• kranijalno (cranialis) - u smjeru lobanje (12)

• superior – prema gore u uspravnom stavu (12)

• kaudalno (caudalis) – prema repu (13)

• inferior – prema dolje pri uspravnom stavu tijela (13)

• medijalno (medialis ) - prema sredini, prema mediosagitalnoj

• ravni prema van (14)

• lateralno (lateralis) – od sredine prema van, od mediosagitalne

• ravni prema van (15)

• medius – u sredini (16)

• medijano – mediosagitalnoj ravni dubinski (profundus) –

• prema unutrašnjosti tijela (17)

• površinski (superficialis) – prema površini tijela (18)

• anterior – prema naprijed (19)

• ventralno (ventralis) – prema trbuhu (19)

• posterior – prema natrag (20)

• dorzalno (dorsalis) – prema leđima (20)

• proksimalno (proximalis) – bliže korijenu uda (21)

• distalno (distalis) - udaljeno od korijena uda (22)

• ulnarno (ulnaris) – prema lakatnoj kosti, ulna (23)

• radialno (radialis) – prema palačnoj kosti, radius (24)

• tibijalno (tibialis) – prema koljeničnoj kosti, tibia (25)

• fibularno (fibilaris) – prema lisnoj kosti, fibula (26)

• palmarno ili volarno (volaris) – u dlanu ili prema dlanu (27)

• plantarno (plantaris) – u tabanu ili prema tabanu (28)

Usmjerenja u kretanju

• ekstenzija (exeensio) – ispružanje

• abdukcija (abducito) – odmicanje

 • adukcija (adducito) – primicanje

• rotacija (rotatio) – okretanje, obrtanje

• cirkulacija (circumductio) – kruženje

• fleksija (flexio) – pregibanje

Kinetički lanci se mogu definirati kao:

1. Otvoreni (oba kraja otvorena – rame)

2. Poluotvoreni (jedan kraj otvoren – drugi zatvoren)

3. Zatvoreni (oba kraja zatvorena – kukovi)

Kompleks pokreta koje izaziva jedan mišić neposredno u pedjelu svoje lokacije i posredno na
susjedne dijelove tijela naziva se KINETIČKI LANAC POKRETA.

Sukcesivna kinematička šema – kretanje se započinje u zglobu jednog kraja kinetičkog lanca,a zatim
se redom uključuju susjedni zglobovi,sve dok cijeli lanac ne bude u pokretu.

Sukcesivna kinematička šema – bacanje,šutevi,udarci i skokovi

• Jednostavnije se kaže da se “kretanje prenosi” sa jednog na drugi kraj kinetičkog lanca.

Pošto svaki kinetički lanac ima dva kraja, a jedan od njih je obično zatvoren, sukcesivna šema
pokreta se dalje dijeli na: 1) Otvorenu kinematičku šemu (ili, kraće, otvorenu šemu) – kretanje se
prenosi od zatvorenog ka otvorenom kraju kinetičkog lanca.

2) Zatvorenu kinematičku šemu (ili, kraće, zatvorenu šemu) - kretanje se prenosi od otvorenog ka
zatvorenom kraju kinetičkog lanca

Primjer

Bacanje lopte kao primjer otvorene kinematičke šeme. Kretanje se najprije započinje u zglobovima
nogu, zatim trupa i, na kraju, zglobovima ruku.

• Kao primjer je na slici 220 prikazan sustav kinetičkog lanca ruke sa teretom. Na zajedničko
težište ovog sustava T djeluje gravitacijska sila G (jednaka težini ovog sustava) krakom r u
odnosu na centar zgloba ramena O.

• Na temelju ovih podataka moguće je izračunati moment sile ekvivalentnog fleksora u zglobu
ramena, neophodan da se kinetički lanac ruke sa teretom održi u ovom položaju.

• Uvjet za ovo je jednakost momenata gravitacijske i mišićne sile, koja se može izraziti sa:
Sila reagiranja podloge je temeljna sila preko koje lokomotomi aparat mijenja svoje kretanje u
odnosu na okolinu.

• Ona nastaje kao rezultat mehaničkog kontakta tijela sa čvrstim predmetima iz svoje okoline
(stopala ili šake sa tlom, karlice sa sjedištem stolice, ruku sa vratilom ili rukohvatom itd).

• Pod podlogom se obično podrazumijevaju učvršćena ih dovoljno masivna tijela, na čije

kretanje čovjek ne može bitno da utječe svojim silama.

Pojava trenja se, pored ostalog, ispoljava preko sile koja nastaje na dodirnim površinama dva čvrsta
tijela i suprotstavlja se njihovom međusobnom kliženju.

• Iz ovoga slijedi zaključak od fundamentalnog značaja za razumjevanje uloge sile trenja.

• Naime, pri kretanju čovjeka sila trenja predstavlja komponentu sile reagiranja podloge
usmjerenu duž površine dodira tijela sa podlogom.

• Drugu komponentu, normalnu na silu trenja, kao i površinu kontakta, očigledno predstavlja
normalna komponenta .

• Iz ovoga slijedi i drugi važan zaključak: sila trenja omogućava da sila reagiranja podloge
djeluje pod kosim kutom u odnosu na površinu dodira tijela i podloge.

• Očigledno je da samo zahvaljujući sili trenja čovjek može da uspostavi ili zaustavi svoje
kretanje na horizontalnoj podlozi, ili da mu promjeni pravac!