viteško natjecanje, svečana odora, gospodarska situacija, politička situacija, viteško natjecanje, svečana odora, gospodarska situacija, politička situacija,
zadnji čas, uskrsno jaje, maslinovo ulje, paška čipka, vučedolska golubica, zadnji čas, uskrsno jaje, maslinovo ulje, paška čipka, vučedolska golubica,
preddiplomski studij, diplomski studij, poslijediplomski studij, srednja škola, preddiplomski studij, diplomski studij, poslijediplomski studij, srednja škola,
osnovna škola, svečana večera, studentski život, rodni list, sezonski posao, osnovna škola, svečana večera, studentski život, rodni list, sezonski posao,
turistički vodič, vremenska prognoza, informativna emisija, sportski program, turistički vodič, vremenska prognoza, informativna emisija, sportski program,
zračna luka, dobra ideja, glazbeni festival, kazališni festival, stručni skupovi, zračna luka, dobra ideja, glazbeni festival, kazališni festival, stručni skupovi,
kulturna manifestacija, dnevna soba, spavaća soba, radna soba, rođendanska kulturna manifestacija, dnevna soba, spavaća soba, radna soba, rođendanska
torta, radni dan, poslovna večera, strani jezik, izvorni govornici, akademska torta, radni dan, poslovna večera, strani jezik, izvorni govornici, akademska
četvrt, ustavna odluka, visoka temperatura, stroga dijeta, planinarsko društvo, četvrt, ustavna odluka, visoka temperatura, stroga dijeta, planinarsko društvo,
nijemi film, slobodno vrijeme, kućanski poslovi, seksualna potreba, ljubavna nijemi film, slobodno vrijeme, kućanski poslovi, seksualna potreba, ljubavna
priča, zabranjena ljubav, seoski turizam, kompjuterske igre, domaća zadaća, priča, zabranjena ljubav, seoski turizam, kompjuterske igre, domaća zadaća,
godišnji odmor, kulturno središte, administrativno središte, gospodarsko godišnji odmor, kulturno središte, administrativno središte, gospodarsko
središte, obrazovno središte, turistička atrakcija, liječnička ordinacija, vinski središte, obrazovno središte, turistička atrakcija, liječnička ordinacija, vinski
podrum (122); podrum (122);
GI: imati rezervaciju, čuvati prirodu, upoznati zemlju, platiti karticom, trebati mir, GI: imati rezervaciju, čuvati prirodu, upoznati zemlju, platiti karticom, trebati mir,
dati ime, postati simbol, napraviti pauzu, poslati brzojav, poslati paket, polagati dati ime, postati simbol, napraviti pauzu, poslati brzojav, poslati paket, polagati
maturu, slaviti uspjeh, imati ideju, održati predavanje, platiti gotovinom, vaditi maturu, slaviti uspjeh, imati ideju, održati predavanje, platiti gotovinom, vaditi
krv, slikati pluća, oploviti svijet (18); krv, slikati pluća, oploviti svijet (18);
PG: naporno raditi, tečno govoriti, sezonski raditi, dobro odmoriti (4); PG: naporno raditi, tečno govoriti, sezonski raditi, dobro odmoriti (4);
VIK: pasta za zube, škampi na buzaru, ljubav na prvi pogled, najljepše životno VIK: pasta za zube, škampi na buzaru, ljubav na prvi pogled, najljepše životno
razdoblje, moderni način života (5); razdoblje, moderni način života (5);
VgIK: biti na frizuri, doći u zadnji čas, njegovati tradicionalne plesove, veseliti VgIK: biti na frizuri, doći u zadnji čas, njegovati tradicionalne plesove, veseliti
se malim stvarima, ukrašavati božićno drvce, pisati prijamni ispit, koristiti se se malim stvarima, ukrašavati božićno drvce, pisati prijamni ispit, koristiti se
javnim prijevozom, uživati u krajoliku, vjerovati u sudbinu, doći na vrijeme javnim prijevozom, uživati u krajoliku, vjerovati u sudbinu, doći na vrijeme
(10); (10);
VPK: mir i tišina, ludo i nezaboravno (2); VPK: mir i tišina, ludo i nezaboravno (2);
II: škola skijanja, grad baroka, spomenik prirode, centar grada, zbirka pjesama, II: škola skijanja, grad baroka, spomenik prirode, centar grada, zbirka pjesama,
zdenac života, plan grada, godišnjica braka, lista čekanja (9). zdenac života, plan grada, godišnjica braka, lista čekanja (9).
• Begginer’s Croatian (Vidan, A. i Niebuhr, N., 2009) • Begginer’s Croatian (Vidan, A. i Niebuhr, N., 2009)
243 243
PI: povoljna cijena, javni prijevoz, odlična ideja, riblja juha, miješana salata, PI: povoljna cijena, javni prijevoz, odlična ideja, riblja juha, miješana salata,
zelena salata, mineralna voda, bijelo vino, pariški odrezak, crno vino, žestoko zelena salata, mineralna voda, bijelo vino, pariški odrezak, crno vino, žestoko
piće, studentski stan, jednosoban stan, željeznički kolodvor, glavni trg, piće, studentski stan, jednosoban stan, željeznički kolodvor, glavni trg,
prometna ulica, dobra cijena, međunarodna tvrtka, kreditna kartica, pogrešan prometna ulica, dobra cijena, međunarodna tvrtka, kreditna kartica, pogrešan
broj, poslovni sastanak, negativni pokazatelj, domaće tržište, tržišna cijena, broj, poslovni sastanak, negativni pokazatelj, domaće tržište, tržišna cijena,
jasna slika, dobra vijest, jedinstvena prilika, loša vijest, čudno ponašanje, jasna slika, dobra vijest, jedinstvena prilika, loša vijest, čudno ponašanje,
topli sendvič, vozačka dozvola, kulturna baština, autobusni kolodvor, trajektna topli sendvič, vozačka dozvola, kulturna baština, autobusni kolodvor, trajektna
luka, vremenska prognoza, zračna luka, željeznički kolodvor, kupaći kostim, luka, vremenska prognoza, zračna luka, željeznički kolodvor, kupaći kostim,
osobno vozilo, povratna karta, poslovni put, tradicionalna nošnja, debela osobno vozilo, povratna karta, poslovni put, tradicionalna nošnja, debela
knjiga, dobar čovjek, glavni trg, moguća posljedica (46); knjiga, dobar čovjek, glavni trg, moguća posljedica (46);
GI: govoriti jezik, imati prijedlog, uključiti režije, ostaviti poruku, naučiti jezik, GI: govoriti jezik, imati prijedlog, uključiti režije, ostaviti poruku, naučiti jezik,
imati pravo, položiti ispit, imati novosti, imati dojam, imati priliku, ispuniti imati pravo, položiti ispit, imati novosti, imati dojam, imati priliku, ispuniti
formular, imati sreće, rezervirati sobu, promijeniti novac, zadržati sitniš, formular, imati sreće, rezervirati sobu, promijeniti novac, zadržati sitniš,
promijeniti mišljenje, potpisati ugovor (17); promijeniti mišljenje, potpisati ugovor (17);
PG: stalno žuriti, koštati puno, ići pješke, razgovarati nasamo (4); PG: stalno žuriti, koštati puno, ići pješke, razgovarati nasamo (4);
VIK: meso na žaru, zemlja za odmor, grijanje na struju, grijanje na plin, društvo VIK: meso na žaru, zemlja za odmor, grijanje na struju, grijanje na plin, društvo
za put, put oko svijeta, majica dugih rukava, majica kratkih rukava, cijena po za put, put oko svijeta, majica dugih rukava, majica kratkih rukava, cijena po
osobi (9); osobi (9);
VgIK: doći do zaključka (1). VgIK: doći do zaključka (1).
II: krumpir salata, plodovi mora, broj telefona, centar grada, tečaj dolara, plan II: krumpir salata, plodovi mora, broj telefona, centar grada, tečaj dolara, plan
grada (6) grada (6)
Brojčana analiza izdvojenih kolokacija (tablica 1) pokazuje sličnosti i razlike u Brojčana analiza izdvojenih kolokacija (tablica 1) pokazuje sličnosti i razlike u
zastupljenosti pregledanih udžbenika, ali i ukupno pojedinih vrsta kolokacija. Zbroj zastupljenosti pregledanih udžbenika, ali i ukupno pojedinih vrsta kolokacija. Zbroj
ekscerpiranih kolokacija iz analiziranih udžbenika inojezičnoga hrvatskog daje jasan ekscerpiranih kolokacija iz analiziranih udžbenika inojezičnoga hrvatskog daje jasan
pregled: pregled:
PI GI PG II VIK VGIK VPK Ukupno PI GI PG II VIK VGIK VPK Ukupno
EC 25 8 2 - 2 - - 37 EC 25 8 2 - 2 - - 37
67,6% 21,6% 5,4% 5,4% 67,6% 21,6% 5,4% 5,4%
HZP 122 18 4 9 5 10 2 170 HZP 122 18 4 9 5 10 2 170
71,8% 10,6% 2,4% 5,3% 2,9% 5,9% 1,2% 71,8% 10,6% 2,4% 5,3% 2,9% 5,9% 1,2%
BC 46 17 4 6 9 1 - 83 BC 46 17 4 6 9 1 - 83
55,4% 20,5% 4,8% 7,2% 10,8% 1,2% 55,4% 20,5% 4,8% 7,2% 10,8% 1,2%
uk. 193-6 43 -1 10 15-1 12 11 2 290-8 uk. 193-6 43 -1 10 15-1 12 11 2 290-8
66,3% 14,9% 3,5% 5% 4,3% 3,9% 0,7% = 282 66,3% 14,9% 3,5% 5% 4,3% 3,9% 0,7% = 282
Tablica 1. Zastupljenost kolokacija u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga Tablica 1. Zastupljenost kolokacija u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga
Iz tablice je vidljivo da HZP ima najveći broj kolokacija (ukupno 193) što je Iz tablice je vidljivo da HZP ima najveći broj kolokacija (ukupno 193) što je
razumljivo budući da se radi o najopsežnijem među trima obrađenim udžbenicima razumljivo budući da se radi o najopsežnijem među trima obrađenim udžbenicima
244 244
inojezičnoga hrvatskog. Iako je po svojoj tematskoj strukturi namijenjen početnicima, inojezičnoga hrvatskog. Iako je po svojoj tematskoj strukturi namijenjen početnicima,
ovaj udžbenik pruža obilje raznolikog materijala te jezično zahtjevnije kulturološke ovaj udžbenik pruža obilje raznolikog materijala te jezično zahtjevnije kulturološke
sadržaje iz čega i proizlazi ovako visok broj kolokacija. EC i BC su opsegom slični i sadržaje iz čega i proizlazi ovako visok broj kolokacija. EC i BC su opsegom slični i
svaki se sastoji od petnaest nastavnih jedinica, a namijenjeni su početnim stupnjevima svaki se sastoji od petnaest nastavnih jedinica, a namijenjeni su početnim stupnjevima
nastave hrvatskoga jezika za odrasle polaznike s engleskoga govornog područja. BC nastave hrvatskoga jezika za odrasle polaznike s engleskoga govornog područja. BC
sadrži daleko više kolokacija (ukupno 83) nego EC (ukupno 37). Nadalje, HZP ima sadrži daleko više kolokacija (ukupno 83) nego EC (ukupno 37). Nadalje, HZP ima
znatno više PI (ukupno 122) u odnosu na ostala dva udžbenika. BC ih ima 46, a PI znatno više PI (ukupno 122) u odnosu na ostala dva udžbenika. BC ih ima 46, a PI
gotovo dvostruko manje (ukupno 25). EC nema nijednu II, VGIK i VPK, BC nema gotovo dvostruko manje (ukupno 25). EC nema nijednu II, VGIK i VPK, BC nema
nijednu VPK, što je razumljivo jer je njih i u svakodnevnome govoru najmanje. U nijednu VPK, što je razumljivo jer je njih i u svakodnevnome govoru najmanje. U
svim udžbenicima je PI kolokacija daleko najviše, a slijede ih GI. Zanimljivo je i da svim udžbenicima je PI kolokacija daleko najviše, a slijede ih GI. Zanimljivo je i da
se samo malo kolokacija ponavlja, šest među PI te po jedna u GI i PG. Kolokacije se samo malo kolokacija ponavlja, šest među PI te po jedna u GI i PG. Kolokacije
koje se ponavljaju u sva tri udžbenika su: dobra ideja, zelena salata, pariški odrezak, koje se ponavljaju u sva tri udžbenika su: dobra ideja, zelena salata, pariški odrezak,
mineralna voda, bijelo vino, zračna luka, imati prijedlog i plan grada. Iz ponovljenih mineralna voda, bijelo vino, zračna luka, imati prijedlog i plan grada. Iz ponovljenih
kolokacija je vidljivo da su se sva tri udžbenika dotakla tematskih područja hrana i kolokacija je vidljivo da su se sva tri udžbenika dotakla tematskih područja hrana i
putovanje. Najmanje zastupljena kategorija u svim udžbenicima je VPK. putovanje. Najmanje zastupljena kategorija u svim udžbenicima je VPK.
7. UKUPAN RJEČNIK KOLOKACIJA IZ ANALIZIRANIH 7. UKUPAN RJEČNIK KOLOKACIJA IZ ANALIZIRANIH

UDŽBENIKA UDŽBENIKA
Ovako ekscerpirane kolokacije mogu poslužiti za formiranje ukupnog rječnika Ovako ekscerpirane kolokacije mogu poslužiti za formiranje ukupnog rječnika
kolokacija analiziranih udžbenika. Bilo bi korisno kada bi se osim rječnika stranih kolokacija analiziranih udžbenika. Bilo bi korisno kada bi se osim rječnika stranih
riječi u udžbenicima inojezičnoga hrvatskog nalazio i kolokacijski rječnik jer bi riječi u udžbenicima inojezičnoga hrvatskog nalazio i kolokacijski rječnik jer bi
ih tako izdvojene bilo lakše u nastavi koristiti, a istodobno bi se omogućilo da se ih tako izdvojene bilo lakše u nastavi koristiti, a istodobno bi se omogućilo da se
leksički pristup primjenjuje u nastavi u većoj mjeri. Bilo bi višestruko korisnije kada leksički pristup primjenjuje u nastavi u većoj mjeri. Bilo bi višestruko korisnije kada
bi se u udžbenicima inojezičnoga hrvatskog na kraju svake nastavne jedinice nalazio bi se u udžbenicima inojezičnoga hrvatskog na kraju svake nastavne jedinice nalazio
izdvojeni popis ne samo kolokacija, već i učestalih izraza i frazema. izdvojeni popis ne samo kolokacija, već i učestalih izraza i frazema.
Osim što se mogu podijeliti po kolokacijskim svezama, kolokacije se donekle Osim što se mogu podijeliti po kolokacijskim svezama, kolokacije se donekle
mogu podijeliti i po temama kojih se dotiču, što ćemo prikazati na primjeru kolokacija mogu podijeliti i po temama kojih se dotiču, što ćemo prikazati na primjeru kolokacija
ekscerpiranih iz udžbenika Beginner’s Croatian (Vidan i Niebuhr, 2009). Na ovaj ekscerpiranih iz udžbenika Beginner’s Croatian (Vidan i Niebuhr, 2009). Na ovaj
način dobit ćemo ukupan tematski kolokacijski rječnik spomenutog udžbenika: način dobit ćemo ukupan tematski kolokacijski rječnik spomenutog udžbenika:
- LJUDI/ ŽIVOT I INTELEKT: odlična ideja, jasna slika, čudno ponašanje, - LJUDI/ ŽIVOT I INTELEKT: odlična ideja, jasna slika, čudno ponašanje,
moguća posljedica, dobar čovjek, imati dojam, imati priliku, imati prijedlog, moguća posljedica, dobar čovjek, imati dojam, imati priliku, imati prijedlog,
imati sreće, promijeniti mišljenje, stalno žuriti, doći do zaključka; imati sreće, promijeniti mišljenje, stalno žuriti, doći do zaključka;
- ODJEĆA: kupaći kostim, tradicionalna nošnja, majica dugih rukava, majica - ODJEĆA: kupaći kostim, tradicionalna nošnja, majica dugih rukava, majica
kratkih rukava; kratkih rukava;
- PREHRANA: riblja juha, miješana salata, zelena salata, mineralna voda, - PREHRANA: riblja juha, miješana salata, zelena salata, mineralna voda,
bijelo vino, pariški odrezak, crno vino, žestoko piće, topli sendvič, meso na žaru, bijelo vino, pariški odrezak, crno vino, žestoko piće, topli sendvič, meso na žaru,
krumpir salata, plodovi mora; krumpir salata, plodovi mora;
- STANOVANJE: studentski stan, jednosoban stan, uključiti režije, grijanje na - STANOVANJE: studentski stan, jednosoban stan, uključiti režije, grijanje na
struju, grijanje na plin, broj telefona, centar grada, glavni trg; struju, grijanje na plin, broj telefona, centar grada, glavni trg;
245 245
- PROMET/PUTOVANJE/TURIZAM: javni prijevoz, željeznički kolodvor, - PROMET/PUTOVANJE/TURIZAM: javni prijevoz, željeznički kolodvor,
prometna ulica, vozačka dozvola, autobusni kolodvor, trajektna luka, zračna prometna ulica, vozačka dozvola, autobusni kolodvor, trajektna luka, zračna
luka, željeznički kolodvor, osobno vozilo, vremenska prognoza, kulturna baština, luka, željeznički kolodvor, osobno vozilo, vremenska prognoza, kulturna baština,
povratna karta, poslovni put, rezervirati sobu, promijeniti novac, ići pješke, povratna karta, poslovni put, rezervirati sobu, promijeniti novac, ići pješke,
zemlja za odmor, cijena po osobi, društvo za put, put oko svijeta, plan grada; zemlja za odmor, cijena po osobi, društvo za put, put oko svijeta, plan grada;
- POSAO/OBRAZOVANJE: međunarodna tvrtka, poslovni sastanak, negativni - POSAO/OBRAZOVANJE: međunarodna tvrtka, poslovni sastanak, negativni
pokazatelj, domaće tržište, tržišna cijena, debela knjiga, jedinstvena prilika, pokazatelj, domaće tržište, tržišna cijena, debela knjiga, jedinstvena prilika,
ispuniti formular, potpisati ugovor, položiti ispit, naučiti jezik; ispuniti formular, potpisati ugovor, položiti ispit, naučiti jezik;
- KOMUNIKACIJA: pogrešan broj, dobra vijest, loša vijest, govoriti jezik, - KOMUNIKACIJA: pogrešan broj, dobra vijest, loša vijest, govoriti jezik,
razgovarati nasamo, ostaviti poruku, imati pravo, imati novosti; razgovarati nasamo, ostaviti poruku, imati pravo, imati novosti;
- TRGOVINA: kreditna kartica, povoljna cijena, dobra cijena, zadržati sitniš, - TRGOVINA: kreditna kartica, povoljna cijena, dobra cijena, zadržati sitniš,
koštati puno, tečaj dolara. koštati puno, tečaj dolara.
Iz tematskoga rječnika kolokacija na primjeru udžbenika Beginner’s Croatian Iz tematskoga rječnika kolokacija na primjeru udžbenika Beginner’s Croatian
otvara se pitanje koliko je teško kolokacije jednoznačno tematski podijeliti budući da otvara se pitanje koliko je teško kolokacije jednoznačno tematski podijeliti budući da
se ista kolokacija (primjerice dobra vijest/ loša vijest) koristi u različitim kontekstima. se ista kolokacija (primjerice dobra vijest/ loša vijest) koristi u različitim kontekstima.
Komunikacija, posao, obrazovanje ili svakodnevni život samo su neki konteksti u Komunikacija, posao, obrazovanje ili svakodnevni život samo su neki konteksti u
kojima se navedena kolokacija može pojavljivati pa je zato za daljnja istraživanja kojima se navedena kolokacija može pojavljivati pa je zato za daljnja istraživanja
kolokacija u inojezičnom hrvatskome nužno ustvrditi kriterije kolokacijskih konteksta kolokacija u inojezičnom hrvatskome nužno ustvrditi kriterije kolokacijskih konteksta
u kolokacijskim rječnicima. Predložena tematska podjela u kolokacijskom rječniku za u kolokacijskim rječnicima. Predložena tematska podjela u kolokacijskom rječniku za
udžbenik Beginner’s Croatian izrađena je na temelju konteksta u kojem se pojedina udžbenik Beginner’s Croatian izrađena je na temelju konteksta u kojem se pojedina
kolokacija pojavljuju u samome udžbeniku kroz predviđene nastavne jedinice. kolokacija pojavljuju u samome udžbeniku kroz predviđene nastavne jedinice.
8. ZAKLJUČAK 8. ZAKLJUČAK
Iako su u radu obrađeni udžbenici inojezičnoga hrvatskoga za početnike u kojima Iako su u radu obrađeni udžbenici inojezičnoga hrvatskoga za početnike u kojima
leksik nije zahtjevan, broj pronađenih kolokacija nije zanemariv. One su sastavni dio leksik nije zahtjevan, broj pronađenih kolokacija nije zanemariv. One su sastavni dio
stručnoga, ali i svakodnevnoga jezika, a često i najjednostavnijih jezičnih struktura te stručnoga, ali i svakodnevnoga jezika, a često i najjednostavnijih jezičnih struktura te
imaju iznimno važnu ulogu u leksičkome pristupu u učenju stranih jezika pa tako i imaju iznimno važnu ulogu u leksičkome pristupu u učenju stranih jezika pa tako i
učenju hrvatskoga kao inoga jezika. Važno ih je u nastavi učiniti što vidljivijima i na učenju hrvatskoga kao inoga jezika. Važno ih je u nastavi učiniti što vidljivijima i na
taj način olakšati usvajanje leksika i leksičkih struktura. Izrazito su zanimljiva jezična taj način olakšati usvajanje leksika i leksičkih struktura. Izrazito su zanimljiva jezična
pojava koja u hrvatskome jeziku još nije do kraja usustavljena, definirana i opisana pa pojava koja u hrvatskome jeziku još nije do kraja usustavljena, definirana i opisana pa
tako ni sama struktura kolokacija nije dovoljno obrađena. Klasifikacija koju predlaže tako ni sama struktura kolokacija nije dovoljno obrađena. Klasifikacija koju predlaže
Bernardina Petrović pokazala se prikladnom, ali je za potrebe ovog rada proširena na Bernardina Petrović pokazala se prikladnom, ali je za potrebe ovog rada proširena na
dva načina. Uvedena je nova kategorija imenica+imenica, a višečlane su se kolokacije dva načina. Uvedena je nova kategorija imenica+imenica, a višečlane su se kolokacije
podijelile na tri vrste (višečlane imenske, višečlane glagolske s imenicom, višečlane podijelile na tri vrste (višečlane imenske, višečlane glagolske s imenicom, višečlane
parne kolokacije). Klasifikacija na temelju uvriježenih tipologija nužna je i za parne kolokacije). Klasifikacija na temelju uvriježenih tipologija nužna je i za
kontrastivna promatranja kolokacija, a ona bi trebala prethoditi i izradi dvojezičnoga kontrastivna promatranja kolokacija, a ona bi trebala prethoditi i izradi dvojezičnoga
kolokacijskog rječnika koji se u procesu prevođenja i usvajanja kolokacija te u procesu kolokacijskog rječnika koji se u procesu prevođenja i usvajanja kolokacija te u procesu
prenošenja kolokacija iz polaznoga u ciljni jezik pokazuje nužnim. prenošenja kolokacija iz polaznoga u ciljni jezik pokazuje nužnim.
246 246
Veliki broj kolokacija u analiziranim udžbenicima početnoga stupnja inojezičnoga Veliki broj kolokacija u analiziranim udžbenicima početnoga stupnja inojezičnoga
hrvatskoga zorno pokazuje njihovu čestotnost i prisutnost u jeziku. One predstavljaju hrvatskoga zorno pokazuje njihovu čestotnost i prisutnost u jeziku. One predstavljaju
veliki nastavni potencijal ne samo pri usvajanju leksika, već i pri usvajanju veliki nastavni potencijal ne samo pri usvajanju leksika, već i pri usvajanju
gramatičkih struktura. Iako se gramatički pristup u poučavanju hrvatskoga jezika ne gramatičkih struktura. Iako se gramatički pristup u poučavanju hrvatskoga jezika ne
može izbjeći, u suvremenoj je nastavi potrebno u što većoj mjeri koristiti leksički može izbjeći, u suvremenoj je nastavi potrebno u što većoj mjeri koristiti leksički
pristup. To je moguće postići dobrim izborom nastavnih materijala i polaznih tekstova pristup. To je moguće postići dobrim izborom nastavnih materijala i polaznih tekstova
koji će se u nastavi obrađivati te prepoznavanjem i naglašavanjem onih višečlanih koji će se u nastavi obrađivati te prepoznavanjem i naglašavanjem onih višečlanih
leksičkih struktura koje se u pisanome i govornome jeziku izrazito često zajedno i leksičkih struktura koje se u pisanome i govornome jeziku izrazito često zajedno i
pojavljuju. Ovaj rad želi potaknuti nova istraživanja i osvijestiti potrebu o važnosti pojavljuju. Ovaj rad želi potaknuti nova istraživanja i osvijestiti potrebu o važnosti
leksičkoga pristupa u obradi i usvajanju kolokacija kao jedne od kategorija leksičkih leksičkoga pristupa u obradi i usvajanju kolokacija kao jedne od kategorija leksičkih
sklopova u inohrvatskome jeziku. Ostavlja se time i niz otvorenih mogućnosti za sklopova u inohrvatskome jeziku. Ostavlja se time i niz otvorenih mogućnosti za
nova promišljanja u istraživanjima inojezičnoga, a dobrim dijelom i u istraživanjima nova promišljanja u istraživanjima inojezičnoga, a dobrim dijelom i u istraživanjima
materinskoga hrvatskoga jezika, mada su leksički sklopovi kolokacija u nastavi materinskoga hrvatskoga jezika, mada su leksički sklopovi kolokacija u nastavi
materinskoga jezika tema nekih sasvim novih lingvističkih i istraživačkih izazova. materinskoga jezika tema nekih sasvim novih lingvističkih i istraživačkih izazova.
Literatura Literatura
Bergovec, M. (2007) Leksički pristup u nastavi stranih jezika s posebnim osvrtom na Bergovec, M. (2007) Leksički pristup u nastavi stranih jezika s posebnim osvrtom na
hrvatski, Lahor 2/3: 53–66. hrvatski, Lahor 2/3: 53–66.
Berry-Roghe, G. L. M. (1973) The Computation of Collocations and Their Relevance Berry-Roghe, G. L. M. (1973) The Computation of Collocations and Their Relevance
in Lexical Studies. U: Aitken, A. J., Bailey, R. W., Hamilton Smith, N. (ur.), The in Lexical Studies. U: Aitken, A. J., Bailey, R. W., Hamilton Smith, N. (ur.), The
Computer and Literary Studies, Edinburgh, Edinburgh University Press, str. 103-112. Computer and Literary Studies, Edinburgh, Edinburgh University Press, str. 103-112.
Blagus Bartolec, G. (2008) Kolokacijske sveze u hrvatskom jeziku (s posebnim Blagus Bartolec, G. (2008) Kolokacijske sveze u hrvatskom jeziku (s posebnim
osvrtom na leksikografiju), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (rukopis). osvrtom na leksikografiju), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (rukopis).
Borić, N. (2008) Semantički aspekt kolokacijskih odnosa s kontrastivnog stajališta, Borić, N. (2008) Semantički aspekt kolokacijskih odnosa s kontrastivnog stajališta,
Strani jezici 27/2: 72-79. Strani jezici 27/2: 72-79.
Borić, N. (2002) Leksikografska prezentacija kolokacijskih sklopova, Strani jezici Borić, N. (2002) Leksikografska prezentacija kolokacijskih sklopova, Strani jezici
31/1-2: 56-63. 31/1-2: 56-63.
Cvikić. L., Bošnjak, M. (2004) Pogled u obilježja i probleme učenja riječi u hrvatskome Cvikić. L., Bošnjak, M. (2004) Pogled u obilježja i probleme učenja riječi u hrvatskome
kao nematerinskome jeziku. U: Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B. (ur.), Suvremena kao nematerinskome jeziku. U: Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B. (ur.), Suvremena
kretanja u nastavi jezika, Zagreb – Rijeka, HDPL, str. 111-121. kretanja u nastavi jezika, Zagreb – Rijeka, HDPL, str. 111-121.
Cvikić, L. i sur. (2009) Nasljedni govornici i njihova motivacija za učenje hrvatskoga Cvikić, L. i sur. (2009) Nasljedni govornici i njihova motivacija za učenje hrvatskoga
jezika, Croatian Studies Review 6: 113-127. jezika, Croatian Studies Review 6: 113-127.
Čilaš Mikulić, M. i sur. (2006) Hrvatski za početnike 1, udžbenik i rječnik, Zagreb, Čilaš Mikulić, M. i sur. (2006) Hrvatski za početnike 1, udžbenik i rječnik, Zagreb,
Hrvatska sveučilišna naklada. Hrvatska sveučilišna naklada.
Čilaš, M. i sur. (2008) Razgovarajte s nama, Zagreb, FF Press. Čilaš, M. i sur. (2008) Razgovarajte s nama, Zagreb, FF Press.
Halliday, M. A. K. (1961) Cathegories of the Theory of Grammar, Word, 17, 241-292. Halliday, M. A. K. (1961) Cathegories of the Theory of Grammar, Word, 17, 241-292.
Ivir, V. (1992-1993) Kolokacije i leksičko značenje, Filologija, 20-21: 181-189. Ivir, V. (1992-1993) Kolokacije i leksičko značenje, Filologija, 20-21: 181-189.
247 247
Karačić, D. (2001) Leksičko slaganje kolokacija. U: Stolac et al. (ur.), Psiholingvistika Karačić, D. (2001) Leksičko slaganje kolokacija. U: Stolac et al. (ur.), Psiholingvistika
i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj kognitivnoj lingvistici, Zagreb-Rijeka, i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj kognitivnoj lingvistici, Zagreb-Rijeka,
HDPL, 365-373. HDPL, 365-373.
Grubišić, V. (2003) Elementary Croatian 1, Zagreb, Hrvatski informativni centar. Grubišić, V. (2003) Elementary Croatian 1, Zagreb, Hrvatski informativni centar.
Jelaska, Z. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna Jelaska, Z. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna
naklada. naklada.
Jelaska, Z., Cvikić, L. i Musulin, M. (2005) Slavic Verb Aspect: A Step Too High for Jelaska, Z., Cvikić, L. i Musulin, M. (2005) Slavic Verb Aspect: A Step Too High for
Native-like Speakers Competences, Eurosla 15, Dubrovnik (poster). Native-like Speakers Competences, Eurosla 15, Dubrovnik (poster).
Jelaska, Z., Kolaković, Z. (2009) Proširenost glagolskih predmetaka, Lahor, 4/7: 59–76. Jelaska, Z., Kolaković, Z. (2009) Proširenost glagolskih predmetaka, Lahor, 4/7: 59–76.
Mihaljević, M. (1991) Višerječne natuknice i podnatuknice u jednojezičnom općem Mihaljević, M. (1991) Višerječne natuknice i podnatuknice u jednojezičnom općem
rječniku hrvatskoga jezika, Rasprava Zavoda za hrvatski jezik, 17: 133-144. rječniku hrvatskoga jezika, Rasprava Zavoda za hrvatski jezik, 17: 133-144.
Lewis, M. (1993) The Lexical Approach, London, Language Teaching Publications. Lewis, M. (1993) The Lexical Approach, London, Language Teaching Publications.
Lewis, M. (1998) Implementing the Lexical Approach, Putting Theory into Practice, Lewis, M. (1998) Implementing the Lexical Approach, Putting Theory into Practice,
London, Language Teaching Publications. London, Language Teaching Publications.
Novak-Milić, J. (2004) Alibi za gramatiku. U: Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B. Novak-Milić, J. (2004) Alibi za gramatiku. U: Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B.
(ur.), Suvremena kretanja u nastavi jezika, Zagreb – Rijeka, HDPL, str. 341-350. (ur.), Suvremena kretanja u nastavi jezika, Zagreb – Rijeka, HDPL, str. 341-350.
Pavlin, A. (2006) Odrasli učenici hrvatskoga jezika i komunikacijski pristup, Lahor Pavlin, A. (2006) Odrasli učenici hrvatskoga jezika i komunikacijski pristup, Lahor
1/1: 90-97. 1/1: 90-97.
Petrović, B. (2006) Razvijanje kolokacijske kompetencije u hrvatskome kao drugom Petrović, B. (2006) Razvijanje kolokacijske kompetencije u hrvatskome kao drugom
i stranom jeziku, Strani jezici 36/1: 31-38. i stranom jeziku, Strani jezici 36/1: 31-38.
Petrović, B. (2008) Glagoli emocionalnih stanja u kolokacijskim strukturama i Petrović, B. (2008) Glagoli emocionalnih stanja u kolokacijskim strukturama i
leksikografskom opisu. U: Srdoč-Konestra i sur. (ur.), Riječki filološki dani, Zagreb – leksikografskom opisu. U: Srdoč-Konestra i sur. (ur.), Riječki filološki dani, Zagreb –
Rijeka, HFD, str. 589-599. Rijeka, HFD, str. 589-599.
Pritchard, B. (1998) O kolokacijskom potencijalu rječničkog korpusa, Filologija, 31- Pritchard, B. (1998) O kolokacijskom potencijalu rječničkog korpusa, Filologija, 31-
-32: 285-304. -32: 285-304.
Radić, Ž., Kuvač-Kraljević, J., Kovačević, M. (2010) Udžbenik kao poticaj ili Radić, Ž., Kuvač-Kraljević, J., Kovačević, M. (2010) Udžbenik kao poticaj ili
prepreka leksičkomu razvoju, Lahor 5/9: 43-59. prepreka leksičkomu razvoju, Lahor 5/9: 43-59.
Stojić, A. (2012). Kolokacije – prilog teoriji i praksi. Filozofski fakultet, Rijeka Stojić, A. (2012). Kolokacije – prilog teoriji i praksi. Filozofski fakultet, Rijeka
(digitalni tisak). (digitalni tisak).
Udier, S. L. (2009) Pristup obradi leksičkih jedinica u nastavi hrvatskoga kao drugoga Udier, S. L. (2009) Pristup obradi leksičkih jedinica u nastavi hrvatskoga kao drugoga
i stranoga jezika, Lahor 4/7: 77-93. i stranoga jezika, Lahor 4/7: 77-93.
Vidan, A., Niebuhr, N. (2009) Beginner’s Croatian, udžbenik i 2 CD-a, New York, Vidan, A., Niebuhr, N. (2009) Beginner’s Croatian, udžbenik i 2 CD-a, New York,
Hippocrene Books, INC. Hippocrene Books, INC.
248 248
Helena Burić Helena Burić

University of Waterloo University of Waterloo
Ontario, Kanada Ontario, Kanada
Josip Lasić Josip Lasić
Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature
Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split
COLLOCATIONS IN TEACHING CROATIAN AS A COLLOCATIONS IN TEACHING CROATIAN AS A

FOReIgN LANgUAge FOReIgN LANgUAge
Summary Summary
The modern methods of teaching Croatian as a second or a foreign language are The modern methods of teaching Croatian as a second or a foreign language are
focused mainly on the communicational approach to learning. The communicational focused mainly on the communicational approach to learning. The communicational
approach in teaching foreign languages sets the students and their needs at the approach in teaching foreign languages sets the students and their needs at the
centre of the teaching process. The lexical approach is becoming the focus of the centre of the teaching process. The lexical approach is becoming the focus of the
teaching process and language learning is shifted from the traditional conception teaching process and language learning is shifted from the traditional conception
of language as a set of grammatical rules to the assumption that language consists of language as a set of grammatical rules to the assumption that language consists
of lexical components or multi-member lexical units that can be adopted as one of lexical components or multi-member lexical units that can be adopted as one
word. Collocations occupy a central place among these lexical circuits. It is very word. Collocations occupy a central place among these lexical circuits. It is very
important to recognize them and to utilize their potential in the development of all important to recognize them and to utilize their potential in the development of all
communication competence in teaching Croatian as a second or a foreign language. communication competence in teaching Croatian as a second or a foreign language.
This paper defines collocations as extremely important lexical units in foreign This paper defines collocations as extremely important lexical units in foreign
language learning and explains the most common structural type of bonds within the language learning and explains the most common structural type of bonds within the
collocations through a list of collocations collected in three textbooks for the Croatian collocations through a list of collocations collected in three textbooks for the Croatian
language learning. language learning.
Key words: Croatian as a foreign language, collocation, language acquisition, Key words: Croatian as a foreign language, collocation, language acquisition,
textbooks textbooks
249 249

Buric - Lasic. Kolokacije U Nastavi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Buric - Lasic. Kolokacije U Nastavi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H.

Helena Burić Stručni rad Helena Burić Stručni rad

KOLOKACIJE U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG KOLOKACIJE U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG

1. TEORIJSKO RAZMATRANJE 1. TEORIJSKO RAZMATRANJE

2. (NE)DEFINIRANOST KOLOKACIJA U HRVATSKOJ 2. (NE)DEFINIRANOST KOLOKACIJA U HRVATSKOJ

3. KOLOKACIJE, SLOBODNE SINTAGME I FRAZEMI 3. KOLOKACIJE, SLOBODNE SINTAGME I FRAZEMI

4. STRUKTURA KOLOKACIJA 4. STRUKTURA KOLOKACIJA

5. LEKSIČKI PRISTUP U NASTAVI INOJEZIČNOGA 5. LEKSIČKI PRISTUP U NASTAVI INOJEZIČNOGA

6. KOLOKACIJE U UDŽBENICIMA INOJEZIČNOGA 6. KOLOKACIJE U UDŽBENICIMA INOJEZIČNOGA

7. UKUPAN RJEČNIK KOLOKACIJA IZ ANALIZIRANIH 7. UKUPAN RJEČNIK KOLOKACIJA IZ ANALIZIRANIH

Helena Burić Helena Burić

COLLOCATIONS IN TEACHING CROATIAN AS A COLLOCATIONS IN TEACHING CROATIAN AS A

You might also like