Illyricum Mythologicum (1995) - Radoslav Katičić

ILLYRICUM
MYTHOLOGICUM
Radoslav
Katičić
ZAGREB 1995
Sadržaj
P red g o v o r
7
B ib lio g r a f s k a b ilje š k a
10
U vod
11
P o d u n a v lje i J a d r a n u e p u A p o l o n i j a R o đ a n i n a
31
Illy ric u s flu v iu s
115
T r i s t a r o b a l k a n s k a nom ina sacra
125
J o n i j e I lir
161
L ib u r n s k i o to c i k p d a n tič k ih p is a c a
Φ
I ll y r o - A p e n n i n i c a
199
E n h e le jc i
211
A n te n o r n a J a d ra n u
305
D io m e d n a J a d r a n u
333
H e r a k l o v s in H ilo n a J a d r a n u
387
A z o p o v a k ć i K e r k i r a n a K o r č u li
399
S a ž e ta k - Z u s a m m e n f a s s u n g
407
K a z a la
K a z a lo im e n a i p o jm o v a
439
K a z a lo c itir a n ih s ta r i h p is a c a
469
Ovaj je rukopis, tako kako se sad objavljuje, bio potpuno pripravljen za
tisak već na kraju ljeta 1991. Izdati ga je namjeravala Akademija nauka i um
jetnosti Bosne i Hercegovine u suradnji sa sarajevskom nakladničkom kućom
“Svjetlost ”. Oko toga sam se već vrlo konkretno dopisivao s njezinim ured
nikom, gospodinom Ivanom Lovrenovićem. Daljnji razvoj događaja pokazivao
je, međutim, sve jasnije da ne vodi svrsi ako se rukopis pošalje u Sarajevo. Os
tao je tako u ladici, a izgledi da se objavi sve su više kopnjeli. N o u veljači 1993.
sreo sam sasvim neočekivano u klubu Društva hrvatskih književnika u Zagrebu
Ivana Lovrenovića, koji je upravo uspio izići iz opsjednutog Sarajeva. On me
je tada, zbog prilika kakve su bile nastale, izričito oslobodio svake obveze pre
ma “Svjetlosti”i potaknuo da tražim nakladnika u Hrvatskoj. Našao ga je onda
ipak on sam zainteresiravši gospodina Alberta Goldsteina za m oj rukopis. Sara
jevska knjiga izlazi tako u izdanju zagrebačkoga nakladnika ‘A ntibarbarus”.
Njemu zahvaljujem što u teškim vremenima nije ustuknuo pred tim zahtjevnim
pothvatom, aAlbertu Goldsteinu i sasvim osobno na potpunom razumijevanju
za nj i na zauzimanju koje prelazi okvire poslovnosti i proniče već i u predmet
sam. Pri dovršavanju rukopisa knjiga je bila posvećena akademiku Alojzu Be-
ncu. On je od svih najzaslužniji. Sada je mogu posvetiti samo njegovoj uspo
meni. Time je posvećena i sjećanju na prijateljsku suradnju s akademikom
Borivojem Čovićem oko njezina ostvarivanja te na svu dugogodišnju kolegijalnu
suradnju svih članova Centra za balkanološka ispitivanja sarajevske Akademi
je. A Ivanu Lovrenoviću izričem svoju zahvalnost za interes, pripravnost i brigu.
Tako se jo š jednom potvrđuje: Habent sua fata libelli!
Kolovoz 1994.
Radoslav Katičić
Predgovor
\ J o v o j su knjizi skupljeni članci u kojima sam tijekom posljednje dvadeset i

dvije godine obrađivao pitanja vezana za naše krajeve u antičkoj mitologiji.
Time što je sada sve skupljeno u koricama jedne knjige taj je posao zaokružen
i tako dovršen. Studije su objavljivane većinom u Godišnjaku Centra za balim-
nološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a neke
i u drugim, teže pristupačnim publikacijama. Dva članka, onaj o Hilu i onaj o
Kerkiri, napisani su za ovu knjigu. Ona je dobila i uvodnu studiju u kojoj se
postavlja književnopovijesni okvir u koji treba smještati pojedinačna izlaganja
što slijede. Cjelina tako i u doslovnom smislu premašuje dijelove od kojih je
sastavljena. Članci pak koji su ovdje skupljeni pisani su i objavljeni dijelom na
njemačkom ijedan na francuskom jeziku. Ti su za ovu knjigu prevedeni, pa ona
i po tome ne donosi samo tekstove koji su već drugdje objavljeni.
Studije i članci što su ovdje skupljeni pisani su svaki za se i u različitim prili
kama, namijenjeni raznim zbornicima radova, Godišnjaku i drugima. Odatle je
došlo i do nekih preklapanja u tematici, pa se o istome čita na raznim mjestima.
Sve je to ovdje ostavljeno kako je bilo jer su gledišta s kojih se razlaže, i kada se
navodi isto, ipak različita, pa bi se redakcijskim zahvatima, doduše, moglo nešto
i dobiti na prostoru, ali bi se mnogo izgubilo na preglednosti ipriručnosti. Mora
lo bi se mnogo listati i tražiti citate i prijevode izvora prema uputama. A glavna je
svrha tih radova upravo ta da predoče čitav materijal iz starih pisaca, pa je važno
da se, kada se o čemu čita, ima i sav navod odmah pri m ci da se bez muke opet i
opet može potražiti pogledom. Stoga se ponavljanje citata i njihovih prijevoda od
članka do članka, kako su ovdje skupljeni i time postali kao poglavlja knjige, nije
uklanjalo. Kazala će pomoći da se nađe sve što je u knjizi na raznim mjestima
rečeno o kojoj vijesti ili o kojem predmetu.
7
ILLYRICUM MYTHOLOGICUM
Što se p a k tiče oblika starih grčkih i latinskih imena, to samo tekstovi koji su
pisani ili prevođeni za ovu knjigu pokazuju kako ja sada mislim da je to najbolje
urediti. U tekstovima koji su preuzeti onako kako su već objavljeni razabire se
kakve su m i pri tome bile nesigurnosti i kojim sam putem došao do svojih η'ešenja.
To je područje na kojem će biti jo š lutanja dok se doista ne ustale škole. Meni je
pri konačnom opredjeljivanju bio osobito važan drugi svezak “Povijesti svjetske
književnosti” (Zagreb 1977) u kojem se obrađuju stara grčka i rimska književnost.
U člancima što su preuzeti u ovu knjigu iz starijih publikacija dopunjeni
su tek najnužniji bibliografski podaci. Inače se u njima odražava ono pozna
vanje bibliografije kojim sam raspolagao dok sam ih pisao. Općenito se može
reći da su te studije usmjerene više na izvore nego na literaturu.
Glavna svrha većine radova što su uvršteni u ovu knjigu bila je da se u
potpunosti skupe, navedu, prevedu i protumače vrela i tako učine pristupačnima
vijesti što su daleko raspršene p o antičkoj književnosti te stoga bez doista do
bro opremljene biblioteke, kakve u nas nigdje i nema, u najdoslovnijem smislu
nisu pristupačne. A i kad bi se našle pod rukom, nisu upotrebljive bez dobroga
znanja klasičnih jezika, to više što znatnim dijelom nikada nisu ni prevođene
u koji od novijih jezika jer se nalaze u djelima kojima se služe samo dobro
upućeni znalci starih književnosti.
A i ako se ne gleda na bibliotekarske i jezične zapreke, podaci tih vrela
mogu se doista razumjeti samo ako se stave u širok kontekst koji pretpostavlja
temeljita grecistička i latinistička znanja, kakva daleko prelaze okvir što ga
zacrtava klasična gimnazija, pa i studij klasične filologije koji je prvenstveno
orijentiran prema njoj. Prilozi što su se našli u ovoj knjizi treba da pružaju sve
to i da vijesti starih vrela učine pristupačnim i onima koji se bave našom sta
rinom, a žive možda i daleko od većih knjižnica i ne poznaju dovoljno stare
jezike i antičku književnost grčku i latinsku. Zbog toga se pri izlaganju tumače
i neke sasvim osnovne stvari. To će manje upućenim i lošije opremljenima m no
go pomoći, a znalcima neće, nadam se, previše smetati. Osim što se bavi svojim
predmetom, ova knjiga treba da svojim čitateljima, za jedno osobito područje
stare povijesti naših strana što je u podacima svojih vrela osobito zapleteno,
zamijeni čitavu biblioteku. Meni je stjecajem životnih okolnosti sve to bilo pri
stupačno kao malo kom u u nas, pa sam svoj zadatak vidio u tome da ne obra
đujem samo pojedina pitanja svoje teme nego i da svima koji se zanimaju za
našu starinu poravnam putove do valjano utemeljenoga bavljenja njima.
Istraživanje predmeta i pripremanje publikacija o njem, što se ovdje za
okruženo i cjelovito predstavljaju čitateljima, teklo je sve vrijeme kao radni pro
jekt Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i
8
Predgovor
Hercegovine. Njemu, a osobito njegovu osnivaču i dugogodišnjem voditelju aka

demiku Alojzu Bencu, koji je za taj m oj rad imao velik interes, poticao ga i p o
dupirao koliko je samo mogao, treba ovdje izreći duboku zahvalnost. Od akade
mika je Benca potekla i inicijativa za izdavanje ove knjige te je upravo on vrlo
zaslužan što se ona sada može uzeti u ruke. A pošto je od njega preuzeo uprav
ljanje Centrom, i akadem ik Borivoj Čović jako se zauzeo za ostvarivanje te
namisli. I njemu hvala. Sam projekt se vodio pod sugestivnim imenom “Illyri
cum mythologicum ”, svjesno podsjećajući na Farlatijev “Illyricum sacrum ”, pa
se ono, naravno, i za ovu publikaciju ponudilo kao naslov.
Sve drugo knjiga treba da kaže sama.
U travnju 1991.
Radoslav Katičić
9
Bibliografska bilješka
S tu d ije koje su sk u p ljen e u ovoj knjizi n asta ja le su u d u g o m nizu g o d in a i

objavljivale su se u p u b lik acijam a i n a jezicim a k ako je ovdje n av ed en o :
P o dunavlje i J a d ra n u ep u A p o lo n ija R o đ a n in a , G o d išn jak C e n tra z a bal-
k a n o lo šk a ispitivanja A k ad em ije n a u k a i u m je tn o sti B o sn e i H e rc e g o v in e 7
(5), S arajevo 1970,71-132.
Illyricus fluvius (p isan o njem ačk im jezik o m ), A d ria tic a p ra e h isto ric a e t
an tiq u a. Z b o rn ik rad o v a posvećen G rgi N ovaku, Z a g re b 1970,385-392. D re i
altb alk an isch e N o m in a sacra, G o d išn jak 9 (7), S arajevo 1972,105-128.
Io n io s d e r Illyrier, G o d išn ja k 11 (9), S arajevo 1973,185-201.
L iburnski otoci k od antičkih pisaca, Z b o rn ik Z ad a rsk o otočje, sv. 1, Z a d a r
1974,35-45.
Illy ro -A p en n in ica (p isan o francuskim jezik o m ), J a d ra n sk a o b a la u p ro -
to h istoriji.
K u ltu rn i i etničk i p ro b lem i, Z a g re b 1976,177-183.
E n h elejci, G o d išn jak 15 (13), S arajevo 1977, 5-82.
A n te n o r n a Ja d ra n u , G o d išn jak 26 (24), S arajev o 1988,5-23.
D io m e d n a J a d ra n u , G o d išn jak 27 (25), S arajev o 1989,39-78.
10
Uvod
I l i r i k u an tičk o j m itologiji, grčkoj i rim skoj, te m a je k o ja se u k la p a u širu

cjelinu: ja d ra n sk ih m o tiv a u staro j grčkoj i rim skoj književnosti. K o lik o g o d
se to m o že u činiti o č ito m istinom , koju i nije p o tre b n o p o se b n o izricati, ip a k
je to m konstatacijom učinjen b itan spoznajni k o ra k koji nas u d aljuje o d široko
ra sp ro stra n je n ih i d u b o k o u k o rije n je n ih shvaćanja. N jo m e sm o, n a im e , u p o
zorili n a to d a je bavljenje an tičk o m m itologijom , p a o n d a svom poviješću,
k o je je le g e n d a rn a sam o dio, istraživanje n a p rv o m m jestu književno. To se
o b ično n e vidi je r se n a spise što su iz starin e došli d o n as g led a k ao d a su sam o
v re la p o d a ta k a , koji se v a d e iz njih kao k a m e n iz k am e n o lo m a , a p ri to m se
o n d a o d sam oga n e strp ljen ja zaboravlja d a ti tekstovi p rip a d a ju an tičkoj knji
ževnosti i d a ih n a p rvom m jestu tre b a tak o i p ro m a tra ti je r će se p o d aci o p ro
šlosti što su u n jim a sam o ta k o p o k azati u p rav o m svjetlu. D a bi se d o b ro r a
zum jeli, n e valja ih trg ati iz njihova književnoga k o n tek sta.
O sobito je važno uvijek im ati n a um u d a nije sam o m itologija kako se javlja
u p je sn ik a lijep a književnost, n eg o je to i an tičk a h isto rio g rafija, koja, i k ad a
je k ritič k a k a o u H e k a te ja M ilećanina, ili čak p rag m atičk a, k ao u T ukidida
A te n ja n in a , ip a k uvijek o sta je n a p rv o m m je stu o n o što m i d a n a s zo v em o
lijep o m književnošću, te su d jela antičkih po v jesn ičara b itn o u v jeto v an a i u
m n o g o m e o d re đ e n a k a n o n o m i trad icijo m književne v rste k oju čin e i kojoj
p rip a d a ju . U p rav o zato se m itologija u antičkoj književnosti n e veže sam o uz
p jesništvo, što će svatko i očekivati, n ego i s h isto rio g rafijo m , a ta se u starin i
n e d a odvojiti o d g eografije i etn o g rafije je r je, k ad su se po lag ali tem elji, isto
istraživanje obuhvaćalo sva ta područja. Paradigm atsko je u to m p o gledu djelo
sam o g a zač e tn ik a v rste, prv o g a logografa, k ak o se uob ičajilo d a naziv am o
pisce n ajstarijeg razdoblja i u tem eljitelje te ta d a u sebi jo š n era šč la n jen e knji-
11
žev n e v rste, u p ra v o s p o m e n u to g a H e k a te ja M ilećan in a. O n je n a p isa o dvije

kn jige o d ko jih se je d n a zvala R odoslovlja, a d ru g a O b ila z a k zem lje. U p rv o
m e je kritički siste m a tiz ira o grčke povijesne p re d a je p o n a č e lu ro d o slo v lja,
k o je je n a to m p o d ru č ju bilo tra d ic io n a ln o i n a slije đ e n o o d ep ik e. O n a je d o
ta d a b ila o b lik u k o jem se čuvala p re d a ja o p ro šlo sti i p re d a v a la o d n a ra šta ja
n a ra šta ju . U d ru g o m je d je lu sk u p io vijesti o d alek im zem ljam a i n a ro d im a
što su ih sa svojih p u to v a n ja d o n o sili p o m o rci i trgovci. S red io ih je p o n ačelu
o p isa p rio b a ln e p lo v id b e što se o d sta rin e p rim jen jiv alo p ri p re d a ji n a p u ta k a
p o m o rcim a. T ako su se osm išljavale vijesti o krajev im a što su ulazili u sve širi
v id o k ru g h ele n sk o g a svijeta i p o stu p n o u n o sile i u su stav p re d a ja o njegovoj
davnini, p o čecim a i k asnijem procvatu. T ako su H e le n i u d v a sm isla svladavali
sve n ove i no v e krajev e, upo zn av aju ći n jih i ljude u njim a, sk u p ljaju ći n ove
p o d a tk e , i uvrštavajući sve to u k ru g o n o g a, što je već o d p rije bilo p o z n a to i
p risn o . Ta se p re d a ja ta k o k o ra k p o k o ra k usustavljivala. A to je p o m a g a lo i
d a se b o lje p ro n ik n e u svoje i d a se lakše k re ć e u tu đ e m , u k o je je , k a k o g o d
to te šk o bilo, i zgoljna n u ž d a i želja za većim d o b itk o m tje ra la d a se p re n e s e
z n a ta n i sve veći dio v lastita življenja.
I tu sve p o č in je o d H o m e ra . Č itajući g a n a ilazim o n a sv ak o m k o ra k u n a
k aziv an ja o p ro šlo sti, o d av n in i i d o b i d re v n ih ju n a k a , a im a i p o d a ta k a o
zem ljam a i n a ro d im a . N ije to nigdje u n jeg a n a p re g n u to z n a n je sk u p lje n o u
svjesnoj težn ji d a se p ro d re u d o ta d a n e p o z n a to , n eg o je la g o d n o kazivanje
d rev n ih p re d a ja stilom epskoga p ripovijedanja, k o je b i svim a tre b a le biti p o z
n a te , a i b ile su k o lik o su se slušali e p sk i pjevači. N o k a d a je o v d je riječ o
H o m e ru , n e v alja m isliti sam o n a dva b e sm rtn a e p a , Ilijad u i O d iseju , koji su
čitavi d o sp jeli d o n aših k njižnica, p a ih m o ž e m o č ita ti k a o i sve d ru g e knjige.
H o m e ro v o n a m im e tu , k a o p rv o tn o i sta rim G rcim a, sto ji z a svu ep sk u tra d i
ciju ra n ih v re m e n a . N jezini se počeci gu b e u d av n in am a o ko jim a n a m razgo-
vjetniju p re d o d ž b u d a je te k arheologija. N alazi m a te rija ln ih o sta ta k a m ik en -
sk e k u ltu re d o k azali su d a j e ta e p sk a p re d a ja d o ista ču v ala b itn e sa d rž a je
p o v ijesn o g a p am ć e n ja . N jezini su se tekstovi p re n o sili u sm e n o , tim e je b itn o
o d re đ e n n jezin stil, i te k poslije d u g ih sto ljeća u sm e n o sti u šla je u m lađ im i
u m jetn ičk i razv ed en ijim oblicim a u o b zo rje pism en o sti. V ezalo se to u z dva
im e n a što v elik a sto je n a p o č e tk u h e le n sk e književnosti, s H o m e ro m i H e -
z io d o m . I n ije to b ila sa m o v e lik a u m je tn o st, iak o m i d a n a s p o sje d u je m o u g
lav n o m sa m o d je la v iso k e v rijed n o sti. V elika m a s a te e p sk e p re d a je , i o n e
12
Uvod
sta rije u sm e n e , i m la đ e zap isan e, n a p ro sto je o b rađ iv ala, o b lik o v ala i p r e d a

v ala g radivo. B ila je p o m o ć p am ćen ju i činila g a k olektivnim . A k a d se zap i
sivala i re d ig irala, n a sta o je o p se ž a n epski ciklus, koji je z a razlik u o d Ilijad e
i O diseje, u k ojim a je pripovjedačka g ra đ a ju n a č k e leg en d e p ro b ra n a i ob lik o
v a n a p o visokim u m jetn ičk im k rite rijim a i p o d re đ e n a u m jetn ičk o j zam isli,
d o nosio sve, prezasićivao pripovijedanjem . B ila je to svojevrsna en cik lo p ed ija
p re d a je o d jelim a i su dbinam a drevnih ju n a k a i njihovih rodova, kraljevstvim a,
ze m lja m a i gradovim a, o b lik o v an a epskim pjesničk im jezik o m . I z a to n a m je
izgubljena. K a d a su p o d aci iz n je ušli u sažetija p ro z n a djela, p a u k o m e n ta re
i p riru č n ik e , n e sta lo je in te re sa za g rađ u cikličkih ep o v a, a n jihov g o lem o p
seg i m a n ja pjesn ičk a v rijed n o st učinili su d a se u težim v re m e n im a z a p u sti
n jih o v o p repisivanje. N o p o re d tih velikih e p o v a bilo je b ezb ro j m alih , koji
često nisu bili više nego popisi ili rodoslovlja. U njim a su se čuvale najrazličitije
lo k a ln e tra d ic ije i u p ra v o je tu g ran ica izm eđu u sm e n e i p isa n e p re d a je b ila
n a jm a n je o d re đ e n a i čvrsta.
K oliko d a n a s vidim o, gledajući u prošlost, takva je o b ra d b a z n a n ja o svije
tu , svojem i tu đ em , kakav se pokazivao u p ro sto ru i v re m e n u , p re v la d a v a la i
b itn o oblikovala grčko shvaćanje i m išljenje sve d o sed m o g a sto ljeća s ta re ere.
U šesto m se to b itn o p ro m ijen ilo . Sasvim fo rm a ln o se ta p ro m je n a o č itu je u
to m e što se pojavila p ro za. A s n jo m se jav io i kritički o d n o s p re m a p re d a ji,
svjesno i u sm je re n o istraživanje, a n e više sam o v je rn o p re d a v a n je p rim lje
no ga. To je n e tra d ic io n a la n o d n o s p re m a tradiciji, koji je i sam stv o rio tra d i
ciju. U njoj i m i d a n a s živim o je r n a m je sva z n a n o st i te h n ik a z a sn o v a n a n a
njoj. Taj se d u h o v n i p re v ra t z b io u o b rtn ič k im i trg o v ačk im g ra d o v im a n a
z a p a d n o j o b ali M ale A zije, gdje su se bili naselili bjegunci iz G rč k e k a d a su
o n d je novi grčki došljaci sa sjev era uspostavili svoju v last n a ru še v in a m a b o
g ate b ro n č a n o d o b n e k u ltu re te je ta n tp n a stu p ilo m račn o d o b a. Istrg n u ti ta k o
iz tra d ic ije , ra d e ć i i trg u ju ć i širo k o p o te z n o i sasvim n e s p u ta n o , o sn iv aju ći
k olo n ije i e m p o rije, u živim d o d irim a stječući i razvijajući n o v e v ještin e i sk u
pljajući zn an ja, stvorili su te m e lje n a koje je p oslije p o lo ž e n a sva h e le n sk a i s
n jo m e sva n a ša ev ro p sk a k u ltu ra.
Tu se, u p ra v o u M iletu , ro d ila n e sam o g rčka filozofija i s n jo m e p riro d n a
zn an o st (Tales, A n ak sim an d ar, A n ak sim en ) nego i historija, geo g rafija i e tn o
g rafija. O n e u sm je re n im n a p o ro m p ro d iru p re m a n e p o z n a to m . K a d a n a sa
m o m p o č e tk u , ak o su o sk u d n e vijesti o n je m ip a k p o u z d a n e , M ile ć a n in K ad -
13
m o sk u p lja sve s to je m o g ao sazn ati o o sn u tk u svojega g ra d a i svih o sta lih u

m aloazijskoj Joniji, k a d a te k n e što m lađi i n a m a ovdje ta k o n ezao b ilazn i p i
sac n a p o č e tk u svojih R o d o slo v lja sam osvjesno izriče: “H e k a te j M ilećan in
govori ovo: To p išem kak o m islim d a je istina. J e r što G rci p ričaju m n o g o je i
sm iješno, kak o se m en i čini”, i k ad p rik u p lje n a izvješća o iskustvim a n a m n o
gim p lo v id b am a sk lap a u cjelovitu sliku p o z n a to g a svijeta, o n d a je to n o vina
i p o th v a t o d k o je g a d o ista z a sta je d ah . P ri to m e je v eć m o g a o u p o trije b iti
knjige S kilaka iz, ta k o đ e r m aloazijske, K arijan d e, koji je prvi o d G rk a p o n a
logu p e rz ijsk o g a k ra lja D a re ja o tp u to v a o u In d iju i o n d a o p lo v io A ra p sk i
p o lu o to k . N a p isa o je izvještaj o toj plovidbi i d ru g o je d n o d jelo o o b a la m a
S re d o z e m n o g a m ora.
N iz izvrsnih p isaca p o v e o se za H e k a te je m . F e re k id A te n ja n in i A kuzilaj
iz A rg a g e n ealo šk i su usustavljivali p re d a je o davnini. H a ro n iz L a m p sa k a i
K san t L idijac pisali su, k ao prije njih m o žd a K adm o, povijest svoje dom ovine.
A H e la n ik iz M itilen e n a o to k u L ezbu učinio je velik p o m a k tim e što je ro d o
slovljim a p rid o d a o k ro n o lo g iju i ta k o te k stvorio o kvir za p re c iz n a p o v ijesn a
istraživanja. To su logografi. D je la su im izgubljena. Sve što o n jim a zn am o
p o tje č e iz c ita ta i sp o m e n a u kasnijih pisaca. M la đ e je d o b a sm a tra lo d a u
svojim s ta n d a rd n im p riru č n ic im a im a sve što tre b a , a stilsk a se b a štin a tih
p isaca, razv ijen a do najveće istan čan o sti, p o sjed o v ala u H e ro d o to v u rem ek -
d je lu . Z a n e m a rilo se sto g a p re p isiv a n je n jih o v ih k n jig a u d o b a k a d a je to
p o sta lo m n o g o teže.
P oslije perzijskih rato v a, o d kojih se život u H e la d i stu b o k o m p ro m ijen io ,
u p e to m stoljeću s H e ro d o to m H alik am ašan in o m , su v rem en ik o m Sofoklovih
p o b je d a u trag ičk im n a tje c a n jim a i g rad n je P a rte n o n a n a A k ro p o li, p o čin je
i u književnoj vrsti k o ja n a s tu najviše zan im a novo razdoblje. N a m jesto logo-
g ra fa d o la z e p rav i h isto ričari, g eografi i e tn o g ra fi. U H e ro d o to v o j v eličan
stvenoj sintezi, iak o je h isto rija u njoj najglavnija, im a p o n e što o d svega toga.
A n tič k a je historiografija o d ta d a p o stala nezam isliva b e z zem ljopisnih i n aro -
d o p isn ih ek sk u rza. A li se uz sin teze javljaju i sp ecijaln e m o n o g rafije. V eć o d
H e r o d o ta , sv jetsk o g p u tn ik a i n e u m o rn o g p o v ije sn o g istraživ ača, p isci n e
p rik u p lja ju sam o tu đ e n e g o iznose i v lastito iskustvo. T ako T u k id id i K seno-
fo n t pišu povijest svojega v re m e n a , koju su sam i p ra tili i doživljavali, ali i to
nije išlo b ez g eo g rafsk ih i etn o g rafsk ih bilježaka i p o d a ta k a o p re d a ji što se
ticala sta rin e . To su povjesničari kojih d je la p o sje d u je m o p o tp u n a je r su se u
14
Uvod
sve kasnije vrijem e grčke književnosti s m a tra la k a o u z o rn a i p rije k o p o tre b n a

z a v aljan u n ao b razb u . G led aju ći n a te pisce s n a še g a d a n a šn je g m o trišta , p o
tre b n o je uvijek se n an o v o po d sjećati d a o n o što su stvorili nije b io sam o v e
lik p rin o s zn an ju n ego n išta m a n je i p rin o s u zo rn o m p ro z n o m stilu i književ
n o m oblikovanju, stv aran je o k o seb e p ro z irn o g a i u m u d o stu p n o g a svijeta u
ljepoti i skladu. Sve što su pisali lijepa je književnost, a p o d aci k o je su skupljali
i iznosili njezini su m otivi. K a d a za p o tre b e p o v ijesn o g a istraživ an ja d a n a s
u zim am o o d njih vijesti, n a m a p ri takvu poslu nezam jen jiv o važne, n e valja
n ik a d a zab o rav iti d a za p ra v o p re b ire m o p o m otivici.
P e to sto ljeće veliko je d o b a grčke trag ed ije. Z a b ilje ž e n o je d a je prvi n je
zin veliki pjesnik, E sh il E leu zin jan in , je d n o m p rilik o m re k a o d a su o n o što o n
d a je s a m o m rvice s b o g a ta sto la H o m ero v a. To se d a k a k o tiče m ito lo šk e p r e
d a je o d k o je je u zim ao g ra đ u z a sadržaj svojih trag ed ija. I n e v alja tu m isliti
u p rv o m re d u n a Ilijad u i O d iseju n ego u p rav o n a cikličke ep o v e, j e r je b a š u
n jim a b ilo p o h ra n je n o n e isc rp n o b o g ato gradivo p re d a ja o le g e n d a rn o j p ro
šlosti. U o n im trag ed ijam a koje su došle d o nas p o tp u n e i u frag m en tim a onih,
m n o g o b ro jn ijih , k o je su izgubljene p o sjed u jem o d ru g o tn e p o d a tk e iz e p sk e
tra d ic ije , n a m a n e d o v o ljn o p o z n a te , te n a m ta k o tra g ič a ri u d o b ro j m je ri
d o p u n sk i p red stav ljaju epiku. N jezina je m o tiv ik a p o n jim a u p e to m sto ljeću
d oživjela jo š je d a n kasni procvat. A k ako je ugled trag ičk o g a p jesn ištv a p o
slije u grčkoj književnosti bio vrlo velik, m nogo veći o d u g led a cikličkih epova,
to je p re k o tra g ič a ra d o n a s stiglo m o ž d a i više ep sk ih m o tiv a n eg o izrav n o
o d njih. N a m a su ti m otivi d o stu p n i i u korskoj lirici, o so b ito u P in d a ra je r su
njegove p jesm e n ajb o lje uščuvane.
U četv rto m je stoljeću K tezija K niđanin, osobni liječnik p erzijskoga k ralja
A rta k se rk sa , skupio m n o g o g rađ e o Istoku, p a čak i o Indiji, p o k lan jaju ći pri
to m e više p o zo rn o sti istočnjačkim p rič a m a n ego p rav im p o v ijesnim i zem ljo
p isn im vijestim a. A E fo r i T eopom p, n ešto m lađi p o v jesn ičari četv rto g a sto
ljeća, što stoje n a pragu n ovoga razdoblja, veliki su sin tetičan i skupljači. Težak
je g u b itak što im d jela nisu d o šla d o nas. P odaci iz njih razd ro b ljen i su p o g o
lem oj lite ra tu ri m la đ e g a v re m e n a te je o n a bez njih nezam isliva, ali se sam o
p re c iz n im i strpljivim istraživ an jem m o že te k p rib liž n o u tv rd iti ko ji j e sloj
n a n o sa u tek sto v im a k o je p o sje d u je m o p o te k a o iz njihovih o p se ž n ih knjiga.
K ao što su o ni, nastavljajući ra d logografa, izdvojili p o v ijest i specijalizirali se
z a nju, ta k o je A sk lep ijad iz T ragila izdvojio m itog rafiju , bav ljen je sustavnim
15
istra ž iv a n je m i p riru č n im p rik a z iv a n je m m ito lo g ije i le g e n d a rn e p o v ijesti.

N a p isa o je d jelo o m itsk im i le g e n d a rn im m o tiv im a u tra g e d ija m a . O n o n a m
je ta k o đ e r izgubljeno. O k o polovice četv rto g a sto ljeća n a sta o je zem ljo p isn i
p riru č n ik u o bliku o p isa plovidbe (p e rip lu s) uz o b a le S re d o z e m n o g a m o ra.
D o ša o je d o n a s p o tp u n , a u ru k o p isim a se k ao njegov a u to r n av o d i S k ilak iz
K a rija n d e . K ak o to n e m o ž e b iti istinito, naziva se to d jelo P s e u d o -S k ila k o v
P eriplus.
Z a sk u p lja n je i p re d a ju z n a n ja o d avnoj sta rin i i o d a le k im z e m lja m a i
n a ro d im a o d o d lu čn e je važnosti bilo osnivanje knjižnice u A lek san d riji. T im e
počinje h elenističko razdoblje. N a prijelazu iz četv rto g a u tre ć e stoljeće sk u p
lje n o je u toj b ib lio te c i o k o p o la m iliju n a svitaka. Z a n ju su se k u p o v a le i
p rep isiv ale sve knjige n a grčkom jezik u koje su se igdje m o g le naći. D ru g a je
velika knjižnica o sn o v an a u m aloazijskom P ergam u . O so b ito je z n a č a jan bio
u čen i ra d koji se ra z ra sta o o k o alek san d rijsk e knjižnice. P odaci iz d jela logo-
g rafa i e p sk o g ciklusa p o stali su p o d lo g a u č e n o m alek san d rijsk o m pjesništvu.
P rek o njega n a m je tak o p ristu p ačn o dosta p o d atak a, oso b ito m itoloških, što
p o tječu iz cikličkih epova ili logografa, a inače bi bili izgubljeni. Veliki su p jes
nici to g a kruga prije svega K alim ah, p a A polonije R o đ an in , J e o k rit i L ikofron.
O ni nisu crpili p odatke sam o iz djela starijih pisaca nego i svojih tek n ešto starijih
suvrem enika, p a se ta k o u njih spajaju prinosi s tare i nove učenosti.
S lab ije sm o sreće s p ro z n o m književnosti h elen ističk o g a razd o b lja, b o g a
to m i u čen o m , te stoga z a n aš p re d m e t n aro čito zanim ljivom . T i se pisci svojim
stilo m n isu povodili za velikim u z o rim a k lasičn o g a razd o b lja: H e ro d o to m ,
T u k id id o m i atičkim govornicim a, p a ih je k asnije d o b a , k o jem u je u p ra v o to
b ilo v a ž n o , p o sv em a z a n e m a rilo je r se s m a tra lo d a se o d n jih n e m o ž e u č iti
d o b ru g rčk o m p isanju. N jih o v a se d jela ta k o nisu p rep isiv ala i izg u b ila su se,
p o što je iz njih bila p re u z e ta građ a, koliko se sm atralo d a je p o tre b n o , u m la đ e
s ta n d a rd n e k o m p e n d ije i p riru č n ik e . T ako su n a m p o d aci iz o so b ito v ažn ih
h isto rio g rafsk ih i geografskih d je la T im ejevih, E ra to ste n o v ih i d ru g ih a u to ra ,
te m ito g rafsk i ciklus D io n izija S a m ljan in a p o z n a ti sa m o iz d ru g e ili čak tr e
ć e ru k e , a k o n isu n e p o v ra tn o izgubljeni. A b a š u n jim a se o d ra z ilo o g ro m n o
p ro šire n je g rčk o g a o b z o rja d o k o jeg a je d o šlo A lek san d ro v im v o jn im p o h o
d im a i u sp o stav ljan jem h e le n ističk o g a k o zm opolitizm a.
N a p rije la z u iz č e tv rto g a u tre ć e sto lje ć e d o ša o je taj n ovi v id o k ru g d o
p u n o g a izražaja. To je , d o d u še , k a o u sm je re n o st sn ažn o p risu tn o već u H e ro -
16
Uvod
d o ta, ali k ad B eros, svećenik i astrolog iz B abilona, grčkim jezikom sam po laže
tem elje kronologiji sta re M ezo p o tam ije, p ren o seći p o d a tk e iz k lin asto g a p is
m a, i M a n e to n čini isto za E g ip at, služeći se hijeroglifskim zapisim a, o n d a je
to ip a k n e što sasvim novo. G rčki je svijet tim e razb io d o ta d a šn ju izolaciju tih
dviju p ra sta rih p ism enosti. M eg asten je p a k n ap isao djelo o In d iji n a tem elju
o n o g a što je sazn ao p rilik o m d ip lo m atsk ih m isija u toj dalek o j i b ajoslovnoj
zem lji. Je d n a k o m se, m eđ u tim , p o m n jo m u to d o b a p ristu p a lo i istraživ an ju
d o m a ć e povijesti. O so b ito su tu važni atidografi, koji su u povijesnim d jelim a
što su p o im e n u A tik e n a z v a n a a tid a m a , p o m n o opisiv ali p ro š lo s t A te n e .
N ajvažniji je m e đ u n jim a F ilo h o r. S lična su d je la i k ro n ik e , sa m o jo š više
u sm je re n a n a precizn u kronologiju. N ajvažnija je A p o lo d o ro v a. J e d n o tak v o
djelo p o sje d u je m o čak čitavo i u izvornom zapisu je r je bilo u k le sa n o u k a
m en. Taj je n a tp is p ro n a đ e n n a o to k u P aru, p a je z a to p o z n a t p o d n aziv o m
Marmor Parium. D aje vrlo to čan k ronološki okvir svoj grčkoj povijesti, ali m u
je A te n a n ag lašen o u sred ištu p o zo rn o sti.
A u to ri geografske sin teze d ru g o g a stoljeća je su S k im n o H ijan in i A g a ta r-
h id K n iđ an in . Svaki je o d njih n a p isa o zem ljopis p o z n a to g a svijeta, a A g a-
ta rh id i opis plovidbe p o C rv en o m e m o ru u koji je u n io i v ažn ih p o d a ta k a o
Indiji. Ta su se d jela izgubila sve d o n ek o lik o u lo m ak a. P o d im e n o m S k im n a
H ija n in a očuvao se školski p riru č n ik zem ljopisa, ra d i lak šeg a p a m ć e n ja sas
tavljen u ja m p sk im stihovim a, n a p isa n ta k o đ e r u d ru g o m stoljeću, o b lik o v an
p o tra d ic io n a ln o m grčkom n ačelu o p isa p lo v id b e u z a sve o b a le S re d o z e m
n o g a m o ra (p erip lu s). T em eljno zem ljopisno zn an je g rčke a n tik e d o b ilo je u
sta n d a rd n o m d jelu to g a a n o n im n o g a u to ra , koji se o b ič n o naziv a P se u d o -
Skim no, svoj k an o n sk i oblik.
U aleksandrijskoj knjižnici položeni su i tem elji novoj znanstvenoj discipli
ni, gram atici. To u p rv o tn o m shvaćanju te u č e n e d je la tn o sti n ije b io te k opis
jezik a, n eg o tu m a č e n je svega što je p o tre b n o d a bi se ra z u m je la d jela m je ro
d avnih pisaca. Prvi g ram atičari bavili su se izdavanjem i k o m e n tira n je m H o
m erovih i cikličkih epova, ko rsk e lirike, tra g e d ija i ko m ed ija. To su Z e n o d o t,
A risto fa n B izan tin ac, A ris ta rh i L ik o fro n , o n aj isti ko ji n a m je p o z n a t k a o
učeni aleksandrijski pjesnik. O so b ito je o psežn u zn an stv en u d je la tn o st u d ru
gom stoljeću razvio g ram atičar A p o lo d o r. U z izdanja i k o m e n ta re starih p jes
n ik a n a p isa o je v eć sp o m e n u tu k ro n ik u i spis o bo g o v im a, a sa stav ljao je i
p o p ise n eo b ič n ih riječi koje je nalazio u sta rih pisaca, n astav ljaju ći tim e ra d
17
A risto fa n a B izantinca. U njegovim djelim a, o so b ito u k o m e n ta rim a , b ilo je

m noštvo p o d a ta k a o zem ljam a i n aro d im a, p a je velik g u b itak što ti k o m en tari
nisu došli d o nas.
U č e n ik A ris ta rh o v D io n iz ije T ra č a n in z a c rta o je ish o d ište tisu ć lje tn o j
tradiciji školske g ram atik e u n ašem d an ašn jem sm islu. V rlo je sažeto n ap isao
n a u k u o slovim a i n a u k u o riječim a i njihovim oblicim a.T im e je b itn o o d re
dio tradiciju gram atičke n a u k e kakva je u našoj k u ltu ri sve d o d an as. A li sam u
disciplinu shvaćao je, k a k o je b ilo obično u njegovo do b a, m n o g o šire. O to m e
što g ra m a tik a je st n a p isa o je ovo: “G ra m a tik a je iskustvom ste č e n o z n an je o
govoru kakav je v ećinom u p jesn ik a i pisaca. A njezin ih je d ijelova šest: prvo,
u v ježb av an je u čitan ju p re m a n ag lask u i duljini slogova; d ru g o , tu m a č e n je
te k sta p re m a pjesničkim u k ra sim a što se n a la z e u n jem ; tre ć e , p rip ra v n o o b
jašn jav an je n e o b ičn ih riječi i p o d a ta k a ; četvrto, izn alažen je te m e ljn o g a z n a
čenja; p e to , p o ta n k o utvrđivanje i opisivanje pravilnosti; šesto, p ro su d b a p jes
ničkih d jela, a to je i n ajljep še o d svega u g ram atičk o m u m ije ć u .”
Takva g ra m a tik a o b u h v a ć a d a k a k o i tu m a č e n je m ito lo šk o g a a p a r a ta u
cijenjenim pjesničkim djelim a. To ulazi u “p rip rav n o ob jašn jav an je n eo b ičn ih
riječi i p o d a ta k a ”, k ak o p iše D ionizije. V eliki helen ističk i filolozi im ali su jo š
p o d ru k o m svu ep sk u književnu p re d a ju . U svojim su k o m e n ta rim a skupili
m n o g o re le v a n tn e g ra đ e iz nje. U p ra v o ta k o se i d o g o d ilo d a se ep sk i o b lik
tih m ito lo šk ih p o d a ta k a p o č e o osjećati k a o sp o re d a n , p a i suvišan, te se p o
m a lo zan em arilo prepisivanje i čuvanje tih opsežn ih knjiga. O n o što je treb alo
d a se razu m iju m jero d av n i pjesnici bilo je već ušlo u k o m e n ta re u z njih. Ni ti
k o m e n ta ri nisu došli d o n a s u izvornom obliku. Bili su p rev iše u čen i i p rev i
še op sežn i, sa m o sta ln e knjige. N o iz njih su crpili p o d a tk e sh olijasti, koji su
u m la đ e i filološki m a n je p o le tn o d o b a, u m n o g o n ep o v o ljn ijim p rilik am a, u
ru k o p ise s te k sto m velikih pjesnika, h isto rič a ra i filozofa u n osili bilješke, tzv.
sholije, n a ru b u stra n ic e ih m e đ u recim a. B ilo je to v eć u kasn o j an tici ili čak
u sre d n je m vijeku. U takvim n a m je sh o lijam a o ču v an o v elik o i n e n a d o m je -
stivo bogatstvo p o d a ta k a , koji najvećim svojim dijelom p o tječu u p rav o iz d jela
aleksanđrijskih g ram atičara. P ri to m e su p osredo v ali sin tetički priru čn ici koji
su p o d a tk e iz knjiga velikih alek san đ rijsk ih k o m e n ta to ra p o jed n o stav n jiv ali
i sažim ali te ih ta k o činili p ristu p ačn ijim a. N ajp o zn atiji m e đ u tim a u to rim a
je D id im , su v re m e n ik C icero n o v , koji je u p rv o m sto lje ć u s ta re e re , što u
A lek san d riji, š t o u R im u , n a p isa o više o d 3500 tak v ih knjiga, k o je su n a m sve
18
Uvod
izgubljene, ali se m n o g o njihova sad ržaja n ašlo u sh o lijam a ru k o p isa koji jesu
došli d o nas.
U h elen ističk o d o b a n a sta o je i je d a n no v i n e o b ič a n ro d u č e n e književ
n osti, p a ra d o k so g ra fija. To su zb irk e o p isa ču d e sn ih p o jav a i ra z n ih n e o b ič
n osti, sasvim u skladu s u kusom h elenističkoga svijeta k akav se o čitu je i u u m
je tn o sti. P a rad o k so g rafi su svoje p o d a tk e crpili iz te m e ljn ih d je la u k o jim a su
se o pisivale stra n e zem lje i n a ro d i je r se u vezi s njim a najviše i p rip o v ijed alo
o ču d e sn im i n e o b ič n im pojavam a. D v a su ta k v a d je la d o šla d o n a s iz h e le n i
stičkoga v rem en a, o b a iz trećega stoljeća. J e d n o je n ap isao A n tig o n iz K arista,
a d ru g o j e p re d a n o p o d A risto te lo v im im en o m , ali je sig u rn o d a g a o n n ije
n ap isao . O sta la o ču v an a d jela to g a ro d a m la đ a su i o sk u d n ija p o d acim a, a ra
d o su se č ita la sve d o k asn e a n tik e. U p ara d o k so g ra fsk e je zb irk e u šlo d o sta
g eo g rafsk ih i e tn o g ra fsk ih p o d a ta k a iz sta rije stru č n e k njiževnosti i tu su se
zb o g o m iljen o sti te le k tire bolje čuvali n eg o u izvornim i tešk im d jelim a.
Jo š u d ru g o m stoljeću sta re e re p o č e o se R im sve p o tp u n ije uk lju čiv ati u
svijet h elen ističk e k u ltu re . N a m a je h isto rič a r P olibije n a jistak n u tiji svjedok
to g a zbivanja. R im ski rato v i s M ak ed o n ijo m i širen je rim skoga u tjecaja i vlasti
n a istočnoj o b ali J a d ra n a d ali su m u p o v o d d a sk u p i m n o g o n ovih p o d a ta k a
o zem ljam a i n a ro d im a to g a sjev ero zap ad n o g p o d ru čja, k o je je d o ta d a le ž a
lo sasvim n a ru b u grčkoga vidokruga. S toga je u p ra v o Polibije, k o je g a je o p
sežn o p o vijesno djelo sam o je d n im m an jim dijelo m d o šlo d o nas, d rag o cjen
izvor m n o g ih za grčku p re d a ju novih p o d a ta k a o ja d ra n sk im k rajev im a. Iz
P o lib ija su m n o g o crpili m la đ i pisci, p a p re k o njih o v ih c ita ta p o sje d u je m o
d o sta fra g m e n a ta njegovih izgubljenih knjiga. D ru g o m sto ljeću p rip a d a i N i-
k a n d a r iz m aloazijskoga K olofona, p jesn ik d id ak tičk ih e p o v a u k o jim a u vezi
s n eo b ičn im p riro d n im p o ja v a m a im a i p o d a ta k a , n e p o z n a tih o d d ru g u d , o
d alek im zem ljam a i n aro d im a. U d ru g o m je stoljeću i D ion izije S k ito b rah io n
sastavio zao k ru ž e n m itografski p riru čn ik , koji n a m n ije očuvan.
N a p rijelazu iz d ru g o g a u p rvo stoljeće skupio je stoički filozof P o zid o n ije
iz A p a m e je u Siriji m n o g o p o d a ta k a o zap ad n im n aro d im a. Tek o n je p ro širio
v id o k ru g sta rih G rk a d o d a lek ih o b a la A tla n tsk o g a o cean a. N astav io je Poli-
bijevo djelo, a ratovi što su ih R im ljani vodili n a zap ad u dali su p o v o d a n jeg o
vim g eo g rafsk im i etn o g rafsk im istraživanjim a. D je la su m u sva izgubljena,
ali su se m lađi pisci toliko služili izvacim a iz njegovih spisa d a n am nije sam o
p o zn ato m nogo p o d a ta k a koji potječu od njega, n eg o dobivam o p rilično p o u z
d an u sliku o n je m u k a o piscu i o sadržaju i stilu njegovih djela.
19
P rvo stoljeće prije nove e re vrijem e je im p ozan tn ih , ali i p o n e k a d p o v ršn ih

sinteza. D io d o r Sicilski, čija se Povijesna b ib lio tek a je d n im dijelo m i očuvala,
d o n o si, sasvim u d u h u naslova, izvatke iz d jela starijih h isto rič a ra . Tako su
došli d o n as p o d aci iz više izgubljenih, a važnih knjiga. Sasvim knjišku sin tezu
sta ro g a grčkog zem ljopisa d a o n a m je S tra b o n iz m aloazijske A m azeje. T im e
n a m je o ču v an v elik d io p o d a ta k a iz sta rijih djela. S tra b o n je to m svojom
k njigom im ao tolik u sp jeh d a su ga p oslije znali zvati G e o g ra fo m isto o n a k o
k a o što su H o m e ra zvali P jesnikom . U m la đ e d o b a je d o ista p o tp u n o zam ije
n io svu stariju zem ljopisnu lite ra tu ru osim školskih p riru čn ik a p a je i to dovelo
d o to g a d a se o n a izgubila.
U to se v rijem e već b ila razvila i rim ska književnost n a la tin sk o m jezik u .
U č e n u ita lsk u p re d a ju o z e m lja m a i n a ro d im a sk u p io je rim sk i p o lih isto r
M a rk o T erencije V aron R eatin sk i u svojem sin tetsk o m djelu o italsk im s ta ri
n am a. R im sk a o svajanja su uključivala nove zem lje i n a ro d e u o b zo rje a n tič
k o g a svijeta. Veliki nastavljač P ozidonijev b io je C ezar, koji je u svojim z a p i
sim a o galskom ratu d ao blistav prinos geografiji i etnografiji d alek o g a zap ad a,
a n e što je takvih p o d a ta k a o A frici uvrstio S alustije u svoje pov ijesn o d jelo o
ra tu s Ju g u rto m . Livije, koji je već pisac A ugustova d o b a, u svojoj m o n u m e n
talnoj sintezi rim ske povijesti nije p rid o n io u to m p o g led u m n o g o svojega, ali
je slijedeći u svojem pripovijedanju d o sta v jern o Polibija spasio z a n as n e m alo
p o d a ta k a koji su se izgubili u izvorniku. P om pej Trog je u svojem izgubljenom
povijesnom djelu o F ilipu M akedonskom , koje n a m je p o zn ato te k p o m lađ em
izvatku, p re u z e o m n o g o g ra đ e iz T eopom pa, p a su ta k o sp ašen i i p o d a c i o z a
p a d n im z em ljam a i n a ro d im a .
Veliki pjesnici A ugustova d o b a, n a sam o m k ra ju p rv o g a sto ljeća sta re e re,
o so b ito V ergilije i O vidije, p re u z e li su i u svojem sm islu o b lik o v ali m n o g o
m a te rija la iz h elen ističk e književne p re d a je , o so b ito što se tiče m ito lo g ije i
le g e n d a rn e povijesti. N jihova d o b ro u šču v an a d je la z a n a s su sto g a b o g a to i
d ra g o c je n o vrelo.
P rv o m u stoljeću nove e re p rip a d a ju v elik a d je la rim sk o g a zem ljo p isa. N a
p o č e tk u stoji jo š z e t c a ra A u g u sta, Ju lije A g rip a , koji je iz ra d io k a rtu p ro v in
cija R im sk o g a carstv a s p rip a d n im p o p isim a i k o m e n ta rim a . V elik je g u b i
ta k što n a m se nije očuvala. P o m p o n ije M e la n a p isa o je sa ž e t z e m ljo p isn i
k o m p e n d ij n a te m e ljim a h elen ističk e stru č n e lite ra tu re . A P lin ije S tariji je u
svoj veliki P riro d o p is u g ra d io g eografski p riru č n ik u k o jem je p re u z e o p o
d a tk e iz A g rip in e k a rte , p a su o n i ta k o ipak, b a r je d n im važn im dijelom , došli
20
Uvod
d o n as. S k u p io je i tim e n a m o ču v ao m n o g e v ijesti g rčk ih , o s o b ito h e le n i

stičkih, geo g rafa. O sim u zem ljo p isn o m dijelu takv ih je p o d a ta k a ra sp rše n o
i p o svem u o sta lo m P linijevu P riro d o p isu . Z a p o zn av an je an tičk e lite ra tu re
o stra n im z em ljam a i n a ro d im a o n je je d n o o d najvažnijih vrela.
Iz p rv o g a sto lje ć a n o v e e re o č u v a n o n a m je i je d n o d je lo rim sk e m ito -
grafije. O slo b o đ en ik c a ra A u g u sta H igin, koji je up rav ljao p a la tin sk o m knjiž
nicom , n a p isa o je z b o rn ik m ito lo šk ih pripovijesti, držeći se p ri to m e najviše
trag ed ija. P o n je m se ta k o sazn aje n e što o sa d rž a jim a izg ubljenih tra g e d ija ,
a p re k o njih su, m a k a r i u ta k o m la d o m svjedočanstvu, d o stu p n i m otivi ciklič
kih ep o v a. N e k a k o iz isto g a v re m e n a p o tje č e je d in i grčki m ito g rafsk i p riru č
n ik k oji je d o ša o d o nas. To je ta k o z v a n a A p o lo d o ro v a B ib lio tek a, kojoj ru
k o p isi k a o a u to r a n a v o d e v elik o g a h e le n istič k o g u č e n ja k a , a z a p ra v o ju je
n a p isa o m n o g o m lađ i an o n im . To P seu d o -A p o lo d o ro v o d jelo sa ž e t je i cje
lovit p rik a z m ito lo šk e g ra đ e k o ja se javlja u staro j grčkoj k njiževnosti i p o tr e
b n a je p rije svega d a bi se razu m jeli njezini veliki pjesnici. U to m te m e ljn o m
sm islu to je g ram atičk o d jelo. U n je m je s a ž e ta sva s ta rija m ito g ra fsk a lite ra
tu ra. To ju je s ta n d a rd n o d jelo o n d a u sp ješn o zam ijen ilo i, k a k o je zad o v o
ljavalo p o tre b e kasnijega v rem en a, p rid o n ije lo je to m u d a n a m se o n a izgu
bila, u p ra v o o n a k o k ak o je S tra b o n bio k o b a n za te k sto v n u p re d a ju sta rije
g rčke zem ljo p isn e književnosti.
P rvom u stoljeću nove e re p rip a d a i helen ističk i istraživač rim sk ih sta rin a
D ionizije H alik arn ašan in , koji je, slično k ao p rije njeg a V aron, sk u p io m n o g o
m a te rija la rim sk e s ta rin a rsk e u čen o sti. Ž id o v sk im su s ta rin a m a i s ta ro z a
vjetnoj književnoj p re d a ji posvetili svoje djelo F ilo n i Jo sip Flavije. Tako je i
židovska p re d a ja u k lju čen a u h elen ističk o o b zo rje, p o što je jo š u tre ć e m sto
ljeću u A le k san d riji B iblija p re v e d e n a n a grčki za o n e eg ip atsk e Ž id o v e k o
jim a je to bio je d in i jezik.
M ito lo šk u p re d a ju grčkoga pjesništva u g rad ili su u svoja o p se ž n a d jela i
rim ski epski pjesnici d ru g e polovice prvoga stoljeća, V erije F la k u svoja A rgo-
n au tik a, S tacije u svoju T ebaidu, Silije Italik u svoja P u n ik a. N ešto se to g a n a
lazi i u L u k an o v im F arzalijam a, n e d o v rše n o m e p u o g rađ a n sk o m r a tu izm e
đu C e z a ra i P om peja.
N a p rijelazu iz p rvoga u d ru g o stoljeće p isao je P lu ta rh , h isto rič a r životo-
p isac i v rlo p o p u la rn i m o raln i filozof. N jegovo o p sežn o djelo d o b ro je o č u
vano. U nj su ušli m nogi p o d aci iz starije grčke književnosti, ali je velik ne-
21
d o sta ta k što o n gotovo n ik ak o n e n avodi ta svoja v rela. U latin sk o j književ

n o sti to g a d o b a v ažan je a u to r V erije F lak , koji je sastavio e tim o lo šk o d jelo
0 zn a č e n ju riječi. O d n jeg a im am o sam o m la đ e izvatke, ali se i ta k o u n jem
n a la z e v rijed n i u zo rci h elen ističk e učenosti.
D ru g o j e sto ljeće d o b a zanim ljivih sinteza. S n ašeg a g le d išta tre b a p rv o
sp o m e n u ti sin te tič k e g rčk e g e o g ra fsk e p riru č n ik e . J e d a n n a m je o s ta o o d
velikoga a stro n o m a K laudija P tolem eja. O n je oslanjajući se n a helenističkoga
a s tro n o m a H ip a r h a iz ra d io m a te m a tič k i u te m e lje n u k a rtu sv ijeta i u z n ju
p o ta n k o i suvislo kazalo, koje je z a n as sk rajn je sažet, ali p o tp u n i k rc a t p o
d a c im a zem ljopis svijeta, k oliko je ta d a b io p o z n a t. D ru g i je p riru č n ik izra
zito školske n am jen e, zasnovan n a isto m načelu k ao i p riru čn ik P seudo-Skim -
nov, sastavljen u d ak tilsk im h e k sa m e trim a , a sad ržajem n e što b o g atiji. A u
to r m u je D io n izije P erieg et. B io je v rlo p ro šire n i k a o sta n d a rd n i u d žb en ik
o d re đ iv a o te m e ljn u zem ljopisnu n a o b ra z b u k asn e a n tik e. U z grčki izvornik
očuvane su i dvije latinske verzije, te se d o d u b o k o u srednji vijek m n o g o čitao.
Iz d ru g o g sto ljeća p o tje č e i p o tp u n o očuvan grčki m ito g rafsk i p riru čn ik .
N a p isa o ga je A n to n in L ib eral. To su m e ta m o rfo z e, sa ž e to isp rip o v ijed an e
p riče o p reo b lik o v an jim a i p re tv o rb a m a . S adrži d o sta p o d a ta k a o zem ljam a
1 n a ro d im a , poglavito iz h elenističke književnosti. M n o g o se to g a n alazi i u
z n a tn im dijelom n a m a očuvanim , više m a n je k o m p ilato rsk im , d jelim a grčkih
h isto rič a ra A rijan a, koji je p isao o povijesti A le k sa n d ra V elikoga i u vezi s n je
govim p o h o d o m p o se b n u knjigu o Indiji, o d k o je p o sje d u je m o sa m o u lo m
ke, p a A p ija n a i D io n a K asija, koji su pisali rim sk u povijest. U istom je sm islu
v rlo zanim ljiv i P au zan ijin opis H e la d e , svojevrstan tu rističk i vodič, o so b ito
v ažan za povijest grčkih k ultova i za povijest u m jetn o sti. N a sam o m p rijelazu
iz d ru g o g a u tre ć e sto ljeće n a p isa o je A te n e j iz eg ip atsk o g a N a u k ra tisa svoje
o p se ž n o d je lo Sofisti z a večero m , koje je u p ra v o p re trp a n o p o d a c im a i c ita
tim a iz starijih grčkih a u to ra , kojih su d je la n a m a v ećin o m izg u b ljen a, p a je
z a to A te n e je v a v ažn o st za p o zn av an je grčke književnosti o so b ito velika. O n
n a m p re d a je i n ek e v ijesti o zem ljam a i n a ro d im a k o je n a m o d d ru g u d nisu
p o z n a te . M n o g o p o d a ta k a iz starije latin sk e književnosti sp asio je za n as F est
u svojim izvacim a iz izgubljenog o pširnoga d jela O značenju riječi V erija Flaka.
U kasnoj antici, p a jo š i u sre d n je m vijeku, n a sta ja le su sho lije što su se
p ripisivale n a stran ice ru k o p isa, n a ru b u ili izm eđ u re d a k a . U njih su n ajčešće
ulazili izvaci iz sta rih i o p sežn ijih k o m e n ta ra , koji su u h elen ističk o d o b a ve-
22
Uvod
čin o m bili p rav e i sa m o sta ln e knjige. R e d a k c ija tih sh o lija tra ja la je sve d o
d u b o k o u sred n ji vijek. A u to ri su v ećinom posve a n o n im n i. P o im e n u su n a m
p o z n a ti te k n ek i o d n ajm lađ ih , ta k o E u sta tije m itro p o lit so lu n sk i i b izan tsk i
u č e n ja k Ivan C ee, obojica iz d v a n aesto g stoljeća. E u sta tije je n a p isa o o p se
žan k o m e n ta r uz H o m e ra i uz D ionizija P erieg eta, a C ee k o m e n ta r u z L iko-
fro n a. N a p rijelazu iz četv rto g a u p e to stoljeće n a p isa o je Servije o p šira n k o
m e n ta r u z V ergilija, koji je d o šao d o nas k a o p o se b n a knjiga
U z sh o lije jav ljaju se i rječnici. D o n a s su došli sa m o k a s n o a n tič k i, ali
m a te rija l u n jim a p o tječe v ećinom iz d jela h elen ističk ih u čen jak a. N ajvažniji
grčki lek sik o g ra f je H e zih ije s p rije la z a p e to g a sto ljeća u šesto. U n jegovu
rječn ik u n a v e d e n e su i p re v e d e n e m n o g e riječi ko je n a m in ače n isu p o z n a te
iz grčke lite ra tu re . P u n o je važnih vijesti iz izgubljenih g rčkih u č e n ih d jela i
zb irk a etn ik a, naziva stan o v n ik a gradova i zem alja, k oju je u šesto m sto ljeću
sastavio S te fa n B izantinac, uvrštavajući b ro jn e izvatke iz starijih pisaca.
D o n as je d o šao i niz etim ologika, rječnika u ko jim a se p o ta n je objašnjava
p rv o tn o zn ačen je riječi. Svi su n astali u sre d n je m vijeku. M e đ u n jim a je n a j
važniji E tym ologicum m agnum , sastavljen o ko g o d in e 1000. K a k o g o d su sve
to p riru čn ici b izan tsk o g a doba, disciplina kojoj p rip a d a ju i m a te rija l koji d o
n o se p o tje č u iz sta rin e i p red stav ljaju p o slje d n je izbojke h elen ističk o g a u če
n o g a ra d a , ko jeg a su stariji i izvorniji spisi n e p o v ra tn o izgubljeni. Z b o g to g a
je v ažn o st tih m la đ ih k o m p e n d ija z a n a s izv an red n o velika. Z a p ro u č a v a n je
grčkih s ta rin a i književnosti izv an red n a je p o m o ć S uida, en cik lo p ed ijsk i rječ
n ik b izan tsk o g a d o b a, koji je n a sta o o k o g o d in e 1000. N aše d a n a šn je p o z n a
v a n je la tin sk e leksikografije o d re đ e n o j e u g lav n o m izv atk o m što g a je u 8.
stoljeću lan g o b ard sk i p isac P avao Đ a k o n n a p ra v io iz F esto v a izv atk a iz d jela
O z n ačen ju riječi V erija F laka.
N a sam o m k raju an tik e n a p isa n a su o p se ž n a djela, p o tp u n o jo š u njezinoj
književnoj tradiciji, k o ja su n a m stjecajem povoljn ih o k o ln o sti p o tp u n o o č u
v an a, p a i u n jim a im a u lo m a k a s ta re p re d a je k o ja je in ače izg u b ljen a. O d
latin sk ih p isa c a četv rto g a sto ljeća tu svak ak o v alja sp o m e n u ti p o v jesn ičara
A m ija n a M a rc e lin a i p jesn ik a K lau d ija K lau d ijan a, p a g rčke p jesn ik e p e to g a
sto ljeća N o n a iz eg ip atsk o g P a n o p o la i K vinta S m irn ja n in a te p o v jesn ičare
šesto g a i sed m o g sto ljeća P ro k o p ija iz sirijske C ezareje, A g atiju iz M irin e i
E g ipćanina Teofilakta Sim okata. Z rn a staro g a m itološkog, geografskog i e tn o
g rafsk o g a z n a n ja n a la z e se i u d jelim a crk v en ih o ta c a , g rčkih i latinskih.
23
U okvir koji je ovdje z a c rta n sm ješta se i p ovijest ja d ra n sk ih zem a lja k ao

m otiva antičke književnosti. Prvi se počeci g ube u n ep ro n ičn o j davnini. G rčki
pjesnički je z ik p o z n a je fo rm u le koje svjedoče o n a jsta rije m u v rštav an ju ja
d ra n sk o g a svijeta u ran i m itski zem ljopis. J a d ra n nazivaju K ro n o v im m o re m
i R ejin im zaljevom . Ti svrgnuti bogovi starije g en eracije, ro d itelji Z eu so v i i
H e rin i, sm atrali su se v la d a rim a n a d o to c im a b lažen ih i E lizijskim p o ljim a,
gdje su vladali n a d izabranim p okojnicim a p re n e se n im n a daleki zap ad . In ače
se u staroj grčkoj zem ljopisnoj književnosti sjeverno led en o m o re naziva K ro
novim . U to m e se, k ak o se čini, o d ražav aju vrlo sta ra shvaćanja, p o ko jim a
je ja d ra n s k a o b a la ležala n a sjev ero zap ad n o m k raju svijeta, p a se n a J a d r a n
sko m o re g led alo k a o n a dio O c e a n a koji struji o k o zem aljsk e p lo č e i ta k o je
p o v ezan o u je d n u cjelinu s le d e n im m o re m n a sjeveru.
K njiževni m otivi iz v rem en a ra n e trgovačke plovidbe p o Ja d ra n u zasnivaju
se v eć n a k o n k re tn ijim p re d o d ž b a m a . Takvi su “v en etsk i ž d re p c i”, o ko jim a
u se d m o m stoljeću sta re e re pjeva sp artan sk i p jesn ik A lk m an , a u p e to m je
tak v a H e ro d o to v a bilješka o to m e d a su p o m o rci iz m alo azijsk e F o k e je bili
prvi H e le n i koji su ušli u ja d ra n sk e vode. Iskustv a što su ih sk u p ili ti p o m o rc i
i trgovci i n ova z n an ja što su ih donosili s p u ta , sve je to o stav ilo tra g a i u grč
kim le g e n d a m a o sta rim ju n a c im a . U to m su se sm islu p re o b lik o v a le i p rv o
b itn e p re d o d ž b e o h ero iziran im pokojnicim a što su p ren esen i u d alek o z a p a d
n o carstvo. To su po stali ju n a c i koji su preživjeli tro jan sk i ra t i o n d a pošli n a
zap ad , ta m o u daljini našli novu dom ovinu i osnovali trajn u i sretn u vladavinu.
T ako je A h ilejev sin N e o p to le m ili P ir d o ša o u E p ir i ta m o o sn o v ao k raljev
stvo, o k o jem svjedoče im e n a rije k a što u n je m te k u i m rtv a č k o p ro ro č ište
k o je m u su se o n d je o b ra ć a li d a se p rv o tn o sm a tra lo p o k o jn ičk im k ra je m u
sm islu g rčk e m itsk e geografije.
M e đ u h ero jim a koji su p ren esen i n a z ap ad najznatnijim je p o sta o T rojanae
E n e ja . N jeg a su sm atrali p re tk o m o snivača R im a i ju lijev sk o g a ro d a . N a J a
d ra n su sm ješten a z a p a d n a kraljevstva A h e jc a D io m e d a i T rojanca A n te n o ra .
Prvi se povezivao s ap u lsk im ju g o m Italije i n jem u su sjed n o m isto č n o m ja
d ran sk o m obalom ; a drugi s u n u tarn jim dijelom sjevernoga Ja d ra n a i zem ljom
V e n e ta , g d je je k a sn ija p re d a ja n a la z ila i tra g o v e D io m e d o v e p risu tn o sti.
D a ljn ju z em ljo p isn u p o v e z a n o st u sp o stav lja p rič a o p o v ra tk u A rg o n a u ta iz
K olhide, koji su n a to m p u tu p re k o m itskoga zap ad n o g dunav sk o g a to k a došli
sve d o njegova ušća u Ja d ra n . A sve što se p rip o v ije d a lo o p re tv a ra n ju K ad m a
24
Uvod
i H a rm o n ije u zm ije, o njihovu vladanju n ad jad ran sk im E n h elejcim a i o n jih o

vu sinu Iliriju, h ero ju im enjaku ilirskoga n a ro d a , i o poštivanju njihovih g ro b o
va, sve je to p o m a g a lo H e le n im a d a se n a d alek im i tu đ im o b a la m a o sjećaju
n e što dom aćije, dovodeći te krajeve u vezu s teban sk o m legendom , k o ja je bila
p o z n a ta svim a. T eb an sk o m ciklusu p rip a d a i lik v id io ca A m fija ra ja , čiji je
u z d o d rž a B a to n ta k o đ e r im ao h erojski g rob k od E n h elejaca. A h ero j e p o n im
Jo n sk o g a m o ra dovo d io se u vezu s D irah ijem , ili p ak , k ao Jo n ije Ilir, s Isom ,
o to k o m i g radom .
J e d n a s ta ra književna verzija le g e n d e o K ad m u k o d E n h e le ja c a jo š se p ri
lično ja sn o razab ire p o o n o m e što su o d nje H e ro d o t, E u rip id i P seudo-A polo-
d o r p re u z e li u svoja d jela. Izv o rn i njezin o b lik ip a k o sta je n e p o z n a t, p a se
sa m o s velik o m v je ro ja tn o šć u m o že p re tp o sta v lja ti d a p o tje č e ili iz k o jeg o d
izgubljenih e p o v a ili o d ko jeg a logografa. Ja d ra n sk i se m otivi su sreću i k o d
d ru g e dvojice velikih trag ičk ih p jesn ik a, E sh ila i Sofokla, a o d E u rip id a p r e
u z e o ih je S e n e k a u svoje tragedije.
Pozitivno znanje o ja d ra n sk o m p ro sto ru što su g a donosili p o m o rci i trgov
ci skupili su i sustavno prikazali p ioniri^ rč k o g a z e mljopisapSkilak iz K arijan d e
i H e k a te j M ilećan in . P o jed in i ulom ci tih n a jsta rijih o p isa d o šli su d o n a s u
razn im m lađ im knjigam a. N eizravna je i p re d a ja vijesti o ja d ra n sk o m e svijetu
što p o tje č u iz p o v ijesn o g a d je la T eopom pova. N ek i p o d aci, a o n i su o ču v an i
tek u ulom cim a, p o tječu iz knjiga povjesničara E fo ra, m a te m a tič a ra i g eo g rafa
E u d o k sa iz K n id a i sta rin a ra A rh e m a h a . N o o d svih je z a p o v ijest i zem ljo p is
z a p a d n ih s tra n a najvažniji Sicilac T im ej. O d njeg a p o tje č u v rlo z n a tn i ja d r a n
ski m otivi u u če n o m helen ističk o m pjesništvu. N ešto u lo m a k a vijesti što ih je
sku p io veliki g eo g raf E ra to ste n C irenjanin o grčkim n a se o b in a m a n a Ja d ra n u
ta k o đ e r su n a m o ču v an e u d jelim a drugih.
S ta rin sk a z em ljo p isn a književna v rsta o p isa p lo v id b e u z o b a lu (p e rip lu s)
p o sta la je neizostavnim dijelom antičke školske n ao b razb e. U oču v an im d jeli
m a d o šla su d o n a s v ažn a o p ć a m jesta o J a d ra n u i Ilirim a. N a jsta rije je m e đ u
n jim a P seudo-S kilakovo. O n o što navodi o istočnoj ja d ra n sk o j o b a li bilo je
u p rv o tn o m te k stu v rlo sa ž e to i o sk u d n o , ali je u verziji k o ja je d o šla d o n as
z n a tn o n a d o p u n je n o n a k n a d n im d odacim a. M n o g o školskiji i z a to m a n je vri
je d a n je P seudo-S kim no. Taj je p riru č n ik više o d tristo g o d in a b io m je ro d a
v a n z a šk o lsk u n a sta v u iz ze m ljo p isa , sve d o k D io n iz ije P e rie g e t n ije to m
tra d ic io n a ln o m školskom gradivu d a o nov oblik. U D ionizija, i o so b ito u E u -
25
statijevu k o m e n ta ru u z njegov p riru čn ik sad ržan je b o g a t p o d a c im a o p is istoč

n e ja d ra n s k e o b a le s g led išta g rčke starin e.
P rik u p lje n u m itografsku i geografsku g rađ u o ilirskim i ja d ra n sk im k ra je
v im a u p o trije b ili su u tre ć e m sto ljeću u č e n i h ele n istič k i p je sn ic i K alim ah ,
A p o lo n ije R o đ a n in i L ik o fro n . N jihove m e đ u so b n e tek sto v n e p o d u d a rn o sti
to lik e su d a se iz n jih o v a p rip o v ije d a n ja o tam n o j i d u b o k o j ilirskoj rijeci, n a
kojoj su b jegunci K o lšan i osnovali g ra d Polu, a ta m o su stajali i p o štiv ali se
grobovi K a d m a i H a rm o n ije , m o že čak d o n e k le re k o n stru ira ti n jih o v izgub
ljeni zajednički p re d lo ž a k , n ajv jero jatn ije T im ej.
U tre ć e m sto ljeću pisali su i p o vjesničar F ilo h o r i g e o g ra f M n azeja. I o d
n jih je o sta lo n e što fra g m e n a ta sv ije stim a o J a d ra n u . D ru g e p o tje č u o d z n a t
n o m lađ eg a A rte m id o ra E fežanina, koji je pisao n a prijelazu iz d ru g o g a u prvo
sto ljeće. P re d kraj prv o g a sto ljeća sku p io je D io d o r Sicilac u svojem d ijelo m
o ču v an o m enciklopedijskom povijesnom djelu vrlo v rijed n e p o d a tk e o J a d ra
nu , o so b ito o grčkim k o lo n ijam a n a njem . A njegov suvrem enik, g e o g ra f S tra-
b o n , d a o je u svojoj opsežnoj zem ljopisnoj kom pilaciji n ajp o tp u n iji o p is istoč
n e ja d ra n s k e o b a le i ilirskih zem a lja što je iz a n tik e d o ša o d o m š7 P n ~ to m e
d o n o si sta rije gradivo, k o je dijelom p o tje č e čak i o d H e k a te ja , ah se izd ašn o
služi i v relim a rim skoga d o b a, p a njegov o p is n e m a cjelovit i je d in stv e n v re
m enski h o riz o n t. To važnije je razm rsiti p ita n je njegovih v re la i o d re d iti što
to čnije k o ja o d n jih slijedi u p o je d in im o d lo m cim a svojega o p isa.
O d dva rim sk a g e o g ra fa prv o g a sto ljeća n a še e re P o m p o n ije M e la d aje
sam o letim ičan oris istočne ja d ra n sk e obale, slijedeći p ri to m e p re te ž n o grčka
vrela. N jem u n a su p ro t u te m e ljio je Plinije svoj sažeti ali d o sta p o ta n k i p rik az
ilirskih p rovincija R im skoga carstva prvenstveno n a slu žb en im p o p isim a rim
ske uprave. D ak ak o , i o n p reuzim a p o d a tk e o d helenističkih pisaca, ali up rav o
tim e što je p o seg n u o za novim v relim a, n jem u su v rem en im i p o u z d a n im , taj
je opis ja d ra n sk ih krajeva i ilirskih provincija b itn o o b o g aćen je i n ezao b ilazn a
d o p u n a.
U d ru g o m je stoljeću K laudije P to lem ej u svojoj Z e m ljo p isn o j u p u ti p o
tan k o o b rad io i ilirske provincije njegova v rem ena u okviru m atem atički zasn o
v an o g a o p isa zem lje, koji je čitav očuvan. Isto m u sto ljeću p rip a d a ju F ilo n iz
B iblosa, koji je sastavio izgubljeno en cik lo p ed ijsk o djelo o g rad o v im a i n ji
hovim z n a m e n itim ljudim a. S adržavalo je i p o d a tk e o ja d ra n sk im k rajevim a.
O d njih n am se uščuvalo n e što u lo m ak a. Tek m alo m lađ i P au zan ija u n io je u
26
Uvod
svoj O p is G rč k e i n e što ja d ra n sk ih m ito lo šk ih m otiva. T ak o đ er iz d ru g o g a

stoljeća p o tje č u p ripovijesti (fab u le) kojim a se k ao a u to r n av o d i Ju lije H igin.
To je svojevrsna m ito g rafsk a en cik lo p ed ija, u kojoj je s a d rž a n a n o v a i z a n im
ljiva verzija čitavoga p ro šire n o g sklopa leg en d e o K adm u. O v relim a to g a p ri
p o v ijed an ja, koje je vrlo različito o d o n o g a što je p o z n a to o d d ru g u d n e zn a
se, m e đ u tim , ništa.
U č e n a z e m ljo p isn a g ra đ a iz A risto te lo v e škole, o so b ito o d T eo frasta, i
vijesti iz T im ejev a d je la sk u p ljen e su u P seu d o -A risto telo v o j ko m p ilaciji O
ču d e sn im slušanjim a, k o ja nije n a sta la p oslije d ru g o g a sto ljeća sta re e re , a
m o ž d a već u trećem . N jezin se sastavljač ra zm jern o m n o g o o sv rtao n a Ja d ra n
i n a Ilire. Iz prv o g a p a k sto ljeća v je ro ja tn o p o tje č e grčki izv o rn ik ro m a n a o
tro ja n s k o m ra tu k o je m u se k a o a u to r n av o d i D ik tis K re ć a n in , a o d n je g a
d a n a s p o sto ji sam o z n a tn o m la đ a la tin sk a verzija. U njem se d o n o si v a rija n
ta le g e n d e o tro ja n sk o m ju n a k u A n te n o ru , p o kojoj je o n o snivač C rn e K or-
k ire, g ra d a n a isto im en o m o to k u , koji d a n a s zov em o K o rču la, a s ta ro m u je
h rv atsk o im e K rk ar.
U č e n o iverje sta re g rčke m ito g rafije i g eografije d o s ta je o b iln o ra su to p o

k asn o an tičk im i b izan tsk im priru čn icim a, rječnicim a, lek sik o n im a, ek scerp -
tim a i k o m e n ta rim a . S to g a su S te fa n B izan tin ac, M a rc ija n iz H e ra k le je , E ty
m o lo g icu m M ag n u m , E ty m o lo g icu m G e n u in u m , sh o lije u z s ta ra p jesn ičk a
d jela, H e zih ije i S uida b o g a ta n a lazišta p re o s ta ta k a to g a k n jižev n o g a n an o sa.
U n jim a se n a la z i niz p o d a ta k a koji se tiču ja d ra n s k ih m o tiv a, p a se č e sto
u p ra v o tu n a la z e ulom ci što n a m o sta ju k a o je d in o sv jed o čan stv o o sad ržaju
važnih, a izgubljenih, djela.
I kasn o rim sk i itin erariji, opisi rim skih c e sta i p o p isi p o sta ja n a n jim a, te
k a rta sv ijeta zv an a T abula P e u tin g e ria n a , k o ja j e n a n jim a z a sn o v a n a , p a i
ran o sred n jo v jek o v n i G e o g ra f R av en jan in , zaklju ču ju p o v ijest a n tič k ih o p isa
ja d ra n sk ih krajeva i ilirske o b a le to g a m o ra i njezin a zaleđ a. S krajnji ju g o isto k
to g a p o d ru č ja o b u h v a ć e n je i u S in eg d em u , g rčk o m p o p isu i o p isu rim sk ih
p ro v in cija iz v re m e n a c a ra Ju stin ijan a.
I povijest rim skih osvajanja ilirskih zem a lja b ila je , d ak ak o , v ažan m o tiv
an tičk e književnosti. T i su zapisi i prikazi n astali k a o p o v ijest v la stito g a v re
m e n a , p a su se o n d a p re d a v a li d a lje u re tro sp e k tiv n im sin te z a m a . V ijesti o
o d n o sim a M a k e d o n a c a i Ilira u z ru b zbivanja u P e lo p o n e sk o m ra tu d o n o si
27
Tuk id id u svojem povijesnom djelu. O ra tn im p o h o d im a M a k e d o n a c a i R im

ljan a p ro tiv ilirskoga kraljevstva izvješćuje P o lib ije. K vint E n ije n a p rijelazu
iz tre ć e g a u d ru g o stoljeće u svojem analističkom e p u o p jev ao je r a t R im lja n a
s H istrim a i osvojenje Istre, a njegov o p o n a ša te lj i n astav ljač H o stije u z e o je
taj r a t k a o p re d m e t je d n o g a ep a. O d to g su ra n o g a rim sk o g p jesn ištv a o stali
sam o o sk u d n i ulom ci. I opis ra to v a k o je su M a k e d o n c i vod ili s k ra lje m Ilira
sa d rž a n je u p o v ijesn o m djelu D io d o ra Sicilca iz p rv o g a sto ljeća s ta re e re . A
m n o g o P olibijeve g ra đ e p re u z e o je Livije te je o n a ta k o n a m a sp a še n a . O n
n a m je d a o i suvisao opis rim skoga osvajanja Istre. S u v rem en o svjedočanstvo
o u p rav i i rato v im a u Ilirik u daje C e z a r.1 A V elej P a te rk u l o p isa o je v eliki p a-
n o nsk o -d elm atsk i ra t, u k o jem je i sam sudjelovao. V ijesti o o n o d o b n o m Iliri
k u n a la z e se u T acita i u njegova su v rem en ik a S u eto n ija. U d ru g o m je s to lje
ću A p ija n sk u p io vijesti starijih h isto rič a ra o A ugu sto v im ilirskim rato v im a,
ali je u vrstio u svoje djelo i s ta ru m itografsku g rađu, kakva nigdje d ru g d je nije
o ču v an a. Ista rsk im se ra to v im a bavio F lo r u svojim p o v ijesn im d e k la m a c i
jam a. N a prijelazu u treće stoljeće d a o je D io n K asije o p is velikoga p an o n sk o -
d e lm a tsk o g a u sta n k a oslanjajući se p ri to m e n a v rlo d o b ro i p o u z d a n o vrelo.
K ra tk e vijesti o zem ljopisu i m itologiji ilirskoga J a d ra n a d o n o se V erije F lak ,
P om pej Trog i u kasnoj antici Julije O psekvens i E u tro p ije u č etv rto m , te crk
veni o tac O rozije u p e to m stoljeću. U šestom p a k stoljeću d aje K asio d o r S en a
to r d o sta važn ih p o d a ta k a o u p rav i Istre i ilirskih p ro v in cija u d o b a g o tsk e
v ladavine. A ra to v e k oje je J u stin ija n u tim k rajev im a v o d io s G o tim a o p isa o
je P ro k o p ije.
Ja d ra n sk i m otivi javljaju se i u djelim a m la đ ih p jesn ik a. T ako u d ru g o m
sto lje ć u s ta re e re k o d N ik a n d ra , u p rv o m sto lje ć u u m ito g ra fsk o j zb irci o
n e sre tn im ljubavim a P a rte n ija iz N iceje, p a ko d V ergilija, O vidija, i u p rv o m
sto ljeću n ove e re k o d L u k a n a i Stacija, a u sasvim kasnoj antici, u p e to m sto
ljeću k o d N o n a iz P a n o p o la i n a p rijelazu u šesto k o d e p ig ra m a tič a ra H risto -
d o ra. U toj pjesničkoj tradiciji stoji jo š i bizantski pjesn ik d v an aesto g a stoljeća
Ivan C ee, koji se sad ržajem drži D ionizija P erieg eta.
M itologija s jad ran sk im m otivim a sam o je dio, m itografski, te u čen e an tič
k e p re d a je o J a d ra n sk o m m o ru i zem lji Ilira. M o ra se sto g a p ro m a tra ti u to m
1Vijesti antičkih pisaca o Istri skupio je, preveo i komentirao M. Krizman, Antička svjedo
čanstva o Istri, Pula - Rijeka 1979.
28
Uvod
okviru. U njoj su z a o so b e le g e n d a rn e povijesti vezani e le m e n ti n ajstarije grč

k e m itsk e slike svijeta, o so b ito p re d o d ž b e m itsk o g a z e m ljo p isa o d a le k o m
z a p a d u i carstv u b lažen ih p o k o jn ik a. S a d rž a n e su u njoj i vijesti n a jsta rijih
p o m o ra c a koji su prvi do lazili u ja d ra n s k e v o d e i u p o z n a v a li ta m o o b a le i
o to k e . R a z a b ire se jo š k ak o su o n i tam o šn jim starin ačk im k u lto v im a i v je ro
v anjim a davali svoju interpretatio hellenica, povezujući ih s likovim a o n e m ito
logije što je b ila s a d rž a n a u grčkoj epskoj p re d a ji, o d a n d e u la z ila u k o rsk u
liriku i trag ed ije, a sustavno se prikazivala u d jelim a lo gografa i k asn ijih m ito -
g ra fa . Ta je p a k m ito lo g ija , o n a što se p r i tu m a č e n ju v elik ih p je sn ik a b ila
k o n stitu ira la u p o se b n u g ram atičk u disciplinu, n a sta la sv o jev rsn o m r e in te r
p re ta c ijo m p rv o b itn o g a m ita , kakav je b io o blik o v an u te k sto v im a u sm e n e i
o b re d n e in d o e v ro p sk e sa k ra ln e p o ezije, u o k v irim a le g e n d a rn e p o v ijesti i
ro d o slo v n o g a n ačela ju n a č k o g e p a.2 B aš n a ja d ra n sk o j m otivici te m ito lo g ije
lijepo se vidi k ak o je to bio d io g o lem o g a n a p o ra d a se d u h o v n o posvoji tu đ
svijet, kojim se o m o g u ću je d a se o n i koji m o ra ju o n a m o o d la z iti, o n u d a se
k re ta ti i o n d je b o rav iti m ogu b a r m alo o sjećati i k a o d a su k o d kuće.
A k o ja d ra n sk i svijet i ilirske zem lje i je su ru b n i m o tiv an tičk e književnosti,
ozbiljno bavljenje n jim e vodi n as d o n jezine sred išn je razvojne stru je. Tek k ad
se o n a p o z n a je i razum ije, p o sta ju razum ljive i ra štrk a n e v ijesti o ja d ra n sk im
m itološkim m otivim a, koji n ik ad a nisu ozbiljnije zaokupili p o z o rn o st an tičk ih
pisaca. Tek ta k o se o n i u k lap aju u širo k i p re g le d a n k o n te k st i p re s ta ju biti
sam o sta rin a rsk a zb irk a k u ltu rn ih i estetsk ih v rijed n o sti, sam o titulus nobili
tatis ja d ra n sk o g a i ilirskog zavičaja, k ako je to n a p rv o m m jestu doživljavao
hum anizam , nego p ravo i p o u zd an o svjedočanstvo koje b itn o p rid o n o si cjelini
p o v ijesne slike.
2 M. Ježio, Rgvcđski himni. Izvori indijske kulture i indoeuropsko nasljeđe, Zagreb 1987,35-47, 6 3 -6 4 ,
69—99.
29
Podunavlje i Jadran
u epuApolonija Rođanina
. ί /e le n is tič k i pjesnik A polonije R o đ a n in (oko 295 — o k o 215) n ap isao je e p o

A rg o n a u tim a i u n jem u je p rik a z a o k ako su se J a so n i njegovi dru g o v i p re k o
D u n a v a i Ja d ra n sk o g a m o ra v ratili iz K o lh id e u G rčk u . K ao p rav i A le k sa n -
drin ac, A p o lo n ije je u č e n p jesn ik i u svojem e p u p o k a z u je velik u m ito lo šk u
i g eografsku erudiciju. B io je kn jižn ičar u alek san d rijsk o j knjižnici, te je ta k o
im ao d o b ru p rilik u d a skupi p o tre b n u g ra đ u z a svoj ep . N jegov o p is p o v ra tk a
A rg o n a u ta zbog to g a je v ažan d o k u m e n a t koji o m o g u ću je d a se b a r d o n e k le
u p o zn aju p re d o d ž b e što su ih geografi helen ističk o g a d o b a im ali o n ašim
krajevim a. T o je u jed n o , iza P e rip la (o p isa sviju o b ala) iz 4. st. p r. n. e. koji je
do n a s d o šao p o d im en o m Skilaka iz K arijan d e, n ajstariji su stav n i o p is n aših
zem alja sačuvan iz antike. B it če zbog to g a k o risn o ak o se o v dje sk u p e i s
p o tre b n im znanstvenim a p a ra to m o b rad e i k o m en tiraju A polonijevi geografski
p o d aci o P o d u n av lju i Ja d ra n sk o m m oru. Ovaj č lan ak n eće d o n ije ti novih
sp o zn aja koje d o sa d a nisu nigdje ostavile tra g a u stru čn o j lite ra tu ri. S v rh a m u
je m n o g o skrom nija: u njem u tre b a d a se sk u p e svi p o d a c i koji su p o tre b n i d a
bi se A p o lo n ije m ogao u p u n o j m jeri iskoristiti k ao izvor za n ašu h isto rijsk u
g eografiju. I s ta k o o g ran ičen im ciljem v jeru jem d a će ovaj ra d o b o g a titi n ašu
z n a n stv en u lite ra tu ru , to više što a p a ra t p o tre b a n z a p u n o razu m ijev an je
A p o lo n ijev ih p o d a ta k a nije uvijek lako p ristu p a č a n . K o m e n tira ju ć i A p o lo -
nijeve vijesti d a o sam o sn o v n e p o d a tk e o svim o so b a m a i m jestim a što se k o d
njeg a spom inju. P ri to m e nisam zazirao o d to g a d a tu m ačim i n ajo sn o v n ije
stvari je r sam m islio i n a stu d e n te i sve o n e koji zan im aju ći se za n a jsta riju
p o v ijest n aših k rajev a prvi p u t iz bližega su sreću sta ri svijet i s njim e se te k
p o činju u p oznavati. Z a sve njih m o že ova o b ra d b a A p o lo n ijev ih p o d a ta k a o
31
n a šim k rajev im a poslužiti i k a o u v o d u p ro u č a v a n je k n jiževnih izv o ra an tičk ih .

V je ru je m p a k d a tu m a č e n je n e k ih osn o v n ih stvari zn alcim a n e ć e p rev iše
sm e ta ti. A p o lo n ijev se te k st ovdje o b ra đ u je p o sad ržajn o suvislim o d lo m cim a.
G d je m e đ u njim a im a p a rtija k o je n e sa d rž e vijesti o n ašim k rajev im a, o
takvim se o d lo m cim a sam o u k ra tk o re fe rira d a se n e izgubi p re g le d n a d
tije k o m A p o lo n ijev a pričan ja. D ijelovi koji sad rže izvorne vijesti o b ra đ u ju
se ta k o d a se p rv o d o n o si tek st, a o d m a h z a njim prijev o d , o n d a an tičk e sh o lije
u z taj o d lo m a k i u z svaku sholiju n jezin prijev o d . T e k p o što je sav izv o rn i te k st
p re d o č e n i A p olonijevi stihovi p o p ra ć e n i an tičk im k o m e n ta ro m , d a je m o svoj
k o m e n ta r, p rv o uz tek st, a o n d a i u z sholije. T ak av se ra s p o re d g rad iv a
p o n av lja za svaki o d lo m ak . U k o m e n ta ru se p a k d aje a p a ra t p o tre b a n za
tu m a č e n je A p o lo n ijev ih vijesti i najhitniji p o d aci b ez k o jih se o sta li te k st n e
m o ž e razu m jeti. P ri to m e se, k a k o sm o već rekli, uzim aju u o b zir i slabije
u p u ćen i.
1) Apolonijev ep i rukopisna predaja njegova teksta

A p o lo n ije R o đ a n in d a o je m jero d av n u književnu o b ra d b u m ita o A rg o -
n a u tim a i o n a je p o tisn u la sve što je p rije n je n a sta lo i izvršila b ita n u tje c a j n a
k asn ije o b ra d b e to g a m otiva. N jegov e p im a četiri knjige. U p rv e se dvije
o p isu je o p re m a n je b ro d a A rg o i p u sto lo v in e A rg o n a u ta n a p u tu d o K o lh id e.
T re ć a knjiga opisuje d o g a đ a je u K olhidi: M ed ejin u ljubav za J a so n a i n jezin u
p o m o ć u b o rb a m a k o je m u n am eće njezin o ta c A je t, kralj u K olhidi, te,
k o n a č n o , o tm ic u z latn o g ru n a. Č e tv rta je knjiga n a jd u lja i sad rži doživljaje
A rg o n a u ta n a p o v ra tk u u G rčku. T u se n alazi i o p is d o g a đ a ja u P o d u n av lju i
n a J a d ra n u u stihovim a 2 4 1 -5 9 1 . O vdje nije m jesto d a se u lazi u te šk a i
z a m rše n a p ita n ja o k o e ste tsk e ocjen e to g a ep sk o g d jela k o je se u starin i
viso k o cijenilo, a d a n a šn je m je čitatelju s tra n o i n eo b ičn o , a ip a k g a n e ostavlja
ra v n o d u šn im .1M i A p o lo n ijev u ep u p ristu p a m o k ao d o k u m e n tu h elen ističk e
geografske i m itološke erudicije. Z a to n am je u p rvom re d u n u žn o d a stekne-
m o o snovne p re d o d ž b e o ruk o p isn o j p re d a ji njegova teksta.
A p o lo n ije je svoj ep dugo izrađivao. P rvu je njegovu verziju do v ršio jo š
u ro d n o m g ra d u A le k san d riji, ali u ta m o šn jim književnim k ru g o v im a nije
1 Usporedi o tome izvanredno značajan članak H. Frankel, Das Argonautenepos des

Apollonios, Museum Helveticum 14 (1957) 1-19.
32
Podunavlje i Jadran u epu Apolonija Rođanina
n a iša o n a p o v o ljan o d jek . Č a k se su k o b io sa starijim o d se b e i v rlo u g led n im

p jesn ik o m K alim ah o m . O ja đ e n o štro m i n e p ra v e d n o m k ritik o m alek san -
d rijskih lite ra ta , o tiša o je u g ra d R o d n a isto im e n o m o to k u i ta m o je p re ra d io
ep. S k asnijim njegovim v erzijam a p o stig ao je velik i tra ja n u sp jeh . U svojoj
je novoj dom o v in i s te k a o g ra đ a n sk o p rav o i p o njoj se p ro zv ao R o đ a n in o m .
D o n a s je d o ša o te k st njegova d jela koji je re z u lta t d u ljeg a izdavačkog
posla. Izg led a d a j e A p o lo n ije svoj ep um n o žav ao u razn im fazam a ra d a n a
njem u. A n tičk i k o m e n ta ri sačuvani za je d n o s njegovim e p o m sp o m in ju je d n o
p re th o d n o izdanje i n av o d e m je s ta u kojim a se o n o razlikovalo o d izd an ja k o je
je n a m a p o zn ato .
E p A rg o n a u tik a sačuvao se u p e d e se t i dva d o sa d a p o z n a ta sre d n jo
v jekovna ru k o p isa, o d kojih je najstariji iz 11. stoljeća. P o jed in i frag m en ti
A p o lo n ijev a e p a došli su d o n as n a listovim a p a p iru sa n a đ e n im u E g ip tu . T o
su je d in i sp o m en ici n ašeg a te k sta koji p o tječu izravno iz an tik e. S ačuvani su
jo š i fra g m e n ti dvaju ra n ih srednjovjekovnih ru k o p isa iz 6. i 8/9. stoljeća.
R u k o p isi A p o lo n ijev a e p a p o tječu svi o d je d n o g a a rh e tip a koji je sa d rž a o
tek st s v a rija n ta m a i sholijam a, ali nisu n e p o sre d n o iz n jeg a p re p isa n i n eg o
p o tje č u o d tri različita njegova p rije p isa (m, vv, k) koji ta k o đ e r n isu saču v an i,
ali se p o p o z n a tim ru k o p isim a m o ž e zaključiti d a su p o sto ja li i m o g u se
u tv rd iti važnije o so b in e njih o v a tek sta. Z a taj p o sa o n isu sva p e d e s e t i d va
ru k o p isa je d n a k o važna. O v d je će se z a to sp o m in jati sam o o n i ru k o p isi koji
sad rže b itn e obavijesti za u sp o stav ljan je triju p o d a rh e tip a .
Prvoj skupini potekloj iz p o d a rh e tip a m p rip a d a najstariji sačuvani ru k o
pis koji je d u g o b io u velikoj cijeni i s n e p ra v o m se sm a tra o k a o je d in i čisti izvor
za te k st A p o lo n ijev a e p a. T o je L a u re n tia n u s3 2 ,9 (L ), iz ra đ e n n a p o č e tk u 11.
sto ljeća, a d a n a s se čuva u F irenci. O sim A p o lo n ijev ih A rg o n a u tik a sad rži jo š
E shilove i S ofoklove trag ed ije. J e d n a je ru k a u to m k o d ek su isp isala te k st (L 1),
a d ru g a je d o d a la glose, v a rija n te i sholije (L 2). P rijep is to g a ru k o p isa je
V a tic a n u s P a la tin u s G ra e c u s 186 (V ) iz 15. stoljeća. O n d o n o si sam o tek st.
T reći ru k o p is v a ž a n za rek o n stru k ciju p o d a rh e tip a m je A m b ro sia n u s 120 (B
26 su p .). O z n a č u je se siglom (A ), a p o tje č e iz 15. sto ljeća. Č uva se u M ilan u .
D ru g o j sk u p in i, p r e p is a n o j iz p o d a r h e tip a w p r ip a d a ju ru k o p is i
L a u re n tia n u s 32,16 (S ) s k ra ja 13. sto lje ć a , k o ji se ču v a u F ire n c i, i
G u e lp h e rb y ta n u s A ug. 2996 (G ) iz 14. stoljeća. Č u v a se u W o lfe n b u tte lu .
33
T reći p o d a rh e tip k nalazio se n a o to k u K reti i p o zn at n a m je p o m n o g o

b ro jn im p rije p isim a iz 15. i 16. stoljeća. N ajvažniji su m e đ u n jim a P a risin u s
2727 (P ) iz 15. sto ljeća s tek sto m , g lo sam a i sh o lijam a i E sco rialen sis 3,3 (E )
iz 16. stoljeća.
O stali su ru k o p isi m a n je b itn i z a u sp o stav ljan je A p o lo n ijev a te k sta je r u
cijelosti zavise o d ovdje sp o m en u tih . J e d in a je izn im k a k o d ek s P a risin u s 2729
(D ) iz 15. stoljeća. U njegovu se tek stu , n aim e, m ogu naći v a rija n te k o jih n e m a
ni u je d n o m o d osn o v n ih ru k o p isa, a n ala z e se u c ita tim a što ih iz A p o lo n ijev a
e p a d o n o si sta ro g rčko leksikografsko d jelo E ty m o lo g icu m g e n u in u m , p a se
p o to m e m o ž e zaključiti d a je taj ru k o p is p re u z e o n ek e e le m e n te iz je d n e
in ače n e p o z n a te an tičk e tek sto v n e trad icije n ezav isn e o d n a še g a a rh e tip a .
O stali su ruk o p isi b ez šireg a zn a č e n ja i za kritik u te k sta m o g u biti k orisni
sam o u p o je d in o stim a.
Sholije su se uz A p o lo n ijev e p sačuvale u a rh e tip u i d o n a s su d o šle u dvije
recenzije: firen tin sk o j i p ariškoj. F ire n tin sk a se recen zija sačuvala n e sam o u
L n e g o i n a m arg in a m a A , i to u sk raćen u obliku. P a rišk a je re c e n z ija d o šla d o
n as u P, i to n e uz te k st neg o n a k raju ru k o p isa, k ao d o d a ta k . O p ć e n ito je
firen tin sk a red ak cija bolj a i p o tp u n ija o d parišk e, ali je u p o jed in im slučajevim a
i o b ra tn o .2
O d šta m p a n ih izd an ja A p o lo n ijev a e p a najvažnija su ova:
J. L ascaris, F ire n c a 1496, e d itio p rin c e p s sa sholijam a.

F r. A su lan u s, M leci 1521, e d itio A ld in a sa sholijam a.
H . S te p h a n u s, Ž e n e v a 1546, sa sholijam a.
J. H o lzlin , L ey d en 1641, s la tin sk im p rijev o d o m .
J. Shaw , O xford 1777. i p o n o v n o 1779, s latin sk im p rijev o d o m .
R . F. P. B runck, S traB burg 1780.
C h. D . B eck, L eipzig 1828, s latin sk im p rijev o d o m .
2Za rukopisnu tradiciju Apolonijeva epa i sholija uza nj usporedi H. Frankel, Die Handschriften
der Argonautica desApolioniosvon Rhodos, NachrichtenvonderGesellschaftderWissenschaften
zu Gottingen, Philologisch-historische Klasse 1929,164 i d. Sažetiji prikaz istoga predmeta dao je
Frankel u Apollonii Rhodii Argonautica, recognovit brevique adnotatione critica instruxit H.
Frankel, Oxford 1961, Scriptorum classicoru bibliotheca Oxoniensis, str. V - XVI. Kritičko izdanje
sholija C. Wendel, Scholia in Apollonium Rhodium vetera, Berlin 1935. Nepromijenjeno drugo
izdanje 1958. Wendel je svoje izdanje previše jednostrano zasnovao na firentinskoj recenziji i zato
je još uvijek potrebno uzimati u obzir Schaferovo izdanje pariških sholija (Leipzig 1810-13).
34
G . H . S chafer, L eipzig 1810—13, d ru g o izd an je B ru n ck o v o s d o d a tim

firen tin sk im i p a rišk im sholijam a.
A . W e lla u e r, L eipzig 1828, s firen tin sk im i p a rišk im sh olijam a.
F . S. L e h rs, P a riz 1841, s latinskim p rije v o d o m u D id o to v o j seriji.
R . M erk el, L eipzig 1853 - 1 8 5 4 , drži se L. Sholije isto g a ru k o p isa izd ao
je u d ru g o m svesku H . K eil.
R . C. S e a to n , O xford 1900, d ru g o izd an je 1912.
W . M o o n ey , L o n d o n 1912.
H . F ra n k e l, O x fo rd 1961.
S holije je n a te m e lju čitave ru k o p isn e trad icije k ritičk i iz d a o C. W en d el,

B erlin 1935; d ru g o n e p ro m ije n je n o izdanje B erlin 1958.
2) Apolonijevi geografski i mitološki podaci

o Podunavlju i Jadranu
a) Stvaranje plana za povratak (4, 241 - 293)
A rg o n a u ti3 su s M e d e jo m i z latn im ru n o m p o ta jn o n ap u stili K o lh id u , a

za njim a su K olšani k ren u li u p o tje ru . H e ra je Ja so n u i njegovoj d ru ž in i d a la
p o v o ljan v je ta r d a bi M e d e ja što p rije stigla u Jo lk i d o n ije la p ro p a s t Jaso n o v u
stricu Peliji. Z a to su A rg o n au ti već u treću zo ru stigli d o P aflagonije n a sjever
noj obali M a le A zije i p rista li u z ušće velike rijek e H alisa. T a m o je M e d e ja
p rin ije la žrtvu ta jan stv en o j H e k a ti, m aloazijskoj božici k o ja štiti č a ro b n ic e i
1Argonauti se zovu junaci koji su na božanskom brodu Argo pošli s Jasonom, sinom Esonovim,_
iz tesalskoga Jolka u daleku zemlju Kolhidu ili Eju da odande donesu zlatno runo. Bilo je to runo
čudesnoga ovna koji je spasio Friksa, sinaAtamantova, kad je zbog spletaka svoje maćehe Ine trebao
da bu3e"žrtvovan. O y a n s a -zlatnim m n n m prenio ga jeiTKoTKigirnrnrnTiinFmoni· na zapadnim
padinama Kavkaza uz ušće rijekeFasida. Tamo ie Frikso žrtvovao ovna Zeusu i njegovo runo posvetio
kao zavjetni dar. PoToje runo Pelija, kralj Jolka u Tesaliji, poslao svoga sinovca Jasona jer ga se zbog
nekih proročanstava bojao i nadao se da čepri tom opasnom pothvatu zaglaviti. Jason iepaRptivuliu
dnizbuizvrsnih junaka da ea prate na tom teškom putu i n Knlhidi je zadnhin ljubav Medeje, kćeri
kolšanskoga kralja Ajeta. Ona mu je svojim čarolijama pomogla da svlada sve zapreke što mu ih je
postavljao Ajet i da umakne sa zlatnim runorrTizKolhide. Medeja je pošla s Argonautima i s njima je
dugo putovala sve dok se nisu oslobodili kolšanske potjere i vratili se u Grčku.
’ PričaoArgonautimajednaje od najvažnijih legenda grčke mitologije. U nju su uključeni mnogi
motivi iz narodne bajke. Osnovu legendarne predajeîne u ô m en ejjrk a naprve plovidbe po
dalekim morima izvan uzega~Sre'đozemlja. O Argonautima usp. J. R. Bacon, The Voyage of'tEe
Argonauts, 1925; R. Roux, Le probleme 3es Argonautes, 1949.
35
d a je im n a d n a ra v n u sn ag u (241 - 252). T a d a se Ja so n s o sta lim ju n a c im a sjetio

p ro ro č a n stv a F in ejev a4 koji im je n a p o la sk u p ro re k a o d a će se iz K o lh id e
v ra titi d ru g im p u te m n ego što su došli (253 - 256). T o ih je ta d a b ilo ja k o
iz n e n a d ilo (usp. 2 ,4 2 1 - 422). P o što su se prisjetili to g a p ro ro č a n stv a , po čeli
su ju n a c i o n jem u razgovarati. U to m je razg o v o ru A rg o s, sin F riksov5,
p ro g n a n ik iz K o lh id e koji se p rid ru ž io A rg o n a u tim a re k a o svojim d ru g o v im a
d a p o sto ji i d ru g i p u t za po v ratak . T aj su p u t p ok azali svećenici u eg ip atsk o j
T ebi. U davnoj je, n a im e , p ro šlo sti n e k i E g ip ćan in o b išao čitav u E v ro p u i
A ziju i n a se lio d e se tk e tisu ća gradova. O d n jih su je d n i jo š n a sta n je n i, a d rugi
više nisu. J e d a n je o d n jih K o lh id a i u njoj žive p o to m ci d o se lje n ik a k o je je taj
E g ip ć a n in doveo. O n i čuvaju zap ise svojih o ta c a n a k a m e n im p lo č a m a n a
k o jim a su o zn ačen i svi p utovi i g ran ice z a lju d e koji o b ilaze m o re m i k o p n o m
( 2 5 6 -2 8 1 ). I zatim A rg o s nastavlja:
282 εσ τι δέ τ ι ς π ο τ α μ ό ς , ύ π α τ ο ν κ ε ρ ά ς Ώ κ ε α ν ο ΐο ,
εύ ρ ύ ς τε π ρ ο β α θ ή ς τε κ α ί ό λ κ ά δ ι ν η ί π ε ρ ή σ α ι-
Ί σ τ ρ ο ν μ ιν κ α λ έ ο ν τ ες έκ α ς δ ιε τε κ μ ή ρ α ν το
285 ό ς δή τ ο ι τ ε ίω ς μ εν ά π ε ίρ ο ν α τ έ μ ν ε τ ’ ά ρ ο υ ρ α ν
εις ο ιο ς π η γ α ί γ α ρ ϋ π ε ρ π ν ο ιή ς β ο ρ έ α σ
'Ρ ιπ α ίο ις έν ό ρ εσ σ ιν ά π ό π ρ ο θ ι μ ο ρ μ ύ ρ ο υ σ ιν
ά λ λ ’ ό π ό τ α ν τ ’ Θ ρ η κ ώ ν Σ κ υ θ έω ν τ ’έπ ιβ ή σ ετα ι ο ΰ ρ ο υ ς
290 ένθα διχτ), τό μ εν ένθ α μ ε θ ’ή μ ετέρ η ν ά λ α β ά λ λ ει
ττ)δ’ ΰ δ ω ρ , τό μ εν ό π ισ θ ε β α θ υ ν δ ιά κ ό λ π ο ν ϊη σ ιν
σ χ ιζ ό μ ε ν ο ς π ό ν τ ο ν Τ ρ ιν α κ ρ ίο υ ε ΐσ α ν έ χ ο ν τα
γαίτ) ό ς ΰμετέρτι π α ρ α κ έ κ λ ιτ α ι εί έτεό ν τή
293 υ μ ετέρ η ς γ α ίη ς Ά χ ε λ ώ ιο ς έ ξ α ν ίη σ ιν .
P o sto ji n e k a rijeka, najviši o g ra n a k O c e a n a , širo k a i d u b o k a ta k o d a i

te re tn i bro d o v i m ogu p o njoj p ro ći: iz d a le k a su je zapazili i naziv aju je Ista r.
O n isprva siječe b e sk ra jn u zem lju je d a n i sam . Izvori m u šu m e d a le k o u
R ip e jsk im g o ra m a iza d a h a b u re. A k a d a stu p i n a m e đ u S k ita i T ra č a n a , ta m o
se c ije p a u d voje i je d n a v o d a n av ire o v am o p re m a n a še m u m o ru , a d ru g a id e
4 Finej je slijepi vidjelac u tračkom Salmidesu. Njega su mučile demonske pitce Harpije i
otimale mu ili zagađivale hranu. Argonauti su ga oslobodili toga zla, a on im je za uzvrat pomogao
proročanskim uputama.
5 Frikso, sin Atamanta, kralja Minijaca u Orhomenu. Vidi o njemu bilješku 1.
36
Podunavlje i Jadran u epu Apolonija Rodanina
o d stra g a p re m a d u b o k o m zaljevu koji se p ru ž a iz n a d T rin ak rijsk o g m o ra . A

o n o leži uz vašu zem lju, ak o je istin a d a A h elo j teče iz v aše zem lje.
Sholije
έ 'σ τ ιγ ά ρ π λ ό ο ς ά λ λ ο ς · 6 Ή ρ ό δ ω ρ ο ς έ ν τ ο ΐς ’Α ρ γ ο ν α ύ τ α ις φησι δ ιά τη ς
α υ τ ή ς κ α τ ε λ θ ε ΐν θ α λ ά σ σ η ς δ ι ’ η ς ή λ ύ ο ν ε ις Κ ό λ χο υ ς· Έ κ α τ α ΐο ς δε ό
Μ ιλ ή σ ιο ς έκ τ ο ΰ Φ ά σ ιδ ο ς δ ιε λ θ ε ΐν ε ις τ ο ν 'Ω κ εα νό ν ε ίτ α έκ εΐθ εν ε ις τ ο ν
Ν είλ ο ν , ό θ ε ν ε ις τ ή ν ή μ ε τέ ρ α ν θ ά λ α σ σ α ν , τ ο ϋ τ ο δέ ό Ε φ έ σ ιο ς Ά ρ τ ε μ ίδ ω ρ ο ς
■ψευδός φ η σ ιν ε ιν α ι.τ ό ν γ ά ρ Φ α σ ιν μη σ υ μ β ά λ λ ε ιν τ φ Ώ κ ε α ν φ , ά ΐ λ ’ έξ
ό ρ έ ω ν κ α τα φ έρ εσ θ α ι. Τ ό α υ τ ό κ α ι 'Ε ρ α το σ θ ένη ς έν γ ’ Γ ε ω γ ρ α φ ικ ώ ν φησι.
Τ ιμ ά γ η τ ο ς δέ έν α ’ Π ε ρ ί λ ιμ έ ν ω ν τ ο ν μ εν Φ α σ ιν κ α τα φ έρ εσ θ α ι ..., τ ο ν δ έ
Ί σ τ ρ ο ν κ α τα φ έ ρ ε σ θ α ι έκ τ ω ν Κ ε λ τικ ώ ν ο ρ ώ ν α έσ τι τή ς Κ ε λ τικ ή ς , ε ιτ α
έ κ δ ιδ ό ν α ι ε ις Κ ε λ τώ ν λ ίμ ν η ν , μ ετά δέ τ α ΰ τ α ε ις δ ύ ο σ χ ίζ ε σ θ α ι τ ό ύ δ ω ρ κ α ι
τό μέν ε ίς τ ο ν Ε ύ ξ ε ιν ο ν π ό ν τ ο ν είσ β ά λ λ ειν , τ ό δ έ ε ις τη ν Κ ε λ τικ ή ν
θ ά λ α σ σ α ν δ ιά δέ τ ο ύ τ ο υ το ΰ σ τό μ α τ ο ς π λ ε ΰ σ α ι τ ο ύ ς 'Α ρ γ ο ν α ύ τα ς κ α ι
έ λ θ εΐν ε ίς Τ υ ρ ρ η ν ία ν . κ α τ α κ ο λ ο υ θ ε ΐ δ έ α ύ τ ώ κ α ι 'Α π ο λ λ ώ ν ιο ς. Η σ ίο δ ο ς
δέ κ α ί Π ίν δ α ρ ο ς έν Π υ θ ιο ν ίκ α ις κ α ί 'Α ν τίμ α χ ο ς έν Λ ύ δη δ ιά τ ο ΰ Ω κ ε α ν ο ύ
φ α σ ιν έ λ θ εΐν α υ τ ο ύ ς ε ίς Λ ιβ ύ η ν, κ α ί β α σ τά σ α ν τ α ς τη ν 'Α ρ γώ ε ίς τό
ή μ έτερ ο ν π έ λ α γ ο ς π α ρ α γ εν έσ θ α ι.
P ostoji, n a im e , d ru g i p lovni p u t: H e ro d o r k aže u A rg o n a u tim a d a su se

spustili istim m o re m kojim su došli u zem lju K o lšan a; a H e k a te j M ilećan in d a
su p re k o F a sid a p rešli u O c e a n i z a tim o d a n d e u N il i iz n jeg a u n a še m o re .
E fe ž a n in A rte m id p r veli d a j e to laž je r se F a sid n e sastaje s O c e a n o m , n eg o
se sp u šta iz p la n in a . Isto k aže i E ra to s te n u trećo j knjizi svoje G eo g rafije. A
T im a g e t u prvoj knjizi svojega d jela O lu k a m a tv rd i d a se F a sid d o d u še
sp u šta..., a d a se Is ta r sp u šta iz K eltsk ih g o ra k o je su u K eltskoj zem lji i d a
zatim u tje č e u K eltsk o je z e ro i d a m u se iza to g a v o d a c ijep a u d v oje i d a je d n a
u tje č e u E u k sin sk o m o re , a d ru g a u K e ltsk o m o re . K ro z to u šće d a su
p ro plovili A rg o n a u ti i došli u T iren iju . N jeg a slijedi i A p o lo n ije . H e sio d i
P in d a r u P je sm a m a u čast p itijsk ih p o b je d n ik a i A n tim a h u L iđ a n k i k ažu d a
su o n i k ro z O c e a n došli u L ibiju, p a d a su p re n ije li A rg o i ta k o stigli u n a še
m o re.
κ έ ρ α ς Ώ κ ε α ν ο ϊσ κ έ ρ α τ α τ ο ΰ Ω κ ε α ν ο ύ λ έγο υ σ ι π ά ν τ α ς τ ο ύ ς π ο τ α μ ο ύ ς
τ ο ύ ς ά π ’α ύ τ ο ΰ κ α τα φ ερ ο μ έν ο υ ς. ό δ έ Ί σ τ ρ ο ς π ο τ α μ ό ς Σ κ υ θ ία ς . ό δέ λ ό γ ο ς 1
μ α κ ρ ό θ εν ό ν τ α δ ιε τε κ μ ή ρ α ν το τ ο ν π ο τ α μ ό ν κ α ί έγν ω σ α ν .
37
ogranak Oceana: o g ran cim a O c e a n a zovu sve rije k e k o je iz n jeg a tek u .

A Is ta r je rije k a u Skitiji. A objašnjenje: rijek u k o ja je b ila d a le k o zapazili su
i u p o zn ali.
Ί σ τ ρ ο ν μ ιν κ α λ έ ο ν τ ε ς - τ ο ν Ί σ τ ρ ο ν φ ησ ίν έκ τ ω ν 'Τ π ερ β ο ρ έω ν
κ α τα φ έρ εσ θ α ι κ α ι τ ω ν "Ρ ιπ α ίω ν ό ρ ω ν γ ε ν ό μ ε ν ο ν δ ε μ ετα ξ ύ Σ κ υ θ ώ ν κ α ι
Θ ρ α κ ώ ν σ χ ίζ εσ θ α ι κ α ι τό μεν ε ις τη ν κ α θ ’ η μ ά ς θ ά λ α σ σ α ν έκ β ά λ λ ειν
ρ ε ΐθ ρ ο ν , τό δε ε ις τη ν Π ο ν τ ικ ή ν θ ά λ α σ σ α ν έ κ π ίπ τ ε ιν , τ ό δ ε εις τ ο ν
’Α δ ρ ια τ ικ ό ν κ ό λ π ο ν , ο ϋ τ ω δέ ε ίπ ε ν ά κ ο λ ο υ θ ώ ν Α ίσ χ ύ λ ω έν Λ υ ο μ έ ν ω
Π ρ ο μ η θ ε ΐ λ έ γ ο ν τ ι τ ο ΰ τ ο . 'Ρ ίπ α ια δ έ ό ρ η π ρ ό ς τ α ϊς ά ν α τ ο λ α ϊς , ώ ς
Κ α λ λ ίμ α χ ο ς -
"Ρ ιπαίου π έ μ π ο υ σ ιν ά π ’ο ΰ ρ ε ο ς, ή χ ι μ ά λ ισ τα .
Ε ρ α τ ο σ θ έ ν η ς δέ έν γ Τ ε ω γ ρ α φ ικ ώ ν έξ έρ η μ ω ν τ ό π ω ν ρ εΐν , π ε ρ ιβ ά λ λ ε ιν
δέ ν ή σ ο ν Π εύκ η ν. Σ κ ύ μ ν ο ς δέ έν τή ξ ’Π ε ρ ί Ε υ ρ ώ π η ς α υ τ ό μ ό ν ο ν φ η σ ίν, ά π ό
έρ η μ ω ν φ έρ εσ θαι τ ο ν Ί σ τ ρ ο ν .
ο ΰ δ ε ίς δέ ισ τ ο ρ ε ί δ ιά τ ο ύ τ ο υ τ ο ύ ς 'Α ρ γ ο ν α ύ τα ς ε ΐσ π ε π λ ε υ κ έ ν α ι ε ις τη ν
ή μ ετέρ α ν θ ά λ α σ σ α ν έ'ξω Τ ιμ α γ ή το υ , φ ή κ ο λ ο ύ θ η σ εν Α π ο λ λ ώ ν ιο ς , ό μέν
γ ά ρ Σ κ ύ μ ν ο ς α υ τ ο ύ ς δ ιά Τ α ν ά ιδ ο ς π ε π λ ε υ κ έ ν α ι έ π ί τη ν μ εγά λ η ν θ ά λ α σ σ α ν ,
έκ εΐθ εν δέ ε ις τη ν ή μ ετέρ α ν θ ά λ α σ σ α ν έ λ η λ υ θ έν α ι κ α ί π α ρ ε κ β ο λ ε ύ ετ α ι, ώ ς
ά ρ α έ λ θ ό ν τες έ π ί τη ν ή π ε ιρ ο ν ο ί Α ρ γ ο ν α ϋ τ α ι έ π ί σ τρ ω τή ρ ω ν έ κ ό μ ισ α ν τη ν
’Α ρ γώ , μ έ χ ρ ις ο ύ έ π ί-θ ά λ α σ σ α ν π α ρ ε γ έ ν ο ν τ ο . "Η σίοδος δέ δ ιά Φ ά σ ιδ ο ς
α υ τ ο ύ ς ε ΐσ π ε π λ ε υ κ έ ν α ι λέγει. "Ε καταϊος δ έ ...... ’Α ρ τ ε μ ίδ ω ρ ο ς δ έ έ λ έγ χ ω ν
α υ τ ό ν ισ τ ο ρ ε ί μη έ κ δ ιδ ό ν α ι ε ις τη ν θ ά λ α σ σ α ν τ ο ν Φ ά σ ιν . ο υ δ έ δ ιά
Τ α ν ά ιδ ο ς έπ λ ευ σ α ν , ά λ λ ά κ α τ ά τ ο ν α ύ τ ό ν π λ ο ΰ ν , κ α θ ’ δ ν κ α ί π ρ ό τ ε ρ ο ν ,
ώ ς Σ ο φ ο κ λ ή ς έν Σ κ ύ θ α ις "ιστορεί κ α ί Κ α λ λ ίμ α χ ο ς .... α υ τ ώ ν τ ο ύ ς μ έν ε ις
τ ο ν ’ Α δ ρ ία ν π ε π λ ε υ κ ό τ α ς μη εύ ρ εϊν τ ο ύ ς 'Α ρ γ ο ν α ύ τα ς, τ ο ύ ς δ έ δ ιά τ ώ ν
Κ υ α ν έ ω ν π ε τ ρ ώ ν έ π ί τη ν Κ έρ κ υ ρ α ν , ένθ α κ ά κ ε ΐν ο ι τ ό τ ε ήσ αν.
ό δ έ Ί σ τ ρ ο ς κ α τα φ ερ ό μ εν ο ς έξ Ύ π ερ β ο ρ έω ν , δ τ α ν φ θάση έ π ί τ ο ν
μ ετα ξ ύ Σ κ υ θ ία ς κ α ί Θ ρ ά κ η ς τ ό π ο ν , σ χ ίζ ε τ α ι ε ις δ ύ ο , κ α ί τό α ύ τ ο ΰ ε ις τ ο ν
Ε ύ ξ ε ιν ο ν π ό ν τ ο ν β ά λ λ ει, τ ό δέ έ τε ρ ο ν ε ις τη ν Τ ρ ιν α κ ρ ία ν θά λ α σ σ α ν .
nazivaju ga Istar: k aže d a se Is ta r sp u šta iz zem lje H ip e rb o re ja c a i o d

R ip e jsk ih g o ra; a k a d a se n a đ e izm eđ u S k ita i T ra č a n a, o n d a se ra z d v a ja i
je d a n to k u tje č e u n a še m o re , d rugi izlazi u P o n tsk o m o re , a tre ć i u Ja d ra n sk i
zaljev. A ta k o je to p rik a z a o držeći se E shila, koji to k azu je u O slo b o đ e n o m
P ro m e te ju . R ip e jsk e su g o re p re m a isto k u k a k o k aže K alim ah :
Š alju o d R ip e jsk e g o re gdje je n ajvećm a.
E ra to s te n kaže u trećo j knjizi svoje G eo g rafije d a te č e iz p u sto ši i d a
o k ru ž u je o to k P eu k u . A S kim no u šestoj knjizi svojega d je la O E vrofft kaže
sa m o to d a Is ta r d o lazi iz pustoši.
38
N itk o n e p rič a d a su A rg o n a u ti p o n jem u uplovili u n a še m o re osim

T im a g e ta za kojim se p o v eo A p o lo n ije. Skim no, n aim e, p rič a d a su o n i k ro z
T a n a id p roplovili u veliko m o re i d a su o d a n d e došli u n aše m o re. O n d o d a je
d a su A rg o n a u ti došavši n a k o p n o p o g re d a m a prev eli A rg o sve d o k n isu došli
n a m o re. H e sio d kaže d a su doplovili k roz F asid. H e k a te j..., a A rte m id o r ga
ispravlja i p rič a d a F a sid n e u tječe u m o re. N isu plovili niti T a n a id o m , n ego
su istim plovnim p u te m kojim i prije k ako pričaju S o fo k lo u S k itim a i
K alim ah... o d njih su je d n i otplovili u J a d ra n i ta m o nisu n ašli A rg o n a u te , a
d rugi su k roz T a m n o m o d re stijen e došli n a K erk iru gdje su i o n i ta d a bili.
A Is ta r se sp u šta iz zem lje H ip e rb o re ja c a i k ad stigne n a m je sto izm eđ u
S k ita i T ra č a n a , cijepa se u dvoje ije d a n m u tijek n av ire u E u k sin sk o , a d rugi
u T rin ak rijsk o m ore.
μ ο ρ μ ύ ρ ο υ σ ιν ή χ ο ϋ σ ι
šume\ odzvanjaju
τ ό Τ ρ ιν ά κ ρ ιο ν π έ λ α γ ο ς π α ρ ά κ ε ιτ α ιτ ή Σ ικ ε λ ία - έ κ α λ ε ΐτ ο γ ά ρ Τ ρ ιν α κ ρ ία
t o π ρ ό τ ε ρ ο ν δ ιά το τ ρ ε ις ά κ ρ α ς έχειν, Π ά χ υ ν ο ν , Λ ιλ ύ β α ιο ν , Π έ λ ω ρ ο ν .
Trinakrijsko more leži uz Siciliju : o n a se n a im e p rije zvala T rin a k rija je r
. im a tri rta : P ah in , L ilibej i P elor.
γαίτ) δ ς ΰμετέρτ)· έάν μεν ο ίπ ω γ ρ ά φ η τα ι γαίτι δ ς ΰμετέρτι, ε σ τα ι τή

'Ε λ λ ά δ ι- τ ο γ ά ρ Τ ρ ιν ά κ ρ ιο ν π έ λ α γ ο ς π α ρ ά κ ε ιτ α ι trj τ ώ ν Ε λ λ ή ν ω ν γή. έά ν
δέ ήμετέρτι, εσ τα ι ό Ί σ τρ ο ς· π α ρ ά κ ε ιτ α ι γ ά ρ τ ο ΐς Κ ό λ χ ο ις ο υ το ς .
koji uz vašu zemlju : ako se piše tako: koji uz v ašu zem lju, b it će to uz
G rčk u je r T rin ak rijsk o m o re leži uz zem lju G rk a. A k o : n ašu , o n d a će to biti
Ista r je r o n leži uz K olhidu.
ύμετέρης γαίης- ό Αχελφος τών τής Ελλάδος ποταμών τών άλλων

διαπρεπέστατος.
εΐ ούν άρα ό Αχελφος παρ’ ύ μ ιν έ σ τιν - το γ ά ρ ά ν ο μ α ά κ ο ύ ο μ εν .
άγνοεϊ γάρ ό Άργος, ώς αυτών έστιν τ ή ς χ ώ ρ α ς .
ά ν α π ιδ ύ ε ιν φησιν ούν τον Ί σ τ ρ ο ν ε ις τ ο ν Ά χ ε λ φ ο ν δ ιά τ ο τ ά ς π η γ ά ς
α ύ τ φ π α ρ έ χ ε σ θ α ι.
vaše zemlje: A heloj je n ajodličniji o d d ru g ih rije k a u G rčk o j. “A k o je

d ak le d o ista A heloj k od vas; im e m u n a im e č u je m o .” A rg o s n e z n a p o u z d a n o
d a ta n je k a p rip a d a njihovoj zem lji.
K aže d ak le d a Ista r u tječe u A heloj ta k o što m u p ru ž a izvore.
39
Komentar uz tekst
Ocean je p re m a m itološkoj geografiji b o žan sk a rije k a k o ja te č e o k o

čitave zem ljine površine. U skladu s to m p re d o d ž b o m , d o slje d n o k re ta n je u
bilo k o jem u sm jeru m o ra n a k raju dovesti d o o b a le O c e a n a . P o d rije tlo to g a
im e n a nije jasn o . K a d a je k asnije sve v eće stv arn o g eo g rafsk o z n a n je p o s te
p e n o k o n k re tiz ira lo i m o dificiralo p rv o b itn e m ito lo šk e g eo g rafsk e pojm ove,
p o č e o se i O c e a n izjednačivati s velikim vanjskim m o rim a k o ja su sa svih
s tra n a o k ru živ ala p o z n a ti svijet. U to m je zn ačen ju ta riječ p re k o latin sk o g a
je z ik a u šla i u novovjeku ev ro p sk u geografsku te rm in o lo g iju (o cean ).
Istar ( Ι α τ ρ ό ς ) je tra č k o im e D u n a v a .O d T ra č a n a p re u z e li su g a G rc i k ad
su, najk asn ije u 7. stoljeću pr. n. e., u p o zn ali tu rijeku. T a d a su, n a im e , blizu
n jezin a u šća osnovali isto im en u koloniju (H istria ). Im e D an u v iu s jav lja se
prvo k o d C e z a ra (G alski ra t 6,25). Č ini se d a je to im e k eltsk o i geo g rafi
ra n ije g a rim skog d o b a razlikuju D anuvius i H iste r k a o im e n a za g o rn ji i d onji
to k D u n av a. O ni dugo nisu znali d a je sre d n jo ev ro p sk i D a n u v iu s i c rn o m o rsk i
H iste r ista rijeka. K asnije ta im e n a sve više p o staju sinonim i. S tefan B izan tin ac
(n a str. 217 M ein eck eo v a izd an ja) sp o m in je i tre ć e im e D u n a v a Μ α τ ό α ς. N e
m o že se, m eđ u tim , ra z a b ra ti koji m u je n a ro d i n a k o jem je z ik u n a d je o to im e.
U sp. D e la g e 195 i d.
G rc i su p u tu ju ć i p o C rn o m e m o ru i naseljavajući njeg o v e o b a le p rv o
u p o zn ali dun av sk o u šće i d o n ji njegov tok. U 5. st. p r. n. e. H e ro d o t (4,47 i d.)
d a je v rlo isp rav n e p o d a tk e o d o n je m p o rječju D u n av a. P o n jem u je ta rije k a
u svojoj d e lti im ala p e t ušća. T o m išljenje p rev lad av a u sta ro m sv ijetu sve d o
v re m e n a R im sk o g a C arstv a k a d a ga je p o tisn u lo u č e n je o se d a m ušća. O
n ajstarijim d o d irim a G rk a s do n jim to k o m D u n a v a čini se d a svjedoči i o so b n o
im e 'Ισ τρ ο κ λ ή ς p o tv rđ e n o n a n atp isu iz 7. sto ljeća p r. n. e. n a đ e n o m u Sm irni.
izdaleka suga zapazili: A rg o s ističe d a je Is ta r d a le k o o d K o lšan a, ali ta k o

v ažan d a su g a o n i iz d aljin e zapazili i p o zn aju m u im e. U sp. δ ια τ ε κ μ α ίρ ο ν τ α ι-
σ η μ ε ιο ΰ ν τ α ι u H esih ijev u rječniku.
siječe: svi ru k o p isi im aju τέμ ν ετο ali n a o vo m e m jestu p ro šlo v rije m e nije
p rik la d n o . Z a to F ra n k e l p re d la ž e d a se č ita τέμ ν ει, i n aš se p rijev o d drži to g a
ispravka.
iznad daha bure: n a sk rajn jem sjeveru. B u ra p o čin je p u h a ti n a gorskoj

kosi iz n a d k o je se h la d n i k o n tin e n ta ln i zra k su sreće s to p lijim n a d p re d je lim a
40
koji se n a la z e p o d klim atskim u tje c a je m S red o zem n o g a m o ra . N a tim se

k o sa m a m ijen ja i tip vegetacije, a s n jo m e i n ačin živ o ta i g o sp o d arstv a. T u , n a
izvoru b u re , p o čin je za stanovnike m e d ite ra n sk ih k rajev a tu đ i n e o b ič a n
svijet. T aj se o d n o s m o že ja s n o ra z a b rati i n a našo j obali g d je je p o č e ta k b u re
često v rlo blizu. K ad o n a u sn ažn im z aletim a šiba k v arn ersk u o b alu , tre b a se
p o p e ti sam o n ek o lik o k ilo m e ta ra d o b rd sk e kose p a d a se u snježnoj tišini
G o rsk o g a k o ta ra osjeti p o č e ta k sasvim d ru k čijeg a svijeta. Jo š i d a n a s, k a d je
g eo g rafsk o zn an je p o sta lo m n o g o preciznije i p o d ro b n ije i p o č e lo se širiti
m e đ u širo k e slojeve stan o v n išta, G rci in stinktivn o p o v lače g ran icu izm eđ u
sjev ern e i ju ž n e E v ro p e b aš n eg d je n a p o lazištu b u re , n e zap ažaju ći p ri to m e
u k ako n e je d n a k e dijelove d ijele k o n tin e n t.
P r e d o d ž b a o tajanstvenoj zem lji koja leži o n k raj b u re i sre tn o m , ali posve
tu đ e m n a ro d u koji u njoj živi, sam o je d io g rčke m itsk e geografije. K ao što n a
sjeveru žive H ip e rb o re jc i (Ύ π ερ β ό ρ εο ι) ta k o n a isto k u i z a p a d u stan u ju
E tio p lja n i (Α ΐθ ίο π ες ), k o jim a je lice crn o je r im je su n ce n a izlasku ili zalask u
ta k o blizu d a ih je o p ržilo svojim žarom . N a ju g u su p a k P igm eji (Π υ γ μ α ίο ι),
ljudi m ali k a o šaka. H ip e rb o re jc e su zam išljali k ao sre ta n n a ro d s izv an red n im
vrlinam a, blizak A p olonu, sasvim drukčiji o d o stalih ljudi. Z b o g veze s A p o
lonom , čistim bogom , javljaju se H ip e rb o re jc i u D elfsk o j legendi.
Im e Υπερβόρεοι tum ačili su u starin i k ao “ ljudi o d p re k o b u re ” p re m a
υ π έ ρ “iznad, p re k o ” i βορέας “b u ra ” . H . P e d e rse n , K u h n s Z e itsc h rift 3 6 ,3 1 9
p re d la ž e d a se βορέας p re k o in d o ev ro p sk o g a gwor— p o v eže sa slavenskim
gora itd. Sjeverni v je ta r bi se p o to m e zvao gorski, usp. tramontana.
H ip e rb o re jc i su, p o njegovu m išljenju, zap rav o “zag o rči”. B ez o b z ira n a
to što se to tu m a č e n je zasniva n a posve p ro b le m a tič n o m je d n a č e n ju β ο ρ έα ς
s gora, o n o n e d aje b itn o novo zn ačen je im en u H ip e rb o re ja c a je r b u ra p o čin je
n a g o rsk o m lancu koji dijeli sred o zem n i p ro sto r o d k o n tin e n ta ln o g a .
D ru g a etim o lo g ija (A h ren s, R h ein isch es M u se u m 17, 341) po lazi o d

d e lsk o g a k u lta u k o jem je stizala sv ečan a p ro c e sija n o seći d a ro v e p d
H ip e rb o re ja ca . Prvi p u t su, p re m a H e ro d o tu 4,33, te d aro v e d o n ije le dvije
H ip e rb o re jsk e djevojke, a njih je sigurnosti ra d i p ra tilo p e t su g ra đ a n a . N jih
d a n a s zovu Π ερ φ ερ έες i po štu ju ih u D elu. T aj bi naziv p o d ru g o m etim o lo šk o m
tu m a č e n ju bio p o d u d a ra n glasovno s im en o m n a ro d a koji šalje te p o slan ik e,
tj. s Υ π ε ρ β ό ρ ε ο ι. T o im e p o tjecalo bi, p o to m m išljenju, iz je d n o g in d o ev ro p -
41
1LLYR1CVM MYTHOLOGICUM
skog jezik a, v je ro ja tn o sjevern o b alk an sk o g a, u k o jem p re m a g rčk o m p h stoji

b (usp. m a k e d o n sk o im e Β ερενίκ η n a p ra m a grčkom Φ ερενίκ η ). Izm eđ u
g rčk o g a e i stra n o g a o p o sto jao bi prijevojni o d n o s. R a d ilo bi se d a k le o
in d o e v ro p sk o m obliku *super-bher-/bhor- koji znači “p re n o siti” . P rv o b itn o
su se ta k o zvali poslanici koji p re n o se d arove, a poslije se p o n jim a p ro zv ao
i n a ro d koji ih je slao. T o je stra n o im e o n d a p u čk o m etim o lo g ijo m shv aćen o
k a o d a je grčko i znači “ljudi o d p re k o b u r e ”.
I to se dru g o tu m a č e n je teško m ože p rih v atiti je r je slab o osn o v an o .
T ešk o je v jero v ati d a se n a ro d p rozvao p o poslan icim a. O sim to g a je leg en d a
0 H iperborejcim a jed n ak o čvrsto ukorijenjena i u delfskom kultu, a tam o nikak
vih p o sla n ik a nije bilo. Sličnost p a k izm eđu im en a sjev ern o g a n a ro d a i
njegovih p o sla n ik a nije ta k o velika d a bi se slu čajn o st m o ra la isključiti kao
nevjerojatna. Z a to stara etim ologija toga im ena kao čiste grčke riječi sa zn a
čen jem “ljudi o d p re k o b u r e ” ostaje, k ako se čini, n ajv jero jatn ija. T o više ta k o
što i o stali m itski n a ro d i s k rajev a svijeta n o se čisto g rčka im en a: Α ίτ ϊίο π ε ς
“k o jim a je lice sp a lje n o ” n a istoku i z a p a d u i Π υ γ μ α ίο ι “veliki k ao ša k a ” n a
jugu. S to g a je o d svega d a le k o najv jero jatn ije d a i H ip e rb o re jc i n o se grčko
im e.
D ’A rb o is de Jubainville, R e v u e A rch e o lo g iq u e 3C se rie , X II, 61 i C.
Ju llian , H isto ire d e la G a u le I 237, bilj. 5 id en tificiraju H ip e rb o re jc e s
K eltim a. N o k ako god se in te rp re tira li, H ip e rb o re jc i p rip a d a ju m itskoj
geografiji, a p re d o d ž b a se o n jim a osniva n a n e o d re đ e n im v ijestim a o
d ru k čijim , sjevernim n a ro d im a . Z a to se n e m ogu histo rijsk i id e n tific ira ti ni
s je d n im o d njih. U sp. D e la g e 197 i d.
P o n ajstarijim grčkim geografskim p re d o d ž b a m a D u n a v izvire u zem lji
H ip erb o rejaca. T a k o je pisao E shil (v. sholije) i P in d a r (P jesm e u čast olim
pijskih p o b je d n ik a 3 ,2 5 i d.). K am o su stariji grčki g eo g rafi sm ještali zem lju
H ip e rb o re ja c a i izvor D u n a v a ,n ije m o g u ć e p o ta n je o d re d iti. P re m a sačuvanim
v ijestim a A riste ja iz P ro k o n e sa (k o d H e ro d o ta 4,13), H ip o k ra ta (O z ra k u 1,
567), H e la n ik a (fra g m e n a t 187 k o d Jacobyja) i D a m a sta iz Sigeja (O n a ro d im a ,
fra g m e n a t 1 k o d Jacobyja) vidi se d a su ti suv rem en ici E sh ilo v i i P in d aro v i
zam išljali zem lju H ip e rb o re ja c a n a d ale k o m sjev eru o k o jem n isu im ali jasn ih
1 stv arn ih p re d o č a b a . P o lo žaj to g a n a ro d a b io b i p re m a p o d a c im a tih p isa c a
više isto č a n n eg o z a p a d a n (v. sholije).
V eć je u 5. stoljeću pr. n. e. H e ro d o t (2,33) im ao m nogo stvarnije i p o d ro b
nije p o d a tk e o d u n avskom izvoru. A p o lo n ije u svom e p u n a m je rn o zad ržav a
42
arhajsku sliku o porječju D u n av a je r kao pjesnik vjeruje d a ta k o stv ara ori-

ginalniju ep sk u a tm o sfe ru , a k ao u čen jak a ga zan im aju starije g eo g rafsk e
p red o d žb e koje je k ao upravitelj aleksandrijske knjižnice vrlo p o ta n k o izučavao.
U sp. D e la g e 198 i d.
u Ripejskim gorama: I taj planinski lanac p rip a d a grčkoj m itskoj geografiji.

T o je h la d n a uzvisina n a sjevernom dijelu svijeta s ko je stru je vjetro v i i iz k o je
izviru velike rijek e i te k u p re m a ju g u , m e đ u n jim a i D u n av . P la n in a je n a zv an a
p o u d a rc im a (ρ ιπ α ί) sjev ern jak a koji o d nje puše. Iza R ip e jsk e g o re žive
H ip e rb o re jc i. S tari su g eografi m islili d a se su n ce n o ću skriva iza to g a gorja.
U sp . A lk m a n fra g m e n a t 59, E sh il fra g m e n a t 197, A risto te l, M e te o ro lo g ija 1,
1 3,20 i 2 ,1 ,1 4 . K a k o se širilo g eografsko znanje, p o k u šav ale su se id en tificirati
R ip e jsk e g o re. P rep o zn av ali su ih u A lp am a, U ra lu i d ru g im p la n in a m a . Š to
se više z n a lo o zem ljinoj površini, to sjevernije su ih tražili. P to lo m e j ih
sp o m in je u svojoj G eo g rafiji 3 ,5 ,1 5 ,2 2 k a o n isko razv o d e izm eđ u B altičk o g
i C rn o g a m o ra u R usiji. I ovdje A p o lo n ije n a m je rn o zad ržav a n e o d re đ e n e
a rh a jsk e p re d o d ž b e . U sp . D elag e 198.
Tračani su n a ro d koji je u starin i živio n a sjev ero isto k u B alk an sk o g a

p o lu o to k a izm eđ u D u n a v a i sjeverne o b a le E gejsko g a m o ra.
Skiti su n a ro d iran sk o g a je z ik a koji je u starin i živio n o m ad sk im živ o to m

u s te p a m a ju ž n e R u sije i dalje n a z a p a d sve d o d u n av sk o g a ušća.
kada stupi na granicu: ta k o se p rev o d i έπ ιβ ή σ ετα ι koji im aju sam o P i E ,

d ak le k, d o k L A S G , d ak le mw, im aju ένιβ ή σ ετα ι. O vo d ru g o nije u sk lad u s
g rčk om u p o tre b o m prijedloga, baš k ao što bi se i k o d n as te šk o m o g lo reći:
stu p iti u granicu. Z a to je F ra n k e l n a ovom m jestu u z e o u te k st v a rija n tu k
p ro tiv mw. D u n a v je u svojem d o n jem to k u bio g ran ica izm eđ u S k ita i
T račan a.
tamo se razdvaja: tj. b a š n a m je stu gdje p o čin je b iti g ra n ic a S k ita i

T ra č a n a.
jedna voda teče ovamo: ruk o p isi im aju u st. 289 έν θ α “ta m o ” . D ru g o je
posve suvišno, to više što zn ačen je “o v a m o ”, k o je b i m o g lo im ati, izriče ττ|δε
u 290. stih u . F ra n k e l p re d la ž e d a se d ru g o έν θ α zam ijen i s ΐθ ύ “ra v n o ” . U
p rijev o d u je o n o n a p ro sto z a n e m a ren o .
43
prema našem moru: svi rukopisi im aju μ ε τ ’ Ίο ν ίη ν . N o tra d ic io n a ln i je

te k st n a to m m jestu besm islen je r, p o njem u, o b a k ra k a D u n a v a u tje č u u
J o n sk o tj. Ja d ra n sk o m o re. D u b o k i zaljev izn ad Sicilskoga m o ra u koji p re m a
stih o v im a 2 9 0 - 291 u tje č e d rugi to k n e m o že n ik a k o b iti C rn o m o re . Isp rav ak
μ ε θ ’ή μ ετέρ η ν p re d lo ž io je W ilam ow itz 186 i d. T o se izvrsno slaže s o zn ak o m
G rč k e k a o “vaše zem lje” i o d g o v ara A rgosovoj geografskoj o rijen taciji p re m a
svojoj dom ovini K olhidi. I u sholijam a se javljaju izrazi k a o ή κ α θ ’ η μ ά ς
θ ά λ α σ σ α i ή μ ε τ έ ρ α θ ά λ α σ σ α , v je ro ja tn o p o d u tje c a je m p rv o b itn o g a
n e p o k v a re n o g teksta. N eki je sholijast o n d a zab o rav io A rg o so v u c rn o m o rsk u
o rije n ta c iju i p ro tu m a č io “n aše m o re ” k ao Jo n sk o -Ja d ra n sk o , tj. s g rčkoga
stajališta. K asn ije je o n d a glosa zam ijen ila p rv o b itn i te k st je r ju je nek i
p rep isiv ač shvatio k ao ispravak. T ak o se p o k v ario te k st već u n ašem arh etip u .
E. G e rh a rd , L ectiones A p o llo n ian ae, L eipzig 1816, 80 i d., ispravlja ΐο ν ίη ν u
ήώ ην tj. u istočno m ore. I taj ispravak uklanja sadržajnu teškoću, ali je W ila-
m ow itzev u b o ljem skladu s k o n te k sto m i s p o sre d n o m tek sto v n o m trad icijo m
u sholijam a. U sp. jo š i R . W a lth e r, D e A p o llo n ii R h o d ii A rg o n a u tic o ru m
re b u s geographicis, H a lle 1894, 82 i d: D e la g e 199 i d.
prema dubokom zaljevu: svi rukopisi im aju δ ιά β α θ υ ν κ ό λ π ο ν . T o nije

u sk lad u s u p o tre b o m grčk ih p rijed lo g a, j e r d ru g i to k D u n a v a n e te č e k ro z
zaljev n eg o u n je g a ili p re m a njem u. Z a to F ra n k e l p re d la ž e d a š e u z έπ ιβ ή σ ετα ι
n a to m m jestu p rilo g δ ιά ispravi u μ ετά ili π ρ ό ς , π ο τ ί.
cijepa se: L A S G , d ak le mw, im aju σ χ ιζ ό μ ε ν ο ς , a P E , d ak le k, σ χ ιζό μ εν ο ν .

A k o se p rih v ati p rv a v a rija n ta , k a k o to čini F ra n k e l, m o ra se σ χ ιζ ό μ ε ν ο ς “koji
se c ije p a ” p o v e z a ti s ’Ί σ τ ρ ο ς . U to m slučaju tre b a u in te rp re ta ciji spojiti έ ν θ α
δ ιχ ή σ χ ιζό μ εν ο ς “tam o se cijepa u dvoje”. B udući d a je povezivanje to g a parti
cipa s ta k o d alek im riječim a m o ra lo č ita te ljim a zad av ati tešk o će, m o ž e se
v a rija n ta k p ro tu m a č iti k a o po k u šaj d a se č ita n je olakša. U to m se slučaju
m o ra povezivati ΰ δ ω ρ σ χ ιζ ό μ ε ν ο ν ϊη σ ι “v o d a te č e cijep aju ći se ” . T a d a έ ν θ α
δ ιχ η o sta je elip tič a n izraz.
leži uz vašu zemlju ΰ μ ετέρ η ν im aju S P E ; ή μ ετέρ η ν “n a šu ” im aju L A G . T a

je n e u je d n a č e n a te k sto v n a p re d a ja p o sljed ica z b rk e k o ja je n a sta la o k o
A rgosove c rn o m o rsk e o rijen tacije. D o z a b u n e je tu m o g lo v rlo la k o d o ći je r
se u novijem g rčk o m izgovoru H i Y p o sv em a izjednačilo.
Aheloj j e im e rijek e k o ja d u ljin o m to k a i k o ličin o m v o d e nad v isu je sve

o sta le u G rčkoj. Izvire u p in d sk o m g orju i n a gran ici E to lije i A k a rn a n ije
44
u tje č e u Jo n sk o m o re . A rg o s kaže d a je J a d ra n sk o m o re n a sta v a k Sicilskoga,

a ovo je blizu G rčkoj ako je istina, što kažu, d a je A h elo j u G rčk o j je r o n u lazi
u Sicilsko (Jo n sk o ) m ore.
Komentar uz s h o l ij e
Legenda o povratku Argonauta: razvijala se u sk lad u s g eo g rafsk im

p re d o d ž b a m a sta rih G rk a. D o k jo š nije bilo p o z n a to k ak o je čvrst k o p n e n i
o b ru č o k o C rn o g a m o ra , bilo je lako zam išljati d a su se A rg o n a u ti iz P o n ta
v ratili O c e a n o m , u z sam ru b zem aljske ploče. K asnije se v eć zn alo d a je C rn o
m o re z a tv o re n o , ali su G rci vjerovali d a ga velike rijek e k o je u tje č u u nj sp ajaju
s O c e a n o m , p a se o n d a p ričalo d a su se A rg o n a u ti v ratili p re k o tak v e je d n e
rijek e (F a sid a ili T a n a id a ) i O c e a n a . T a se p re d o d ž b a zasniva n a stv arn o j
činjenici d a su p o rje č ja velikih ru sk ih rije k a d o ista k a o trg o v ačk i p u to v i
sp ajala C rn o sa sjevernim m o rim a. T rgovački p utov i koji se v ećin o m p o m a ž u
plo vnim rije k a m a z am jen ju ju se ta k o s to k o v im a rijek a.
K ad su G rci bolje u p o zn ali h id ro g rafsk e sustav e sre d n je E v ro p e , n a sta le

su v a rija n te m ita o A rg o n a u tim a p o k o jim a se o n i v raćaju p re k o D u n a v a , i to
ili u L igursko ili u Ja d ra n sk o m o re . O k o 4. sto ljeća pr. n. e. jav lja se p re d o d ž b a
o to m e d a se D u n a v c ijep a u dva to k a, o d ko jih je d a n u tje č e u sjev ern i J a d ra n ,
a d rugi u C rn o m o re . I tu je trgovački p u t zam ijen jen s to k o m rijeke. Z a p a d n i
to k D u n a v a nije d ru g o n eg o trgovački p u t koji je te k a o S avom d o sjev ern o g a
Ja d ra n a . U sp . S tra b o n 4 ,6 ,1 0 i 7 ,5 ,2 . M e đ u tim , B e a u m o n t 199 i d. m isli d a
se zb o g n e d o s ta tk a a rh e o lo šk ih trag o v a n e m o ž e p re tp o sta v iti d a su se G rci
m n o g o služili tim p u to m .
P s e u d o - S k ila k , geografski p isac 4. sto ljeća pr. n. e., sp o m in je d u n av sk o

u šće k o d Istre . (U sp . Ps. S kilak 20). T o m e je d a k a k o p rid o n ije la sličnost
sta ro g a im e n a D u n av a: Istros s im en o m istarsk o g a p o lu o to k a i n a ro d a Is tra
koji su n a n je m u živjeli. T o je u v jeren je m oglo v rlo lak o n a sta ti u d o b a k a d se
jo š n ije zn a lo k a k o je d a le k o o d sjevernoga J a d ra n a d o C rn o g a m o ra , n e g o se
m islilo d a su je d n o d ru g o m u v rlo blizu, ta k o d a se sa sre d išn jeg a g o rja m o g u
v id jeti o b a m o ra . G eo g rafsk i p isac 2. sto ljeća p r. n. e. P s e u d o - S k im n o (stih
381) c itira h isto rič a ra 4. sto ljeća T e o p o m p a , koji tvrdi d a je Ja d ra n s k o m o re
v rlo blizu C rn o m u . U isto m sm islu citira T e o p o m p a i S tra b o n (7 ,5 ,9 ), g e o g ra f
1. sto lje ć a n. e. U sp . jo š i P o lib ija k o d S tra b o n a 7 , 5 , 1 . 0 d u n av sk o m ušću n a
45
sjevernom J a d ra n u govori i A risto te l u svojem zo o lo šk o m spisu H isto ria

an im aliu m 8,13, p. 598 b, 15. U to d a se D u n a v cijep a u dva to k a bili su u v jeren i
ta k o đ e r veliki aleksandrijski g eografi E ra to s te n i H ip a rh . T o p o tv rđ u ju citati
iz n jihovih izgubljenih d jela u g eo grafskom spisu S trab o n o v u (1, 3 .1 4 i d: 7,
5, 9). T e k su rim ska o svajanja u srednjoj E v ro p i o m o g u ćila d a se stek n u
ispravnije p re d o d ž b e o to k u D unava. O razvoju geografskoga z n an ja i n jeg o
vu u tje c a ju n a leg en d u o p o v ra tk u A rg o n a u ta usp. H . B erg er, G e sc h ic h te d e r
W issen sch aftlich en E rd k u n d e d e r G rie c h e n 3, L eipzig 1903, 44 i d; P a rtsc h 1
i d; D e la g e 199.
Herodor je pisac m o n o g rafije o A rg o n a u tim a . Sholije u z e p A p o lo n ija

R o đ a n in a sp om inju ga 31 p u t. N ije p o z n a to k a d a je živio, p a se n e z n a ni to
d a li se A p o lo n ije n jim e služio k ao izvorom . Iz vijesti u sh o lijam a se vidi d a je
H e ro d o ro v a verzij a le g e n d e o A rg o n a u tim a bila vrlo različita o d A p o lo n ij eve.
V je ro ja tn o je d a je H e ro d o r, pisac djela o A rg o n a u tim a , ista o so b a kao
isto im en i a u to r Povijesti H erak lo v e. T aj je živio o k o 400. p r. n. e. i ro d io se u
H e ra k le ji n a P o n tu (C rn o m e m o ru ). P om išlja se čak i n a to d a je opis
p u sto lo v in a A rg o n a u ta bio sam o dio Povijesti H erak lo v e, je r je i taj ju n a k
su djelovao u p o h o d u . D u ži ek sk u rz o A rg o n a u tim a lako je zam isliv u djelu
a u to ra ro đ e n a n a C rn o m e m oru.
Hekatej Milećanin je prvi p o z n a ti grčki g e o g ra f i h isto ričar. O n je je d a n

o d osnivača grčke p ro z n e književnosti. Ž ivio je n a p rijelazu iz 6. u 5. sto ljeće
p r. n. e. N ap isao je O pis zem lje i R o doslovlja. S k u p io je i siste m a tiz ira o velik
h istorijski, m itološki i geografski m aterijal.
Fasid je im e rijek e u K olhidi n a ju g o zap ad n o j p a d in i K avkaza. D a n a s se

zove R io n i n a njegovu ušću leži m jesto P o ti, n e k a d a šn ja m ile tsk a k o lo n ija
k o ja se p o rijeci i sam a zvala F asid. P re m a p re d o d ž b a m a m itsk e g eo g rafije
rije k a F a sid izvire izrav n o iz O c e a n a . N a toj se p re d o d ž b i zasn iv a i sta rija
verzija o p o v ratk u A rg o n a u ta . O n i p re k o F a sid a u laze u O c e a n , p lo v e n jim e
o k o svijeta i v raćaju se p re k o N ila u S re d o z e m n o m o re.
ArtemidorEfežanin je geografski pisac s k ra ja 2. sto ljeća p r. n. e. N a p isa o

je velik u G e o g ra fiju i Jo n sk e bilješke. N a tem elju p recizn ijih p o d a ta k a o n je
k ritizirao s ta ro shvaćanje, k o je z a stu p a jo š H e k a te j, d a F a sid te č e iz O c e a n a .
U njegovo je v rijem e v eć p o z n a t izvor te rijek e u K av k ask o m gorju.
Eratosten iz Kirene p o z n a t je geografski p isac h e le n istič k o g a d o b a . Ž iv io

je u 3. stoljeću pr. n. e. N a p isa o je G eo g rafiju u tri knjige. Izvršio je d u b o k
46
utjecaj n a kasniju geografsku lite ra tu ru . P isao je i d ru g a d je la s p o d ru č ja

m a te m a tič k e a stro n o m ije i k ronologije. Spisi m u se nisu sačuvali. P o z n a t je p o
to m e što je p o k u ša o iz raču n ati veličinu zem aljske kugle.
Timaget je pisac izgubljena d jela O lukam a. Živio je n eg d je izm eđu 5. i 3.

stoljeća p r. n. e.
iz Keltskih gora : M iillhof, D e u tsc h e A lte rtu m sk u n d e I, 1870, 431 i d.

p re d la ž e d a se u skladu s geografskim shvaćanjim a sta rih n a o vom m jestu
Κ ε λ τικ ώ ν zam ijeni s Έ ρ κ υ ν ίω ν ili 'Ρ ιπ α ίω ν . U p rv o m bi se slučaju ra d ilo o
an tičk o m nazivu za Schw arzw ald, u kojem D u n a v d o ista izvire. U d ru g o m bi
slučaju T im a g e t za d rž a o sta re pojm ove m itsk e geografije. N aziv K eltsk e g o re
m o ž e se, m e đ u tim , v rlo d o b ro shvatiti k ao d ru g o im e z a H e rc in ijsk o gorje,
koje je u sta rin i ležalo n a keltsk o m zem ljištu.
Keltsko jezero je ovdje Ž en ev sk o je z e ro . Iz n je g a te č e R h o n a , koju

T im a g e t u zim a k ao d a je d rugi to k D u n av a, koji bi p o to m sh v aćan ju te k a o
svojim p rav im to k o m o d Ž e n ev sk o g je z e ra d o C rn o g a m o ra . T im a g e t je tu
p o m iješao Ž en ev sk o i B o d en sk o je z e ro i v jeru je d a D u n a v izvire iz ovog
p o sljednjeg. U istin u je dunavski izvor v rlo blizu B o d e n sk o m je z e ru .
u Tireniju: T iren ija je E tru rija u Italiji. V je ro ja tn o se m isli u p rv o m re d u

n a T ire n sk o m o re p re d z a p a d n o m o b alo m Italije. T ak o glasi to im e, m eđ u tim ,
sam o u firen tin sk im sholijam a. U p a rišk im a se govori ο Π υρ ή νη . G ra d to g a
im en a sp o m in je H e ro d o t (2,33) p ri dunavskom izvoru. P ire n a je b io g ra d n a
španjolskoj obali p ri isto čn o m kraju P iren ejsk o g a gorja. H e ro d o t ju je
p o zn av ao k ao g rad n a d alek o m z a p a d u o d a k le izvire i D u n av . P o ta n jih
p o d a ta k a nije im ao. O d a tle se vidi k ako je slabo p o zn av ao z a p a d n e k rajeve.
Njega slijedi iApolonije: A p o lo n ije slijedi T im a g e ta sam o u to m e što se

A rg o n a u ti k od njega n e vraćaju p re k o koj e m itske rij ek e n eg o p re k o stv arn o g a
Istra s njegova to b o žn ja dva ušća. Z a A p o lo n ija su o n a b ila g eo g rafsk a
činjenica. P o n jem u , m eđ u tim , dru g o dunavsko ušće u lazi u Ja d ra n sk o , a n e
u T ire n sk o m o re. I o n će o n a m o dovesti A rg o n a u te , ali s J a d ra n a , i to p re k o
P a d a i R h o n e koji za je d n o s R ajn o m , p o A p o lo n iju , izviru iz Ž en ev sk o -
B o d en sk o g je z e ra s kojim p a k D u n a v kod njega n e m a nikakve veze. A p o lo n ije
p re u z im a d a k le od T im a g e ta sam o p o v ra ta k D u n av o m , ali n e i njegovo
sh vaćanje o tokovim a te rijeke. U sp. W ilam ow itz 187 i d.
47
Hesiod je ep sk i p jesn ik iz v re m e n a o k o 700. p r. n. e. P o d rije tlo m je iz

m aloazijske K im e, ali se ro d io u selu A sk ri p o d b rd o m H e lik o n o m u B eotiji
i svoj je život p ro v e o u k o p n en o j G rčkoj. N ap isao je dva ep a: T eo g o n iju i D je la
i d a n e , koji su se sačuvali, te K atalo g i E o e i jo š d ru g a n e k a djela, što je sve
izgubljeno. O A rg o n a u tim a je , čini se, p rič a o u K atalo g u ili u E o a m a .
Pindar je lirski p jesn ik iz T e b e s k ra ja 6. i p o č e tk a 5. sto lje ć a p r. n. e.

N ajzn ačajn iji je p re d sta v n ik grčke k o rsk e lirike. O d n jeg a su saču v an e p jesm e
u č a st p o b je d n ik a n a olim pijskim , p itijskim , n em ejsk im i istam sk im ig ram a. U
četv rto j je pitijskoj pjesm i o p isao p u t A rg o n a u ta , d ržeći se k a o i H e sio d
p rv o b itn e verzije p o kojoj su se o n i v ratili p re k o O cean a.
A ntim ah\e elegički p jesn ik iz K o lo fo n a u M aloj A ziji. Ž ivio je n a p o č e tk u

4. st. n. e. N ap isao je elegijski spjev L idu, u k o jem je sk u p io b o g a t m ito lo šk i
m a te rija l. N a p isa o je jo š i je d n u T e b a id u , gd je je o b ra d io te b a n sk i m itski
ciklus. D je la m u se nisu sačuvala.
Libija je u sta rin i naziv za S jevernu A frik u z a p a d n o o d E g ip ta . K a k o su

sta ri sa m o taj d io A frik e d o ista poznavali, bila je L ibija z a n jih čitav afrički
k o n tin e n t.
rijeku koja je bila daleko zapazili su i upoznali : ta k o fire n tin sk e sholije.

U p a rišk im a stoji τ ο δε έκ ά ς έτεκ μ ή ρ α ντο ά ν τ ί τ ο ΰ μ α κ ρ ό θ εν ε γ ν ω σ α ν τ ο ν
π ο τ α μ ό ν - “izd alek a su z ap azili” stoji m jesto , “izd alek a su u p o zn ali rije k u .”
jedan tok utječe u naše more, drugi izlazi u Pontsko more, a treći u
Jadranski zaljev. T ak o fire n tin sk e sholije. S u p ro tn o čitavoj p o z n a to j grčkoj i
rim skoj geografskoj lite ra tu ri i su p ro tn o A p o lo n ijev u tek stu , koji se ovdje
k o m e n tira , tvrdi sholijast d a D u n av im a tri ušća. O čito je n a o v o m m jestu
te k st p o k v aren . T o p o tv rđ u ju i p arišk e sholije u k o jim a je g o v o ra sam o o d va
ušća: je d n o m e u Ja d ra n sk i zaljev i d ru g o m u E u k sin sk i P o n t (C rn o m o re ).
P ita n je je sam o d a li je tu sačuvan p rv o b itn i te k st ili j e p ri p re p isiv an ju
ispravljen očiti besm isao. W ilam ow itz 186 i d. m isli d a j e ε ις τη ν π ο ν τ ικ ή ν
θ ά λ α σ σ α ν “u p o n tsk o m o re ” p rv o b itn o b ila glosa k o ja je tu m a č ila n e d o v o ljn o
ja sa n izraz ε ις τη ν κ α θ ’ή μ ά ς θ ά λ α σ σ α ν “u m o re k o je je k o d n as, u n a še m o re .”
T a k o je u p rv o b itn o m te k stu sholijast p a ra fra z ira o A p o lo n ijev jo š n e p o k v a re n
te k st ε ις ή μ ετέρ η ν ά λ α β ά λ λ ει “ te č e u n a še m o re ”. W e n d e l u svojem izd an ju
sholija, m e đ u tim , u svaja Jacobyjevo m išljenje d a se p o d “n a šim ” im a ra z u m
je ti Jo n sk o m o re i d a sh o lijast ovdje p iše s grčk o g a, a n e sa crn o m o rsk o g a
48
sta ja lišta i p re d la ž e d a se t o δέ ε ις τ ο ν Α δ ρ ια τ ικ ό ν κ ό λ π ο ν “ a tre ć i u

Ja d ra n sk i zaljev” u k lo n i k a o d o d a ta k kasnijega p rep isiv ača koji n ije ra z u m io
d a je J a d ra n s k o m o re v eć sp o m e n u to k ao “n a še ” . T a k o đ e r je m o g u će d a je to
p rv o b itn o b ila sholija k o ja je ispravno tu m a č ila “n a še m o re ” i o n d a je
p o g re šn o p re u z e ta u te k st i stav ljen a n a kraj re č e n ic e a n e u z riječi k o je je ta
z ab ilješk a zap rav o glosirala. P re d n o s t tre b a v je ro ja tn o d a ti isp rav k u koji
p re d la ž u Jaco b y i W e n d e l, i to z a to što se dalje u sholiji ρ ο ΰ ή μ ε τ έ ρ α θ ά λ α σ σ α
“n a še m o re ” n esu m n jiv o ra z u m ije Ja d ra n . O d a tle se vidi d a j e sh o lijast p isa o
s grčkog, a n e sa crn o m o rsk o g stajališta. Sve je to stv aralo z b rk u u kojoj je la k o
d o šlo d o p o g re ša k a u p re d a ji te k sta A p o lo n ijev a e p a i n jeg o v a sh o lijasta.
Eshil u Oslobođenom Prometeju: E shil je prvi o d tro jic e velik ih a te n sk ih

tra g ič a ra. Ž iv io je 525/4—456/5. N a p isa o je p re k o 79 d ra m a , o d k o jih se
sačuvalo 7 trag ed ija. M e đ u n jim a n e m a O slo b o đ e n o g a P ro m e te ja n a k o jeg a
se sh o lijast o v d je poziva. T a j e tra g e d ija bila d ru g i k o m a d u trilo g iji o d k o je
se sačuvao s a m o prvi p o d n aslovom O kovani P ro m e te j. T re ć a tra g e d ija u toj
trilogiji, P ro m e te j v a tro n o ša , ta k o đ e r se nije sačuvala.
Kalimah je bio glava alek san d rijsk e p jesn ičk e škole. R o d io se o k o 310.
p r. n. e. u K ireni. D jelo v ao je i k a o u čen jak , a p o ezija m u se o d lik u je u čen o šću
ko ja je o sta la b ita n biljeg helen ističk o g a pjesništva.
Peuka : vidi k o m e n ta r uz st. 309.

Skimno je geografski pisac, ro d o m s o to k a H ija. Ž iv io j e p o d k raj 3. i n a
p o č e tk u 2. sto ljeća pr. n. e. N ap isao je P erieg ezu , tj. o p is svijeta u d v a d ijela,
o d k o jih se je d a n zvao E v ro p a, a d rugi A zija. P o d njegovim se im e n o m
sačuvalo geo g rafsk o djelo u ja m p sk im stihovim a. O n o n e p o tje č e o d n je g a i
n a p isa n o je n eg d je n a k raju 2. ili n a p o č e tk u 1. sto ljeća pr. n. e. P o z n a to je k a o
P s e u d o -S k im n o v a P erieg eza. S holijast ovdje citira a u te n tič n o S kim n o v o
djelo, k o je n a m se izgubilo.
u šestoj knjizi : u ru k o p isim a stoji κ ς ’ što znači 26. M e in e k e , Scym ni C hii

periegesis, 1846, X III i d. p red laže d a se ukloni κ ’ “20” je r je n a sta lo p o
nav ljanjem p re th o d n o g a io ta subscriptum . V iso k b roj knjige p o seb i je m a lo
v je ro ja ta n . W e n d e l prih v aća taj ispravak.
Nitko ne priča’. P o v ra ta k A rg o n a u ta p re k o D u n a v a n ije b ila ra šire n a

verzija leg en d e. Š to se više p roširivalo stv arn o geo g rafsk o zn a n je , to se više
težilo za tim d a se p o v ra ta k A rg o n a u ta prikaže u okvirim a stv arn ih m o g u ćn o sti.
49
P o sta ja lo je sve o čitije d a p o v ra ta k p re k o O c e a n a n ije u sk lad u s tim

m o g u ćn o stim a. A p o lo n ije je h tio o sta ti u o kviru g eografski m o g u ć e g a i z a to
je p re u z e o T im ag eto v u verziju d a su se A rg o n a u ti v ratili p re k o D u n a v a , ali je
to k te rije k e i n jezin a u šć a o d re d io d ru g ačije neg o o n i d rž a o se ra šire n ije g a
m išljen ja p o k o jem ta rije k a d ru g im svojim u šćem u lazi u Ja d ra n , a n e u
K e ltsk o m o re . K ak o je A p o lo n ije d a o legendi o A rg o n a u tim a m je ro d a v a n
književan oblik, z a kasnije je p isce p o v ra ta k D u n a v o m u tv rđ e n a činjenica.
T a k o p išu A p o lo d o r 1,46, P s e u d o - A r is to te l, D e m irab ilib u s 105 p . 839 b 9,
S tra b o n 1 ,4 6 , D io d o r 4 ,5 6 ,7 , V ale rije F la k 8 ,1 8 5 i H ig in F a b u la e 23. K a d a
se k o n a č n o p o č e tk o m n a še e re u vezi s rim sk im v o jn im p o h o d im a p ro tiv
J a p o d a i P a n o n a c a p o k a z a lo d a je učen je o d va d u n av sk a to k a n eistin ito ,
p ro m ije n je n a je le g e n d a o A rg o n a u tim a sam o u to lik o što se sa d a p rič a lo d a
su p u to v ali u zv o d n o D u n a v o m i Savom i d a su o n d a n a ra m e n im a ili k la d a m a
p re b a c ili b ro d A rg o u d ru g u n e k u rijek u k o ja te č e u J a d ra n . T a k o p iše
P e isa n d a r k o d Z o sim a, 5,29, P o m p ej T ro g k o d Ju stin a 3 2 ,3 , P lin ije, N a tu ra lis
h isto ria 3 ,1 2 8 i S o zo m en H ist. E cclesiastica 1 ,6 . P linije n a c itira n o m m jestu
piše: nullus enim exDanuvio amnis in mare Hadriaticum effunditur, deceptos
credo, quoniam Argo navis flumine in mare Hadriaticum descendit non procul
Tergeste, nec iam constat quo flumine, umeris travectam Alpis diligentiores
tradunt, subisse autem Histro, deinSavo, deinNauporto, cui nomen ex ea causa
est inter Em onam Alpisque exorienti. “N ik ak v a se n a im e rije k a n e izlijeva iz
D u n a v a u Ja d ra n sk o m o re . V je ru je m d a je pisce p rev arilo to što se b ro d A rg o
p o rijeci sp u stio u Ja d ra n sk o m o re n e d a le k o o d T e rg e sta i više se n e z n a p o
kojoj rijeci. Brižljiviji pisci kažu d a su je n a ra m e n im a p ren ijeli p re k o A lp a, a
d a j e ta m o d o p rla D u n av o m , zatim S avom i N a u p o rto m koji izvire izm eđu
E m o n e i A lp a i p o to m e je d o b io svoje im e.” Nauportus je s ta ro im e rijek e
L jubljanice, E m o n a je p a k L jubljana. Im e rijek e izvodi P lin ije o d navis “b ro d ”
i portare “n o siti” . O vo je kasnije tu m a č e n je starijih vijesti u to lik o isp rav n o što
se g e o g ra fsk a tra d ic ija o račv an ju D u n a v a i n jegovu d ru g o m to k u d o
Ja d ra n sk o g a m o ra osniva n a vijestim a o trg ovačk o m p u tu koji je stv a rn o išao
o d d u n av sk o g a ušća d o T ršćan sk o g a zaljeva, i to p re k o D u n av a, Save i
L jubljanice. R o b a se u posljednjoj e ta p i to g a p u ta m o ra la istovarivati s
b ro d o v a i p re n o siti k o p n o m . U sp . D e la g e 199 i d.
kroz Tanaid: Τ ά ν α ϊς je a n tič k o im e d a n a šn je g a D o n a . I za n jeg a se u

n a jsta rije v rijem e v jerovalo d a te č e iz O cean a.
50
veliko more : O cean.

da suArgonauti po gredama preveli Argo : p o Skim novoj je verziji to bilo
u Libiji.
Hekatej... itd.: H . H o lla n d e r, D e H e c a ta e i M ilesii d e sc rip tio n e te rra e ,

B o n n 1861, 21 m isli d a se ovdje ponavljaju p o d aci iz sholije u z st. 259 i zbog
to g a p retp o stav lj a d a se tu izgubio dio teksta, vjeroj atn o zbog n e p a ž n je k o jeg a
p repisivača. W . Aly, V o lk sm arch en , Sage u n d N ovelle bei H e ro d o t, 1921,119
b ra n i ru k o p isn i te k st p o k ojem u se H e k a te j navodi k a o k ritič a r H esio d o v .
B u d u ći d a nas p rih v aćan je takvog k onzervativnog stav a p re m a ru k o p isn o m
te k stu dovodi u izrazito p ro tu rje č je s u p rav o s p o m e n u to m sholijom , b it će d a
im a p ra v o W e n d e l koji u svojem izdanju sholija p rih v aća H o lla n d e ro v o
m išljenje d a n a n ašem m jestu tre b a p re tp o sta v iti lak u n u .
Sofoklo je d rugi o d tri velika a te n sk a trag ičara. Ž ivio je 4 9 7 /6 -4 0 6 /5 .

N a p isa o je p re k o 123 d ram e, o d kojih se sačuvalo 7 trag ed ija. M e đ u n jim a
n e m a S k ita n a k o je se sholijast ovdje poziva. U njoj je S ofo k lo o b ra d io je d n u
ep izo d u iz le g e n d e o A rg o n a u tim a , v je ro ja tn o A p sirto v o u b o jstv o k o je se p o
njegovoj verziji dog o d ilo n a C rn o m e m oru.
Kalimah... : Izm eđ u Κ α λ λ ίμ α χ ο ς i α υ τ ώ ν nesum n jiv o tre b a p re tp o sta v iti

lak u n u . U p re o sta lo m dijelu te k sta sholijast p re p rič a v a A p o lo n ijev u verziju
0 to m e k ak o su K olšani u dvije sk u p in e p ro g o n ili A rg o n a u te i k ak o su je d n i
išli istim p u te m p re k o D u n av a, a drugi k ro z H e le s p o n t i o k o G rč k e i sreli se
s A rg o n a u tim a n a K erkiri. D a li su u toj la k u n i p ro p a li kakvi p o d a c i o
K a lim a h u n e znam o. O n je u svojim P o čecim a (Α ίτ ια ) o b ra d io i leg e n d u o
A rg o n a u tim a . A li ta m o se o n i iz C rn o g a m o ra v raćaju istim p u te m k o jim su
1 došli. U njegovim se fra g m e n tim a n a v iše m je sta m o g u naći vijesti o J a d ra n u .
U sp. fra g m e n te 1 0 4 ,3 6 2 ,3 9 2 ,3 9 3 ,4 8 0 ,5 5 4 ,563a, S ch n eid er. O d njih prvi, u
k o jem se sp o m in je k o lo n ija K o lšan a u P oli, p rip a d a o b ra d b i le g e n d e o
A rg o n a u tim a , p a je to i za o stale v jero jatn o . U sp. W ilam o w itz 170 i d. Iz te k sta
n aše sholije n ije ja sn o k ak o je K alim ah A rg o n a u te i K o lšan e d o v eo n a J a d ra n
k ad su se k o d n jeg a vraćali k ro z B o sp o r i D a rd a n e le . I tu se te k st firen tin sk ih
sh olija m o ra u p o tp u n iti te k sto m pariških. U p arišk o m tek stu , n a im e , čitam o:
ο ί δ ε λ έ γο ν τε ς δ ια τη ς α υ τ ή ς έ π α ν ε λ θ ε ΐν τ ο υ ς Α ρ γ ο ν α ύ τ α ς ό δ ο ΰ , δ ι ’ή ς κ α ι
έπ ο ρ εύθη σ α ν εις Κ ό λ χο υ ς, το υ τέσ τι δ ιά τω ν Κ υ α ν έω ν, τεκ μ ή ρ ιο ν π ο ιο ύ ν τ α ι,
τ ο ύ τ ο υ ς μεν εις το ν Ί ό ν ιο ν ά φ ικ ο μ έν ο υ ς δ ιά το ύ Ι α τ ρ ο ύ τ ω ν Κ ό λ χ ω ν μή
51
ILLYRICUM MYTIIOLOGICUM
ε ΰ ρ ε ΐν τ ο ύ ς 'Α ρ γονα ύ τα ς, τ ο ύ ς δε δ ια τ ώ ν Σ υ μ π λ η γά δ ω ν κ α τ ά τη ν Κ έρκυρα ν,

δ π ο υ κ α ι ο ί ’Α ρ γ ο ν α ΰ τ α ι ήσαν. “A oni koji govore d a su A rg o n a u ti p o n o v o
p ro šli istim p u to m kojim su o tp u to v a li u K olhid u , to je s t k ro z T a m n o m o d re
stijen e, uzim aju k ao d o k az to što oni K olšani koji su p re k o Is tra stigli u Jo n sk o
m o re , nisu našli A rg o n a u te , a d rugi su k ro z S im p leg ad e stigli u k raj o k o
K e rk ire g d je su bili i A rg o n a u ti.”
T a m n o m o d re stije n e su d v a o to č ić a n a u la z u iz B o sp o ra u C rn o m o re .
T a m o se lo k aliziraju S im plegade, p o m ičn e stijen e k o je u k ra tk im razm acim a
o tv a ra ju i z a tv araju p ro laz, ta k o d a j e izm eđ u n jih v rlo te šk o pro ći. P o v ra ta k
tu d a zn ači p o v ra ta k k ro z B ospor. O v a se sh o lija v rlo v je ro ja tn o o d n o si n a
K alim ah a. K o d n jeg a su se K olšani u p o tje ri za A rg o n a u tim a razdvojili isto
k a o u A p o lo n ijev u ep u . J e d n i su p ošli D u n a v o m n a J a d ra n i k a d a ta m o nisu
n ašli A rg o n a u te , osnovali su P o lu (K alim ah frg. 104, S ch n eid er). D ru g i su
pošli d o ista z a A rg o n a u tim a k ro z B o sp o r i dostigli ih n a K e rk iri (K rfu ). S u sre t
A rg o n a u ta s to m d ru g o m sk u p in o m K o lša n a p rik azu je i A p o lo n ije 4 ,9 8 2 i d.
P arišk esh o lijed o d aju jo šio v o : Β ουλόμ ενος δε ό 'Α π ο λ λ ώ ν ιο ς κ α ιν ό τερ ό ν
τ ι π ε ρ ί τ ο ϋ Ι α τ ρ ο ύ ειπ εΐν , τ δ ε ις τ ά ν Α δ ρ ία ν κ α τα φ ερ ό μ ενο ν ρ εΰ μ α α ύ το ΰ
υ π ο δ ια ιρ ε ί α ύ δ ις εις δ ύο, κ α ι τό μέν εις τ ο ν Ά δ ρ ία ν φησι φέρεσθαι, τ ό δ ε ε ις
το Τ υ ρ ρ η ν ικ ό ν π έλ α γ ο ς, δ π ε ρ κ α τ α χ ρ ώ μ ε ν ο ς Τ ρ ιν ά κ ρ ιο ν είπε. “A p o lo n ije je
h tio reći n e što novoga o Istru i zato kaže d a se on aj njegov to k koji se sp u šta
u J a d ra n p o n o v o dijeli u dva d ijela i je d a n kaže d a teče u Ja d ra n , a d ru g i u
T ire n sk o m o re koje krivo zove T rin ak rijsk im .” O va sho lija p re tp o sta v lja
iskvareni te k st A p o lo n ijev u ko jem je μ εθ ’ ήμ ετέρ η ν već zam ije n je n o s μ ε τ ’
Ί ο ν ί η ν . B u d u ći d a se u to m te k stu sp o m in je sam o Jo n sk o i T rin a k rijsk o m o re ,
sholijast je to shvatio k a o p o n o v n o razdvajanje z a p a d n o g a d u n av sk o g to k a,
je r je istočni to k u ep u svakako p risu ta n tim e što A rg o n a u ti iz C rn o g a m o ra
p o čin ju p lo v id b u p o D u n av u . O vo je, d akle, pokušaj d a se p ro tu m a č i isk v aren
i nerazu m ljiv tekst. T a k o je m ogla n a sta ti i p o g re šk a s tri d u n av sk a ušća u
fire n tin sk im sholijam a uz stih 284.
gdje su oni tada bili: tj. A rg o n a u ti. K olšani su p u to v ali m o re m , sreli su

A rg o n a u te n a K erk iri p o što su ovi p rešli D u n a v o d je d n o g a ušća d o d ru g o g a
i p re k o P a d a i R h o n e stigli u K eltsk o m o re i o d a n d e k re n u li n a z ap ad . K ak o
stoji u firen tin sk im sholijam a, ovo tu m ačen je p rep ričav a A p o lo n ijev ep.
Pahin, Lilibej i Pelor: jugoistočni, za p a d n i i sjev ero isto čn i r t Sicilije.
52
koji uz vašu zemlju itd: S holijast je v eć p o zn av ao o b je v a rija n te s “v a še ”

i s “n a š e ” .
Argos ne zna pouzdano: sholijast tum ači A rgosovu crn o m o rsk u o rijen taciju
k o ja je p o sljed ica n jegova p o d rije tla iz K olhide.
Istar utječe uA heloj time što m u pruža izvore: O v d je sh o lijast o č ito k rivo
tu m ači A p o lo n ijev te k st k a o d a u njem stoji d a je u šće A h e lo je v o u je d n o
z a p a d n o u šće dunavsko. K a k o se u stihu 293. sp o m in je A h e lo j, m islio je
sh o lijast d a je zaljev n a d Sicilskim m o re m o kojem u se govori u stih o v im a
2 9 0 -2 9 1 u p ra v o A m b rak ijsk i zaljev blizu k oga u tje č e A h elo j u Jo n sk o m o re .
A p o lo n ije je , m e đ u tim , tu p o z n a tu grčku rijeku sp o m e n u o sa m o z a to je r se
o n a izlijeva u isto Jo n sk o -Ja d ra n sk o ili Sicilsko m o re u k o je se, p re m a njegovu
g eo g rafsk o m zn an ju , izlijeva i za p a d n i k ra k D u n av a. Z b o g to g a o n d a m o že
staviti A rg o su u u s ta riječi: D u n a v se izlijeva u zaljev n a d S icilskim m o re m , a
o n o leži uz V ašu zem lju, ak o je istina d a je A h elo j u vašoj zem lji je r z n a m o d a
A h elo j u tje č e u to m o re . U sp . R .W a lth e r, D e A p o llo n ii R h o d ii re b u s
g eo graphicis, H a lle 1894, 84 i d.
U p arišk im sholijam a stoji uz ove stihove:
T o v δέ Τ ρ ιν ά κ ρ ιο ν π ό ν τ ο ν π α ρ α κ ε κ λ ίσ θ α ι φησι τη κ α τ ά τ ο ν ’Α χ ε λ φ ο ν
'Ε λ λ ά δ ι, ό τ ι ά ν τ ίκ ε ιτ α ι τό Σ ικ ε λ ικ ό ν π έ λ α γ ο ς τ φ ’Α χ ε λ φ ψ . Λ έγ ετ α ι δέ
’Α δ ρ ια τ ικ ό ν π έ λ α γ ο ς τό Σ ικ ελ ικ ό ν . “K aže d a T rin ak rijsk o m o re leži uz
G rčk u ko d A h elo ja, je r Sicilsko m o re leži n a su p ro t A h elo ju . Sicilsko se m o re
zove Ja d ra n sk o .
S holijast ovdje ispravno p rim jeću je d a A p o lo n ije p o d T rin ak rijsk im
m o re m m isli n a najjužniji dio Ja d ra n sk o -Jo n sk o g a m o ra.
b) Plovidba od Paflagonije do dunavskoga ušća (4, 294-302)
294 Ώ ς ά ρ ’έφη. τ ο ΐσ ιν δέ θεά τέ ρ α ς έ γγ υ ά λ ιξ ε ν

295 α ίσ ιο ν , ώ κ α ι π ά ν τ ε ς έπευφ ή μ η σ αν ίδ ό ν τε ς
σ τέλ λ εσ θ α ι τ ή ν δ ’ο ΐμ ο ν έ π ιπ ρ ό γ ά ρ ο λ κ ό ς έτΰ χθη
ο ύ ρ α ν ίη ς ά κ τ ϊν ο ς , όπ η κ α ι ά μ εύ σ ιμ ο ν ήεν.
γ η θ ό σ υ ν ο ι δέ, Λ υ κ ο ιο κ α τ α υ τ ό θ ι π α ιδ α λ ιπ ό ν τ ε ς ,
λ α ίφ εσ ι π ε π τ α μ έ ν ο ισ ιν ΰ π ε ιρ ά λ α ν α υ τ ίλ λ ο ν τ ο
300 ο ΰ ρ εα Π α φ λ α γ ό ν ω ν θ η εύ μ εν ο ί1 ο υ δέ Κ ά ρ α μ β ιν
γ ν ά μ ψ α ν , έπ ει π ν ο ια ί τε κ α ι ο υ ρ α ν ίο υ π υ ρ ό ς α ίγλ η
302 μ ίμ ν εν έω ς Ί σ τ ρ ο ιο μ έγα ν ρ ό ο ν εΐσ α φ ίκ ο ν το .
53
T a k o je re k a o . A njim a je božica d a la povo ljan z n a k koji su svi vidjeli i

zbog n jeg a s o d o b ra v a n je m kliknuli d a se k re n e n a taj p u t; p re m a n a p rije d se
p o jav ila p u ta n ja n e b e sk e z ra k e u sm jeru k u d a se m o g lo p ro ći. O n d je su
ostavili L ikova sina i ra d o sn o su plovili p re k o m o ra s ra šire n im je d rim a
gledajući p aflag o n sk e gore. I nisu oplovili K aram b is je r su vjetro v i i sjaj
n e b e sk e v a tre ostali sve d o k nisu stigli d o velik o g a to k a Istra.
S holije
α ίσ ιο ν - κ α θ ή κ ο ν
povoljno: p rik la d n o
ο λ κ ό ς - ή δ ια δ ρ ο μ ή τ ο ΰ ά σ τέρ ο ς
p u ta n ja : p u t zvijezde
έ π ε ί π ν ο ια ί τε - έπ έ μ εν ο ν γ ά ρ α ί χ ώ ν ά ν ε μ ω ν π ν ο ια ί κ α ί ή φ α ν εΐσ α
α ύ τ ο ϊς ο υ ρ α ν ία λ α μ π η δ ώ ν ή τ ο ν έ π ί Ί σ τ ρ ο ν δ ιά π λ ο υ ν σ η μ α ίν ο υ σ α .
δ ια φ ω ν ο ϋ σ ι δε ο ί π ε ρ ί το ΰ έ κ π λ ο υ τ ω ν 'Α ρ γ ο ν α υ τώ ν το ΰ έκ Κ ό λ χ ω ν
γ εγ ρ α φ ό τες... ώ ς κ α ί Κ α λ λ ίμ α χ ο ς - φησί δε Α π ο λ λ ώ ν ιο ς ύ π οσ τρ έψ α ι
α ύ τ ο ΰ ς έ ν α ν τ ίω ς Κ α λ λ ιμ ά χ ω .
je r su vjetrovi: o stajali su n ep ro m ije n je n i sm jer v je tra i n e b e sk a svjetlost
k o ja im se pojavila i o zn ačiv ala S m jer p lo v id b e p re m a Istru .
N e slažu se koji su pisali o plovidbi A rg o n a u ta n a p o v ra tk u iz K o lh id e ....
k ao i K alim ah. A A p o lo n ije kaže d a su se v ratili s u p ro tn o o n o m što veli
K alim ah.
Komentar uz tekst
u smjeru kuda se moglo proći: tj. p re m a ušću D u n av a. M je sto ά μ ε ύ σ ιμ ο ν
im aju rukopisi μ ό ρ σ ιμ ο ν “su đ e n o ” . F ra n k e lje u tek st u zeo v arijan tu p o tv rđ en u
c ita tim a u antičkim etim ologicim a (E tym ologicu m m a g n u m i E ty m o lo g icu m
g en u in u m ).
Likova sina: L ik je bio kralj M a rija n d in a c a n a sjevernoj o b ali M a le A zije.

K ad su A rg o n a u ti stigli d o njegova grad a, P o n tsk e H e ra k le je , lijep o ih je
p rim io i d a o im svoga sin a D ask ila (Δ ά σ κ υ λ ο ς) za v o d iča (2 ,7 5 2 i d .). B u dući
d a H e ra k le ja leži z a p a d n o o d P aflagonije, A rg o n a u ti g a nisu m ogli o d v esti d o
n je je r su slijedili b o žan sk u zra k u ra v n o p re k o C rn o g a m o ra . Z a to su ga
ostavili u P aflagoniji d a se sam v rati kući.
54
lnisu oplovili Karambis: K ararabis je r t n a paflagonijskoj o bali. A rg o n a u ti

n isu nastavili p u t uz m aloazijsku o b a lu i z a to nisu plovili o k o K a ra m b isa n eg o
su tje ra n i staln im v jetrovim a i v o đ en i ču d e sn o m zra k o m k ren u li ra v n o n a
d u n avsko ušće. A n tičk a je navigacija uvijek slijedila o b ale i b ro d ari su n astojali
d a n ik ad a n e izgube k o p n o iz vida. Z a to je ova izravna plovidba A rg o n a u ta
sasvim izvanredan podvig, osobito n a o pasnom i b u rn o m E u k sin sk o m P o n tu
(C rn o m e m o ru ), i razum ljivo je d a se p ri tom zam išlja izravna p o m o ć božanskih
sila.
jer su vjetrovi i sjaj nebeske vatre ostali: vjetrovi (doslovno: p u h a n je

v jetro v a) dolazili su uvijek iz istog sm jera povoljn o g za plo v id b u n a ušće
D u n a v a i svijetla z ra k a n a n eb u ih je staln o ta m o vodila.
kao i Kalimah: od ovih riječi p a d o k ra ja sholije p re n e se n je te k st iz

slijedeće sholije. T a m o nije p ristajao , a ovdje u p o tp u n ju je tu m ačen je. U sp .
W ilam ow itz 169 i W en d elo v o izdanje. U sp. jo š F itsch, D e A rg o n a u to ru m
re d itu , G o ttin g e n 1896, 27.
Suprotno onom što veli Kalimah: ova sholija p o tv rđ u je vijest d a su se u

K alim ah o v im P o čecim a A rg o n a u ti vraćali istim p u to m kojim su došli u
K o lhidu.
c) Putovanje preko Dunava na Jadran (4, 303-337)
303 Κ ό λ χ ο ι δ ’α ύ τ ’, ά λ λ ο ι μέν έτώ σ ια μ α σ τεύ ο ν τες

Κ υ α ν έα ς Π ό ν τ ο ιο δ ιέ κ π έ τ ρ α ς έπ έρ η σ α ν
305 ά λ λ ο ι δ ’ α ΰ π ο τ α μ ό ν μ ετεκ ία θ ο ν , ο ίσ ιν ά ν α σ σ εν
Ά ψ υ ρ τ ο ς , Κ α λ ό ν δε δ ια σ τό μ α π ε ίρ ε λ ια σ θ ε ίς -
τ φ κ α ί ΰπ έφ θη το ύ σ γ ε β α λ ώ ν υ π έ ρ α υ χ έ ν α γ α ίη ς
κ ό λ π ο ν έσω π ό ν τ ο ιο π α ν έ σ χ α τ ο ν Ί ο ν ίο ιο .
Ί σ τ ρ ω γ ά ρ τ ι ς ν ή σ ο ς έέρ γετα ι ο ΰ ν ο μ α Π εύκη
310 τ ρ ιγ λ ώ χ ιν , εύ ρ ο ς μέν ές α ΐγ ια λ ο υ ς ά ν έχ ο υ σ α ,
σ τε ιν ό ν δ ’ α υ τ ’ ά γ κ ώ ν α π ο τ ί ρ ό ο ν , ά μ φ ί δ έ δ ο ια ί
σ χ ίζ ο ν τ α ι π ρ ο χ ο α ί' τη ν μέν κ α λ έ ο υ σ ι Ν ά ρ η κ ο ς,
τη ν δ ’υ π ό τή νεά τη Κ α λ ό ν σ τό μ α - τήδε δ ια π ρ ό
Ά ψ υ ρ τ ο ς Κ ό λ χ ο ι τε θ ο ώ τε ρ ο ν ώ ρ μ ή θη σ α ν,
55
315 o i δ ’ ύ ψ ο ϋ ν ή σ ο ιο κ α τ ’ ά κ ρ ο τά τ η ς έ ν έ ο ν το
τ η λ ό θ ε ν εία μ εν ή σ ι δ ’ έν ά σ π ε τ α π ώ ε α λεΧπον
π ο ιμ έ ν ε ς ά γ ρ α υ λ ο ι ν η ώ ν φ όβω , ο ίά τε Θήρας
ό σ σ ό μ εν ο ι π ό ν τ ο υ μ εγα κ ή τεο ς έ ξ α ν ιό ν τ α ς -
ο ύ γ ά ρ π ω ά λ ία ς γε π ά ρ ο ς π ο θ ις ν ή α ς ίδ ο ν τ ο ,
320 ο ΰ τ ’ ο ΰ ν Θ ρ ή ιξ ιν μ ιγ ά δ ες Σ κ ύ θ α ι ο υ δ έ Σ ίγ υ ν ν ο ι
ο ύ τ ’ α υ Γ ρ α υ κ έ ν ιο ι, ο ύ θ ’ ο ί π ε ρ ί Λ α ύ ρ ιο ν ήδη
Σ ίν δ ο ι έρ η μ α ίο ν π ε δ ίο ν μ έγα ν α ιε τά ο ν τε ς.
α ΰ τ ά ρ έ π ε ί τ ” Ά γ γ ο υ ρ ο ν δ ρ ο ς κ α ί α π ω θ ε ν έ ό ν τα
’Α γ γ ο ύ ρ ο υ δ ρ ε ο ς σ κ ό π ελ ο ν π α ρ ά Κ α υ λ ια κ ο ϊο
325 ω π έ ρ ι δ ή σ χ ίζ ω ν ’ϊσ τ ρ ο ς ρ ό ο ν έ ν θ α κ α ί έ ν θ α
β ά λ λ ει ά λ ό ς, π ε δ ίο ν τε τ ό Λ α ύ ρ ιο ν ή μ είψ α ν το ,
δή ρ α τ ό τ ε Κ ρ ο ν ίη ν Κ ό λ χ ο ι ά λ α δ ’έ κ π ρ ο μ ο λ ό ν τε ς,
π ά ν τη , νη σφε λ ά θ ο ιε ν , ΰ π ε τ μ ή ξ α ν τ ο κ ελ εύ θ ο υ ς.
ο ί δ ’ δ π ιθ ε ν π ο τ α μ ο ΐο κ α τή λ υ θ ο ν , έκ δ ’ έπ έρ η σ α ν
3 30 δ ο ιά ς ’Α ρ τέ μ ιδ ο ς Β ρ υ γ η ίδ α ς ά γ χ ό θ ι νή σ ο υ ς,
τ ω ν ή τ ο ι έτέρη μ έν έν Ιε ρ ό ν έσ κεν έδ εθ λ ο ν
έν δ ’ έτέρη, π λ η θ ύ ν π εψ υ λ ά γμ εν ο ι ’Α ψ ύ ρ το ιο ,
βαΧ νον έ π ε ί κ ε ίν α ς π ό λ ε ω ν λ ίπ ο ν έ ν δ ο θ ι ν ή σ ο υ ς
α ΰ τ ω ς , ά ζ ό μ ε ν ο ι κ ο ύ ρ η ν Δ ιό ς , α ί δέ δή ά λ λ α ι
335 σ τε ιν ό μ ε ν α ι Κ ό λ χ ο ισ ι π ό ρ ο υ ς ε ίρ υ ν τ ο θα λά σ σ η ς.
ώ ς δέ κ α ί εις ά κ τα ς π λ η θ ύ ν λ ίπ ε ν ά γ χ ό θ ι ν ή σ ο υ ς
337 μέσφα Σ α λ α γ γ ώ ν ο ς π ο τ α μ ο ύ κ α ί Ν έ σ τιδ ο ς α ίη ς.
A o d K o lšan a su je d n i, tražeći uzalud, pro šli k ro z T a m n o m o d re stijen e

P o n ta , a d rugi su slijedili rijeku. N jim a je v lad ao A p sirt i o n je sk re n u o i p ro ša o
k ro z L ijep o ušće; zbog to g a ih je i p re te k a o prebacivši se p re k o k o p n e n e
p re v la k e d o u najd u b lji zaljev Jo n sk o g a m o ra. Ista r, n aim e, o k ru ž u je neki
tro k u ta s t o to k p o im en u P e u k u koji širo k u stra n u p ru ž a p re m a m o rsk o j obali,
a uski šiljak p re m a struji i o k o n jeg a se razd v ajaju d va to k a . J e d a n zovu
N a re k o v o ušće, a d rugi ispod n ajd o n je stra n e L ijepo. K ro z a nj su A p sirt i
K olšani b rzo p o h itali, a oni su se k re ta li visoko u z skrajnji kraj o to k a , izdaleka.
D ivlji su p astiri o d stra h a p re d b ro d o v im a ostavljali b ez b ro jn a s ta d a n a
m o čv arn im livadam a je r im je izgledalo d a n e m a n i izlaze iz m o ra u k o jem su
velika čudovišta; je r jo š n ik a d a nisu p rije vidjeli m o rsk e b ro d o v e, n iti Skiti
56
p o m iješan i s T ra č a n im a, niti Sigini, niti p a k G ra u k e n c i, n iti Sindi koji sta n u ju

već o k o p u sto g a L aurijskog polja. A k a d a su prošli g o ru A n g u r i, d a le k o o d
g o re A n g u ra , kraj K aulijačke stijene, ko d koje se Ista r cijep a i te č e o v am o i
o n a m o u m o re i k a d a su p ro šli L a u rijsk o p olje, ta d a su K o lšan i već bili izašli
u K ro n o v o m o re i svuda p rep riječili p u to v e d a im n e bi n e o p a z ic e p ro m ak li.
A o n i su se kasn ije spustili iz rijek e i zapazili su u blizini d va A rte m id in a
B rigijska o to k a. N a je d n o m je o d njih bio sveti h ra m , a o n i su otišli n a d rugi
čuvajući se A p sirto v a m noštva. J e r su o d m n o g ih o to k a sam o te ostavili ta k o
b ez p o sa d e p o štu ju ći Z eu so v u kćer, a ostali su p u n i K o lšan a čuvali m o rsk e
p u to v e. Č a k je izveo vojsku i n a o b a le k o p n a izm eđu rijek e S a la n g o n a i zem lje
N estide.
S h o l i je
Κόλχοι δ’αύτ’άλλοι- των Κόλχων οί μεν δια τών Κυανέων πετρών

έπλευσαν, άλλοι δε μετά Αψύρτου Ίστρον έσχον.
Od Kolšana su jedni·. O d K o lšan a su je d n i otplo v ili k ro z T a m n o m o d re
stijene, a d ru g i su s A p sirto m k re n u li Istrom .
Καλόν δέ διά στόμα-τρία στόματα έχει ό Ιατρός, ών έν λέγεται Καλόν

στόμα, ώς φησι Τιμάγητος έν τψ Περί λιμένων- εις ό φησι πλεΰσαι τον
Άψυρτον.
K ro z L ijep o ušće: Ista r im a tri ušća, o d kojih se je d n o zo v e L ije p o u šće,
k ak o kaže T im a g e t u djelu O lukam a; u to je , kaže, u p lo v io A p sirt.
στόμα- τοΰ ’Ίστρου

ušće: Istrovo
πανέσχατον Ίονίοισ τό Ίόνιον πέλαγος τής Ιταλίας, εις ό^κδίδωσιν
ό Αδρίας- διό καί τινες αυτό Αδρίαν όνομάζουσιν.
najdublji Jonskoga: Jo n sk o m o re k od Italije u ko je u tje č e J a d ra n ; z a to
n ek i i to m o re zovu Ja d ra n .
Ίόνιον πέλαγος προς τή Ιταλία οϋτω καλούμενον- ώνομάσθη δέ άπό

Ίονίου τό γένος Ίλλυριοϋ, ώς φησι Θεόπομπος έν κα’- τινές δέ άπό τής
πλάνης τή Ίοΐ.
Tako zvano Jonsko more kod Italije: D o b ilo je im e o d Jo n ija p o ro d u Ilira,
k ak o kaže T e o p o m p u 21. knjizi. A neki m isle d a je p o Ijin u lu tan ju .
57
τ ρ ι γ λ ώ χ ιν Ε ρ α τ ο σ θ έ ν η ς έν γ ’Γ εω γρ α φ ικ ώ ν ν ή σ ο ν ε ίν α ι έν τ φ ’Ί σ τρ ω
φησί τ ρ ίγ ω ν ο ν , ϊσ η ν 'Ρόδα), ή ν Π εύ κ η ν λ έγεσ θ α ι δ ιά τ ο π ο λ λ ά ς έ χ ε ιν
π ε ύ κ α ς.
Trokutast·. E ra to ste n kaže u 3. knjizi svoje G eografije d a je u Istru tro k u tast
o to k je d n a k R o d u koji se zove P e u k a je r im a m n o g o borova.
ά μ φ ί δέ δ ο ια ί- π ε ρ ί τ ο ν π ε ρ ί τη ν Π εύ κ η ν ά γ κ ώ ν α δ ύ ο ε ίν α ι φησι
σ τ ό μ α τ α τ ο ύ Ί σ τ ρ ο υ , ώ ν τό μ έν κ α λ ε ίτ α ι Ν ά ρ η κ ο ς, τ ό δέ Κ α λ ό ν σ τό μ α , έν
ώ τ ά χ ιο ν ο ί σ υ ν Ά ψ ύ ρ τ ω έπ λ ευ σ α ν.
Oko njega se razdvajaju·. O k o šiljka n a P eu k i k aže d a su dva u šća Istra , od
k ojih se je d n o zove N arek o v o , a d ru g o L ijep o ušće u k o jem su K o lšan i s
A p sirto m brže zaplovili.
ο ί δ ’ ύ ψ ο ΰ νή σ ο io ' ο ί π ε ρ ί τ ο ν ϊά σ ο ν α ά ν ω θ ε ν τή ς νή σ ο υ δ ιά το ύ
Ν ά ρ η κ ο ς σ τ ό μ α τ ο ς έπ λ ευ σ α ν, ο ί δέ ν ο μ ε ΐς δ ό ξ α ν τ ε ς τ ά ς ν α ΰ ς - π ά σ α ς
ά κ ο υ σ τέ ο ν - θ α λ ά σ σ ια θ η ρ ία ε ίν α ι, δ είσ α ν τες ε ις φ υγήν έτρ ά π η σ α ν .
A o n i visoko u z krajnji kraj o to k a: Ja so n o v a je d ru ž in a u p lo v ila izn ad
o to k a k ro z N a re k o v o ušće. A p a stirim a se u čin ilo d a su b ro d o v i - m isli se n a
sve - m o rsk e n e m a n i i z a to su se p o b o ja li i dali u bijeg.
ε ία μ ε ν α ί ο ί κ ά θ υ δ ρ ο ι τ ό π ο ι κ α ί τε ν α γ ώ δ ε ις, δ ει δέ ά κ ο ύ ε ιν ε κ α τέ ρ ω θ ε ν
τ ο ύ ς ν ο μ ε ΐς π εφ ευ γ ό τα ς.
Močvarne su livade m je sta vlažna i b a ro v ita. T re b a shvatiti d a su p astiri
p ob jeg li s obiju stran a.
ο ύ τ ’ο ύ ν Θ ρ ή ιξ ι- τ ο ίς έ π ί τή ς Ε υ ρ ώ π η ς Θ ρ α ξ ίν ό μ ο ρ ο ί ε ίσ ιν ο ί Σ κ ύ θ α ι
niti s Tračanima : E v ro p sk im su T ra č a n im a susjedi Skiti.
ο υ δ έ Σ ίγ υ ν ν ο ι- έσ τι δέ κ α ί σ ίγ υ ν ν ο ς ε ίδ ο ς δ ό ρ α τ ο ς π α ρ ώ ν υ μ ο ν τ φ
έθνει.
niti Sigini: postoji i V rst k o p lja sigin ko jeg a je naziv izv ed en o d im e n a
n a ro d a .
ο ύ θ ’ ο ί π ε ρ ί Λ α ύ ρ ιο ν Λ α ύ ρ ιο ν π ε δ ίο ν τή ς Σ κ υ θ ία ς. τή ς δέ Σ κ υ θ ία ς
έθνη ν ε ' Τ ιμ ώ ν α ξ α ν α γ ρ ά φ ει έν α ’Π ε ρ ί Σ κ υ θ ώ ν .... κ α τά δέ τό τ ω ν Σ ίν δ ω ν
π ε δ ίο ν σ χ ίζ ε τ α ι ό π ο τ α μ ό ς ’Ίσ τρ ο ς, κ α ί τό μέν α ύ τ ο ϋ ρ εύ μ α εις το ν
Ά δ ρ ία ν , τό δέ ε ις τ ο ν Ε ύ ξ ε ιν ο ν π ό ν τ ο ν εισ β ά λλει, τ ό δ έ Σ ίν δ ο ι Ή ρ ω δ ια ν ό ς
58
έν τ φ ς ’τή ς Κ α θ ό λ ο υ β α ρ υ το ν ε ΐν φησί δ ε ϊν τ ιν έ ς δε ό ξ υ τ ο ν ο ύ σ ιν , ο ύ κ εϋ.

κ α ί Ί π π ώ ν α ξ δέ μ νη μ ο νεύ ει, π ρ ο ς τό “Σ ιν δ ικ ό ν δ ιά σ φ α γ μ α ”. 'Ε λ λ ά ν ικ ο ς δε
έν τ φ Π ε ρ ί εθνών φησι- “Β ό σ π ο ρ ο ν δ ια π λ ε ύ σ α ν τ ι Σ ίν δ ο ι, ά ν ω δέ τ ο ύ τ ω ν
Μ α ιώ τ α ι Σ κ ύ θ α ι”.
koji stanuju oko pustog Laurijskogpolja: L a u rijsk o p o lje u Skitiji. A u
Skitiji T im o n a k t n a b ra ja 55 n a ro d a u prvoj knjizi svojega d jela o S kitim a... u
p o lju S in d a cijep a se rije k a Ista r i je d a n m u to k u tje č e u J a d ra n , a d ru g i u
E u k sin sk o m o re. Im e Sindi, kaže H e ro d ija n u šestoj knjizi svoje O p će, tre b a
n ag lašavati n a slogu koji nije posljednji; n ek i g a n ag lašav aju n a p o sljed n jem ,
ali to nije d o b ro . S pom inje ih i H ip o n a k t i k to m e “sindski o tv o r”. H e la n ik
k aže u d jelu O n aro d im a: “K a d a se p ro đ e B ospor, p rv o su S indi, a o n d a Skiti
M e o ć a n i”.
’Α γ γ ο ύ ρ ο υ ό ρ εο ς- Ά γ γ ο υ ρ ο ν ό ρ ο ς π λ η σ ίο ν Ι α τ ρ ο ύ τ ο ϋ π ο τ α μ ο ύ ,
μ νη μ ο νεύ ει δέ α ύ τ ο ϋ Τ ιμ ά γ η το ς έν Λ ιμ έσ ιν . ό δέ Κ α υ λ ια κ ό ς σ κ ό π ε λ ο ς τ η ς
Σ κ υ θ ία ς π λ η σ ίο ν το ύ Ί σ τ ρ ο υ , ο υ μ νη μ ονεύει Π ο λ έμ ω ν έν Κ τίσ εσ ιν Ι τ α λ ικ ώ ν
κ α ι Σ ικ ε λ ικ ώ ν π ό λ ε ω ν , γ ρ ά φ ετα ι κ α ί ’Ά γ γ υ ρ ο ν ό ρ ο ς κ α ί Α γ γ ύ ρ ο υ ό ρ ε ο ς ,
ά ν τ ί δέ το ύ Κ α υ λ ια κ ο ΐο - Κ α υ κ α σ ίο ιο . φησί δέ κ α τ ά τ ο ύ τ ο τ ό ό ρ ο ς τ ο ν
Ι α τ ρ ό ν δ ια σ χ ιζ ό μ ε ν ο ν τό μέν ε ις τ ο ν Α δ ρ ία ν , τ ό δ έ ε ις τ ο ν Ε ύ ξ ε ιν ο ν
ρ ε ΐθ ρ ο ν είσ β ά λλειν .
goreAngura: g o ra A n g u r blizu rijeke Istra . S p o m in je je T im a g e t u djelu
0 lu k am a. A to je K aulijačka stijen a u Skitiji blizu Is tra k o ju sp o m in je
P o le m o n u O snivanju italskih i sicilskih gradova. P iše se i g o ra A n g ir i g o re
A n g ira, a m jesto K aulijačka: K avkaska. K aže p a k d a se Is ta r k o d te g o re cijep a
1 d a je d n im to k o m u tječe u Ja d ra n , a drugim u C rn o m o re.
Κ α υ κ α σ ίο ιο · γ ρ ά φ ετα ι Κ α υ λ ια κ ο ΐο .
Kavkaske : p iše se K aulijačke.
κ ρ ο ν ίη ν ά λ α - τ ο ν Α δ ρ ία ν φησί- έ ν τα ΰ θ α γ ά ρ τ ο ν Κ ρ ό ν ο ν κ α τω κ η κ έ ν α ι
φασίν.
Κκοηονο more: govori ο J a d ra n u ; tam o, n aim e, k ažu d a se K ro n n astan io .
ε ις ά κ τ ά ς - γ ρ ά φ ετα ι ε ις α λ λ α ς.
na obale: piše se: n a druge.
59
Komentar uz tekst
Tamnomodre stijene', dva oto čića n a ulazu iz B o sp o ra u C rn o m o re.
Apsirt: M e d e jin b ra t ko jeg a je njihov o ta c A je t p o slao u p o tje ru za

A rg o n a u tim a .
Lijepo ušće: u šće kojim D u n av izlazi u m o re ju ž n o o d o to k a P e u k e . P o

n je m u su uplovili K olšani. U sp. W a lth e r, 82 i d.
Narekovo ušće: ušće kojim D u n av izlazi u m o re sjev ern o o d o to k a P eu k e.

P o n jem u su uplovili A rg o n a u ti. U sp. W a lth e r 82 i d. A p o lo n ijev p o d a ta k o
p o lo žaju dvaju ušća p ro tiv rječi kasnijoj tradiciji p o kojoj je L ijep o ušće
sjev ern o o d P eu k e, a N a re k o v o južno. U sp. P linije, N a tu ra lis h isto ria 4, 79;
Solin 13, 1; P to lem ej 3, 10, 2; A nonym i p e rip lu s p o n ti E uxini 67; A m ijan
M a rc e lin 22, 8, 44. T o se m oglo d o g o d iti u to k u e p sk e p re d a je le g e n d e o
A rg o n a u tim a . T a bi e p sk a p re d a ja u tje c a la o n d a i n a g eo g rafa T im a g e ta , koji
se u to m e zab u n io (vidi sholije). T a k o D e la g e 2 0 4 .1 k o d A p o lo n ija A rg o n a u ti,
dolazeći s ju g a, u la z e u sjeverno N arek o v o u šće, a A p sirt s K o lšan im a,
d o lazeći sa sjevera, ulazi u ju ž n o L ijep o ušće. T o će b iti tra g z a m je n e d o ko je
je došlo u to k u epske p re d a je .
R u k o p isi im aju n a to m m je s tu κ α λ έ ο υ σ ιν α ρ η κ ο ς. H o e lz e lin je u svojem
izd an ju ispravio tek st p re m a d ru g im izvorim a.
Peuka: o to k izm eđ u L ije p a i N a re k o v a u šća D u n av a. A n tičk i g eo g rafi

p o se b n o ističu njegov tro k u ta s t oblik. U istin u je to b io čitav sk lo p o to k a ,
m e đ u n jim a P iczina, Sv. Ju ra j, K edrili. U sp. D e la g e 204 i d.
Sigini: n a ro d koji p o H e ro d o tu 5,9 sta n u je u p u stim k rajev im a sjev ern o
o d D u n a v a , d a k le u Skitiji. O b la č e se k a o M e đ a n i i p o sto ji p re d a ja p o kojoj
su o n i m ed sk i n aseljenici. Im aju m ale dlak av e k o n je, n e p rik la d n e z a ja h a n je ,
ali iz v a n re d n o b rz e k a d a se u p re g n u u kola. N jih o v o p o d ru č je d o p ire sve d o
V e n e ta u sje v ero zap ad n o j Italiji. H e ro d o t ističe k ak o o tim k rajev im a n e m a
p o u z d a n ih vijesti i k aže d a su Sigini je d in i tam o šn ji n a ro d o k o jem n e što zna.
U ep u o A rg o n a u tim a , sačuvanom p o d O rfejev im im en o m , sp o m in ju se (st.
759) m e đ u n a ro d im a n a C rn o m m o ru , i to k a o p o sljed n ji p rije n eg o je A rg o
d o p lo v ila d o F asida. P re m a toj bi, dakle, vijesti o n i stan o v ali n a sjevernoj ob ali
M ale A zije već blizu p a d in a m a K avkaza. P a rtsc h 4, bilj. 1, m isli d a A p o lo n ije
ovdje re p ro d u c ira H e ro d o ta . O S iginim a p iše i S tra b o n 1 1 ,1 1 ,8 , ali n e kaže
60
gdje su živjeli. S H e ro d o to m se slaže u to m e d a im aju p erzijsk e o b ičaje i d a

goje m ale ču p av e konjiće koji n e m ogu nositi ja h a č a , ali se p re ž u u kola.
S p o m in je jo š i to d a im ž e n e zn a ju u p rav ljati k o lim a je r se vježb aju o d dječje
dobi. K o ja je u to m e n a jb o lja m o ž e živjeti s kim ho će. S tra b o n ih sp o m in je
m e đ u najp rim itiv n ijim n a ro d im a . D ru g i n a ro d i k o je n av o d i u to m o d lo m k u
v ećin o m su azijski. T o , m e đ u tim , n e znači n išta z a g eo g rafsk i p o lo žaj Sigina
je r se tu n a ro d i svrstavaju p o n a č in u života, a n e p o p o d ru č ju n a k o je m žive.
H e ro d o to v a vijest v je ro ja tn o zaslužuje najveće p o v jeren je. N jeg a se drži
i A p o lo n ije. C. Ju llian , N o te s G a llo -R o m a in e s, R ć v u e d e s e tu d e s a n c ie n n e s
8 (1906) 119 i d. p rih v aća H e ro d o to v u vijest i z a stu p a m išljen je d a su Sigini u
6. i 5. st. pr. n. e. osnovali veliko trgovačko carstv o u sred n jo j E v ro p i o d
isto čn ih A lp a d o du n av sk o g a u šća i d a su o n i bili glavni n o sio ci h a lšta tsk e
k u ltu re te d a su najviše p ridonijeli njezinu širenju. Ju llian u sp o re đ u je trgovačku
d ržavu S igina s d ržav n o m tvo rev in o m A rg a n to n ije v o m u T a rte su u H isp an iji,
s K rezo v o m lidskom d ržav o m u M aloj A ziji, s E tru šč a n im a u Italiji, s F o k e jo m
i s K artag o m . T a j e m irn a trg o v ačk a d ržav a u S red n jo j E v ro p i o m o g u ćiv ala
k u ltn e veze g rčk o g a svijeta s H ip e rb o re jc im a i slan je h ip e rb o re jsk ih ž rtv en ih
d aro v a u G rčku. Siginsko su carstvo, k ak o m isli Ju llian , uništili K elti o k o 400.
pr. n. e.
Z a takvo Ju llian o v o tu m a č e n je vijesti o S iginim a usp. jo š H isto ire d e la
G a u le I (P a ris 1908) 118 bilj. 3; 183 bilj. 4; 298 bilj. 1. Slično sh v aća S igine i M .
P iro u te t, C o n trib u tio n a l’e tu d e des C eltes, L ’a n th ro p o lo g ie 29 (1 9 1 8 - 1 9 )
236 i d. O n m isli d a su Sigini bili n o m ad sk i n a ro d sličan d an ašn jim C ig an im a
i d a su se k asnije s n jim a stopili i u njih se p reto p ili. P rim itiv n i n o m ad i s b rzim
k o lim a nisu, k ak o m isli, m ogli biti nosioci h a lšta tsk e k u ltu re . N jezini su
n o sioci bili ra ta ri, o n a se razvila u gorskim p re d je lim a k am o siginski k o n ji nisu
im ali p ris tu p a i p o k a z u je veće lo k aln e varij acije neg o što b i se m o g lo o ček iv ati
p ri p o k re tn im S iginim a. D o s ta je tešk o p o v ezati p rim itiv n e Sigine, k ak o ih
o p isu ju H e ro d o t i S tra b o n , s trgovačkim c arstv o m k o je sv ak ak o p re tp o sta v lja
viši stu p a n j d ru štv en o g a i k u ltu rn o g razvitka. T o p o tv rđ u ju u p ra v o p rim je ri
k o je Ju llia n n av o d i k a o p a ra le le . B u d im ir 280 i d. m isli d a su Sigini bili
trgovački doseljenici koji su u sre d n je P o d u n av lje došli savsk o -d u n av sk im
p u to m iz k rajev a što su k o n cem 6. i p o č e tk o m 5. sto lje ć a s ta re e re p rip a d a li
P erzijsk o m carstvu. U razvoju su S ta ro g a svijeta o d ig rali veliku u lo g u svojom
izvrsnom m e ta lu rg ijo m i trgujući kovnim pro izv o d im a, svojim i svojih su sjed a,
61
o so b ito , k ak o se čini, T ra č a n a i K avkazaca. B u d im ir p o v ezu je i sa m o im e

S igina s riječju k o ja o zn aču je željezo, p a kovinu u o p će, p o se b n o p a k sre b ro
ili o ru ž je izd jelan o o d željeza. O n m isli d a se tu ra d i o riječi k o ja se k a o tu đ ic a
p ro širila u m n o g e je z ik e i p ri to m ja k o m ijen jala svoj glasovni lik. T a k o bi, p o
njegovu m išljenju, o vam o išle riječi σ ιγ ύ ν ν η ς: σ ιγ ύ ν ν α ς δ ’ ώ ν κ α λ έ ο υ σ ι
Λ ίγ υ ες ο ί ά ν ω υ π έ ρ Μ α σ σ α λ ίη ς ο ϊκ έ ο ν τε ς τ ο υ ς κ α π ή λ ο υ ς , Κ ύ π ρ ιο ι δέ τ ά
δ ό ρ α τα . (siginim a zovu L iguri koji stan u ju iz n a d M asalije trgovce, a C ip ran i
k o p lja), k ak o kaže H e ro d o t 5 ,9 (M asalija je d an ašn ji M arseille), p a σ ίγ υ ν ν ο ς
ε ίδ ο ς δ ό ρ α τ ο ς (sigin v rsta k o p lja) p re m a sholiji u z ovo m jesto i σ ιγ ύ ν η κ α ί
σ ιγ ύ ν ν ο υ ς· τ ά δ ό ρ α τ α π α ρ ά Μ α κ εδ ό σ ιν (sigina i sigini: k o p lja k o d M a
k e d o n a c a ), k ak o bilježi S uida, p a σ υβύνη “k o p lje ” Pollux 144, i συ[μ]βίνη[ς]
κ α π ρ ο β ό λ ιο ν έμ β ό λ ιο ν (vrsta o ru žja za b a c a n je ) k o d H esih ija, i k to m e jo š
sybinam appellant Illyri telum venabuli simile (sib in o m zovu Iliri k o p lje slično
lovačkom ) k od P avla Đ a k o n a , E p ito m a F esti p. 336 M , te Illyrii restant sicis
sybinisque fodantes (Iliri se o d u p iru b o d u ći b o d e ž im a i kop ljim a) E n ije A 504,
i n a p o k o n grčko σ ίδ η ρ ο ς “željezo”. S tim e bi u vezi bilo još i litavsko sidarbas,
staroslavensko sarebro, gotsko silubr i sta ro v iso k o n jem ačk o silabar, sve =
“s re b ro ” . T o je B u d im iro v o tu m ačen je im e n a Sigina v rlo sm io n o je r d o p u šta
veliku slo b o d u u je d n a č e n ju glasova i zn ačen ja, p a p o v ijesn a v eza m e đ u svim
tim im e n im a i riječim a n ije d o sta p o u z d a n o u tv rđ en a.
Graukenci: n a ro d in ače n e p o z n a t. N e z n a se o d a k le je A p o lo n ije u zeo

p o d a ta k o n jim a. V je ro ja tn o o d T im o n a k ta (vidi sholije).
Laurijsko polje·, nije p o z n a to iz d ru g ih izvora. O č ito je to im e p u ste

rav n ice k o ja se sp o m in je u st. 321. U sp. P a rtsc h 4. B u d im ir 287 p o v ezu je to
im e s Taurunum, k a k o se u starin i zvao Z e m u n , i s im en o m T a u risk a , n a ro d a
koji je o b ito v a o u istočnim A lp a m a . T o je povezivanje v rlo sm io n o j e r d o p u šta
v elik u slo b o d u u je d n a č e n ju p o č e tn o g a sam o g lasn ik a. J o š je sm io n ija
B u d im iro v a p o m isa o d a bi se to im e m oglo izvoditi iz in d o ev ro p sk o g *touta
“n a ro d , p le m e n sk a z a je d n ic a ” s p rijelazo m o u a i disim ilacijom d ru g o g a t u
r. P o M aricu 7, L au rijsk o p o lje bila bi D e lib la tsk a p eščara, k o ja je n a sta la
ta lo ž e n je m pijesk a p ri o tje c a n ju P an o n sk o g a m o ra i jo š d a n a s gdjegdje
izgleda k a o p ustinja.
Sindi: P r e m a P s .—S k ila k u 7 2 iH e ro d o tu 4 ,2 8 taj je n a ro d živio n a K rim u

p re k o p u ta istočnoj stra n i K erča (K im ersk o g a B o sp o ra ) n a d a n a šn je m u
62
p o lu o to k u T ajm an u . K re tsc h m e r (A n zeig er d e r p h ilo so p h isc h -h isto risc h e n

K lasse d e r A k a d e m ie d e r W issen sch aften in W ien , 80 (1943) 3 5 - 4 2 z a stu p a
sm ionu tezu d a je to p le m e indijskih A rijaca k o je je zao stalo n a p u tu u In d iju .
N jih je A p o lo n ije, k a k o se čini, p o g rešn o uv rstio m eđ u p o d u n av sk e n a ro d e .
U sp . P a rtsc h 4. U o n im v erzijam a le g e n d e gdje se A rg o n a u ti v račaju p re k o
T a n a id a (D o n a ) spom injali su se Sindi posve o p ra v d a n o . M o g u će je d a ih je
A p olonije p re u z e o o d an d e. I p ri njegovu se opisu Ja d ra n a p o k azu je d a d o d u še
p o zn aje d o s ta g eo g rafsk ih d e ta lja , ali d a n e m a p rav e p re d o d ž b e o u d a lje
n o stim a i odn o sim a. B u d im ir 278 i d. navodi tračk o p lem en sk o im e Σ ιν δ ο ν α ΐο ι
(H e k a te j k od S te fa n a B izan tin ca), im e g ra d a Σ ίν δ ο ς (H e ro d o t 7,123) u
blizini S o lu n a i im e g u sa ra s o to k a L e m n a Σ ίν τ ιε ς (H o m e r, O d ise ja 8, 294)
k ao p o tv rd e d a j e im e S indi bilo ra šire n o k o d b alk an sk ih p le m e n a , n ajv jero
ja tn ije tra č k ih , p a ga, p o njegovu m išljenju, A p o lo n ije s p ra v o m sp o m in je i k ao
im e n a ro d a n a sre d n je m P o d u n av lju o k o u šća Save u D u n av . B u d im ir v eže to
im e s im en o m p o n tsk ih S in d a i indijskih A rija c a i p o m išlja d a je to b io v rlo
ra šire n in d o ev ro p sk i p lem en sk i naziv, sličan p o to m e im en u V e n e ta . M a rić 8
do m išlja se, n ap ro tiv , d a je p o z n a tije im e p o n tsk ih S in d a već u ru k o p isim a
T im ag eto v a djela, koje je A p o lo n iju poslužilo k a o v relo , zam ijen ilo m a n je
p o z n a to p le m e n sk o im e Σ ιγ γ ά ϊο ι koje je označivalo sta n o v n ik e Singe,
k asnijega S ingidunum a, k ak o su K elti zvali naselje n a m jestu d a n a šn je g a
B eo g rad a. U sp. Singiduno: T a b u la P e u tin g e ria n a ; Itin e ra riu m A n to n in i 132,
1; Itin e ra riu m H ie ro so ly m ita n u m 563,14; N o titia d ig n ita tu m o rie n tis 4 1 ,3 0 ;
Σ ιγ γ ιδ ο ϋ ν ο ν P to le m e j 3 ,9 ,3 ; Σ ιγ γ ιδ ώ ν ο ν S ozom en , C rk v e n a p o v ijest 3 ,1 2 ;
Σ ιγ γ ιδ ώ ν S o k rat, C rk v en a povijest 1,27; 2 ,1 2 ; P ro k o p ije, V a n d a lsk i r a t 1 ,2 ;
T e o f a n 3 8 9 ,19 B; Σ ιγ γ ιδ ώ ν F ilo s te r g 4 ,19; Σ ιγ γ ιδ ώ ν P ro k o p ije , G ra đ e v in e
4, 6; V a n d a lsk i r a t 3, 33; M e n a n d a r P ro te k to r fr. 63. U sp . o to m im en u : M .
G a ra ša n in ,K a im en u S ingidunum a, Z b o rn ik F ilo z o fsk o g fa k u lte ta u B e o g ra d u
V II, I (1963) 4 5 - 5 3 ; M . Pavlović, S ingidunum , Z b o rn ik z a filologiju i
lingvistiku 10 (1967) 172—175.
Š to se sam o g a o b lik a tiče, im aju ru k o p isi A S G E Σ ιν δ ο ί p ro tiv n o u čen ju
g ra m a tič a ra H e ro d ija n a , k o jeg a c itira sholijast. L im a o b a n ag lask a, a P n e m a
nikakav. F ra n k e l se u svojem izdanju drži H e ro d ija n a .
goru Angur. ta n am g o ra nije p o z n a ta iz d ru g ih izvora. P a rtsc h 3 m isli d a

su to b r d a o k o Đ e rd a p a . Im e to g a b rd a p o d sje ć a n a rijek u A n g ro s ( ’Α γ γ ρ ο ς)
koju H e ro d o t 4 ,1 9 sp o m in je k a o p rito k u M a rg o sa (Μ ά ρ γ ο ς). V je ro ja tn o je
63
ILLYRICUM MYTHOLOG1CUM
to Z a p a d n a M o rav a, a M a rg o s Isto čn a. U sp. P a rtsc h 3 i D e la g e 208. M a ric 7

m isli d a je g o ra A n g u r A vala.
kraj Kaulijačke stijene: Κ α υ λ ια κ ο ΐο im a L k ao v arijan tu , a A P E g a im aju

u tek stu . S pom inje se i u sholijam a uz L. V a rija n tu Κ α υ κ α σ ιο ΐο im aju L S G
u te k stu , a sp o m in je se jo š u sholijam a uz P. U je d n o m se dijelu ru k o p isn e
p re d a je n e p o z n a to im e n a n a še m m jestu zam ijen ilo p o zn atim . K au lijačk e se
stijen e n e sp om inju u d ru g im izvorim a. P a rtsc h 5 m isli d a je to n e k i vis k o d
B e o g ra d a . Isto D e la g e 208. M arić 7 m isli d a je to stijen a n a kojoj stoji
b e o g ra d sk a tvrđava. S te fa n B izan tin ac s. v. Κ α υ λ ικ ο ί k aže d a j e to n a ro d uz
Jo n sk i zaljev (Ja d ra n sk o m o re ), d a ga sp o m in je već H e k a te j u o p isu E v ro p e
i d a j e nazv an p o gori koju A p o lo n ije naziva K au lijačk o m (Κ α υ λ ια κ ό ν ). T o
m o ž d a p o tv rđ u je P linije, koji u N atu ralis h isto ria 3, 130 m e đ u istarsk im
p le m e n im a n a b ra ja je d n o koje p re m a v a rija n ta m a n e k ih ru k o p isa naziva
Culici. P oložaj K au lik a u Istri p o k la p a se s p re d o d ž b o m o u šću D u n a v a u
sjeverni J a d ra n . M e đ u tim , u d a lje n o st izm eđu zam išljen o g a u šća u J a d ra n i
zam išljen o g a račvanj a k o d B e o g ra d a ta k o j e velika d a sličnost im e n a m o ra biti
slu č a jn a ak o A p o lo n ije n ije p o sv em a p o b rk a o p o d u n a v sk u to p o g ra fiju
zam išljajući d a je sjeverni J a d ra n m n o g o bliži C rn o m e m o ru n e g o što za p ra v o
je st. T ak v a je p o g re šk a za A p o lo n ija la k o m o g u ća, ali u to m slu čaju v eza
izm eđ u stije n e k od k o je se D u n a v račva i n a ro d a što g a H e k a te j p o z n a je n a
J a d ra n u n e m a nikakve histo rijsk e v rije d n o sti z a to p o g ra fiju i e tn o g ra fiju
s ta ro g a P o d u n av lja. U sp . o to m e P a rtsc h 5 i D e la g e 209.
kad su prošli Laurijsko polje: τό λ α ύ ρ ιο ν im aju P E , τ α λ α ύ ρ ιο ν im aju

L A S G . P re m a st. 321 je ja sn o d a je p rv a v a rija n ta ispravna.
Kronovo more: iz k o n te k sta je vidljivo, a i sh o lijast p o tv rđ u je d a je to

J a d ra n . Is to se im e sp o m in je jo š u st. 509. In a č e se sp o m in je i k a o R e jin zaljev.
U sp . E shil, P ro m e te j 837, g d je P ro m e te j p ro rič e Iji d a će o d D o d o n e , g d je je
p ra s ta ro Z eu so v o p ro ro č ište , doći d o R e jin a zaljeva koji će se p o njo j p ro zv ati
Jo n sk o m o re (vidi sholije). V ažn e su jo š dvije glose: Ρ έ α ς π ό ν τ ο ς ' παρά τον
’Α δ ρ ια τ ικ ό ν κ ό λ π ο ν , ένθα τ ιμ ά τ α ι ή Ρέα καί ό Β ό σ π ο ρ ο ς (H e sih ije )
“R e jin o m o re: k od Ja d ra n sk o g zaljeva gdje se p o štu je R e ja i B o sp o r” i Ρ έ α ς
π ό ν τ ο ς - ό Β ό σ π ο ρ ο ς, η ό τ ι κ α ί Ά δ ρ ία ς κ α λ ε ίτ α ι ά π ό τ ο ΰ ε ΐσ β ά λ λ ο ν το ς
π ο τ α μ ο ύ Ά δ ρ ίο υ (F o cije) “R e jin o m o re : B o sp o r. Z o v e se jo š i J a d ra n p o
rijeci J a d ru k o ja u tje č e u n je g a .” P re m a tim glosam a, R e jin im se zaljevom
64
zovu Ja d ra n sk o ili Jo n sk o m o re i B ospor. V je ro ja tn o k im erski p ri K e rč u n a

K rim u. R e ja je ž e n a K ro n o v a i oni su Z eusovi roditelji. R a d i se, d ak le, o m o ru
u k o jem v lad aju bo žan stv a sta re generacije. O n a su v lad ala čitavim svijetom
u z la tn o d o b a d o k su jo š ljudi bili sretn i n a zem lji. T ak o p rič a vec H e sio d u
svojim D je lim a i d a n im a 109 i d. i p o n jem u b ro jn i kasniji a u to ri. Z a tim je Z e u s
o b o rio v last svojega o ca K ro n a i ovaj je o d ta d a k ao p ro g n a n ik v la d a o zem ljo m
b lažen ih p o k o jn ik a n a d ale k o m zap ad u . U sp. P in d a r, O lim p ijsk e o d e 2 ,7 7 i
d. Isto se sp o m in je i u H esio d o v im D jelim a i d a n im a 169a, ali je v je ro ja tn o
m lađ i d o d a ta k . P lu ta rh , O n e d o sta c im a p ro ro č a n sta v a 420 A , p rič a o sv eto m
o to k u blizu B ritan ije, gdje K ro n spava i o k o n jeg a njeg o v a p ra tn ja , a sto ru k i
div B rijarej čuva ih k ao stražar. K o n ačn o se p o čelo p ričati d a je K ro n b io velik
kralj n a z a p a d u . T a k o D io d o r Sicilski 5,66. T a se p rič a u Italiji d alje razvijala,
p a se d o d a lo d a se K ro n p re d Z e u so m sklonio u Lacij i ta m o o sn o v ao g rad
S a tu rn ia (K ro n se bio izjednačio s italskim božanstvo m S a tu rn o m ) n a m jestu
gdje je k asnije b io R im . U sp. V ergilije, E n e id a 8 ,3 1 9 i d, 3 5 5 - 3 5 8 i D io n isije
H a lik a rn a ša n in 1 ,3 4 ,5 . O čito je d a su se K ro n i R e ja vezali za Ja d ra n sk o m o re
u o n o davno d o b a k a d a je G rcim a njegova o b a la b ila z a p a d n i kraj p o z n a ta
svijeta, p a su vjerovali d a ta m o svrgnuti K ro n s R e jo m v la d a n a d zem ljo m
b lažen ih p o k o jn ik a. U sp. k o m e n ta r uz st. 517. K ad se k asn ije p ro širilo
p o zn av an je svijeta, zem lja se p o k o jn ik a p re n ije la d a le k o n a z a p a d , n a o b a lu
A tla n tik a , a veza K ro n a i R e je s J a d ra n o m za d rž a la se k a o n erazu m ljiv a
trad icija, k a o tra g starijeg a stanja.
P re m a geografskoj tradiciji, K ro n je v la d a r S jev ern o g a m o ra . U sp .

D io n isija P e rie g e ta 2 7 - 2 8 i 3 0 - 3 2 :
π ά ν τ η δ ’ά κ α μ ά το υ φ έρ ετα ι ρ ό ο ς Ώ κ ε α ν ο ίο
ε ις μ έν έώ ν, π ολλτίσ ι δ ’ έ π ω νυ μ ίτισ ιν ά ρ η ρ ώ ς
.............................................................. α ΰ τ ά ρ ϋ π έ ρ θ εν
π ρ ο ς βορέη ν, ΐν α π α ϊδ ε ς ά ρ ε ιμ ε ν ε ά ω ν ’Α ρ ιμ α σ π ώ ν ,
π ό ν τ ο ν μ ιν κ α λ έ ο υ σ ι Π ε π η γ ό τα τε Κ ρ ό ν ιό ν τε.
“Svagdje te č e stru ja n e u m o rn o g a O c e a n a i o n a je je d n a , ali n azv an a

m n o g im im enim a..., a o d o zg o r n a sjeveru gdje žive d jeca ra tn ič k ih A rim a sp a
zovu g a L e d e n o ili K ronovo m o re ”.
D io n isije v sh o lija st E u sta tije zap azio je p ro tiv u rječje u k o jem se ta vijest
n alazi s A p o lo n ijev im svjedočanstvom i po k u šav a to p ro tu m a č iti ovako: π α ρ ά
65
δέ γε Α π ο λ λ ω ν ία ) τ φ π ο ιη τ ή εϋ ρ η τα ι Κ ρ ο ν ία λ εγο μ ένη θ ά λ α σ σ α κ α ί ό
μ υ χ ό ς τ ο ΰ Ί ο ν ίο υ κ ό λ π ο υ , ά π ό ν ή σ ο υ τ ιν ό ς Κ ρ ο ν ία ς κ α λ ο ύ μ εν η ς τη ν
τ ο ια ύ τ η ν κ λ ή σ ιν λ α χ ώ ν .
“K o d p je sn ik a A p o lo n ija im a m o re ko je se zove K ro n o v o i to je
u n u tra šn ji d io Jo n sk o g a m o ra ; o n je d o b io to im e o d n e k o g o to k a ko ji se zove
K ro n o v .” Izg led a k ao d a n a m je bizantski p isac saču v ao sta ru tra d ic iju o o to k u
b la ž e n ih n a Ja d ra n sk o m m o ru . O K ro n o v u m o ru k a o sjev ern o m d ijelu
O c e a n a n a la z e se vijesti jo š u e p u o A rg o n a u tim a saču v an o m p o d O rfejev im
im e n o m st. 1085 i u Plinijevoj N a tu ra lis h isto ria 4 ,9 5 i 104. P ra v o je tu m a č e n je
te d v o stru k o sti n a ša o W ilam ow itz 191. S jev ern i se to k O c e a n a n azv ao
K ro n o v o m o re u v rijem e d o k su G rci jo š vjerovali d a se J a d ra n o m izlazi n a
sjeverni O c e a n . U toj ih je vjeri p o d rž a v a la čin jen ica d a su p re k o J a d ra n a o d
n a jsta rijih v re m e n a vodili trgovački p utovi n a B altik i S jev ern o m o re , sam o
što su o n i o d T ršćan sk o g a i R iječk o g zaljeva vodili d alje p o k o p n u . Isto k ao
i k o d d ru g o g a dunavskog to k a p retp o stav ljali su G rci d a ta m o g d je se re d o v ito
p re n o si ro b a m o ra p o sto ja ti i plovni put.
Z a n im ljiv o je d a jo š i d a n a s k ad je n eizm jern o veće n e sa m o g eo g rafsk o
z n a n je n eg o se silno p ro širilo i p u tn ičk o , a p o se b n o tu rističk o iskustvo, G rci
o staju in stin k tiv n o skloni d a J a d ra n sm a tra ju k a o d a le k o sjev ern o m o re i
n e s k lo n i su v je ro v a ti d a i o n , p r e m d a leži sje v e rn ije , p r ip a d a isto m
m e d ite ra n sk o m svijetu u k o jem i o n i žive. K a ra k te ristič n a je u to m p o g led u
s p o n ta n a izjava g rčk e stu d e n tic e arh eo lo g ije d a D alm aciju zam išlja k ao
č u d n u o b a lu s b e sk ra jn im m aglovitim p ješčan im žalim a. Isto ta k o p ro te s t
sk u p in e grčkih s tu d e n a ta n a p rim je d b u d a je ju ž n a D alm acija “ blizu ” K rfu.
O ni je o sjećaju k a o “d a le k u ”.
B u d u ći d a se zb o g s ta re p re d o d ž b e d a J a d r a n završava u sjev ern o m d ijelu
O c e a n a i ovaj p ro zv ao K ro n o v o m o re , m o g a o je A p o lo n ije o sta ti v je ra n
tradiciji p o kojoj A rg o n a u ti n a p o v ra tk u iz K o lh id e p ro la z e k ro z K ro n o v o
m o re . K a k o se o n i k o d n je g a n e v raćaju p re k o O c e a n a n eg o D u n av o m , to
sjev ern o m o re nije k o d n jeg a sjeverni d io O c e a n a n eg o J a d ra n s k o m o re.
A p o lo n ije 4 ,9 8 2 i d. p rič a d a je n a u la z u u J a d ra n p o to p lje n srp k o jim je
K ro n u šk o p io svojega o c a U ra n a (H esio d , T e o g o n ija 154 i d .). I to je izraz v eze
K ro n a s J a d ra n sk im m o rem . Italija i L acij su se, p re m a V ergiliju, E n e id a 8,
329, zvali Saturnia tellus. Usp. D e la g e 210 i d. O n ajran ijim p re d o d ž b a m a
m itsk e g eo g rafije usp. H . B e rg e r, M ythische K o sm o g rap h ie d e r G rie c h e n ,
L eip zig 1 9 0 4 ,1 i d.
66
i zapazili su: te k st je n a to m m jestu p o k v aren . F ra n k e l p re d la ž e d a se čita

ές δ ’ένό η σ α ν . P rijevod je p re m a toj k o rek tu ri.
dva Brigijska otoka: u ru k o p isim a stoji Β ρ υ τη ίδ α ς. Isp rav ljen o p re m a st.

470 gdje se stanovnici to g a k ra ja zovu Β ρ υ γ ο ί i p re m a sholiji u z 4 ,1 0 0 2 gdje
se u vezi s tim istim o to c im a k aže έν τ α ϊς Β ρ υ γ η ίσ ιν . O b lik Β ρ υ γ η ίς jav lja se
jo š k o d S te fa n a B izan tin ca s. v. Β ρ ύ ξ. T o su o to ci koji će se k asn ije p ro zv ati
p o A p sirtu . T u se zovu p o n a ro d u koji o k o njih živi. B rigi su n a ro d ko ji se
sp o m in je n a više m je sta n a sred išn jem i z a p a d n o m B alk an u . Im e Β ρ ύ γ ες,
Β ρ ύ γ ο ι, Β ρ ΰ γ ο ι, Β ρ ϋ γ α ι, Β ρ ίγ ε ς , Β ρ ίγ α ι, Β ρ ίγ α ν τε ς , Β ρ ύ κ α ι v eć se u sta rin i
p ovezivalo s im en o m m aloazijskih Φ ρ ύ γες. T o je njegov sje v ern o b alk an sk i
o b lik sa zvučnim k o n so n a n to m p re m a grčkoj bezvučnoj asp irati. U sp . H e ro d o t
7 ,4 3 ; S tra b o n 7 ,2 9 5 ,3 3 0 ; fra g m e n a t 25; 12,550; A p ijan , G ra đ a n sk i r a t 2 ,3 9 ;
P lin ije, N a tu ra lis h isto ria 5, 145; P lu ta rh , K o n o n 1; H esih ijev rječn ik ;
E ty m o lo g icu m m agnum . V ijesti o njihovu p o d ru č ju v rlo su različite. S p o m i
n ju se prvi p u t u kikličkom ep u T elegoniji (P ro k lo 5) g d je se b o re p ro tiv
O d ise ja i ep irsk ih T e sp ro ć a n a . P re m a to m e su se u 7. st. p r. n. e. n alazili u
E p iru ili u njegovoj blizini. U sjevernoj ih M ak ed o n iji sp o m in je H e ro d o t 4 ,4 5 ,
i to blizu o b a le T erm ejsk o g a zaljeva kod S oluna. U p o rječju E rig o n a (C rn a
R e k a ) sm ješta ih S tra b o n 7 ,3 2 7 fra g m e n a t 8. T a m o će ležati i Β ρ υ γ ία ς , π ό λ ις
Μ α κ ε δ ο ν ία ς “m a k e d o n sk i g ra d ” (H esih ije), koji p re m a Itin e ra riu m H ie ro
so ly m itanum 6 0 7 ,2 leži u to m kraju. U blizinu O h rid sk o g a je z e ra stavlja ih i
P s .- S k im n o 434 i 437. Jo š dalje u z a to n u S trim o n a (S tru m e ) leži m je sto
Β ρ ιγ ίζ η ς (P ro k o p ije, O g ra d n ja m a 4,4) ko jeg a im e v je ro ja tn o svjedoči o
njihovoj p risu tn o sti u to m p red jelu . N o b ro jn a su i sv jed o čan stv a o B rig im a
n a z a p a d n o m B alk an u . A p ijan , G ra đ a n sk i ra t 2, 39 kaže d a su p riv re m e n o
zav ladali E p id a m n o m (D ra č e m ). S tra b o n 7, 326 sm ješta ih u p o z a d in u to g a
g rad a. O n i se, dakle, u kasnijoj lite ra tu ri javljaju d a le k o n a ju g u . J e d in o
A p o lo n ije ih spom inje n a sjev ern o m Ja d ra n u . T o je o čito p o g re šn o . U sp .
W ilam ow itz 194. O čito je A p o lo n ije im ao p o d a tk e o B rig im a n a Ja d ra n sk o m
(Jo n sk o m ) m o ru , ali nije z n a o d a su o n i živjeli d a le k o o d “n ajd u b ljeg a
zaljeva” . T a k o se u st. 5 1 6 - 5 2 1 E n h elejci, K adm ov g ro b i K erau n ijsk e g o re
p o v ezu ju s d o g ađ ajim a n a B rigijskim o to c im a k a o d a u d a lje n o st o d je d n ih do
d ru g ih nije v rlo velika. Istin a, A p o lo n ije n išta n e govori o daljini, ali se
njegovo p rič a n je m ože vrlo lak o shvatiti u to m sm islu. O d a tle v je ro ja tn o i
p o tje č e n e o b ič n a P linijeva vijest (H ist. n a t. 3, 139) o E n h e le jc im a k ao
67
L ib u rn im a n a sjevernom Ja d ra n u . T i su se Brigijski o to ci prozvali k asn ije

A p sirtid e p o A p sirtu . P o geografskoj trad iciji to su C res i L ošinj. O n i d o ista
sto je n a izlazu iz K v a rn e ra isp red zam išljen o g a ušća D u n av a. A p o lo n ijev
p rik a z izaziva, m eđ u tim , d o jam d a se ra d i o m an jim o to cim a. U sp . St. P etris,
C e n n i storici suile A b sirtid i I, C a p o d istria (K o p a r) 1883; D e la g e 211 i d.
Artem ida: d jevičanska božica divlje p riro d e , o so b ito je v e z a n a s divljim

živ o tin jam a i lovom . Č ini se d a se n a ja d ra n sk o j o b ali u starin i p o štiv alo je d n o
d o m a ć e žen sk o b o žan stv o koje su G rci izjednačili sa svojom A rte m id o m . T o
p o tv rđ u ju n alazi k u ltn ih kipova i novaca. U sp . D u je R e n d ić -M io č e v ić ,
B allaio s e t P h a ro s, A rc h a e o lo g ia Iugoslavica 5 (1964) 87 i d. S tra b o n 5,1,9
sp o m in je njezin sveti gaj u zem lji V e n e ta n a sjev ern o m J a d ra n u . N jezin o
svetište n a B rigijskom o to k u k od A p o lo n ija je trag tim kultn im id en tifik acijam a
d o kojih je došlo p ri ra n im k o n ta k tim a G rk a sa sjevernim Ja d ra n o m .
jer su od mnogih otoka samo njih ostavili tako bez posade: n a to m je

m je stu te k st tešk o p o k v aren . F ra n k e l p re d la ž e d a se čita κ εν εά ς π ό λ ε ω ν
λ ίπ ε ν ε ν δ ο θ ι μ ο ίιν α ς i u idućem stihu ά ζό μ εν ο ς. P re v e d e n o je p re m a
njegovoj k o re k tu ri, sam o što singular nije p ro m ije n je n u p lu ra l. S p o m en
o to k a p o k a z u je d a A p o lo n ije zam išlja d ru g o u šće D u n a v a u K v a rn e ru , a n e
u T ršć a n sk o m zaljevu, ak o je u o p ć e razliko v ao ta d v a v elik a zaljev a n a
sjev ern o m J a d ra n u . U sp . D e la g e 211.
čak je izveo vojsku i na obalu kopna: ά κ τ ά ς im a L ,a A S G P E im aju ά λ λ α ς

“d ru g e ”. Isto to im a i L k a o v arijan tu . K raj stih a je tešk o p o k v aren . F ra n k e l
p re d la ž e d a se čita: ε ις ά κ τ ά ς σ τ ρ α τ ό ν η γ α γ εν ή π ε ίρ ο ιο . T a k o je i p re v e d e n o .
rijeka Salangon: n ije p o z n a ta iz d ru g ih izvora. P o to m e što se u te k stu

sp o m in je o b a la izm eđ u n je i zem lje N estid e, vidi se d a se n alazila n e g d je n a
istočnoj o b ali J a d ra n a . V ulić, R eale n z y k lo p a d ie d e r A ltertu m sw issen sch aft,
D ru g i niz 1, 1819, m isli d a je m o ž d a tr e b a izjed n ačiti s rijek o m S a lo n k o d
S o lin a koju sp o m in je G e o g ra f R a v e n ja n in 2 1 2 ,3 . U to m bi se slu čaju ra d ilo
o rijeci J a d ru k o ja n a k o n k ra tk o g a to k a u tje č e u m o re kraj S olina. U sp.
D e la g e 211. O n o d u sta je o d svakog p o k u ša ja id en tifik acije.
zemlja Nestida: b it će d a j e to zem lja o k o rijek e N e sta (Ν έσ το ς), d a n a s

C e tin a . O toj rijeci usp. P s .- S k ila k a 22, 23. S tan o v n ik e n jezin ih o b a la sp o
m in ju jo š T im ej i E ra to s te n (usp. sh o lije u z A p o lo n ija4 ,1 2 1 5 i 1216, te sam o g a
68
A p o lo n ija 4,1215). M o ž d a je sp o m in je i S te fa n B izan tin ac s. v., ali je m o g u će

d a o n govori o istoim enoj rijeci u M ak ed o n iji. P rič a o isk rcavanju n a o b a li sve
d o C e tin e posve je b esm islen a je r se rad i o o p eraciji k o ja tre b a sam o d a
A rg o n a u tim a p resiječe p u t iz h ip o tetičk o g a dunavsko g u šća u sjeverni Ja d ra n .
I ovdje se vidi d a A p o lo n ije nije im a o ja sn ih p re d o č a b a o u d a lje n o stim a i
m e đ u so b n o m o d n o su p o je d in ih m je sta n a Ja d ra n u . U sp . D e la g e 211.
K o m e n t a r uz sholije
Istar ima tri ušća: M isli se n a D e ltu u C rn o m m o ru . T o je T im ag eto v o

m išljenje, izo liran o u antičkoj lite ra tu ri. P rev lad av a m išljenje d a D u n a v im a
p e t ušća. U sp . H e ro d o t 4, 48; E fo r k od S tra b o n a 7, 305; P s - S k im n o 773;
D io n isije P e rie g e t 301; A rijan , A n a b a z a 1 ,3 ,2 ; 5 ,4 ,1 ; O Ind iji 2 ,5 ; P erip lu s
p o n ti E uxini 24; A nonym i, P erip lu s P o n ti E uxini 26, 337; 8, 630; N ik e fo r
B lem id a p. 6; A n a K o m n e n a 7, 2. O d A u g u sto v a v re m e n a sve više p ro d ire
u čen je o se d a m ušća. U sp. S tra b o n 7 ,3 1 5 i O vidije T ristia 2 ,1 8 9 ; P o m p o n ije
M ela 2 ,8 ; S tatije, Silvae 5 ,2 ,1 3 7 ; V ale rije F lak , E p o A rg o n a u tim a 4 ,7 1 8 ; 8,
187; A m ijan M arcelin 2 2 ,8 ,4 4 ; Solin 1 3 ,1 ; S idonije A p o lin a r 5 ,4 7 1 . O v am o
p rip a d a ju jo š T acit, G e rm a n ija 1, P linije, N a tu ra lis h isto ria 4 ,7 9 i P to le m e j,
G e o g ra fija 3,10, p re m d a su se o n i zn ali n eisp rav n o tu m ačiti k a o d a z a stu p a ju
m išljenje o šest ušća. U sp . jo š G e o g ra p h i L a tin i m in o re s 39 (ed . R ie se ).
E ra to s te n govori o dva u šća p o re d o to k a P e u k e , a n e k aže d a su u du n av sk o j
d elti bila sam o dva ušća.
Teopomp: historičar, ro d o m iz H ija. R o đ e n je 376. B io je u čen ik gov o rn ik a

Iso k ra ta i je d a n o d osnivača re to rič k e historiografije. D je la m u se nisu
sačuvala.
jednakRodu: to je z n a tn o p re tje ra n o . T e k p o d ru č je cijele d u n av sk e d e lte

m o že se p o svojoj površini izjednačiti s o to k o m R o d o m .
misli se na sve: n a A rg o i n a bro d o v e K olšana.
na močvarnim livadama: Usp. H esihijev R ječnik:
ε ία μ ε ν α ί- τ ό π ο ι κ ά θ υ δ ρ ο ι baro v iti p red jeli

ε ία μ έ ν ο ν νή νεμ ο ν, κ ο ϊλ ο ν , β ο τα ν ώ δ η zaštićen o o d v je tra , u d u b
ljeno, o b rasli p red jeli
69
ε ΐα μ ε ν ή - τ ό π ο ς ό π ο υ π ό α φ ύ ε τ α ι π ο τ α μ ο ύ ά π ο β ά ν τ ο ς · ή έ λ ο ς
π α ρ α π ο τ ά μ ω ν χ ά θ υ δ ρ ο ν η ά ν α β ο λ ή π ο τ α μ ο ύ φ υτά έ χο υ σ α — “m je sto n a
k o je m ra ste tra v a n a k o n što se s njega p o v u k la rije k a ili b a ro v ita m o čv ara u z
rijek u ili rje č n a o b a la k o ja im a n a sebi ra slin je ” .
R a d i se, d ak le, o o b a ln o m p o d ru čju k o je zah v aćaju poplave: o d unavskim

adam a.
Evropskim su Tračanima susjedi Skiti: ovdje kažu sholije uz P ο ί δέ

Σ κ ύ θ α ι κ α ίπ ε ρ ό μ ο ρ ο ι ό ν τες τ ο ίς π ε ρ ί Ε υ ρ ώ π η ν Θ ρ α ξ ίν ό μ ω ς ο ύ κ είσ ί,
φησί, μ ιγ ά δ ε ς α ύ τ ο ϊς. Ο ύ γ ά ρ ε χ ο υ σ ιν ε π ιμ ιξ ία ς π ρ ο ς ά λ λ ή λ ο υ ς - "p re m d a
su Skiti susjedi evropskim T račan im a, ip a k nisu, kaže, s n jim a izm iješani. N e
m iješaju se, n aim e, je d n i s d ru g im a ”.
T o je tu m a č e n je A p o lo n ijev a te k sta očito krivo. O n n e kaže d a nisu
izm iješani, neg o d a Skiti izm iješani s T ra č a n im a nisu jo š vidjeli m o rsk e
brodove.
Timonakt: geograf, p isac d jela O Skitim a. P o z n a t je je d in o iz sh o lija u z

A p o lo n ija R o đ a n in a . Č ini se d a se njim e služio i sam pjesn ik , p a b i p o to m e
T im o n a k t bio stariji o d njega.
Herodijan: p o z n a t i p lo d a n g ram atik , sin slavnoga g ra m a tik a A p o lo n ija

D iskola. Ž ivio je u drugoj polovici 2. st. n. e. G lav n o m u je d je lo O p ć a n a u k a
o naglasku. Sačuvalo n a m se sam o djelom ično.
Hiponakt : lirski p jesn ik iz 6. st. pr. n. e. P isao je ja m p sk e rugalice. D je la

su m u se sačuvala sam o u frag m en tim a.
sindski otvor. H ip o n a k to v e stihove n a ko je se sh o lijast ovdje poziva

sačuvao je T zetzes, C hiliades 10, 377, i glase:
Κ ο ρ α ξ ικ ό ν μεν ή μφ ιεσμένη λ ώ π ο ς
γυ μ ν ή δέ π ρ ο ς το Σ ιν δ ικ ό ν διά σ φ α γμ α .
- “O b u č e n a u koraksičku haljinu, a gola kod sindskog o tv o ra .” U sp.

H e sih ije Κ ο ρ α ξ ο ί Σ κ υ θ ώ ν γ έν ο ς, κ α ί τ ο γ υ ν α ικ ε ιο ν α ίδ ο ΐο ν .
- “ K oraksi: skitski n a ro d i ženski stid .” K o rak si su n a ro d n a C rn o m

m o ru . U sp. H e k a te j fra g m e n a t 210 (Jacoby).
Š to znači “sindski o tv o r”, kaže n a m o p e t H esihije:
Σ ιν δ ικ ό ν διάσ φαγμ α το τής γυ να ικ ό ς. - “Sindski otvor: o n o što im a žen a.”
70
U sp . jo š S te fa n a B iz a n tin c a : Σ ίν δ ο ι; Σ ιν δ ικ ό ν ....λ έ γ ε τ α ι κ α ί το
γ υ ν α ικ ε ΐο ν α ίδ ο ΐο ν . - “S indi:..sindski...tako se zove i ženski s tid ”.
Helanik: grčki h isto rič a r s o to k a L ezba, živio je u 5. st. p r. n. e. v je ro ja tn o

k ao n e što m la đ i su v rem en ik H e ro d o to v . N jegov a d jela, m e đ u tim , n ije
p o zn avao. P o n ačin u ra d a i svojim in te re sim a H e la n ik p rip a d a p re th e ro -
dotovskoj grčkoj historiografiji: o n je p osljednji logograf. K a o tak av , n a sto ji
k ro n o lo šk i i gen ealo šk i razv rstati le g e n d a rn u g rčk u povijest. B io je v rlo
p lo d a n pisac. S ta ru je le g e n d a rn u povijest o b ra d io u četiri d jela, o d k o jih
svako o b ra đ u je p o je d n o ro d oslovno stablo: D eukalion ija, F o ro n id a , A so p id a,
A tla n tija d a . N jim a je d o d a o jo š je d n o d jelo o tro ja n sk o m ra tu . O sim to g a,
n a p isa o je više m o n o g ra fija o p o jed in im zem ljam a i n a ro d im a i tim e z n a tn o
p rid o n io razvoju grčke etn o g rafije. O d njegovih se d je la n išta n ije sačuvalo,
ali je o n p o sre d n o v rlo v ažan je r su kasniji grčki pisci, o so b ito m ito g rafi, crpli
m n o g o g ra đ e iz njegovih spisa.
U sholiji se sp o m in je H e la n ik o v o d jelo O n a ro d im a . T o je g eo g rafsk o
djelo koje stari pisci spo m in ju p o d razn im naslovim a. Č ini se d a je tu b ila
sk u p ljen a i p o geografskim p rin c ip im a ra s p o re đ e n a m ito lo šk a i p o v ijesn a
g ra đ a o grad o v im a i naro d im a.
Timaget: usp. k o m e n ta r uz sholiju uz st. 4, 284.
Polemon·, ro d o m iz Ilija, pisac perieg eza, tj. o p isa p o je d in ih k rajeva.

M o g lo bi se d ak le reči p u to p isac, sam o što u sta rim p erieg etsk im sp isim a
n e m a indiv id u aln ih doživljaja ni sp o m e n a k o n k re tn ih p u to v an ja. Ž ivio je
p o č e tk o m 2. st. p r. n. e. O d je lu p o sv ećen o m Italiji i Siciliji z n a m o v rlo m alo.
mjesto Kaulijačka: Kavkaska·, tu sholijast p o k u šav a n e p o z n a to im e

tu m ačiti p o zn atim . T ek st je o vdje d o n e se n p re m a p arišk o m ru k o p isu . U L je
o b ra tn o , ta m o se K avkaska ispravlja u K aulijačka. T u m a č e n je p a rišk o g a
sh o lijasta je bilo ušlo u te k st n ek ih ru k o p isa. U sp. k o m e n ta r u z st. 324.
S h o lijast uz L vrlo ispravno p o p rav lja tu n e u m je sn u k o re k tu ru p ro v e d e n u u
dijelu rukopisa.
Kavkaske·, piše se Kaulijačke: ova je bilješka d o d a n a d ru g o m ru k o m u L.

T u se u p o z o ra v a n a drugu v a rija n tu teksta.
tamo naime kažu da se Kron nastanio: Z e u s je zav lad ao O lim p o m p o što
je sv ladao svoga oca K ro n a i d ru g e T ita n e i bacio ih u p o d z e m n i T a rta r. N o
71
k asn ije ih je p o m ilo v ao i ta d a je K ro n sto lo v ao i v la d a o n a o to c im a b lažen ih .

U sp. k o m e n ta r uz st. 327.
na obale: piše se na druge: sholijast tu u p o z o ra v a n a d ru g u lekciju.
d) Priprema zaApsirtovo ubojstvo (4,338-479)
A rg o n a u ti su se n a B rigijskim o to c im a n ašli u tešk u p o lo žaju i p o čeli

p re g o v a ra ti s A p sirto m d a z ad rže zla tn o ru n o , a o d lu k u o to m e d a li su d u žni
izručiti M e d e ju d a p re p u ste su d u kojega k ralja. M e d e ja se p a k p o ta jn o
d o g o v o rila s Ja so n o m d a će A p sirta n am am iti u njegovu zasjed u . I d o ista o n a
je n ag o v o rila svojega b ra ta d a d o đ e n a razgovor p re d A rte m id in h ra m n a
je d n o m o d B rigijskih o to k a. T a m o g a je u zasjedi d o ček ao Jaso n .
U p rik azu tih d o g a đ a ja A p o lo n ije n e daje nikakvih p o d a ta k a o sjev ern o m
J a d ra n u i njegovim stanovnicim a. U st. 398 i 405 sp o m in je se d a su do m aći
stanovnici n a stran i A p sirta i K olšana. T o je, m eđ u tim , čista p jesn ičk a fikcija,
p o tre b n a A p o lo n iju d a položaj A rg o n a u ta p rik aže što težim . T o n isu vijesti
o stan o v n icim a sjevernoga Ja d ra n a , p a se z a to taj d io te k sta o v d je n e
o b ra đ u je .
e)Apsirtovo ubojstvo (4, 468-470).
τ ο ν δ ’ δγε, β ο υ τ ύ π ο ς ώ σ τε μ έγ α ν κ ερ εά λ κ εα τα ΰ ρ ο ν ,
π λ ή ξ ε ν , ό π ιπ τ ε ύ σ α ς ν η ο ΰ σ χ ε δ ό ν δ ν π ο τ ’εδ ε ιμ α ν
4 7 0 ’Α ρ τ έ μ ιδ ι Β ρ υ γ ο ι π ε ρ ιν α ιέ τ α ι ά ν τιπ έ ρ η θ ε ν .
A ovaj je n jeg a u d a rio k ao m e sa r velikoga b ik a ja k ih ro g o v a u vrebavši g a

blizu h ra m a što su ga n e k o ć A rte m id i sagradili B rižani, stan o v n ici o k o ln ih
k rajev a s d ru g e obale.
Sholije
τ ο ν δ ’δ γε , β ο υ τ υ π ο ς ώ σ τε- τ ο ν δε ’Α ψ υ ρ τ ο ν ό Ί ά σ ω ν επ λ η ξ εν ώ ς τ ις
β ο υ ν κ α τα β ά λ λ ω ν .
a njega je ovaj udario kao mesar: Ja so n je A p sirta u d a rio k a o što se o b a ra
govedo.
Β ρ υ γ ο ι έθ νο ς Ιλ λ υ ρ ία ς .
B rižani: n a ro d u Iliriji.
72
Komentar uz tekst
Brižani: vidi k o m e n ta r uz st. 330.
stanovnici okolnih krajeva s druge obale: B rižan i se tu p rik a z u ju k a o
stanovnici sjevernoga Ja d ra n a . T o je u su p ro tn o sti s d ru g im v ijestim a o njim a.
K o m e n t a r uz s h o l i j e
narod u Iliriji: ovaj je sholijastov p o d a ta k u sk lad u s d ru g im v ijestim a o
B rižan im a, je r je Ilirija k od grčkih p isaca n a ju g o isto čn o j ja d ra n sk o j o bali.
O sta je n e ja sn o k ako se to B rižani k o d A p o lo n ija sp o m in ju k a o stan o v n ici
ja d ra n sk o g a ušća D u n a v a koje se svakako zam išljalo n a sjeveru k o d Istre.
f) Sakaćenje Apsirtova tijela (4, 471-479)
N a d m rtv im je A p sirto m J a s o n izvršio sta rin sk i o b r e d sa k a ć e n ja

(ά κ ρ ο τ η ρ ια σ μ ό ς ). Svrha je to m o b re d u b ila d a š e m rtv acu o d u z m e m o g u ćn o st
za g ro b n e osvete. Ni taj dio te k sta n e ć e m o p o b liže o b ra d iti je r n e sad rži
n ik akvih vijesti o sjevernom Ja d ra n u .
g) Brigijski se otoci nazivaju poApsirtu (4, 480-481)

48 0 υ γ ρ ό ν δ ’ έν γαίτ| κ ρ ύ ψ ε ν ν έ κ υ ν , ε ν θ ’ έ τι ν ΰ ν π ε ρ
κ ε ία τ α ι ό σ τέα κ ε ίν α μ ε τ’ά ν δ ρ ά σ ιν Α ψ υ ρ τε ΰ σ ιν .
A vlažnu je lešinu sak rio u zem lji gdje jo š i sa d a leže o n e k o sti m e đ u

lju d im a A psirtejcim a.
Sholije
’Α ψ υ ρ τε ις. έθ νο ς ά π ό ’Α ψ ύ ρ το υ είρ η μ ένο ν .

Apsirtejci: n a ro d p ro zv an p o A p sirtu .
Komentar uz tekst
Apsirtejci: ’Α ψ υ ρ τε ϊς je e tn ik izveden o d im e n a A p sirtid a ( ’Α ψ υ ρ τ ίδ ε ς ).
T a k o se u antičkoj geografiji nazivaju o to c i C re s i L ošinj. U sp . S te fa n a
B izantinca: ’Α ψ υ ρ τίδ ε ς' ν ή σ ο ι π ρ ό ς τ φ ’Α δ ρ ία , ά π ό ’Α ψ ύ ρ το υ π α ιδ ό ς
Α ϊή το υ έν μ ιρ δ ο λ ο φ ο ν η θ έν το ς υ π ό τή ς ά δελφ ή ς Μ ή δ εια ς, ο ι ν η σ ια π α ι
73
’Α ψ υ ρ τ ε ΐς κ α ι Ά ψ υ ρ τ ο ι. - “A p sirtid e , o to ci u Ja d ra n u , n azv an i p o A p sirtu ,

A jeto v u sinu koji je n a je d n o m e o d njih u m o re n o d svoje se stre M ed eje.
O to č a n i se zovu A p sirtejci ili A p sirti.” U n a še m je te k stu “m e đ u A p sirte jc im a ”
ek sp resiv n a stilska v a rija n ta ek v iv alen tn a s “n a A p sirtid a m a ”.
C re s i L ošinj sp om inju se i d ru g d je u antičkoj k njiževnosti k a o m jesto
g d je je u b ijen M ed ejin b ra t A p sirt. P o re d A p o lo n ija i S te fa n a B izan tin ca
sm ještaju ta m o A p sirto v o u bojstvo jo š S tra b o n 7 ,5 ,5 , P linije, H isto ria n a tu
ralis 3 ,151 i H igin, F a b u la 23. U P se u d o O rfejev u ep u o A rg o n a u tim a st. 1033
i d. p rič a se d a je m o re izbacilo tijelo u b ijen o g a A p sirta n a A p sirtid sk e o to k e ,
a ovi p re m a p rik azu to g a e p a leže u C rn o m e m o ru . T o je p jesn ik u bilo
p o tre b n o je r se k o d n je g a A rg o n a u ti n e v raćaju p re k o Ja d ra n a . M ito g ra f
A p o lo d o r 1 ,9 ,2 5 ,3 , p rič a d a su o to k e A p sirtid e n aselili K o lšan i k o je je A je t
p o sla o u p o tje ru z a A rg o n a u tim a . A p sirt je p o n jem u u b ijen n a ob ali C rn o g a
m o ra . Svi su ti pisci m lađ i o d A p o lo n ija i v je ro ja tn o se d rž e n jeg o v e v erzije
p rič e o A rg o n a u tim a . U sp. W ilam ow itz 191 i D e la g e 212.
P o d ru g o j je verziji, čini se starijoj, A p sirt ub ijen jo š u K o lh id i. F e re k id
(S h olije uz A p o lo n ija R o đ a n in a 4 ,2 2 3 ) p rič a d a je A p sirt b io m a le n d je č a k i
d a g a je M e d e ja u zela sa sob o m i zatim u b ila d o k su plovili p o rijeci F asid u .
T o p o tv rđ u ju L ik o fro n 1318 i S tatije, T e b a id a ,5 ,457 ish o lija. S o fo k lo (sh o lije
iz A p o lo n ija R o đ a n in a 4, 228) kaže d a j e M e d e ja svoga m alo g b ra ta u b ila u
očevoj kući. Iste se verzije d rž e E u rip id (M e d e ja 1334 i sh o lije) i K alim ah
(sh olija uz E u rip id o v u M e d e ju 1334).
P o d ru g im a je, o p e t, M e d e ja u b ila A p sirta k o d T o m a (d a n a s C o n sta n f a)
n a C rn o m e m o ru . U sp. O vidije, T ristia 3 ,9 ,5 i d; A p o lo d o r 1 ,9 ,2 4 ,2 ; S tefan
B iz a n tin a c s. v. Τ ομ εύς.
P riča se ta k o đ e r d a je A p sirt u b ijen n a C rn o m e m o ru , n a m je stu k o je se
zove A p sa ro s. U sp. S te fa n a B izan tin ca s. v. Ά ψ υ ρ τ ίδ ε ς i A rijan , P erip lu s
p o n ti E uxini 7.
Ja d ra n sk i o to ci A p sirtid e spo m in ju se bez izričito g a p o v eziv an ja s
le g e n d o m o A rg o n a u tim a jo š k o d S tra b o n a 2, 5, 20 i Ps. S k im n a 373 i
P o m p o n ija M ele 2 ,1 1 4 .
G lavni o to k sk u p in e A p sirtid a i g ra d n a n jem u zove se Ά ψ ο ρ ρ ο ς
(P to lem ej, G eo g rafija 2, 16, 8), Ά ψ ω ρ ο ς (S tefan B izan tin ac s. v.), Apsoros
(P o m p o n ije M e la 2,114), Absorus (Itin e ra riu m A n to n in i M a ritim u m 5 1 9 ,4 ),
Absarus (G e o g ra f R av en jan in 5, 24) i ’Ό ψ α ρ α (K o n sta n tin P o rfiro g e n e t, O
74
n a ro d im a (D e a d m in istra n d o im p erio ) 29, 52 i 288; 30, 135). T o su ra z n e

in o jezičn e v a rija n te je d n o g a do m aćeg g eo grafskoga naziva koji se saču v ao u
n a še m Osor i u talijan sk o m Ossem. Iz to g a je im e n a izveden n a d o m a ć e m
jezik u e tn ik p o m o ć u su fik sa -t, p a se stanovnici to g a o to k a i g ra d a u la tin sk o m
ob lik u zovu Apsortes (P linije, N a tu ra lis h isto ria 3, 140 s krivo sh v aćen im
n aziv o m insula Absortium, usp. W . Schulze, Z u r G esch ich te la te in isc h e r
E ig e n n a m e n , G o ttin g e n 1900, str. 8). P o to m je e tn ik u o n d a im e o to k a i g ra d a
stav ljeno u vezu s A p sirto m , A jeto v im sinom i M ed ejin im b ra to m , i p o č e lo se
p rič a ti d a je o n ta m o ubijen. P o to m se o n d a i o to k p o č e o zvati jo š i Ά ψ υ ρ τ ο ς
S te fa n B izan tin ac s. v. Φ λ ά ν ω ν. U sp. A . M ayer, D ie S p ra c h e d e r a lte n Illy rier
I, B eč 1957, 5 1 - 5 3 i II, B eč 1959, 239.
W ilam ow itz 193 i d. m isli d a su K o rin ćan i bili ti G rci koji su d o m aći
jad ran sk i to p o n im i e tn ik povezali s A psirtom . O n i su već ra n o p očeli k o lo
n izirati K e rk iru (8. st.) i o b a le ju ž n o g a J a d ra n a (A p o lo n ija 7/6. st. i E p id a m n o
(D ra č ) 7. st.) i ta k o prvi došli u d o d ir s ja d ra n sk im p ro sto ro m . U sp . i F ritsch ,
D e A rg o n a u to ru m re d itu q u a e stio n e s selectae, G o ttin g e n 1 8 96,66; C. R o b -
e rt, D ie griechische H e ld e n sa g e III, 1, B erlin 1921,80 0 i d; M . G ro e g e r, D e
A rg o n a u tic a ru m fa b u la ru m h isto ria q u a e stio n e s selectae, V ratislav iae 1889,
50; D e la g e 212.
Komentar uz sholije
narod prozvan po Apsirtu: Z a p ra v o su A p sirtejci stan o v n ici o to k a

n azv anih p o A p sirtu . N o, istin a je d a je e tn ik Apsortes bliži A p sirto v u im e n u
n eg o p rv o b itn o im e o to k a i g ra d a koje je glasilo Apsoros.
h) Bijeg Argonauta (4, 482-502).
Č im je Ja so n u bio A p sirta, d a la je M e d e ja z n ak d ru g im A rg o n a u tim a i

o n i su pobili A p sirto v e p ratio ce. Z a tim su vijećali o to m e k ak o će um aći
K o lšan im a koji su bili zaposjeli o b alu i o k o ln e o to k e. Pelej je p re d lo ž io d a jo š
iste n o ći o tp lo v e u sm jeru su p ro tn o m o d o to k a i o b a le što su ih zau zeli
n ep rijatelji. O n d a će se o ni rasp ršiti u neizvjesnoj p o tje ri, p a će A rg o n a u tim a
biti lak o otp lo v iti J a d ra n o m u G rčku. Ni u to m o d lo m k u n e m a v ijesti o
J a d ra n u i njegovim stanovnicim a.
75
i) Argonauti dolaze do otoka Elektride (4, 503-506)

' Ω ς έφ α τ’, η ν η σ α ν δέ ν έ ο ι έ π ο ς Α ία κ ίδ α ο .
ρ ίμ φ α δέ ν ή ’ έ π ιβ ά ν τ ε ς έ π ε ρ ρ ώ ο ν τ ’ έλά χη σ ιν
505 ν ω λ ε μ έ ς, δ φ ρ ’ ιερ ή ν Ή λ ε κ τ ρ ίδ α ν ή σ ο ν ϊκ ο ν τ ο ,
ά λ λ ά ω ν υ π ά τ η ν , π ο τ α μ ο ύ σ χ ε δ ό ν Ή ρ ιδ α ν ο ΐο
T a k o je rek ao . A m ladići su prihvatili riječ E ak o v a sina. B rzo su se ukrcali

n a b ro d i ž u stro su pom icali vesla, n e p re k id n o , sve d o k nisu stigli d o sv eto g a
o to k a E le k trid e koji leži iz n a d d ru g ih blizu rijeci E rid a n u .
Sholije
Ήλεκτρίδα- αυτή ή Ήλεκτρίς έγγύς έστι τού Ήριδανοΰ ποταμού.

E le k trid u : t a j e E le k trid a blizu rijek e E rid a n a .
K o m e n t a r uz tekst
Elektrida: o b ičn o u m n o žin i Ή λ ε κ τρ ίδ ε ς. T o je sk u p in a o to k a n a

sjev ern o m Ja d ra n u . S p o m in je je više pisaca: P s .- A r is to te l, D e m irab ilib u s
au sc u lta tio n ib u s 81; Ps. - S k im n o 374; S tra b o n 5 ,1 ,9 ; S te fa n B iz a n tin a c s. v.;
P linije, N a tu ra lis h isto ria 3, 152 i 37, 32; P o m p o n ije M e la 2, 114. U te k stu
P s .-S k ila k o v a P e rip la usp o stav io je izdavač njegov M u ller k o n je k tu ro m im e
to g a otočja. U sp. G eo g ra p h i G raeci m in o res 1, P ariz 1855, 27.
S tra b o n i P linije spom inju, m eđ u tim , E le k trid e sam o z a to d a b i istakli
k ak o takvog o to č ja n e m a n a sjevernom Ja d ra n u , p re m d a se u književnosti
često spom inje. Ή λ ε κ τ ρ ίδ ε ς znači “ja n ta rn i o to c i” i taj p o ja m p rip a d a
le g e n d a rn o j geografiji grčkoj. K ak o je n a sta lo u v jeren je d a ti ja n ta rn i oto ci
leže n a sjev ern o m J a d ra n u vrlo ja sn o p o k azu je P s . - A risto te lo v a vijest. O n
k aže d a E le k trid e leže u n a jd u b ljem ja d ra n sk o m zaljevu i d a ih je n ap lav ila
rije k a E rid a n . Blizu te rijek e d a je p a k je z e ro u z ko je ra stu m n o g i c rn i ja b la n i
koji izlučuju ja n ta r. D o m aći ga n a ro d skuplja i p ro d a je G rcim a. P o to m se
p ričan ju n e p o z n a to g a p isca ja sn o vidi d a je le g e n d a o Ja n ta rn im o to c im a
n a sta la u vezi s ja n ta ro m što su ga grčki trgovci nabavljali sa sjev ern o g a
Ja d ra n a . P ričalo se ta k o đ e r d a n a stjenovitim o b a la m a g o rn jeg J a d ra n a ra ste
n e k o d rv eće koje u pasjim d a n im a izlučuje ja n ta r. J a n ta ra d a k a k o n e m a ni n a
sjevernom J a d ra n u niti u dolini rijeke P a d a s k o jo m se često id en tificira
76
E rid a n , ali su ta m o završavali trgovački p utovi k o jim a se ja n ta r d o n o si s o b a la

S jev ern o g a i B altičkog m o ra. G rci su p a k u d o b a p rv ih trg o v ačk ih d o d ira
glavno trž ište ja n ta r a p o g re šn o sm a tra li njegovim n alazištem . U sp . Ju llian ,
H isto ire d e la G a u le I, P aris 1908,224 bilj. 7; D elag e 223 i d. T ak v o je uvjere
n je n a sta lo to lak še što se p rv o b itn o m islilo d a j e J a d ra n n a sjev eru sp o je n s
O c e a n o m , p a je ta k o sjeverni njegov d io bio blizak k rajev im a u k o jim a se
ja n ta r u istin u n alazi ili je čak s njim a istovjetan.
E le k trid e se, m e đ u tim , n ik a d a nisu čvrsto lo k alizirale ni id e n tific ira le s
kakvim stv arn im o to cim a, p a z a to S tra b o n govori o n jim a k a o o izm išljenim
p rič a m a ili čak lažim a (μ υ θ εο μ έν ω ν η κ α τεψ ευ σ μ έν ω ν ).
P linije n a o b a m je sta gdje ih sp o m in je kaže d a su vijesti o n jim a d o k a z
g rčk e isp razn o sti (vanitas Graeca). O E le k trid a m a usp. D e la g e 213 i d. i 220
i d. K. M iiller u k o m e n ta ru uz P s .- S k ila k a id e n tific ira E le k trid e s o to k o m
K rk o m , ali je to čisto n a g a đ a n je .
Eridan·. V elik a m itsk a rije k a n a d ale k o m sjev ero zap ad u . U njezin o j su

blizini n a la z išta ja n ta ra . M e đ u rijek am a ga sp o m in je v e ć H e sio d u svojoj
T eo g o n iji 338. Javlja se i u B a tra h o m io m a h iji 20. H e ro d o t 3 ,1 1 5 sp o m in je
rijek u E rid a n k o ja u tje č e u m o re k od sjevernih b a rb a ra i s k o je d o lazi ja n ta r,
ali sam o z a to d a bi izrek ao svoje u v jerenje k ak o takve rije k e u o p ć e n em a.
T o m u se m išljenju p rid ru ž u je S tra b o n 5 ,1 2 . P linije, N a tu ra lis h isto ria 3 7 ,3 2 ,
sp o m in je d a je E sh il E rid a n sm ještao u Iberiji i d a g a je d ru g im im e n o m zvao
R o d a n . T u su p o m ije ša n e dvije lokalizacije rijeke: rije k a u Ib eriji ja m a č n o je
E b ro , a R o d a n je sta ro im e rijek e R h o n e u ju žn o j F ran cu sk o j. E u rip id (n a
isto m e m jestu k o d P linija) shvaća E rid a n k a o veliku rijek u kojoj p rip a d a ju
R o d a n i P ad . T a k o i A p o lo n ije R o đ a n in 4 ,6 2 7 i d; A p o lo d o r 1 ,1 3 4 i sh o lije
u z D io n isija P e rie g e ta 289. O vidije u M e ta m o rfo z a m a 2 ,2 5 8 ,3 2 3 i d. i 369 i
d. p rik a z u je E rid a n k a o rijeku u blizini R o d a n a i P ad a. S tra b o n 5 ,1 ,9 ta k o đ e r
sp o m in je d a se govori k ak o je E rid a n bliz P a d u . D ru g i pisci, o p e t, id e n ti
ficiraju E rid a n s R o d a n o m . N ajstariji je pisac koji z a stu p a tak v o m išljen je, b a r
k o lik o m i zn am o , h elenistički m ito lo g i g e o g ra f F ilo ste fa n iz K ire n e (sh o lija
u z D io n isija P e rie g e ta 289); isto m išljenje z a stu p a ju jo š D io n isije P e rie g e t
289; sh o lije uz A ra ta 359; P au san ija 1 ,4 ,1 ; 1 ,1 9 ,5 ; 1 ,3 0 ,3 ; 5 ,1 2 ,7 ; 5 ,1 4 ,3 ;
F ilo stra t u živ o to p isim a so fista n a 8. stran ici K aysero v a izd an ja. N ajčešće se
p a k E rid a n izjed n aču je s P ad o m . T a k o A r a t u S ch o lia G e rm a n ic a 364;
P o lib ije 2 ,1 6 ,6 ; P s .- S k ila k 20; P s.—S kim no 395; D io d o r 5 ,2 3 ,3 ; P ro p e rc ije
77
1 ,1 2 ,4 ; P linije, H isto ria n a tu ra lis 3 7 ,31; V ergilije, G e o rg ik e 1 ,4 8 2 ; L u k a n 2,

408 i d; P lu ta rh u životopisim a M arijevu 24 i B rutovu 19 i brojni kasniji. P o z n a
te su i d ru g e lokalizacije m itsk o g a E rid a n a . H e ril (fra g m e n a t 14) k aže d a j e
u G erm aniji, Io n (frag m en at 62) kaže d a je u A heji, a K tesija (Servijev k o m en
ta r u z V ergilijeve G e o rg ik e 1 ,482) kaže d a j e u Indiji.
L okalizacije uz ra z n e ev ro p sk e rijeke uvjetovan e su trg o v ačk im p u to v im a
i trž ište m ja n ta ra . P o se b n o su u to m p o g le d u bili zn ačajn i P a d i R o d a n . V eza
izm eđ u E rid a n a i ja n ta ra d o b ila je i svoje m itsk o o b razlo žen je. K a d a je
F a e to n , sin H elijev, n e sp re tn o upravljajući očevim su n čan im k o lim a go to v o
sp alio svijet, o b o rio g a je Z e u s svojim g ro m o m i o n je p a o u rijek u E rid a n .
N jegove se stre H e lija d e tugovale su za njim n a o b a la m a E rid a n a i Z e u s ih je
p re tv o rio u c rn e ja b la n e , a n jihove suze u ja n ta r. U sp . sholije u z O d ise ju 17,
208. V je ro ja tn o je to sad ržaj izgubljene E shilove tra g e d ije H e lija d e . U sp.
P linije, N a tu ra lis h isto ria 37, 31. Isti je m it o b ra d io i E u rip id u izgubljenoj
trag ed iji F a e to n . U svojem H ip o litu 732 sp o m in je p rič u o p o sta n k u ja n ta ra .
U sp. jo š O vidije, M e ta m o rfo z e 2, 325 i d; D io d o r 5, 23; P s . - A risto te l, D e
m irab ilib u s au sc u lta tio n ib u s 81; P olibije 2 ,1 6 ; P s . - S k im n o 395 i d; N o n o ,
D io n isijak a 3 8 ,4 3 2 i d; lo h a n n e s T zetzes, S holije u z L ik o fro n o v u A le k sa n d ru
704. N a n e b u je E rid a n izjed n ačen s M lječn o m stazom . U sp . S h o lije u z
A ra to v e N e b e sk e pojave 355 i K laudijan, D e V I c o n so la tio n e H o n o rii 168.
A p o lo n ije sm a tra d a E rid a n teče u tri to k a iz je d n o g a je z e ra u J a d ra n
(P ad ), L igursko m o re (R o d a n ) i u Sjeverno m o re (R ajn a). B o d en sk o i Ž e n e v
sko je z e ro tu se shvaćaju k ao je d n o i p re tp o sta v lja se d a i P ad te č e iz njega.
K o d n je g a je im e E rid a n v ezan o uz čitav taj fan tastičn i h id ro g rafsk i sustav.
U sp. A p o lo n ije R o đ a n in 4,627 i d; K. M iihlenhoff, D e u tsc h e A lte rtu m sk u n d e
1 ,1890,217 i d; Jullian, H isto ire de la G a u le 1224; W ilam ow itz 189 i d; P a rtsc h
8 i d; D e la g e 224 i d.
k) Kolšani se nastanjuju na Jadranu (4, 507-521)
Κ ό λ χ ο ι δ ’ό π ό τ ’ ό λ ε θ ρ ό ν έπ εφ ρ ά σ θη σ α ν α ν α κ τ ο ς
ή το ι μ έν δ ίζ η σ θ α ι έ π έ χ ρ α ο ν ε ν δ ο θ ι π ό σ η ς
’Α ρ γώ κ α ι Μ ιν ύ α ς Κ ρ ο ν ίη ς ά λ ό ς, ά λ λ ’ά π έ ρ υ κ ε ν
5 10 Ή ρ η σ μ ερ δα λέη σ ι κ α τ ’ α ίθ έ ρ ο ς ά σ τερ ο π ή σ ιν .
ύ σ τα το ν α ύ (δη γ ά ρ τε Κ υ τ α ιίδ ο ς ηθεα γ α ίη ς
σ τύ ξ α ν ά τ υ ζ ό μ ε ν ο ι χ ό λ ο ν ά γ ρ ιο ν Α ιη τά ο )
78
έ'μπεδον άλλυόις άλλοι άφορμηθέντες ενασθεν.

οί μεν έπ’αύτάων νήσων έ'βαν ήσιν έπέσχον
515 ήρωες, ναίουσι δ’ έπώνυμοι Αψύρτοισ
ο ί δ ’ά ρ ’έ π ’ Ί λ λ υ ρ ικ ο ΐο μ ελ α μ β α θ έο ς π ο τ α μ ο ΐο ,
τύ μ β ο ς ϊ ν ’ 'Α ρ μ ο ν ίη ς Κ ά δ μ ο ιό τε, π ύ ρ γ ο ν ε δ ειμ α ν ,
ά ν δ ρ ά σ ιν Ε γ χ ε λ έ ε σ σ ιν έφ έσ τιο ι- ο ί δ ’ έ ν δ ρ εσ σ ιν
έ ν ν α ίο υ σ ιν ά π ε ρ τ ά Κ ε ρ α ύ ν ια κ ικ λ ή σ κ ο ν τ α ι
520 έκ τό θ εν έξό τε το ύ σ γ ε Δ ιά ς Κ ρ ο ν ίδ α ο κ ε ρ α υ ν ο ί
ν ή σ ο ν ές ά ν τ ιπ έ ρ α ια ν ά π έ τ ρ α π ο ν ό ρ μ η θ ή να ι.
A k a d a su K olšani saznali za pogibiju svojega v la d a ra , ž u rn o su po čeli

tražiti A rg o i M inijce u n u ta r čitava K ro n o v a m o ra , ali ih je z a d rž a la H e ra
g ro m k im b ljeskovim a u zrak u . N a p o slje tk u p a k , je r su im om rzli o b ičaji
K itejsk e zem lje i je r su izbjegavali divlji A je to v bijes, k re n u li su je d n i o v am o
i d ru g i o n a m o i n a sta n ili se staln o . Je d n i su pošli n a o n e o to k e k o je su bili
zau zeli ju n a c i te sa d a ta m o sta n u ju i zovu se p o A p sirtu . D ru g i su sag rad ili
k ulu n a Ilirskoj rijeci, dubo k o j i tam n o j, gdje je g ro b H a rm o n ijin i K ad m o v i
žive k o d ljudi E n h e le ja c a. T reći sta n u ju u b rd im a koja se zovu K e ra u n ijsk a o d
k a d a su ih Z eu so v i grom ovi o d v ratili d a navale n a o to k koji leži n a su p ro t
obali.
Sholije
ο ί Κ ό λ χ ο ι άφ ορ μ η θείσ η ς τή ς Α ρ γ ο υ ς ο ύ κ έ π α ν ή λ θ ο ν φ ο β ο ύ μ ενο ι
τ ο ν Α ίή τη ν, ά λ λ ’ο ί μεν α υ τ ώ ν ώ κ εσ α ν δ π ο υ ό Α ψ υ ρ τ ο ς έδο λ ο φ ο νή θη ,
μ ετά τ ω ν κ λ η θ έ ν τω ν ά π ’α ύ το ΰ Α ψ υ ρ τέ ω ν , ο ί δ ε έν Ι λ λ υ ρ ία , δ π ο υ ο ί
Έ γ χ ε λ ε ΐς, π ε ρ ί τά Κ ε ρ α ύ ν ια όρη.
K ad je A rg o pobjegla, K olšani se nisu v ratili je r su se b ojali A je ta , n eg o
su se je d n i o d njih n a stan ili gdje je A p sirt b io u m o re n s lju d im a koji su se p o
n jem u nazvali A p sirtejci, a d rugi u Iliriji, gdje su E n h elejci, o k o K erau n ijsk ih
gora.
K o m e n t a r uz t ekst
Minijcv. stari n a ro d u B eotiji i T esaliji, nazv an p o M iniji, m itsk o m
o snivaču g ra d a O rh o m e n a u B eotiji. K ako Jo lk , g ra d Jaso n o v , leži u T esaliji,
zove A p o lo n ije A rg o n a u te često M inijcim a.
79
Kronovo more: vidi k o m e n ta r uz st. 327.

Kitejska zemlja: K olhida. A p o lo n ije je tak o zove p o g ra d u K ite ji(K u x a ia ).
O n je ležao u K olhidi i u n je m u je ro đ e n a M ed eja.
Ajet: kralj K olšana, o ta c M e d e jin i A psirtov.
junaci: ή ρ ω ε ς to su A rg o n a u ti. A p o lo n ije ovdje u p o tre b lja v a riječ ή ρ ω ς

u o n o m z n ačen ju k o je o n a im a k od H o m e ra : “g o sp o d ar, ju n a k ”. U k asn ije
d o b a n jo m e se ozn aču ju iznim ni pokojnici koji u z ag ro b n o m životu im aju m o č
n a d živim lju d im a i koji su zbog to g a p re d m e t red o v ito g a k u lta. T a k a v je
položaj h e ro ja n a sta o v je ro ja tn o zbog to g a što su se g ro b n i kultovi m ik en sk ih
v la d a ra nastavili i poslije slom a m ik en sk o g a svijeta, p a su ta k o m ik en sk a
g o sp o d a ή ρ ω ες p o sta la iznim ni pokojnici s n a tp riro d n im m oćim a, polubogovi.
G rci su, n a im e , poslije ra sp a d a m ik en sk e k u ltu re posve p ro m ijen ili svoje
n a z o re o zag ro b n o m životu, n jim a su pokojnici b ije d n e sjen e b ez ikak v e sn ag e
i m oći, p a su m ikenski kultovi p o k o jn ik a o stali p o se b n i i iznim ni. U sp . R .
F a rn e ll, G re e k H e ro C ults, O xford, 1921; Μ . P. N ilson, G e sc h ic h te d e r
g riech isch en R elig io n I, M iinchen, 1955, 1 8 4 -1 9 1 i 7 1 5 - 7 1 9 ; K . K eren y i,
D ie H e ro e n d e r G rie c h e n , Z iirich 1958.
zovu se poApsirtu: to su Ά ψ υ ρ τ ε ϊς , A psirtejci. O n i su se n a sta n ili n a

bivšim B rigijskim o to c im a koji su se p o A p sirtu prozvali A p sirtid e je r je o n
ta m o u b ije n i p o k o p a n . V idi k o m e n ta r uz st. 481. P o A p o lo n ijev u te k stu
izgleda k a o d a su K olšani je d in i A psirtejci. S holijast to d ru k čije tu m ači.
sagradili kulu: za ovu d ru g u skupinu K o lšan a A p o lo n ije izričito k aže d a

su o snovali u tv rđ e n grad, i to u blizini Ilirsk e rijek e k o d g ro b a H a rm o n ijin a
i K ad m o v a u zem lji E n h e le ja c a. F ra g m e n a t K alim ah o v a p jesn ičk o g d jela
P o čeci (Α ίτ ια ), sačuvan k od S tra b o n a 1,2,39, p o k a z u je d a A p o lo n ije tu slijedi
svojega učitelja. K alim ah je u prvoj knjizi svojih P o č e ta k a pisao:
ο ί μ εν έ π ’ Ί λ λ υ ρ ικ ο ϊο π ό ρ ο υ σ χ ά σ σ α ν τες έρ ετμ ά
λ ά α π ά ρ α ξ α ν θ ή ς 'Α ρ μ ο νίη ς ό φ ιο ς
ά σ τ υ ρ ο ν έκ τίσ σ α ν το , τό κ εν 'Φ υ γ ά δ ω ν ’τ ι ς έ ν ίσ π ο ι
Γ ρ α ικ ό ς , ά τ ά ρ κ ε ίν ω ν γ λ ώ σ σ ’ό ν ό μ η ν ε ‘Π ό λ α ς ’.
“O n i su n a Ilirskoj rijeci zaustavili vesla uz k a m e n plav o k o se H a rm o n ije ,

zm ije, i osnovali g rad ić koji bi G rk zvao “B je g u n a c a ”, n jihov m u je je z ik d a o
im e P o la .”
80
D a su P u lu osnovali K olšani kažu jo š S tra b o n 5 ,1 , 9 i P o m p o n ije M e la

2 ,5 7 , P linije, N a tu ra lis h isto ria 3,129. U sp. jo š P o m p ej T r o g 3 2 ,3,13. O n i svi
p re n o se trad iciju k oju n a m je prvi zabilježio K alim ah i v je ro ja tn o su o d n jeg a
zavisni. Č ini se p a k d a je i A p o lo n ije n a ovom m jestu p re u z e o K alim ah o v e
p o d a tk e i d a je u tv rđ en i g rad što ga je je d n a sk u p in a K o lšan a o sn o v ala n a
J a d ra n u P ula. T u zavisnost o d K alim ah a vrlo ja k o p o tv rđ u je čin jen ica što se
u o b a te k sta uz osnivanje g ra d a sp o m in je Ilirska rije k a (s k a ra k te ristič n im
o b lik o m Ί λ λ υ ρ ικ ο ΐο ) i H a rm o n ijin grob.
R a z lik a je izm eđu A p o lo n ija i K alim ah a u to m e što A p o lo n ije k aže d a je
g ra d o sn o v an n a Ilirskoj rijeci (π ο τ α μ ό ς ), d o k K alim ah u p o tre b lja v a izraz
π ό ρ ο ς koji p rv o b itn o znači “p rije la z ” p a “p ro la z ”, p a o n d a “m o rsk i p u t” i
n a p ro s to “m o re ” . U sp. P in d a r, N em ejsk e o d e 4, 53, π ρ ο ς Ί ό ν ιο ν π ό ρ ο ν
“p re m a Jo n sk o m u m o ru ”; E u rip id , A n d ro m a h a 1262, έ ν τό ς Ε ύ ξ ε ίν ο υ π ό ρ ο υ
“u n u ta r C rn o g a m o ra ”; H e le n a 130 μ έσ ον π ε ρ ώ ν τ ε ς π έ λ α γ ο ς Α ιγ α ίο υ
π ό ρ ο υ “p relazeći u sre d p u čin e E g ejskoga m o ra ”. Svagdje se o v dje zad ržav a
o snovno značenje “p rijelaz” u sm islu m orskoga p u ta. Z b o g to g a je n ajp riro d n iji
p rijev o d K alim ah o v a έ π ’ Ί λ λ υ ρ ικ ο ΐο π ό ρ ο υ “n a Ilirsko m m o ru ”, p ri če m u se
d a k a k o m isli n a m orski p u t ili n a p u to v a n je K o lša n a p o Ilirskim v o d a m a , p a
bi slobodniji prijevod tih riječi bio “d o k su prolazili ilirsk im m o re m ”. M e đ u tim ,
K alim ah o v izraz im a i d ru g o zn ačen je koje je ja sn o zabilježio lek sik o g raf
H esih ije. O n m e đ u zn ačen jim a riječi π ό ρ ο ς navodi i τό τ ο ϋ π ο τ α μ ο ύ ρ εϋ μ α
“to k rije k e ”. K od S uide je m eđ u zn ačen jim a te riječi izričito n a v e d e n o
π ο τ α μ ό ς “rije k a ” i zab ilježen a je fraza π ό ρ ο ι ά λ ιρ ρ ό θ ιο ι k o ja se tu m ači k ao
π ο τ α μ ο ί εις θ ά λ α σ σ α ν ρ έο ν τε ς “rijek e koje tek u u m o re ”. U to m se sm islu
riječ π ό ρ ο ς u p o tre b lja v a u književnosti jo š o d n ajstarijih v rem en a. U sp .
P in d ar, O lim pijske o d e 1, 92 Α λ φ έ ο υ π ό ρ ω κ λ ιθ είς “naslo n jen n a to k A lfe-
je v ” ili “n a rijek u A lfej” ili E shil, H o e fo re 366 π α ρ ά Σ κ α μ ά ν δ ρ ο υ π ό ρ ο ν
τεθ ά φ θ α ι “b iti p o k o p a n k o d to k a S k a m a n d ro v a ”, tj. “k o d rijek e S k a m a n d ra ” .
A k o se π ό ρ ο ς k o d K alim ah a shvati u to m sm islu, p a ra le liz am s A p o lo n ije m
p o sta je p o tp u n i zavisnost p o sljed n jeg a o d svojega p re th o d n ik a i u č itelja
o čita. I K alim ah je pjevao o u tv rđ e n u g rad u što su ga K o lšan i o snovali n a
J a d ra n u k od Ilirske rijek e i k a m e n a H arm o n ijin a.
J o š je d a n helenistički p jesn ik p o tv rđ u je d a je p re m a p o d a c im a što su ta d a
bili p ristu p a č n i P o la, koju su n a J a d ra n u osnovali K olšani, ležala n a nek o j
rijeci. T o je L ik o fro n . Pjevajući u svojoj A lek san d ri o p o v ra tk u g rčkih ju n a k a
s p o h o d a p ro tiv T ro je , kaže o N ireju i T o a n tu opisujući nevolje što ih čekaju:
81
ILLYRICUM MYTHOLOG 1CUM
1016 -rij ό ’έ χ Λ ιβ ύσ σ η ς α ύ θ ις έ μ π ίπ τ ω ν ν ό τ ο ς
εις ’Α ρ γ υ ρ ίν ο υ ς κ α ι Κ ε ρ α ύ ν ιω ν ν ά π α ς
ά ξ ε ι β α ρ ει π ρ η σ τή ρ ι π ο ιμ α ίν ω ν ά λ α ,
ένθ α π λ α ν ή τ η ν λ υ π ρ ο ν δ ψ ο ν τ α ι β ίο ν
1020 Λ α κ μ ω ν ίο υ π ίν ο ν τ ε ς Α ία ν τ ο ς ρ ο ά ς.
Κ ρ α θ ις δε γ ε ίτ ω ν ήδέ Μ υ λ ά κ ω ν ό ρ ο ις
χ ώ ρ ο ς σ υ ν ο ίκ ο υ ς δ έ ξ ε τ α ι Κ ό λ χ ω ν Π ό λ α ις
μ α σ τή ρ α ς ο ϋ ς θ υ γ α τ ρ ό ς εσ τειλ εν β α ρ ύ ς
Α ία ς Κ ο ρ ίν θ ο υ τ ’ά ρ χ ό ς, Ε ίδ υ ία ς π ό σ ις ,
1025 τη ν ν υ μ φ α γ ω γ ό ν έκ κ υ ν η γη τώ ν τ ρ ό π ιν ,
ο ϊ π ρ ο ς β α θ εϊ ν ά σ σ α ν τ ο Δ ιζ ή ρ ο υ π ό ρ ω .
“A iz L ibije će ih o p e t ju ž n i v je ta r navaljujući o d v esti m e đ u A rg irin c e i

u šu m o v ite d o lin e K erau n ijsk ih g o ra te šk o m vijavicom o d re đ u ju ć i k re ta n je
m o ra . T a m o će u g le d a ti te ž a k život lutalački pijući iz stru ja lak m o n sk o g a
A ja n ta . A susjed n i će ih K ra tiš p rim iti k a o stan o v n ik e u zem lji M ilak a i u P oli,
k o ja p rip a d a K o lšan im a što ih je p o slao teški v la d a r A je i K o rin ta , m u ž
E jdijin, d a m u tra ž e k ć e r k a d a je p ro g o n io b ro d sk u kobilicu k o ja je o d v o d ila
djevojku, a oni su se n a sta n ili uz d u b o k i to k D iz e ra .”
L ik o fro n o v stil nije lak, a n a n a še m je m jestu te k st o so b ito te šk o
razum ljiv u stihovim a 1 0 2 1 -1 0 2 2 . Sholije p o k azu ju d a su n a d n jim a razbijali
glave već antički k o m e n ta to ri. T e se teškoće, m eđ u tim , tiču sam o sin tak tičk e
k o n stru k cije. O pći je sm isao ja sa n i n edvojben. N irej i T o a n t su s L ibijske
o b a le sn ažn im ju žn im v je tro m bili do v ed en i d o ep irsk o g a p le m e n a A rg irin a c a
i do K erau n ijsk ih g o ra n a granici Ilirije i E p ira . T a m o su živjeli tešk im životom
i pili vodu ep irsk e rijek e A ja n ta koja izvire u p lan in i L ak m o n u . Z a tim su se
n a sta n ili u susjedstvu K ratisa, u zem lji M ilak a i u g ra d u P oli što su g a n a rijeci
D iz e ru osnovali K olšani koje je A je t p o slao za M ed ejo m .
K ra tiš je rijek a u ju žn o j Italiji i n a njezinoj obali leži g ra d S ib arid a. T a je
rije k a susjed ilirskoj i epirskoj obali, a ta m o je zem lja M ilak a (Μ ύ λ α κ ε ς) i g rad
P ola. M ilaci nisu inače p o zn ati. O vdje n a stu p a ju k ao p le m e n a ju g o isto čn o j
ja d ra n sk o j obali. A . W . M a ir u svom prijev o d u L ik o fro n o v e A le k sa n d re
(L o eb C lassical L ibrary, L o n d o n 1921, 579) m isli d a je to u č e n a p e rifra z a
ilirskoga im e n a , p ri čem u se Ί λ λ υ ρ ιο ί izvodi o d ίλ λ ό ς “razro k , škiljav” , što
se grčki m o že k azati jo š i μ υ λ λ ό ς. T a k o bi Μ ύ λ α κ ες bili Ι λ λ υ ρ ιο ί n a tem elju
naiv n e e tim o lo šk e k om binacije. U svakom slučaju, L ik o fro n sp o m in je P o lu
82
n a rijeci (o p e t π ό ρ ο ς ) i k o d n je g a d o zn ajem o d a se o n a zvala D izer. A k o je

M a iro v a ko m b in acija osn o v an a, o n d a se i k od L ik o fro n a z a je d n o s P o lo m i
rije k o m sp o m in ju Iliri k ao k o d K a lim a h a i A p o lo n ija. Z a lo k alizaciju te rije k e
vidi id u ći k o m e n ta r. Č ini se k ao d a S te fa n B izan tin ac z a tv a ra k ru g k ad p iše s.
v. Δ ίζη ρ ο ς, π ο τ α μ ό ς Ί λ λ υ ρ ίδ ο ς - “D izer, rijeka u Iliriji” . N o n jeg o v o n am
svjedočanstvo n e znači m nogo je r je iz daljnjega tek sta vidljivo d a je posve
zavisan o d L ikofrona, a ilirsko im e u potrebljava vrlo širo k o u skladu s kasnijim
rim skim adm inistrativnim granicam a. Ip a k n e m ože biti sum nje d a se k o d sva
tri helenistička pjesnika susreće ista tradicija. N jezin je izvor T im ej. U sp.
G effcken 10 i 132.
K o rin t je g rad u K olhidi koji se d ru g im im en o m zove -Aja. L a k o se
starijim im e n o m zove i K olhida, zem lja u kojoj taj g ra d leži. Ejčfija je žen a
A jetova, m ajk a M edejina. Sholije uz ove L ikofronove stihove d o n o se v arijan te,
in te rp re ta c ije i p o d a tk e iz K a lim a h a o K olšanim a, osn iv ačim a P o le.
A p o lo n ije, dakle, govori o Poli n e spom injući joj im en a. N jegovi su
p o d aci u p o tp u n o m skladu s K alim ahovim i L ik o fro n o v im i n e m o ž e biti
su m n je d a m e đ u n jih o v im fo rm u la cijam a postoji te k stu a ln a veza. S K a lim a h o m
veže A p o lo n ij a ob lik Ί λ λ υ ρ ικ ο ΐο , a s L ik o fro n o m e p ite t μ ε λ α μ β α θ ή ς : β α θ ύ ς
za rijek u n a kojoj leži P ola. L ik o fro n a p a k s K alim ah o m veže u p o tre b a riječi
π ό ρ ο ς z a rije k u . Im a m o d a k le d o b ro p o sv je d o č e n p o d a ta k o P u li iz
h e le n ističk o g a v rem en a. Iz n e n a đ u je nas, d ak ak o , vijest d a P u la leži n a rijeci.
T a rijeka D izer nije n am p o z n a ta iz drugih izvora. Z a to se K adm ov i H arm o -
nijin g rob, sp o m e n ik i sv etište vrlo č e sto spom inju i n esu m n jiv o lo k aliziraju
n a istočnoj o b ali ju ž n o g a Ja d ra n a . U sp. k o m e n ta r uz st. 516. H elen ističk i
izvori sm ještaju d a k le P olu, g rad kolšanskih izbjeglica, d a le k o o d d a n a šn je
P u le. N e z n a m o d a li je to p osljedica krivih i n e o d re đ e n ih g eo g rafsk ih
p re d o č a b a ili se k asnija P o la te k n a k n a d n o id en tificirala s k o lšan sk im g rad o m .
V je ro ja tn ije je , m eđ u tim , d a helenistički učenjaci nisu im ali ja sn e p re d o d ž b e
o m e đ u so b n o m p o ložaju i u d a lje n o sti njim a p o z n a tih ja d ra n sk ih lo k aliteta.
B it će d a su oni znali sam o to d a su n a Ja d ra n u , n a Ilirskoj rijeci, sp o m en ici
K a d m a i H a rm o n ije i d a su ta m o K o lšan i osnovali g rad P o lu , p a su o svem u
to m e pisali k ao d a leži u isto m k raju i u n ep o sre d n o j blizini.
K o rin ćan i su prvi počeli trgovati s J a d ra n o m i osn iv ati istu re n e k o lo n ije
n a trg ovačkom p u tu koji je ta m o v odio (K rf, A p o lo n ija, E p id a m n o ). O n i su
prvi p o čeli p o v ra ta k A rg o n a u ta povezivati s ja d ra n sk im p ro sto ro m . N o
83
K o lšan i su ta m o došli, p re m a starijim verzijam a, p re k o B o sp o ra i E g ejsk o g a

m o ra i ulazili su u Ja d ra n sk o m o re s juga. T a k o su se i njihovi trag o v i p rv o b itn o
vezali z a ju ž n i J a d ra n koji su K o rin ćan i bolje poznavali. S ta re su trg o v ačk e
veze s Istro m dovele v je ro ja tn o d o to g a d a se p o č n e p rič a ti o P oli k ao o g rad u
koji su osnovali K olšani. M o ž d a je im e te k ta d a ta m o p re n e se n o , ili je o n o
p o sto ja lo v eć p rije, p a je ta d a d obilo svoju “k o lšan sk u ” in te rp re ta c iju k ao
g rad bjeg u n aca. I za d ru g e se ja d ra n sk e g rad o v e p ričalo d a su ih osnovali
K olšani: ta k o Olcinium (U lcinj) i Oricum ko d A k ro k e ra u n ijsk o g a r ta n a
granici E p ira . U sp. P linije, N atu ralis h isto ria 3 ,1 4 4 i 145.
Ilirska rijeka·, p o A p o lo n iju o n a teče k o d H a rm o n ijin a i K ad m o v a gro b a.

S p om inju je i v atik an sk e sholije u z V ergilijevu E n e id u 1 ,2 4 2 (iuxta Illyricum
fluvium ) k a o m jesto gdje je H a rm o n ija ro d ila Ilirija. P s .- S k ila k 2 1 kaže: κ α ι
Κ ά δ μ ο υ κ α ί 'Α ρ μ ο ν ία ς ο ι λ ίθ ο ι ε ίσ ίν έ ν τα ϋ θ α κ α ί ιε ρ ό ν ά π ω θ ε ν το ΰ
’Α ρ ίω ν ο ς π ο τ α μ ο ύ , “T a m o su i kam en i K adm o v i H a rm o n ijin i sv etište
p o d a lje o d rijek e A rio n a ” . P s .-S k ila k o v te k st je n a to m m jestu p o k v a re n i
izdavač Suić je u njega ispravkom u n io im e rije k e D rilo n a. U sp . M . Suić,
Isto č n a ja d ra n s k a o b a la u P se u d o Skilakovu P erip lu , R a d J A Z U 306 (1955)
174. N jegov je p o stu p a k posve uvjerljiv. O b razlo žio g a je u p o seb n o j rasp rav i:
G d je se n alazilo je z e ro ? iz 24. poglavlja P se u d o Skilakova “P e rip la ” , G lasn ik
Z em aljsk o g a m u zeja u S arajevu 1 9 5 3 ,1 1 1 -1 2 9 .
Suićeva se in te rp re ta c ija m o ž e p o tv rd iti i v ijestim a d ru g ih pisaca. S tefan
B izan tin ac s. v. Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν citira helen ističk o g g e o g ra fa E ra to s te n a , koji u
trećoj knjizi svojega g eo grafskog d jela kaže d a se K ad m o v i H a rm o n ijin g ro b
p o k a z u ju o ko rijek e D rilo n a , Δ ρ ίλ ω ν (d a n a s D rim ) i A o a , ’Α ώ ο ς (d a n a s
V iose, V o ju ša). D ionisije P e rie g e t st. 3 8 8 —391 govori sam o o zaljevu blizu
K erau n ijsk ih gora. K ak o n e donosi pobližih to p o g rafsk ih p o d a ta k a , m o g a o bi
taj zaljev biti čak i B oka K o to rsk a. P o svem u se, d ak le, čini d a j e D iz e r D rim
ili V o ju ša. O p o ta n k o stim a lokalizacije K ad m o v a g ro b a usp. id u ću jed in icu .
L okalizaciju K adm ovih i H a rm o n ijin ih sp o m e n ik a u z D rim p o tv rđ u je i
činjenica d a u antičkoj tradiciji vijest da B udva, uz k oju je v ezan K ad m o v m it,
leži n a D rim u . U sp. E ty m o lo g icu m M ag n u m s. v. Β ο υθο ίη .
A k o se p o đ e o d p re tp o sta v k e d a je Olcinium (U lcin j) g ra d što su ga
K olšani osnovali uz Ilirsku rijeku, o n d a se A p o lo n ijev e riječi o d n o se n a
B o jan u (Barbanna). U sp. Plinije, N atu ralis h isto ria 3 , 1 4 4 iZ ip p e l 14. Izdavač
84
P s .-S k ila k o v a P e rip la K. M iiller (u G e o g ra p h i G ra e c i M in o res, str. 1 5 - 9 6 )

ispravlj a o je sačuvani te k st ta k o d a je n a n av e d e n o m m je stu č ita o ο ύ κ α π ω θ ε ν
τ ο ϋ 'Ρ ιζ ο ΰ ν τ ο ς π ο τ α μ ο ύ “n e d a le k o rijeke R iz u n ta ” . T a se rije k a sp o m in je
u ru k o p isn o m te k stu P s .-S k ila k o v u i lak o se m ože id en tificirati k a o B o k a
K o to rsk a , koju su stari geografi p o g re šn o znali sm a tra ti rijek o m . U sp .
P o lib ije 2 ,1 1 ,1 6 i S tefan B izan tin ac ss. vv. 'Ρ ίζω ν ι Β ο υθό η . Je d n a k o se zvao
g ra d n a o b ali B oke koji jo š i d a n a s čuva sta ro im e u obliku R isan . N e k a o rijek u
n eg o k a o zaljev sp om inju B oku S tra b o n 7 ,5 ,3 i 7 ,5 ,7 i P to lem ej, G e o g ra fija
2 ,1 6 ,3 . P o toj bi se in te rp re ta ciji Ilirsk a rije k a K alim ah o v a i A p o lo n ije v a te
L ik o fro n o v D iz e r (vidi p re th o d n i k o m e n ta r) m o rali id e n tificirati s B o k o m
K o to rsk o m .
U z a svu uvjerljivost Suićeva rasu đ iv an ja je d n a o k o ln o st g ovori u p rilo g
M iillerovu shvaćanju o p o ložaju K ad m o v a i H a rm o n ijin a g ro b a u B oki
K o to rskoj. U ru k o p isim a P s .—Skilakova d je la stoji n a p o č e tk u 25. p o glavlja
d a su E n h e le jc i ilirski n a ro d koji živi uz R iz u n t (B o k u K o to rsk u ). P o Suićevu
je m išljenju taj o d lo m a k čak d io p rv o b itn o g a d jela. P o staro j su književnoj
trad iciji grobovi teb an sk ih h e ro ja sm ješten i b a š u zem lji E n h e le ja c a. P o to m e
bi o n d a izlazilo d a su se i ti grobovi za Ps. -S k ila k a nalazili k o d B o k e K otorske.
Suićevo se rasu đ iv an je te šk o m o ž e s ovim uskladiti. P om išljati se m o že je d in o
n a to d a je p isac p rv o b itn o g a tek sta, k ak o g a o d re đ u je Suić, E n h e le jc e , a s
njim a i n e sp o m e n u ti grob K ad m o v i H arm o n ijin , sm ještao o k o B o k e K o to rsk e,
a kasniji d a j e o b rađ iv ač p ro širu ju ći taj te k st sp o m e n u o te sp o m e n ik e , ali ih
je lo k alizirao n a D rim u . Im ali bism o ta k o dvije p ro tu slo v n e lokalizacije u
saču v an o m te k stu P s .-S k ila k o v u , je d n u izravnu n a D rim u i je d n u n e iz ra v n u
u B oki K o to rsk o j. Sve to , d ak ak o , u z p re tp o sta v k u d a je S uić isp rav n o ’Α ρ ίω ν
ru k o p isn o g a te k sta p ro m ije n io u Δ ρ ίλ ω ν . Ja sn o je d a je n jegov isp rav ak s
p aleo g rafsk o g g led išta uvjerljiviji i lak še objašnjiv n eg o M iillerov. Č itav o se
to p ita n je , d ak le, n e m o že sm a tra ti riješenim .
grob Harmonijin i Kadmov: K a d m o je h e ro j, m itsk i o snivač b e o tsk e T e b e

i n jezin p rvi kralj. O n i n jegova ž e n a H a rm o n ija , kći A re s a i A fro d ite , m o rali
su u sta ro sti n a p u stiti T e b u . O k raju njihova života p rič a le su se ra z n e priče.
K ao d rugi h ero ji, i K a d m o je poslije sm rti im ao p o se b a n p o lo žaj, p re n e se n je
n a d alek i z a p a d , u zem lju b la ž e n ih p o k o jn ik a. U sp. P in d a r, O lim p ijsk e o d e ,
2 ,6 8 i d. T a se zem lja zam išljala n a z a p a d n o m k raju svijeta, a z a p a d n i kraj je
85
z a G rk e u n ajstarije v rijem e bila J a d ra n sk a o b ala. T a m o je n a d b lažen im

p o k o jn ic im a v la d a o K ro n , p o m ilo v an o d Z e u s a i p u š te n iz T a rta ra . O to m
p rv o b itn o m stan ju svjedoče b ro jn i to p o n im i k rajev a u z Ja d ra n sk u o b alu
p re u z e ti iz m itsk e to p o g rafije svijeta p o k o jn ik a, k a o što su rije k a K o k it i
je z e ro A h e ro n t, a o to k h o m e rsk ih F e a č a n a S h erija, ta k o đ e r svojevrsno
kraljevstvo b lažen ih p o k o jn ik a, id en tificirao se s K e rk iro m (K rfo m ). Z a
H e sio d a j e D o d o n a u E p iru b ila n a k ra ju svijeta (fra g m e n a t 134). P rijen o s
K a d m a i H a rm o n ije n a z a p a d n i kraj svijeta značio je , d ak le, u p rv o vrijem e
život n a ja d ra n sk o j o bali. N o k a d se p ro širio grčki geo g rafsk i v id o k ru g i oto ci
se b lažen ih počeli zam išljati d a le k o u o c e a n u , n a z a p a d o d Š pan jo lsk e,
K ad m o v o je p o sljed n je b o rav ište ipak o sta lo p o v ezan o s ja d ra n s k o m o b alo m
i sa zem ljo m E n h e le ja c a i Ilira.
P o dru g o j je priči K a d m o s H a rm o n ijo m o sta o u T eb i. U sta ro sti su se
o b o je p retv o rili u zm ije i u to m su obliku čuvali grad . T o je k a ra k te ristič a n
o b lik k u lta a u to h to n o g a p re tk a . N a sličnim se p re d o d ž b a m a zasn iv a ku lt
E re h te ja u obliku zm ije n a atenskoj A k ro p o li. K asn ije su se te dvije v erzije
m ita o K a d m u k o n ta m in ira le i d a n ašn je su v a rija n te m ita o k ra ju K ad m o v a
života različiti re z u lta ti takve ko n tam in acije. P o je d n o j su verziji O to ci
b la ž e n ih bili u T ebi. U sp. sholije uz L ik o fro n a 1194 i 1204 i Focijev rječnik,
H e sih ija i S uidu s. v. Μ α κ ά ρ ω ν νή σ ος. D ru g i p a k izvori p ričaju d a su i K ad m o
i H a rm o n ija otišli E n h e le jc im a i Ilirim a, d a su n jim a v lad ali i d a su se,
n ap o k o n , pretvorili u zm ije i takvi d a su p re n e se n i u zem lju b lažen ih po k o jn ik a.
U sp. A p o lo d o r 3, 39.
E u rip id , B ak h e 1330 i d. p rič a u obliku p ro ro č a n stv a d a če se o n i p rv o u
T eb i p re tv o riti u zm ije, d a će o n d a n a volovskim k o lim a p re d v o d iti b arb arsk u
vojsku, zau zim ati i p ljačk ati grčke gradove sve d o k se n e o g riješe o delfsk o
svetište. T a d a će b a rb a rsk a vojska p ro p a sti, a K ad m o i H a rm o n ija biti
p re n e se n i u zem lju blaženih. B a rb arsk a vojska, k oju E u rip id p o b liže n e
im en u je, m o ž e se p o u z d a n o id en tificirati k a o ilirsk a i en h e le jsk a je r se po
H e ro d o tu 9, 43 m o že zaključiti d a su Iliri i E n h elejci provalili u G rčk u i
stra d a li p o što su opljačkali D elfe. E u rip id o v a v erzija sadrži, d ak le, iste
e le m e n te k ao A p o lo d o ro v a , sam o što se k o d n je g a K ad m o i H a rm o n ija jo š u
T ebi p re tv a ra ju u zm ije i u tom obliku vladaju E n h e le jc im a i Ilirim a. O vidije
u M e ta m o rfo z a m a 4, 563 i d. p riča d a su K ad m o i H a rm o n ija došli u Iliriju,
d a su se ta m o p retv o rili u zm ije i d a jo š i d a n a s ta m o žive u to m obliku. U sp.
86
jo š P a u sa n ija 9, 5, 3; H igin, F a b u la 8; sholija uz D io n isija P e rie g e ta 391;

F ilo stra t, Slike 1,17; v atik an sk e sholije uz V ergilijevu E n e id u 1 ,2 3 4 ; sholije
u z S tacijevu T e b a id u 3, 290; M ythologia V a tic a n a 1, 150 i 2, 77. N o n o ,
D io n isija k a 4 6 ,3 6 0 i d. p rič a d a su K a d m o i H a rm o n ija došli u Iliriju i ta m o
d a su se skam enili u obliku zm ija.
U z ro k što je v eza izm eđ u K a d m a i ilirske zem lje n ad živ jela u v je re n je d a
zem lja b la ž e n ih p o k o jn ik a leži n a J a d ra n u v je ro ja tn o je u to m e što je
m ik en sk a T e b a im ala stv arn e veze s E n h e le jc im a i J a d ra n o m i što se u okviru
tih v eza K adm ov k u lt već ra n o lokalizirao n a istočno j ob ali Ja d ra n a . V je ro
ja tn o se neki a u to h to n i ilirski k u lt p o č e o in te rp re tira ti k a o K ad m o v i
H a rm o n ijin . N ajizrazitije je taj ja d ra n sk i k u lt K adm ov lo k aliziran o k o D rim a.
P s.— Skilak 2 4 - 2 5 spom inje njihovo svetište i dva njim a posvećena k a m e n a u
blizini rije k e D rim a , k ako je M . Suić re k o n stru ira o tek st. (U sp o re d i p re t
h o d n u je d in ic u k o m e n ta ra .) S o b ziro m na te k am en o v e n a sta la je v je ro ja tn o
N o n o v a verzija p o kojoj su se K a d m o i H a rm o n ija skam en ili u o b lik u zm ija.
U sk ladu je s tim e i fra g m e n a t K alim ahov sačuvan k o d S tra b o n a 1, 2, 39.
D io n isije P e rie g e t 389 i d. p rič a da se n a obali zaljeva blizu K erau n ijsk ih
stijen a n alazi grob K adm ov i H a rm o n ijin i dvije stijen e ko je u d a ra ju je d n a o
d ru g u k a d a se stanovnicim a tih k rajev a sp re m a kakva n esreća. I g ra d B u d v a
je p o se b n o p o v ezan s K ad m o m . P o grčkoj ga je p re d a ji o n osnovao. U sp.
F ilo n a iz B iblosa k od S te fa n a B izan tin ca s. v. Β ο υθό η ; E ty m o lo g icu m
g en u in u m A B s. v. Β ο ύ θ ο ια i E tym ologicum m agnum s. v. Β ο υ θο ίη koji citiraju
Sofokla, v je ro ja tn o m lađ eg a p jesn ik a istog im ena. E ra to s te n k aže k o d S te fa n a
B izan tin ca s. v. Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν d a se K adm ov grob pok aziv ao izm eđ u D rim a i
V o juše. T o se svjedočanstvo m o ra povezati s vijestim a o B udvi, je r se u citatu
iz S o fokla m lađ eg i B udva sm ješta n a D rim . F ila rh kod A te n e ja 1 1 ,6 k aže d a
se m jesto u Iliriji n a kojem se n alazi K adm ov i H a rm o n ijin grob zove Κ ύ λ ικ ες
“č a še ”. M o ž d a to tre b a povezati s Μ ύ λ α κ ες k od L ik o fro n a 1021. U sp . p r e t
h o d n u je d in ic u k o m e n ta ra . N ik an d ar, T e rija k a 608 i d., lo k alizira K ad m o v o
i H a rm o n ijin o svetište izm eđ u N eretv e i D rim a , dakle b aš n eg d je o k o B udve.
Č ini se d a p re d o d ž b e m itsk e geografije tu nisu bile sasvim p re c iz n e i d a su
B udvu vezali za D rim .
K ao g ra d što g a je o snovao K adm o p jesn ik H risto d o r sp o m in je L ih n id ,
d an ašnji O h rid (A nthologia P a la tin a 7 ,6 9 7 ,5 i d.). S trab o n 7 ,7 ,8 kaže d a n ad
E n h e le jc im a koji se zovu i S esareti u susjedstvu L in k e sta i ru d n ik a s re b ra u
87
D am astiju vladaju p otom ci K adm ovi i H arm onijini. E nhelejci S esareti m o raju
se identificirati s ilirskim p le m e n o m D a sa re ta koje je živjelo u okolici O h rid a.
U sp. P to lem ej, G eo g rafija 3 ,1 2 i Livije 4 3 ,9 . V je ro ja tn o su D asaretsk i vladari
identificirali svoje p lem e s m itskim E n h elejcim a i svoje rodoslovlje izvodili od
K ad m a. T a k o su se m ogli pred stav ljati k a o H e le n i. I sre b rn i ru d n ici u D a m a
stiju bili su blizu L ihnida. Z n a č a jn a je tu i g eografsk a veza O h rid a s D rim o m .
Čini se d a je p o sto jalo jo š i treće p o d ru čje n a Ja d ra n u u z koje se p o se b n o
v ezao m it o K adm ovu i H a rm o n ijin u boravku n a Ja d ra n u . T o je tre ć e p o d ru č
je bilo u E p iru . E ra to ste n i N ik a n d a r spom inju rijeku V o ju šu u vezi s K ad m o -
vim i H a rm o n ijim g ro b o m , a sh o lijast uz A p o lo n ija R o đ a n in a 4, 5 0 7 - 5 2 1
sp o m in je A k ro k e ra u n ijsk o gorje u vezi s E n h e le jc im a k o d k o jih su boravili
K a d m o i H a rm o n ija . T o je, m eđ u tim , kriva in te rp re ta cija A p o lo n ijev a tek sta,
je r o n ja sn o razlik u je sk u p in u K o lšan a k o ja se n a sta n ila k o d K ad m o v a g ro b a
o d o n e p ri K eraunijskom gorju. N a sjevernoj granici E p ira sp o m in je K adm ov
i H a rm o n ijin g ro b i E u sta tije u k o m e n ta ru u z D io n isija P e rie g e ta 391. M o žd a
je ta k o te g ro b o v e sm ještao i sa m D ionisije. J e d n a se ep irsk a k raljev n a n a p o
k on zvala K ad m eja. U sp. P lu ta rh , Ž iv o t P irov 5.
K alim ah je u već sp o m en u to m frag m en tu (S trab o n 1 ,2 ,3 9 ) p o v ezao H a r
m o n ijin k a m e n s Polom . N o to je v jero jatn o po sljed ica k n jišk o g a b a ra ta n ja
g eografskim i m itološkim p o d a c im a bez d ubljeg a i izravnog p o z n a v a n ja j a
d ra n sk e to p o g rafije.
L eg e n d a o K ad m u i H a rm o n iji n a J a d ra n u im a svoju p ovijesnu p o d logu.
Z a to je o n a i u kasnije v rijem e, kad se zem lja b la ž e n ih p o k o jn ik a p re m je stila
u n ed o se ž n u daljinu, o sta la v ezan a za ja d ra n sk u ob alu . U njoj se o d ražav aju
v rlo s ta re p o v ijesn e v eze izm eđ u G rč k e i p o s e b n o B e o tije s k ra je v im a n a
J a d ra n u . H e r o d o t 5, 61 p rič a d a su K ad m ejci, sta n o v n ici m ik e n sk e T e b e ,
p o što su epigoni zauzeli grad, pobjegli k E n helejcim a, a iz 9 ,4 3 sazn ajem o d a
su Iliri i E n h e le jc i p ro v alili u G rčk u i o p ljačk ali d elfsk o sv etište. O bijeg u
K a d m e ja c a k Ilirim a p rič a i P au san ija 9, 5 ,1 3 ; 9, 8, 6. T o su tragovi u kn ji
ževnoj trad iciji sta rih se o b a i v eza koje d a n a s m o žem o sam o n aslu ćiv ati n a
tem elju le g e n d a rn ih p re d a n ja . V ezu B eotije s J a d ra n o m p o tv rđ u je i p rič a o
B ato n u , A m fijarajevu u zdodrži, upravljaču njegovih b o jnih kola, koji je, p o što
m u je g o sp o d a r n e sta o p o d zem lju , o tiša o E n h e le jc im a . A m fija ra j se p a k
slavio k a o h ero j u B eotiji. U sp. o B a to n u S te fa n a B izan tin ca s. v. 'Ά ρ π υ ια .
T u vezu k a o d a p o tv rđ u ju i to p o n im i Boion (b rd o u Iliriji) i Boiai (g ra d u
88
Iliriji). A E n h e le jc i se n e susreću sam o n a J a d ra n u , n eg o i u B eo tiji, n a o b ali

je z e ra K o p a id e s njegovim slavnim jeg u lja m a (εγχελ υ ς) i u sam oj T eb i. Č ini
se d a su stan o v n ici ja d ra n s k e o b a le poštivali zm ije, p a je i to d av alo h ra n e
p re d a ji d a su K ad m o i H a rm o n ija boravili k od njih u zm ijskom liku. O d a tle
se izv o d ilo č a k i ilirsk o im e Ί λ λ υ ρ ιο ί o d h ip o te tič n o g * ίλ λ υ ρ ό ς “ z m ija ”
p r e m a ε ίλ ύ ω “svijati se, vijugati se ”, p a bi Iliri bili lju d i zm ije, k a o što su
E n h e le jc i ljudi jegulje. T a e tim o lo šk a k o m binacija n e m a , m e đ u tim , o sn o v e,
je r u n ajstarijim p o tv rd a m a ilirskoga im en a n a njegovu p o četk u dolazi h. U sp.
Ί λ λ υ ρ ιό ς IG I2 329; C IA 1 277, 20; Hilurica P la u t, T rin u m m u s 852; Hillyrici
C IL 3 ,1 7 4 1 ; Hilfyricum Solinus 2 3 ,1 5 ; Hiluricum C IL 3 ,1 8 5 4 ; Hilfyrico So-
linus 1 ,4 9 ; Hillyria C IL 1, str. 471.
U sp. C. R o b ert, G riechische H eldensage I, B erlin 1920,102 i d; O . G ru p p e,
D e C ad m i fabula, B erlin 1891; O . G ru p p e , G riechisch e M ythologie u n d R eli-
gionsgeschichte, M iinchen 1906, str. 358, bilj. 12; B e a u m o n t 196 i d ; V ian 122
i d; W ila m o w itz -M o lle n d o rff, P in d a ro s 37; P. L isičar, L e g e n d a o K ad m u ,
Ž iv a A n tik a 3 (1953) 245 i d; D e la g e 215 i d.
Enhelejci: n a ro d n a J a d ra n u k ojem u su p o m itskoj tra d ic iji dnšli K adm o.
i H a rm onija. S tefan B izan tin ac ih sp o m in je (s. v.) k a o ilirsko p lem e. Isti s. v.
Δ έ ξ α ρ ο ι k aže d a H e k a te j iz M ile ta u svom o p isu E v ro p e sp o m in je E n h e le jc e
(Ε γ χ έ λ ε ιο ι) k ao susjede h ao n sk ih D e k sa ra , d a k le n a gran ici E p ira , je r su
H ao n ci najsjevernije epirsko plem e, a njihovo je p o d ru čje d o p iralo d o A k ro -
k e ra u n ijsk o g rta , sjeverne granice E p ira . S tim e se slaže P s .- S k im n o 436, p o
k o jem u je p o d ru č je E n h e le ja c a blizu A p o lo n ije, d a k le o d m a h sjev ern o o d
A k ro k e ra u n ijsk o g a rta, a p o tv rđ u je to i sholijast uz A p o lo n ija R o đ a n in a 4,
507, ali je njegova vijest zasn o v an a n a krivoj in te rp re ta ciji A p o lo n ije v a tek sta.
P s .—Skilak 26 ih p a k sm ješta n e što dalje n a sjever u o k o lin u B o k e K o to rsk e .
S tra b o n 7, 7, 8 sp o m in je E n h e le jc e ( Ε γ χ έ λ ε ιο ι) k a o p le m e k o d D a m a stija ,
n e d a le k o o d O h rid a . U to m isto m k raju sp o m in je i P o lib ije 5, 108, 8 n e k e
Ε γ χ ε λ α ν ε ς . O d svih ovih lokalizacij a p o se b n o su v je ro d o sto jn e o n a k o d B o k e
K o to rsk e i d ru g a u o h rid sk o m kraju. Ju ž n a lokalizacija k o d A p o lo n ije i
A k ro k e ra u n ijsk o g a g o rja slab e je v rijed n o sti je r je P s .- S k im n o u toj p a rtiji
svoga d je la d o sta n e p re c iz an , sholijast A p o lo n ija R o đ a n in a krivo p re p rič a v a
njegov tek st, a H e k a te je v a se vijest m o že shvatiti i ta k o d a su E n h e le jc i bili
H a o n c im a susjedi n e u z o b a lu n eg o p re m a u n u tra šn jo sti i ta d a se sm ještaju
u okolici O h rid a . Č ini se d a su E n h elejci provalili u G rčk u i o p ljačk ali D elfe.
89
0 to m e i o njihovoj staro j vezi s B eo tijo m usp . p re th o d n u je d in ic u ovoga

k o m e n ta ra . N o, p re m a nekim je v ije stim a ta veza b ila m n o g o prisn ija. H e la n ik
iz L e z b a je p re m a sholijam a uz A ristofanovu L isistratu 36 p isao o E n h elejcim a
koji su živjeli u B eotiji. S holijast ih sp o m in je u vezi s p o z n a tim jeg u lja m a
(έ γ χ έ λ εις) u b e o tsk o m je z e ru K opaidi. E n h e le jc e u B eotiji sp o m in je i D io d o r
Sicilac 1 9 ,5 3 ,4 i d. k a o n a p a d a č e koji su osvojili T e b u i istjerali K ad m a, a o n
se ta d a sk lo n io k Ilirim a. Ivan iz A n tio h ije (fra g m e n a t 8 M iiller) i K efalio n
k o d M alale p. 4 9 ,6 kažu d a je n a m jestu T e b e u n a jsta rije v rijem e stajalo selo
k o je se zvalo E n h e le ja (Έ γ χ έ λ ε ια ). N o te vijesti k asn ih p isaca m ogu b iti iz
v e d e n e iz D io d o ra . N esum njivo je, m eđutim , p o sto jala trad icija o E n h elejcim a
u staro j B eotiji. N jihovo je im e grčko i izvedeno o d ε γχ ελ υ ς “je g u lja ” . B eo tsk i
su E n h elejci o čito ta k o prozvani p o p o z n a tim jeg u ljam a u je z e ru K o p aid i.
; O d lazak K adm ov k E n h e le jc im a nije, dakle, m o ra o biti d a le k p u t. Isp rv a se
v je ro ja tn o p ričalo d a je o tišao su sjed n o m p lem en u . K ad m o je, n aim e, p o toj
prvoj verziji borav io k od E n h e le ja c a u B eotiji.
K akva je veza p o sto ja la izm eđu b e o tsk ih i ja d ra n sk ih E n h e le ja c a , tešk o

je rec'i. M o ž d a je im e p le m e n a n a J a d ra n u slu čajn o p o d sjećalo n a im e
b eo tsk ih E n h e le ja c a ili je njihovo im e p re n e se n o n a J a d r a n u to k u o n ih d o d ira
1 se o b a o k o jim a govore H e ro d o t 5,61 i 9,43, te P a u sa n ija 9, 5 ,3 ; 9, 5 ,1 3 i 9,
8, 6. P o se b n o je važna veza bila k u lt jeg u lja n a je z e ru K o p aid i. T a m o su se
je g u lje poštivale p o d im en o m Θ εα ί i p rin o sile su im se žrtve. T o saz n a je m o o d
p jesn ik a k o m e d ija E u b o la (fra g m e n a t 37 i 64 K ock). K o d ja d ra n sk ih su
b a rb a ra grčki p u tn ic i susreli kult zm ija, p a su ih pov ezali ili čak identificirali
s b e o tsk im E n h elejcim a. T u su identifikaciju r a d o prih v atili v lad ari p le m e n a
n a ja d ra n sk o j obali je r su se tim e uključivali u grčki svijet baš k ao kasnije
R im lja n i le g e n d o m o E neji. Id en tifik acija se m o ra la izvršiti v rlo ra n o je r već
H e k a te j (6. st. pr. n. e.) sp o m in je E n h e le jc e k ao n a ro d k o jem u p o d ru č je
g raniči s E p iro m . U sp. W ilam ow itz-M ollendorff, P in d a ro s, B erlin 1922, 37;
Z ip p e l 12 i d; V ia n 129 i d.
Keraunijska brda : p la n in e n a sjevernoj granici E p ira k o je se završavaju

u strm o m i istu re n o m rtu (κάβο Γ λώ σ σ α C a p o L in g u etta, K a ra B u ru n ).
S trm o se dižu iz m o ra i ta k o p o m o rc im a o m o gućuju lak u o rijen taciju . U je d n o
se k od to g rta m ijen ja z a p a d n i sm jer o b ale u sjeverni. B alk an sk a se o b a la tu
najviše p rib ližu je Italiji. Z b o g svega to g a su taj r t i to g orje bili p o se b n o važni
90
an tičk im g eo g rafim a i oni ih često spom inju. K o d sta rih se p isaca jav lja jo š im e
Acroceraunia “V iso k a K e ra u n ija ”. P o m o rci su se bojali to g a r ta b ez lu k e i
zak lo n a, p o se b n o zbog e lek tričk ih n a b o ja u a tm o sfe ri o k o v a p n e n a č k ih
visova. P o to m e su G rci i nazvali te p la n in e (usp. κ ε ρ α υ ν ό ς “m u n ja ”). T a k o
je n a sta la le g e n d a d a je Z e u s svojim m u n ja m a spriječio K o lšan e koji su se
n a stan ili n a K erau n ijsk im g o ra m a k ad su h tjeli prijeći n a su sjed n i oto k .
S tra b o n 1, 1,10 sp o m in je trag o v e p o v ra tk a A rg o n a u ta što se p o k azu ju k o d
K e ra u n ijsk ih gora. U sp. jo š i k o m e n ta r uz 4 ,1 2 1 6 .
otok koji leži nasuprot obali: taj je o to k K erk ira, d an ašn ji K rf. U sp.
D e la g e 216 i d.
u Iliriji, gdje su Enhelejci, oko Keraunijskih gora : sh o lijast tu k rivo

p re p rič a v a A p o lo n ijev tekst. O vaj, n aim e, ja sn o razlik u je tri sk u p in e K o lšan a,
a sholijast je drugu i treću skupinu A polonijevu spojio u je d n u i ta k o E n h elej-
ce sm ješta k o d K erau n ijsk ih g o ra d o k ih A p o lo n ije sp o m in je k o d Ilirsk e rije k e
(v jero jatn o D rim a).
1) Argonauti dolaze Hilejcima (4, 522 - 551)
'Ή ρ ω ε ς δ ’, ότε δή σ φ ιν έείσ α το ν ό σ τ ο ς ά π ή μ ω ν ,

δή ρ α τό τ ε π ρ ο μ ο λ ό ν τ ε ς ε π ί χ θ ο ν ί π ε ίσ μ α τ ’ εδη σ α ν
' ϊ λ λ ή ω ν ν ή σ ο ι γ α ρ έ π ιπ ρ ο ύ χ ο ν τ ο θ α μ ε ια ί
525 ά ρ γ α λ έ η ν π λ ώ ο υ σ ιν ο δ ό ν μ εσ σ η γυς εχο υ σ α ι.
ο υ δ έ σφ ιν, ώ ς κ α ί π ρ ιν , ά ν ά ρ σ ια μ η τιά α σ κ ο ν
' Υ λλήες, π ρ ο ς δ ’α υ τ ο ί έ μ η χ α ν ό ω ν το κ έλ ευ θ ο ν ,
μ ισ θ ό ν ά ε ιρ ά μ ε ν ο ι τ ρ ίπ ο δ α μ έγ α ν 'Α π ό λ λ ω ν ο ς,
δ ο ιο υ ς γ ά ρ τ ρ ίπ ο δ α ς τη λ ο ΰ π ό ρ ε Φ ο ίβ ο ς α γ εσ θ α ι
53 0 Α ίσ ο ν ίδ η π ε ρ ό ω ν τ ι κ α τ α χ ρ έ ο ς , ό π π ό τ ε Π υ θ ώ
ίρ ή ν π ευ σ ό μ ε ν ο ς μ ετεκ ία θ ε τή σ δ ’ΰ π έ ρ α υ τή ς
να υ τιλ ίη ς· π έ π ρ ω τ ο δ ’, όπτ) χ θ ο ν ό ς ίδ ρ υ θ ε ΐε ν ,
μ ή π ο τε τη ν δ ή ο ισ ιν ά ν α σ τή σ εσ θ α ι ίο ϋ σ ιν .
το ύ ν εκ ε ν είσ έτι ν ϋ ν κ είν η ό δ ε κ εύ θ ετ α ι α ίη
535 ά μ φ ί π ό λ ιν Ά γ α ν η ν ' Γ λ λ η ίδ α , π ο λ λ ό ν ένερθ εν
ο ΰ δ ε ο ς, ώ ς κ εν ά φ α ν το ς α ε ί μ ερ ό π εσ σ ι π έ λ ο ιτ ο .
91
ο ΰ μ εν έ τ ι ζ ώ ο ν τ α κ α τ α υ τ ό θ ι τ έ τ μ ο ν ά ν α κ τ α
Ύ λ λ ο ν , δ ν ευ ειδ ή ς Μ ελ ίτη τέκ εν 'Η ρ α κ λ ή ι
δ ή μ ω Φ α ιή κ ω ν ό γ ά ρ ο ικ ία Ν α υ σ ιθ ό ο ιο
5 40 Μ ά κ ρ ιν τ ’ είσ α φ ίκ α νε, Δ ιω ν υ σ ο ιο τιθ ή ν η ν ,
ν ιψ ό μ ε ν ο ς π α ίδ ω ν ό λ ο ό ν φ ό ν ο ν έ ν θ ’δ γε κ ο ύ ρ η ν
Α ιγ α ίο υ έδά μ α σ σ εν έρ α σ σ ά μ εν ο ς π ο τ α μ ο ΐο ,
543 ν η ιά δ α Μ ε λ ίτη ν , ή δ ε σ θ ε ν α ρ ό ν τέ κ εν Ύ λ λ ο ν
ο ΰ δ ’α ρ ’ό γ ’ήβ ή σ ας α υ τή έ ν ί έ'λδετο ν ή σ φ
ν α ίε ιν κ ο ιρ α ν έ ο ν τ ο ς ν π ό φ ρ ύ σ ι Ν α υ σ ιθ ό ο ιο -
βή δ ’ α λ α δ ε Κ ρ ο ν ίη ν , α ύ τ ό χ θ ο ν α λ α ό ν ά γ ε ίρ α ς
Φ α ιή κ ω ν , σ υ ν γ ά ρ ο ι α ν α ξ π ό ρ σ υ ν ε κ έλ ευ θ ο ν
55 0 ή ρ ω ς Ν α υσ ίθοος· τ ό θ ι δ ’ ε ισ α τ ο - κ α ι ν ιν επ εφ ν ο ν
Μ έ ν το ρ ε ς , ά γ ρ α υ λ ο ισ ιν ά λ ε ξ ό μ ε ν ο ι π ε ρ ί β ο υ σ ίν .
A ju n aci, k ad im se činilo d a će im p o v ra ta k b iti bez m u k e, ta d a su k ren u li

n a p rije d i svezali b ro d sk a u ž e ta u z zem lju H ilejaca; d alje su, n a im e , n a p rije d
ležali b ro jn i o to c i i p u t j e m e đ u njim a b io stra ša n z a o n e koji plove. I nisu im
k ao p rije H ilejci sm išljali neprijateljske čine n eg o su im sam i p o m ag ali n a p u tu
i d obili k ao p laću velik tro n o ž a c A polonov. J e r je F e b d a o E so n o v u sin u , koji
je p o lazio d a izvrši zad atak , dva tro n o šc a d a ih p o n e se d a le k o k a d je išao u
svetu P itu d a p ita o istoj ovoj plovidbi; a bilo je su đ e n o d a gdjegod se n a zem lji
sm jeste, n ik a d tu zem lju n eće n e p rija te lj o p u sto šiti u navali. Z a to se o n jo š i
sa d a krije u o noj zem lji kraj hilejskoga g ra d a A g an e, m n o g o isp o d tla, ta k o
d a je uvijek nevidljiv ljudim a. T am o više nisu našli živog v la d a ra H ila, kojeg a
je ljep o lik a M e lita ro d ila H e ra k lu u n a ro d u F e a č a n a . O vaj je b io d o ša o d o
k u ća N ausitojevih i d o M akride, D ionisove dojilje, d a o p e re p o g u b n o ubojstvo
svoje d jece; ta m o je sv lad ao k ć e r rije k e E g e ja , n a ja d u M e litu , p o š to ju je
zaželio, a o n a je ro d ila sn ažn o g a H ila; kad je o n o d ra sta o , nije h tio stan o v ati
n a to m o to k u izložen n a d u to sti N ausitojevoj, koji je tu v lad ao ; p o ša o je n a
K ronovo m o re p o što je skupio starosjedilačku feačku družinu; ju n a k N ausitoj
m u je k a o v la d a r p o m a g a o s p re m a ti p u t; ta m o se n astan io ; i ubili su g a M e n
to ri b ra n e ć i go v ed a n a poljim a.
Sholije
'Γλλήων έθνος περί τήν Ιλλυρίαν, άπό 'Τλλου τοΰ Ήρακλέους καί
τής Μελίτης ώνομασμένον.
92
H ilejaca: n a ro d u okolici Ilirije nazv an p o H ilu , sin u H e ra k lo v u i M e-

litinu.
ίρ ή ν π ε υ σ ό μ ε ν ο ς- π ε ύ σ ιν ,χ ρ η σ μ ό ν α ΐτ η σ ό μ ε ν ο ς π α ρ ά τ ο ϋ 'Α π ό λ λ ω ν ο ς.
da pita za sveto : d a traži saznanje, p ro ro č a n stv o o d A p o lo n a.
όπτ) χ θ ο ν ό ς ίδ ρ υ θ ε ϊε ν ο ι Ύ λ λ ε ΐο ι λ α β ό ν τες π α ρ ά ΐά σ ο ν ο ς
τ ρ ίπ ο δ α μ ισ θ ό ν τη ς μ η νύ σ εω ς τή ς ό δ ο ϋ , έ κ ρ υ ψ α ν υ π ό γη ν, έ π ε ι ό
χ ρ η σ μ ό ς έκέλευσ εν, ένθ α α ν ό τ ρ ίπ ο υ ς η, ά π ό ρ θ η τ ο ν ε ίν α ι τη ν π ό λ ιν .
gdje god se na zemlji smjeste: H ilejci su o d J a s o n a d o b ili tro n o ž a c k a o
p laću z a to što su m u p o k azali p u t i sakrili g a p o d zem lju je r je p ro ro č a n stv o
o d re d ilo d a g d je b u d e tro n o ž a c — taj g ra d b u d e neosvojiv.
δ δ ε - ό τ ρ ίπ ο υ ς δ η λ ο ν ό τ ι
on: n a im e tro n o žac.
Μ ά κ ρ ιν τ ’ είσ α φ ίκ α ν ε - Μ ά κ ρ ις τ ό π α λ α ιό ν έλ έγ ετο ή Σ χ ε ρ ία ,
(ο ν ο μ α σ μ έ ν η ά π ό τ ή ς Δ ιο ν ύ σ ο υ τ ρ ο φ ο ύ , έ ν θ α φ η σ ι τ ο ν 'Η ρ α κ λ έ α
π α ρ α γ ε ν ό μ ε ν ο ν , τ ο ν τ ώ ν π α ίδ ω ν α υ τ ο ύ φ ό ν ο ν κ α θ α ρ θ η σ ό μ ε ν ο ν , Μ ελ ίτη ν
τη ν Α ιγ α ίο υ το ύ π ο τ α μ ο ύ θ υ γ α τ έ ρ α γ εγ α μ η κ έν α ι, έξ ή ς έσχε τ ο ν Ύ λ λ ο ν δ ς
ά κ μ ά σ α ς ο ΰ κ ήθέλησε τ φ Ν α υ σ ιθ ό ω ύ π ο τ α γ ή ν α ι, ά λ λ α τ ο ύ ς Φ α ία κ α ς
σ υ ν ή γα γεν εις τη ν Κ ρ ο ν ία ν θ ά λ α σ σ α ν κ α ι κ α τψ κ ισ ε ν .
S tigao je d o M ak rid e: S h erija se u starin i zvala M a k rid a , n azv an a ta k o
p o D ionisovoj dojilji. K aže d a je ta m o stigao H e ra k lo d a se očisti o d u b o jstv a
svoje d jece i d a se o žen io M elito m , k ćerk o m rijek e E g eja, o d k o je je d o b io
H ila; k ad je ovaj d o ra sta o do p u n e snage, nije se h tio p o tčin iti N au sito ju n eg o
je sa so b o m p o v eo F e a č a n e u K ro n o v o m o re i ta m o ih naselio.
ύ π ’ό φ ρ ύ σ ι- ώ φ ρ υ ο μ έν ω ς.
izložen n ad u to sti: n a d u to .
K o m e n t a r uz tekst
Hilejci: n a ro d n a istočnoj obali sred n jeg a Ja d ra n a . S p o m in je ih S te fa n

B izan tin ac s. v. Ύ λ λ ε ΐς p re m a A p o lo n iju i izgubljen o m g e o g rafsk o m d jelu
A p o lo d o ra A te n ja n in a (2. st. pr. n. e.). P o n jem u su H ilejci (Ύ λ λ ο ΐ) stanovali
isp o d Is tra i L ib u rn a n a p o lu o to k u velikom k ao P e lo p o n e z n a k o jem je bilo
p e tn a e s t velikih gradova. N e navodeći A p o lo d o ra k ao izvor, S tefan sp o m in je
93
jo š i g ra d H ilu ("Τ λ λη ) u vezi s H ilejcim a. Sve te p o d a tk e p o n av lja i E u sta tije

u k o m e n ta ru uz D io n isija P e rie g e ta 384. O n H ilejce zove 'Γ λλήες i 'ϊλ λ ε ΐς .
A p o lo d o ro v o geografsko djelo n a koje se poziva S tefan nije, m eđ u tim , a u te n
tično. U sp. Jacoby, D ie F ra g m e n te d e r griech isch en H isto rik e r I I D , B erlin
1930, 799 (k o m e n ta r uz 244. fra g m e n a t, 3 1 3 - 3 3 0 ) . O A p o lo n iju je posve
zavisan E tym ologicum M ag n u m s. v. 'Γ λλήω ν. Ps. - A p o lo d o r je p a k zavisan
o d geografske tradicije koju n am predstavljaju jo š P s . - Skilak 22, P s .-S k im n o
405 i d. i D ionisije P erieg et 385 i d. P s .- S k ila k zove H ilejce Ύ λλοί i 'Τ λ λιν ο ί,
sm je šta ih ju ž n o o d L ib u rn a n a p o lu o to k u n e što m a n je m o d P e lo p o n e z a .
T a m o ih je n a sta n io H ilo, sin H erak lo v , ali n e govore grčki n iti im aju grčke
o bičaje (είσ ί δε β ά ρ β α ρ ο ι). S njim je u p o tp u n o m skladu i Ps. - Skim no. O n
kaže d a ju ž n o o d L ib u rn a leži velik H ilejski p o lu o to k , je d n a k P e lo p o n e z u i
n a n jem u d a je 15 gradova. T am o stanuju H ilejci (Ύ λ λ ο ι). O ni su p o d rijetlo m
G rci i n a selio ih je H e ra k lo v sin H ilo, ali su se s v re m e n o m p o b a rb a rili p o d
u tjecajem susjeda. K ao izvore n avodi Ps. - S kim no T im eja i E ra to ste n a . J e d
n a k o sm ješta H ilejce (Τ λ λ η ε ς ) i D ionisije P erieg et. P s .- A p o lo d o r o v je opis
H ile ja c a p re u z e t ili izravno o d P s .- S k im n a ili iz izvora kojim se ovaj služio
(T im ej i E ra to ste n ). U sp. Jacoby, n av ed en o djelo 801 (k o m e n ta r uz 244. frag
m e n a t, 3 2 1 -3 2 4 ). Svakako je to je d in stv e n a an tičk a g eo g rafsk a trad icija k o ja
se n astav lja i u m lađ im spisim a: P riscijan u svojoj latin sk o j p a ra fra z i D io n i-
sijeve P e rie g e z e 379 sp o m in je H ile jc e (Hylles) ju ž n o o d L ib u rn a . Isto ta k o
A vijen 535 (gens Hylli). S p o m e n u t je već E u sta tije v k o m e n ta r u z D io n isijev u
P erieg ezu 384. G rč k a p a ra fra z a D ionisija P e rie g e ta 3 8 4 —397 p re p rič a v a n je
gove p o d a tk e i naziva H ilejce Τ λ λ εΐο ι. Isti se oblik im e n a nalazi u lem i sholija
u z D ionisijevu P erie g e z u 386. U tu m ačen ju se k aže d a H ilejci žive n a p o lu
o to k u velikom k a o P elo p o n ez. N ik e fo r B le m id a u svojem P reg led u G e o g ra
fije sm ješta H ilejce ('Τ λ λ εΐο ι) ju ž n o o d L ib u rn sk ih o to k a (usp. M iiller, G e o -
g ra p h i G ra e c i M in o re s II, P ariz 1861, str. 461). I K lau d ije P to le m e j u svojoj
G eo g rafiji 2 ,1 6 , 5 sp o m in je H ilejce ('Τ λ λ εΐο ι) k ao p le m e ko je živi ju ž n o od
J a p o d a . O n je sta ru tradiciju u ključio u opis zem lje p re m a rim skim u p rav n im
je d in ic a m a i taj je n esk lad n a sto ja o izgladiti vlastitim kom b in acijam a. Plinije,
N a tu ra lis h isto ria 3 ,1 4 1 spom inje H ilejski p o lu o to k (paeninsula Hyllis) koji
se p o d ru g im a zove D io m e d o v rt (promunturium Diomedis), ali n e sp o m in je
p le m e j e r g a u rim sko v rijem e nije više bilo. T im ej je p rv o b itn i izvor te zem -
94
ljo p isne trad icije k o ja se knjiški o d rž a la k ro z čitavu an tik u i sve d o u sred n ji

vijek.
H ilejski je p o lu o to k tešk o id entificirati. P om išljalo se n a p o lu o to k što g a
N ovigradsko m o re tvori s ja d ra n sk o m o b alo m k od Z a d ra . V rh to g a p o lu o to k a
b io bi u p ra v lje n p re m a ju ž n o m k ra ju o to k a P ag a. U sp . M iiller, G e o g ra p h i
G raeci m inores, T ab u lae I, P aris 1855, k a rta 3 i Z ip p e l 9. N o, to je slab o v jero
ja tn o je r taj p o lu o to k o b u h v aća n ajstarije p o d ru č je L ib u rn a, a H ilejci su p r e
m a v ijestim a sta rih g eo g rafsk ih p isa c a bili njihovi ju ž n i susjedi. H ilejsk i se
p o lu o to k identificirao i s Pelješcem . U sp. C ons, L a province R o m a in e d e D al-
m a tie 5 3,2 1 5 . A li tim e se H ilejci od m iču p re d a le k o o d ju ž n e g ran ice L ib u rn a
n a K rki. Z b o g to g a će biti ispravno m išljenje d a se p o d H ilejskim p o lu o to k o m
ra z u m ije izb o čin a isto čn e ja d ra n s k e o b a le iz m e đ u Š ib e n ik a i S p lita s rto m
P lo ča (D io m ed o v im rto m ). U sp. G . A lačević, G li Illiri, B u lle tin o d i a rch eo -
lo g ia e sto ria D a lm a ta 27 (1904) 30; A . M ayer, D ie S p ra c h e d e r a lte n Illyrier
I, W ie n 1957,158; Suić 1 3 1 -1 3 2 .
V re la k o ja o p isu ju kasn ije p rilik e n e zn a ju n išta o H ilejcim a. N jih o v o
p o d ru č je n astav aju u d o b a rim skih o svajanja D a lm a ti. U sp . S tra b o n 7 ,5 , 5 i
P linije, N a tu ra lis h isto ria 3 ,1 4 1 .
P s .- S k ila k u b ra ja H ilejce m eđ u lo to fag e (λ ω το φ ά γ ο ι κ α λ ο ύ μ ε ν ο ι β ά
ρ β α ρ ο ι). Z a što ih tak o naziva, nije n am p o zn ato , ali se i tim e u spostavlja veza
izm eđu ja d ra n sk ih n a ro d a i grčke m itologije (H o m e r, O d iseja 9 ,8 2 - 1 0 4 i 23,
311). N e m a inače nikakva tra g a lokalizaciji O disejevih doživljaja n a Ja d ra n u ,
p a će ovaj naziv za skupinu ja d ra n sk ih p le m e n a biti p ro izv o d kakve k o n ta
m inacije do koje je došlo p ri n ajran ijim d o d irim a G rk a s J a d ra n sk im m o re m .
P s .- S k ila k u b ra ja ta k o đ e r H ilejce m eđ u Ilire, ali je to, k ak o se p o svem u čini,
sam o m la đ a o b ra d b a p rv o b itn o g a njegova tek sta, d o k su se u izvornoj re d a k
ciji sp o m in jali k a o p le m e nezavisno o d Ilira. U sp. S uić 143.
Im e se H ilejaca susreće u nazivu je d n e o d dviju luka stare K erk ire 'Γ λ λ α ϊ-
κ ό ς λ ιμ ή ν ( T u k id id 3 ,72 i 81) i 'Υ λλικός λιμ ή ν ( A p o lo n ije R o đ a n in 4 ,1125).
W ilam ow itz 177, bilj. 1 zaključuje o d a tle d a su K o rin tsk i k o lo n isti ta k o zvali
K e rk irsk e staro sjed io ce. H ilejci n a Ja d ra n u bili bi p o to m e izbjegli s K e rk ire
p re d k o rin tsk im kolonistim a. T o se, m eđ u tim , n e m o ž e zaklju čiti iz im e n a
krfske luke. O n o ipak, zajed n o s legendom o H ilu, H erak lo v u sinu, v ođi F eač-
ke kolonije n a srednjem Ja d ra n u (vidi niže), nesum njivo svjedoči o najran ijim
v ezam a K e rk ira n a sa sjevernijim p re d je lim a istočne ja d ra n sk e o b ale.
95
M e đ u filam a (p le m e n im a ) d o rsk ih d ržav a če sto se su sreće je d n a - p o

im enu H ilejci (Υ λλεΐς). N a tem elju identifikacije to g a im en a s im en o m ja d ra n
skih H ilejaca neki su istraživači u prvotnim pripad n icim a tih d o rsk ih fila vidjeli
tra g ilirskih p le m e n a koja su se p rid ru ž ila seo b i g rčkih D o ra n a n a ju g . T a j e
identifikacija, m eđ u tim , p ro b lem atičn a. O n a je m o ž d a izvršena n a k n a d n o n a
K erk iri, gdje je p o sto ja la hilejsk a fila, a bili su d o b ro p o z n a ti i ja d ra n sk i H i
lejci. Im e d o rsk e file p o tp u n o se o bjašnjava im e n o m H e ra k lo v a sin a H ila , je r
su se D o ra n i sm atrali H erak lo v im p o to m cim a.
J. G . v. H a h n , A lb an isch e S tu d ien , B eč 1853, 231, s m a tra d a su H ilejci
je z g ra Ilira i d a su im e n a Υ λ λ εΐς i Ί λ λ υ ρ ιο ί etim ološki p o v ezan a je r najstariji
p o tv rđ e n i oblici ilirskog im en a glase 'Ιλ λ υ ρ ιο ί, Hilurii i hiluricus. T a je e tim o
lo šk a k o m b in a c ija prev iše sm io n a je r p relazi p re k o to g a d a je p rvi v o k a l u
je d n o m im e n u u, a u d ru g o m i. O bjasniti se to m o že sam o p ro izv o ljn im p r e t
p o stav k am a. Z a to se takva etim o lo šk a veza n e m o ž e p rih v atiti. O H ilejcim a
usp. Z ip p e l 9 i d; G effck en 93 i 129; R o b e rt 804 i 863; W ilam ow itz 176 i d;
D e la g e 217.
kao prije: u st. 398 i 405 k azao je A polonije d a su do m aći stanovnici stajali
n a stra n i A psirtovoj i K olšana. N o, čini se d a su se H ilejci i in ače p re m a p u tn i
cim a odnosili neprijateljski. Priscijan u latinskoj parafrazi D ionisijeve P eriege-
ze (st. 379) zove H ilejce divljim a (Hyllesque feroces). T o je d ru g a p o tv rd a iste
tra d ic ije k o ja se su sreće k o d A p o lo n ija. P rv o b itn i je izvor v je ro ja tn o T im ej
(usp. p re th o d n u je d in ic u ). Bit će d a j e to o d ra z loših iskustava što su ih grčki
trgovci im ali s ra to b o rn im n a ro d im a isto čn e ja d ra n sk e o b ale.
pomagali na p u tu : p o k a z a li su im p u t k ro z o to č je sre d n je g a J a d ra n a .
M otiv o H ilejcim a kao pilotim a A rg o n au ta vjerojatno se javljao i kod K alim aha.
U sp. S tefan a B izantinca s. v. Ύ λ λ ε ΐς. S vakako je K alim ah sp o m in ja o H ilejce.
I tu je T im ej zajed n ičk i izvor. U sp. R o b e rt 863.
Apolon: svijetli b o g koji o d b ija zlo, liječi i p ro riče.
Feb: d ru g o im e A p o lo n o v o .
u svetu Pitu: u D e lfe , p ro ro č ište A polo n o v o .

o istoj ovoj plovidbi: o plovidbi A rg o n a u ta u K o lh id u p o z la tn o ru n o i o
njihovu p o v ratk u .
96
zato se on još i sada krije u onoj zemlji : vijest o A p o lo n o v u tro n o šc u u

hilejskoj zem lji i ovakvo o b jašn jen je njegova p o d rije tla p o tje č e ta k o đ e r o d
T im eja. U sp. W ilam ow itz 177; D elag e 217.
kraj hilejskoggrada Agane: p rijevod je tu d a n p re m a tek stu F ra n k e lo v a
izdanja. N o sam F ra n k e l sum nja nije li άγα νή ovdje o b ičan pridjev. U g rčk o m
je jezik u tak av p rid jev d o b ro p o z n a t i znači “blag, m io, ljubak, u g o d a n ”. A k o
se naš te k st ta k o tu m ači, m o ra se p rev esti “kraj lju p k o g a h ilejsk o g g ra d a ”.
H ilejski g rad (π ό λ ις 'Γ λλη ίς) ta d a v je ro ja tn o stoji k ao pjesnički o p is im e n a
grada H ile (Ύ λλη). Spom inje ga Stefan Bizantinac s. ν.Ύ λλεΐς. U sp. D elage 217.
Hilo : im e dvaju H erak lo v ih sinova. J e d n o g a m u je ro d ila njeg o v a ž e n a

D e ja n ira . Im e m u je H e ra k lo d a o p o rijeci H ilu ( Ύ λ λ ο ς ) u M aloj A ziji. N a z
v ao g a je p o toj rijeci za u sp o m e n u n a svoju službu kraljici O m fali (P a u sa n ija
1 ,3 5 ,7 ). O d a tle je o n d a n a sta la v a rija n ta d a je H ilo b io sin H e ra k lo v s k ralji
co m O m falo m (L ak tan cije u z S tacijevu T e b a id u 8 ,5 0 7 ). P o n jem je n azv an a
hilej^ka fila dorsk ih država i o n je p red v o d io H e ra k lid e , H e ra k lo v e p o to m k e ,
p ri n jih o v u p o v ra tk u n a P e lo p o n e z . T aj je p o v ra ta k H e ra k lid a le g e n d a rn a
u sp o m e n a n a seobu grčkih D o ra n a n a jug, u toku koje su o n i osvojili m ikenski
P elo p o n ez.
D ru g o g je H ila H e ra k lu ro d ila n im fa M elita, kći b o g a rije k e E g e ja n a
K rfu . N a jp o tp u n iji izvor z a tu le g e n d a rn u p re d a ju je u p ra v o n a š te k st. O d
A p o lo n ija su zavisni svi d rugi izvorni podaci: Sholije u z A p o lo n ija R o đ a n in a
4,1125 i 1149; Sholije uz Sofoklove T rahinjanke; S tefan B izantinac s. v. Υ λλεις;
E ty m o lo g icu m M ag n u m s. v. Τ λ λ ή ω ν ; E u sta tije v k o m e n ta r u z D io n isijev u
P erie g e z u 384.
T aj je isto im en i b ra t p o z n a tije g a H e ra k lo v a sin a n a sta o v je ro ja tn o ta k o
što se im e ja d ra n s k ih H ile ja c a p ri prv im p u to v a n jim a k e rk irsk ih G rk a n a
sjever p ovezalo s p o z n a tim im en o m H e ra k lo v a sina. O n je, m eđ u tim , b io već
čv rsto u tv rđ e n a m ito lo šk a o soba, p a se k o n stru ira o isto im en i p o lu b ra t, sin
n im fe M elite, k o ja je o d sta rin e bila v ezan a za K e rk iru i tim e u z J a d ra n (usp.
dolje). T aj se H ilo o n d a povezao s ja d ra n sk im H ilejcim a k ao njihov e p o n im n i
v o đ a i osnivač n jihova grad a, k ako to p rič a A p o lo n ije. T a se p riča, čini se, jav
lja te k u h e len ističk o d o b a. U sp. R o b e rt 651; D e la g e 217. H ilo v o d la z a k sa
sk u p inom F e a č a n a n a ob alu sred n jeg a Ja d ra n a m o žd a je u sp o m e n a n a n ajsta
riju kolonizaciju J a d ra n a s K erkire. T a j e kolonizacija ostavila m a lo opipljivih
trag o v a je r su se kolonisti asim ilirali m e đ u staro sjed io cim a.
97
Melita : kći b o g a rijek e E g eja, n im fa n ajad a. E gej je b io rije k a n a o to k u

F e a č a n a , a ovaj se kasn ije id en tificirao s K erk iro m (K rfo m ). Izv o rn i su p o
daci n a v e d e n i u p re th o d n o j jed in ici ovoga k o m e n ta ra . N a K erk iri se M e lita
do ista poštivala. T o dokazuje im e tam ošnje M elitejske gore (Μ ελ ιτή ιο ν ό ρ ο ς).
U sp. A p o lo n ije R o đ a n in 4,1150. P o njoj je nazvan i je d a n aten sk i d e m (opći
n a ) u k o je m se p o štiv a o H e ra k lo . I ta m o se sm a tra la H e ra k lo v o m lju b av
nicom . U sp . sholije uz A risto fan o v e Ž a b e 501. K o rin tsk i su k o lo n isti n a K e r
kiri našli u lokalnom kultu podlogu d a iskonstruiraju dru g o g a H ila, H erak lo v a
sina, osnivača hilejske zajed n ice n a sred n jem Ja d ra n u . U sp. R o b e rt 651.
Heraklo : najom iljeniji grčki hero j, silno sn ažan i d o b re ćudi.
Feačani: n a ro d č u d esn ih p o m o raca. P o svojoj p riro d i o n i n e p rip a d a ju

geografiji n e g o svijetu b ajk e. Ž ive n a o to k u S h eriji koji se v eć r a n o id e n ti
ficirao s K e rk iro m (K rfom ). Ja so n u i M ed eji su, p re m a priči, pru žili b o g a to
g o stoprim stvo. Isto se p ričalo i o O diseju.
Nausitoj: kralj F e a č a n a , sin P o sejd o n o v i P erib o jin , o ta c p o z n a to g feač-

kog k ra lja A lk in o ja k o d k o jeg a su boravili Ja so n i O disej.
Makrida : kći A riste je v a s o to k a E u b e je , koji se n e k a d a i sa m zv ao M ak -

rid a. S a svojim je o c e m o n a o th ra n ila m alo g a D io n isa. S E u b e je ju je p ro tje
ra la H e r a je r je b ila lju ta n a D io n isa, Z e u so v a sin a sa S em elo m , i ta d a je o n a
d o šla s D io n iso m n a feački o to k K erk iru . T a m o je stan o v ala u špilji u kojoj
su se kasn ije v jenčali Ja so n i M ed eja. P riča o njoj je z a je d n o s to m e p izo d o m
le g e n d e o A rg o n a u tim a p re n e s e n a s E u b e je n a K e rk iru . T o je le g e n d a rn i
o d je k n a jstarije kolonizacije K erk ire koju su izvršili E u b ejan i (P lu ta rh , Q u a e
stio n e s G ra e c a e 11). U sp . W ilam ow itz, H o m e risc h e U n te rsu c h u n g e n , B e r
lin 1 8 8 4,172; B e a u m o n t 164 i d. P o njoj se o to k K e rk ira p ro zv ao M ak rid a.
N a to m je o to k u p o sto ja o to p o n im E u b e ja (S tra b o n 1 0 ,1 ,1 5 ). N o n o D io n i-
sijak a 2 1 ,1 9 1 zove n im fu M a k rid u Κ ρ ο ν ίη νύμφ η “K ro n o v a n im fa ili z a ru č
n ic a ” . N a jstariju kolonizaciju sjeveroistočne ja d ra n sk e o b a le n a k oju se u sp o
m e n a saču v ala u le g e n d i o H ilovoj seobi s F e a č a n im a vršili su ti E u b e jc i s
K erk ire.
Dionis: grčki b og v eg e ta c ije i ira c io n a ln ih živ o tn ih sn ag a, sin Z e u s a i

S em ele.
98
ubojstvo djece : P riča se d a je H e ra k lo , zaslijepljen lu d ilo m , u b io svoju

djecu.
rijeka Egej: to je rije k a n a o to k u F e a č a n a Sheriji, M ak rid i ili K erk iri, s
k o jo m se ra n o identificirao. S pom inje se još u st. 1147 i u sh o lijam a uz taj stih
i k o d S te fa n a B izan tin ca s. v. Ύ λ λ ε ΐς . O ta c n a ja d e M elite (vidi n a p rije d ).
kad je on odrastao: ovim se riječim a izravno nastavlja A p o lo n ijev o p rič a

nje. B ru n c k je u svojem izd an ju o d 1780. izm eđu ovoga stih a i p re th o d n o g a
pon o vio stih 539. S n ezn atn o m varijacijom i za njim u m e tn u o suvišni stih 539A
koji se u A S G n alazi iza 539, a u L iza 540. T a k o k o d B ru n c k a te k st glasi:
543 ...............ή δέ σ θ εν α ρ ό ν τέκ εν 'Τ λ λ ο ν

5 4 4 = 5 3 9 bls δ ή μ ω Φ α ιή κ ω ν ό μεν ο ικ ία Ν α υ σ ιθ ό ο ιο
545=539Α τ υ τ θ ό ς έώ ν π ο τ ’ έ ν α ιε ν ά τ ά ρ λ ίπ ε ν ή σ ο ν επ ειτα .
546 ο ύ δ ’α ρ ’ό γ ’ή β ή σ α ς...............
“ ... a o n a je ro d ila sn ažn o g a H ila u n a ro d u F e a č a n a ; o n je sta n o v a o u

kući N ausitojevoj d o k je b io m alen; a kasnije je o stavio o to k . K ad je o n o d r a
stao , n ije ...”
T i su stihovi suvišni i sm etaju , p a su ih kasniji izdavači uk lo n ili, to lakše

što u ru k o p isn o j tradiciji nisu čvrsto d o k u m en tiran i.
Kronovo more : vidi k o m e n ta r uz st. 327.
tamo\ tj. n a K ronovu m o ru , n a Ja d ra n u .
Mentori: n a ro d n a sjevernom Ja d ra n u . S tefan je B izan tin ac s. v. Μ έντο -

ρες sačuvao H ek atejev u vijest d a su M en to ri susjedi L iburna. P re m a Ps. - A ri
sto telo v u spisu D e m irab ilib u s au scu ltatio n ib u s 104, M e n to ri žive n a g ranici
Istre o d koje ih dijeli b rd o D elfij. P o A p o lo n iju R o đ a n in u , n a n a še m m jestu
oni bi bili susjedi H ilejaca. Ps. - Skim no 394 sm ješta ih izm eđu H istra i L iburna.
U kasnije d o b a njih tam o više nije bilo. V jero jatn o su ih preslojili Jap o d i. U sp.
S tra b o n 7 ,5 ,2 i 4. N jihovo je p o d ru č je u grubim c rta m a ja sn o lo k aliziran o , a
p o tp u n a se p recizn o st i n e m o že očekivati u izvorim a koji p o tječu iz v re m e n a
k a d a jo š G rci nisu d o b ro poznavali sjeverni Ja d ra n . V e ć in a izvora ih sm ješta
iz m e đ u H is tra i L ib u rn a . T a j e lo k alizacija k o d P s .- A r is to te la k o n k re tn o
v e z a n a z a b rd o D elfij. O n a se stoga m ože sm a tra ti ispravnom . T o m e p rotiv-
rječi sam o n aše m jesto. L okalizacija u njem u, m eđutim , nije izričita. A p o lo n ije
99
n ije m o ra o zn ati više n eg o d a su M e n to ri živjeli n eg d je sjev ern o o d H ilejaca.

N jem u nisu b ile p o z n a te stv arn e u d aljen o sti i to p o g rafsk i d e ta lji n a J a d ra n u ,
osobito sjevernom . P s .-S k ila k 21 Spom inje jadransk o otočje M en to rid e (Μ εν-
τ ο ρ ίδ ε ς ν ή σ ο ι). T o je v je ro ja tn o b io P ag sa susjed n im o to cim a. U sp . G . A la-
čević, B uli. D alm . 2 6 ,2 0 0 i 2 7,30; Suić, n a karti; Z ip p el 8 i d; W ilam ow itz 177;
D e la g e 217.
braneći: ta k o C astiglioni u pism u p o sla n o m F ra n k e lu g o d in e 1927. O n

je ά λ εξ ό μ ε ν ο ν , kak o se n alazi u ru k o p isim a, ispravio u ά λ εξ ό μ ε ν ο ι p re m a st.
1488 i p re m a O diseji 11,401 - 3 . A k o se zadrži tek st sačuvanih ru k o p isa, tre b a
p re v e sti “ i ubili su ga M e n to ri k a d je b ra n io g oved a n a p o ljim a” . P re m a is
p ravci j e H ilo n a p a d a o go v ed a M e n to ra , a p re m a ru k o p isim a je b ra n io svoja.
K o m e n t a r uz sholije
u okolici Ilirije: u prvobitnoj redakciji Ps. -S k ila k o v a te k sta H ilejci se nisu
p rikazivali k a o Iliri. T e k u m lađoj njegovoj o b ra d b i u k lju čen i su m e đ u njih.
U sp. S uič 143. P s .- S k im n o 405 i d. i D io n isije P e rie g e t 384 i d. n e u b ra ja ju
ih u Ilire je r slijede stariju geografsku tradiciju. G rčk i su pisci iz v re m e n a p ri
je R im sk o g a C arstv a Ilirijo m nazivali uvijek istu i ja s n o o d re đ e n u držav n u
tv o rev in u k o ja je d o p ira la sve d o sje v ero zap ad n ih g ran ica M ak e d o n ije . U sp .
F. P ap azo g lu , L es o rigines e t la d estin ee de l’e ta t illyrien: Illyrii p ro p rie dicti,
H isto ria 14 (1965) 1 4 3 -1 7 9 . E nhelejce A polonije u b raja m eđ u Ilire je r za njih
kaže d a žive n a Ilirskoj rijeci. K asnije je G rcim a “Iliri” p o sta o naziv z a sjevero
z a p a d n e b a rb a re u o p će. U sp. A p ijan , P ovijest ilirska 1.
da pita za sveto: sholijast shvaća ίρ ή ν u tek stu k ao su p stantivirani pridjev

u zn ačen ju “sv eta objava, p ro ro č a n stv o ” . T o je, m eđ u tim , krivo je r se m n o g o
p riro d n ije ίρ ή ν m o ž e sh v a titi k a o a trib u t uz Π υ θ ώ , p a sm o sto g a p re v e li
“svetu P itu ”.
Sherija: o to k n a k o jem žive F eačan i, čudesn i po m o rci. R a n o se id e n ti

ficirao s K e rk iro m (K rfom ).
m) Zazivanje Muza (4, 552-561)
A p o lo n ije zaziva M u z e d a m u objave k a k o je m o g u će d a se p o k a z u ju

p o u zd an i tragovi p ro lask a A rg o n a u ta n a zap ad n o m S red o zem lju k a d su se n a
J a d ra n u već toliko bili približili G rčkoj. I o d m a h dolazi odgovor: Z e u s se silno
100
ra z g n je vio zb o g A p sirto va.nhoi.stva i o d re d io d a se A rg o n a u ti n a K irk in u

o to k u m o ra ju o čistiti nri nje.grtvp k rv i. T aj se O tok p r v o b itn o z a m iš lja n n a
d a le k o m isto k u , blizu K o lh id e, ali se već ra n o lo k alizirao n a z a p a d u , n e g d je
p ri z a p a d n o j o b a li sre d n je Italije, n e k a k o p re d E tr u rijo m . D a hi d nSli tam n,
A rg o n a u ti se iz J a d ra n a n e sm iju v ra titi rav n o u G r e k u , n e g a m o r a ju ići n a
zap ad .
rt) Putovanje po Jadranu (4, 561-580)

561 το μ εν ο ΰ τ ι ς ά ρ ισ τή ω ν ένόησ εν
ά λ λ ’ έθεο ν γ α ίη ς Ύ λ λ η ίδ ο ς έ ξ α ν ιό ν τ ε ς
τη λ ό θ ι, τ ά ς δ ’ά π έ λ ε ιπ ο ν δ σ α ι Κ ό λ χ ο ισ ι π ά ρ ο ιθ ε ν
έξείη ς π λ ή θ ο ν τ ο Λ ιβ υ ρ ν ίδ ε ς ε ίν ά λ ι ν ή σ ο ι,
565 Ί σ σ α τε Δ υ σ κ έλ α δ ό ς τε κ α ι ίμ ερ τή Π ιτ ύ ε ια -
α ύ τ ά ρ έ π ε ιτ ’έ π ί τή σ ι π α ρ α ί Κ έ ρ κ υ ρ α ν ικ ο ν το ,
έν θ α Π ο σ ε ιδ ά ω ν ’Α σ ω π ίδ α ν ά σ σ α το κ ο ύ ρ η ν ,
ή ύ κ ο μ ο ν Κ έρ κ υ ρ α ν , έκ α ς Φ λ ε ιο υ ν τ ίδ ο ς α ιη ς,
ά ρ π ά ξ α ς ΰ π ’ έ ρ ω τι- μ ελ α ιν ο μ έν η ν δ έ μ ιν οίνδρες
5 70 ν α υ τ ίλ ο ι έκ π ό ν τ ο ιο κ ελ α ιν ή π ά ν τ ο θ ε ν ϋλτ|
δ ερ κ ό μ εν ο ι, Κ έ ρ κ υ ρ α ν έ π ικ λ ε ίο υ σ ι Μ έ λ α ιν α ν
τή δ ’έ π ί κ α ί Μ ελίτη ν, λ ια ρ φ π ερ ιγ η θ έε ς ο υ ρ ώ ,
α ΐπ ε ιν ή ν τε Κ ερ ω σ σ ό ν, ΰ π ερ θ ε δέ π ο λ λ ο ν έο ϋ σ α ν
Ν υμ φ αίη ν π α ρ ά μ ε ιβ ο ν , ϊν α κ ρ ε ίο υ σ α Κ α λ υ ψ ώ
575 ’Α τ λ α ν τ ίς να ίεσ κ ε. τ α δ ’ ή ερ ο ειδ έα λεύ σ σ ειν
ο ΰ ρ εα δ ο ιά ζ ο ν τ ο Κ ε ρ α ύ ν ια - κ α ί τ ό τ ε β ο υ λ ά ς
α μ φ ’ α ύ τ ο ις Ζ η ν ό ς τε μ έγ α ν χ ό λ ο ν έφ ρ ά σ α θ ’ " Η ρ η ,
μ η δομ ένη δ ’ α ν υ σ ιν τ ο ΐο π λ ό ο υ , ώ ρ σ εν ά έ λ λ α ς
α ν τ ίκ ρ υ - τ ο ί δ ’ α ΰ τ ις ά ν α ρ π ά γ δ η ν φ ο ρ έο ν το
5 80 νή σ ο υ έ π ι κ ρ α ν α ή ς ’Η λ ε κ τρ ίδ ο ς.
Τ ο , m e đ u tim , nije s azn ao n itk o o d p rvaka; n e g o su b rz o plovili o d lazeći

d a le k o o d H ilejske zem lje i ostavljali su iza se b e u m o ru L ib u m sk e o to k e , koji
su p rije bili p u n i K o lšan a svi p o re d u : Isa i D isk e la d i d ra ž e sn a P itieja; a z a
tim su iza njih stigli d o kraj K erk ire, g dje je P o se jd o n n a sta n io djev o jk u , k ć e r
A so povu K erkiru, lijepe kose, d alek o o d F lijuntske zem lje, p o što ju je b io o te o
zb o g lju b av n e želje; a ljudi m o rn a ri je iz m o ra g le d a ju k a k o se c rn i sa svih
stra n a o d ta m n e šum e i zovu je C rn a K erkira. A iza n je su prolazili kraj M elite,
v eseli zb o g b lag o g a v je tra , k raj visokoga K e ro sa i k raj N im feje k o ja je bila
101
m n o g o iz n a d o sta lih . T a m o je s ta n o v a la m o ć n a K alip sa, kći A tla n to v a . A

zam išljali su v eć d a v id e u m agli K e ra u n ijsk o g o rje; i ta d a se H e r a sje tila
Z e u so v e o d lu k e o n jim a i velike njegove srd žb e i sm išljala k ak o d a se izvrši
ta plovidba, p a je p o d ig la o lu jn e v jetro v e sa su p ro tn e stra n e . T i su ih zgrabili
i n osili n a stjen o v it o to k E le k trid u .
Sholije
έ ξείη ς π λ ή θ ο ν τ σ Λ ίβ υ ρ ν ο ι έθ ν ο ς ο ίκ ο ΰ ν τ ε ς τ α ύ τ α ς τ ά ς ν ή σ ο υ ς,
Τ σ σ α ν τε κ α ί Δ υ σ κ έλ α δ ο ν κ α ί Π ιτ ΰ ε ια ν μ εθ ’ α ς ε ις Κ έ ρ κ υ ρ α ν ή λ θ ο ν. τη ν
δε Π ιτ υ ο ΰ σ σ α ν κ α λ ο υ μ έν η ν Π ιτ ΰ ε ια ν ε ίπ ε ν 'Ο μ ήρω επ ό μ ε ν ο ς.
bili su p u n i p o red u : L ib u m i, n a ro d koji n astav a te o to k e : Isu, D isk elad
i P itie ju . P o slije n jih su do šli d o K erk ire. O to k koji zovu P itiju sa n a z v a o je
P itie ja n asljed u ju ći H o m e ra .
δ ο ιά ζ ο ν τ σ έσ το χ ά ζ ο ν το
činilo im se: n a sto jali su
χ ο λ ό ν έφ ρ ά σ α θ ’ 'Ή ρ η - ή 'Ή ρ α , φησί, τη ν Δ ιό ς ο ρ γ ή ν έπ ισ τα μ έ ν η ε π ί

τ ω ν Α ρ γ ο ν α υ τ ώ ν , σ φ ο δ ρ ο ύ ς ά ν ε μ ο υ ς έπ ο ίη σ ε κ α τ ’έ κ ε ίν ο υ ς τ ο υ ς τ ό π ο υ ς ,
ό π ω ς ά π ο σ τ α ΐε ν μεν α υ τ ώ ν , φ έρ ο ιντο δ έ ε ις τη ν Ή λ ε κ τ ρ ίδ α νή σ ο ν.
Hera se sjetila srdžbe: H e ra je, kaže, zn ala za Z eu so v u srd žb u n a A rg o -
n a u te i izazvala je ž esto k e vjetrove u o n im p re d je lim a d a se o d njih u d a lje i
d a b u d u n o šen i p re m a o to k u E lektridi.
τ α ΐς α υ τ ις - γ ρ ά φ ετα ι τ ο ί δ ’ α ϋ τ ις -
n jim a o p e t: piše se “ a oni o p e t”.
Komentar uz t e k s t
Hilejska zemlja: vidi k o m e n ta r uz st. 527
Liburnski otoci : p o d tim im e n o m A p o lo n ije n e p o d ra z u m ije v a sam o
o to k e p re d o b alo m L ib u rn ije n ego i o to k e sred n jeg a J a d ra n a , v je ro ja tn o sve
o to k e ju ž n o o d A p sirtid a. T o je u p u n o m skladu sa starijo m g rčk o m g e o g ra f
skom sistem atik o m . T e o p o m p je i L astovo u b ra ja o m e đ u L ib u rn ijsk e o to k e
- k ak o p o tv rđ u je fra g m e n a t sačuvan k od S te fa n a B izan tin ca s. v. Λ α δ έσ τα .
S tak v o m p o d jelo m ja d ra n sk ih o to k a slaže se književna trad icija g eo g raf
skih p riru čn ik a: P s .- S k im n o 572 i d. spom inje k ao sk u p in e ja d ra n sk ih o to k a
102
A p sirtid e , E le k trid e i L ib u m id e . D ionisije P e rie g e t 487 i d. sp o m in je A p sir-

tid e i L ib u rn id e . D a ljn je p o tv rd e d a ju E u sta tije v k o m e n ta r u z D io n isijev u
P erieg ezu 384 i N ikefor p. 461. T e k m lađi geografi ograničuju skupinu L ib u rn -
sk ih o to k a n a o n e koji se n a la z e p re d lib u rn sk o m o b a lo m . S tra b o n 2,5,20
n a b ra ja p re d ilirskom o b alo m ove sku p in e o to k a: A p sirtid e, K u rik tik a (K rk ),
L ib u rn id e i k to m e Isa, T ra g u rij, C rn a K o rk ira i F a ro s. Isto se n a b ra ja n je
četiriju skupina o to k a, o d kojih je p osljednja bezim ena, ponavlja k o d S tra b o n a
7 , 5 , 5 . 1 Plinije, N aturalis h istoria 3 ,1 5 2 L ib u m sk im o to cim a naziva sam o o n e
koji se n a la z e p re d lib u rn sk o m o b alo m . U sp. D e la g e 218.
koji su prije bili puni Kolšana: k ad su ovi zauzeli o b alu i o to k e p re d n jo m

sve d o rijek e N e sta (C etin e). U sp. st. 333 i d.
Isa: d an ašn ji o to k V is. T o je bilo je d n o o d najvažnijih sre d išta a n tičk o g a

J a d ra n a i n ajzn atn ija g rčk a k o lo n ija n a to m p o d ru č ju sjev ern o o d A p o lo n ije.
Im e Issa susreće se jo š k ao starije im e o to k a L ezba i k ao im e grad ića n a o to k u
u je z e ru blizu sabinske R e a te u Italiji. P om išlja se d a j e to p re d in d o e v ro p sk a
m e d ite ra n sk a riječ koja o zn aču je u tvrdu, m o žd a č a k u tv rd u n a vodi. Isti bi se
e le m e n a t su sretao jo š u d ru g o m dijelu vrlo raširen o g a p red g rčk o g a to p o n im a
Larissa. T a je e tim o lo šk a k o m b in a c ija sasvim n e p o u z d a n a j e r za z n a č e n je
to p o n im a Isa n e m a m o nikakve stvarne p o tv rd e, a g eo g rafsk a ra šire n o st to g a
to p o n im a m ože b iti po sljedica širen ja grčkih g eo g rafsk ih z n an ja, j e r su G rci
i d ru g d je tu đ e to p o n im e ra d o a d a p tira li sebi već p o z n a tim to p o n o m a stič k im
elem en tim a. T ak o n a Ja d ra n u im a čitav niz grčkih to p o n im a, k ao što su Argy-
runtum, Celadussae, Crateae i dr. O sim toga, m ože p o d u d a rn o st tih to p o n im a
biti p o sljedica čistoga slučaja.
K ad su G rci počeli upoznavati srednji Ja d ra n , zatekli su tam o već Isu k ao

važno središte. T o n am dokazuje zanim ljiva leg en d a o Isejcu Jo n iju , p o kojem
se, k ak o se pričalo , p ro zv alo Jo n sk o , tj. Ja d ra n sk o m o re . S tra b o n je 7, 5, 9
zabilježio T eo p o m p o v u vijest d a se Jo n sk o m o re, a to m u je sin o n im za J a
d ran sk o , p ro zv alo p o n ek o m čovjeku ro d o m iz Ise koji je v lad ao tim k ra je
vim a. Isto se T eo p o m p o v o m jesto citira i u sholijam a uz A p o lo n ija R o đ a n in a
4 ,3 0 8 (vidi g o re), i tu sazn ajem o d a j e T e o p o m p to g a Jo n ija izričito o zn ačio
k a o Ilira (τό γ έ ν ο ς Ί λ λ υ ρ ιο ϋ ). T o p o tv rđ u je i T e o p o m p o v citat u sh o lijam a
u z P in d aro v e O lim pijske h im n e 3 ,1 2 0 . Isto m jesto T e o p o m p o v o citira ju jo š
i sh o lije uz L ik o fro n o v u A le k sa n d ru 631 i tu se n av o d e o b a p o d a tk a : d a je
103
Jo n ije b io Ilir i d a j e b io kralj u ja d ra n sk im krajevim a, a d o d a je jo š i to d a j e

Jo n ije b io sin A d rijev koji je o sn o v ao g ra d A d riju n a z a p a d n o j o b a li J a d ra n
skoj, p o k o jem je, k ak o m n o g i m isle, i sam o m o re d o b ilo svoje im e. T a k o je
e p o n im Jo n sk o g a m o ra p o sta o sin ep o n im a Ja d ra n sk o g a m o ra i veza tih im e
n a iz ra ž e n a je ro d o slo v n o , k a k o je tip ič n o za grčku le g e n d a rn u povijest. Iz
isto g a je izvora, p o sre d n o ili n e p o sre d n o , crp io i E u sta tije u svojem k o m e n
ta ru u z D ionisijevu P e rie g e z u 92 k a d sp o m in je m išljenje d a se J o n sk o m o re
zove p o J o n iju Iliru . Isto ta k o S te fa n B iz a n tin a c s. v. Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς . S
V isom p ovezuje Jo n ija i Servije u k o m e n ta ru u z V ergilijevu E n e id u 3 ,2 1 1 je r
kaže d a se Jo n sk o m o re p ro zv alo p o Jo n iju , koji je v la d a o n a o to k u ko ji leži
p re d Ilirikom . A p ijan u svojoj Povijesti rim skih građ an sk ih ra to v a 2 ,3 9 donosi
p riču p o kojoj je Jo n ije bio sin D ira h a , ep o n im a g ra d a D rača. H e ra k lo je to g a
Jo n ija n e h o tic e u b io i b acio m u tijelo u m o re ko je se o n d a p ro zv alo p o njem u.
T o je d ru g a ro d o slo v n a k o m b in acija k o ja e p o n im a Jo n sk o g a m o ra p o v ezu je
s e p o n im o m g ra d a D ra č a . T ra g p re d a je o Iliru Jo n iju n a đ e n je i n a o to k u s
k o je g a je p o tje c a o i k o jim je vladao. N a n a tp isu o tk riv en o m 1892. n a viškoj
G ra d in i sp o m in je se Jo n ijev o to k ( Ί ο ν ίο υ ν ή σ ο ς) što je ja m a č n o p jesn ičk a
o z n a k a za o to k Vis. U sp. B ru n šm id 2 6 .1 novci što ih je k o v ala g rčk a k o lo n ija
Isa im ali su Jonijev lik (golobrad m ladić ili b ra d a t m u šk arac) s n atp iso m Ίο -
νίο (υ ) “Jo n ijev ” . Sve to n ed v o jb en o p o k azu je d a je p rije d o lask a grčkih k o lo
n ista Isa bila sre d ište ilirske državne tvorevine n a J a d ra n u i d a su viški G rci
Ilira Jo n ija prihvatili k ao isejskog h e ro ja i d a je g rčk a k o lo n ija Isa svoj javni
život n adovezivala n a trad icije d o m aće isejske države. T o svjedoči o su rad n ji
i sim biozi grčkih trgovaca i k o lo n ista s ja d ra n sk im staro sjed io cim a. U vezi s
tim e što T eo p o m p u 4. st. pr. n. e. V išan in a Jo n ija naziva Iliro m tre b a se sjetiti
u sk ih v eza što ih je , p re m a P olibiju 2 ,1 0 i d., ilirsko kraljevstvo A rg o n o v o i
T e u tin o im alo s o to c im a s re d n je g a J a d ra n a , o so b ito s H v aro m .
P s .- S k ila k 23 spom inje Isu k ao grčki grad , a P s .- S k im n o 413 i d. kaže
d a j e n a to m o to k u bila sirak u sk a kolonija. V re la su m u tu v je ro ja tn o T im ej i
E ra to ste n . D a su grčki kolonisti došli n a V is iz S irakuze, p o tv rđ u je čin jen ica
d a su grčki n a tp isi n a đ e n i n a V isu p isa n i d o rsk im d ija le k to m . S tim e n ek i
po v ezu ju v ijest D io d o ra Sicilca 1 5 ,1 3 ,1 4 o koloniji što ju je sirak u šk i tira n in
D io n isije stariji o ko 380. p r. n. e. o snovao u L jesu (Λ ίσ σ ο ς). P o n jih o v u je
m išljenju to im e ušlo p o g re šk o m u D io d o ro v te k st m je sto p rv o b itn o g a Issa.
P ita n je je jo š o tv o ren o . T ek st izvora govori isključivo o L jesu (usp. B e a u m o n t
104
202), a p o sebi sam ovoljna te k sto v n a k o re k tu ra m o že se o p rav d av ati je d in o

stv a rn im i a rh e o lo šk im raz lo z im a (G . N ovak, S e rta H o ffile ria n a 111 i d .).
S am o se p o takvoj k o re k tu ri m o ž e doći d o p rib ližn o g a d a tu m a i p o b liž e g a
opisa d o gađaja o ko osnivanja sirakuške kolonije n a lsi. O d starih pisaca sp o m i
n ju Isu i Isejce jo š P olibije 2 ,8 ,5 ; 2 ,1 1 ,1 1 ; 2 ,1 1 ,1 2 ; 2 2 ,9 ,2 ; 3 2 ,9 ,2 ; S tra b o n
2 ,5 ,2 0 ; 7 ,5 ,5 ; A p ijan , Ilirska povijest 7; A g a ta rh id k o d A te n e ja 1,5 2 ; C ezar,
G ra đ a n sk i ra t 3, 9; A leksandrijski r a t 47; Livije 3 1 ,4 5 ,1 0 ; 37,16,8; 42, 26, 2;
42, 48, 8; 45, 2 6 ,1 3 ; Plinije, H isto ria n a tu ra lis 3 ,1 4 2 ; P o m p o n ije M e la 2, 7,
14; K laudije P tolem ej, G eo g rafija 2 ,1 6 ,9 ; A g a te m e r 1 ,2 3; Itin e ra riu m A n to
nin i 519; G e o g ra f R a v e n ja n in 5, 24.
U prvoj polovici 4. st. pr. n. e. Isa je osnovala k o lo n iju n a C rn o j K erk iri
(K orčuli). T o n a m potv rđuje natpis n a đ e n kod L u m b ard e u k o jem je zap isan o
k ak o su riješeni o dn o si zem ljišnoga p o sjed a izm eđu isejskih k o lo n ista i s ta ro
sjedilaca. (U sp. B ru n šm id str. 2 i d.). U kasnijim je sto ljećim a Isa b ila glavni
saveznik R im lja n a n a istočnoj Jad ran sk o j obali. Isejska je k o lo n ija n a K orčuli
b ila v je ro ja tn o u blizini L u m b a rd e , gdje je n a tp is i n a đ e n . K asnije je Isa o sn o
v ala jo š dvije kolonije n a k opnu: Tragurion (T ro g ir) i Epetion (S to b reč). U sp .
P olib ije 3 2 ,1 8 i S tra b o n 7 ,5 ,5 .
U sp. G effck en 129; Z ip p e l 47 i d; G . N ovak, K o lo n iz a to rsk o d jelo v an je
D io n isija starijeg a n a Ja d ra n u , S e rta H o ffilerian a, Z a g re b 1940,111 i d ; Issa
i isejska država, V jesnik za a rh eo lo g iju i h isto riju d alm atin sk u 54 (1952) 5 i
d. i 55 (1953) 37 i d; L isičar 103 i d; B e a u m o n t 188 i d; D e la g e 218; G . N ovak,
V is 1, Z a g re b 1961; N . V ulić, N ek o lik o p ita n ja iz an tičk e isto rije n a še z em
lje i rim ske sta rin e , B eo g rad 1 9 6 1 ,5 9 -7 9 .
Diskelad: jad ran sk i o to k koji p re m a A polonijevu prik azu leži u sred n jem
Ja d ra n u , u blizini V isa. A rg o n a u ti su p ro šli k raj n je g a ploveći o d H ile ja c a
p re m a K orčuli. Isti taj o to k spom inje jo š rim ski g e o g ra f P o m p o n ije M e la 2,
14, ta k o đ e r blizu V isa. D o sa d a se nije m o g ao id en tificirati. S tim se im e n o m
o b ičn o p ovezuje Celadussae, koje se jav lja k ao naziv z a sk u p in u ja d ra n sk ih
o to k a. U sp. P linije, H isto ria n a tu ra lis 3, 152. P re m a P linijevu o p isu , o n a se
o b ičn o id en tificira s K o rn atim a. U sp. F. B ulić, P rin o sa k p o zn av an ju s ta rin a
rim ske L ib u rn ije, B u lletin o di a rch eo lo g ia e sto ria d a lm a ta , 9 (1886) 105 i d;
D e la g e 218.
Pitieja: jad ran sk i o to k u blizini V isa. K raj njega su, p o A p o lonijevu priča
nju, p rošli A rg o n a u ti ploveći o d H ilejaca p re m a K orčuli. U d ru g im se v relim a
105
n e spom inje. H . C ons, L a province ro m ain e de D alm atie, P aris 1 8 8 2 ,5 6 ,2 4 7 ,

m isli d a ga tre b a id e n tificirati s H varom . T o je d o sta v jero jatn o .
Crna Kerkira: o to k K orčula. S tarije njegovo hrv atsk o im e K rk a r izravno

nastavlja grčko Κ έρ κ υ ρ α p a p re k o starohrvatsko g a K a o e a o a , pri čem u genitiv
K a o e a o a izravno nastavlja grčki n om inativni oblik, a hrvatski je n o m in ativ iz
v e d e n iz genitiva. P u čk o p osuđivanje p o k azu je d a se genitivni oblici ju ž n o sla
venskih im en a često p o n ašaju k ao osnovni. K o d im en a o to k a i d ru g ih to p o n i
m a oni se osobito često upotrebljavaju je r se slažu s m nogim p rijedlozim a, kao
od, iz i s.
U obliku Κ έρκυρα im e toga oto k a spom inje o d starih pisaca još Ps. -S k ila k
23 i A p ija n , Ilirska p ovijest. U obliku Κ ό ρ κ υ ρ α : S tra b o n 2 ,5 , 20 i 7, 5 ,5 ; Ps.
- S k im n o 428; A g a te m e r 1, 5; K laudije P tolem ej, G eo g rafija 2 ,1 6 , 17; P om -
p o n ije M ela 2,1 1 4 ; P linije, N atu ralis h isto ria 3 ,1 5 2 ; Itin e ra riu m M a ritim u m
520; T a b u la P e u tin g e ria n a p. 491 M iller; G e o g ra f R a v e n ja n in 5 ,2 4 Corcora;
K o n sta n tin P o rfiro g e n e t, O n a ro d im a 3 0 ,1 1 0 τ ά Κ ο ύ ρ κ ο υ ρ α i 36 Κ ί(ρ )κ ερ .
O vo d ru g o je već grčki zapis sta ro g a h rv atsk o g im en a. E u sta tije u svojem u
k o m e n ta ru u z D io n isija P e rie g e ta 492 sp o m in je im e K o rk ira k a o d a se ra z
likuje o d K erk ira, koje bi, p o njem , o značivalo sa m o K rf. K o d p isaca se, m e
đutim , n e o p a ž a takvo razlikovanje. O to k je u sta rin i n o sio , d a k le , isto im e
k a o i K rf i z a to se za razliku o d njega o zn aču je k a o c m . P s.—S k im n o 428 kaže
d a je n a to m o to k u b ila isto im e n a g rčk a k o lo n ija k o ju su o snovali K n iđ an i.
T o p o tv rđ u ju S tra b o n 7 ,5 ,5 i P linije, N a tu ra lis h isto ria 3 ,1 5 2 .
G ra d je K nid ležao n a ju g o z a p a d n o m r tu M ale A zije. N jegovi su g rađ an i

p o č e tk o m šesto g a sto ljeća oslobodili 300 k erk irsk ih (k rfsk ih ) d je č a k a što ih
je ko rin tsk i tira n in P e rija n d a r h tio d a ti u šk o p iti d a se o sv eti K erk iri (K rfu )
što je o d n jeg a o tp a la . U sp. P lu ta rh , O zloći H ero d o to v o j 860 B i d. i H e ro d o t
3 ,4 8 . Z a hvalu su im K e rk ira n i d ali m n o g a p ra v a i p re d n o sti. K n iđ an i su u to
d o b a težili z a stvaranjem kolonija je r ih je p ritisla v last p erzijskoga k ralja (usp.
D io d o r 5 ,9 ) i tak o su s o d o b re n je m K e rk ira n a i p o d n jihovom z a štito m o sn o
vali k o lo n iju n a K orčuli. M o ž d a su sam i K n iđ a n i o to k nazv ali K e rk ira d a
p o č a ste svoje saveznike. N e z n a se gdje je n a o to k u ležala kn id sk a k o lonija.
Iz g le d a d a j e b ila n a z a p a d n o m dijelu o to k a , m o ž d a n eg d je k o d V ele L u k e.
P o č e tk o m 4. st. p r. n. e. o sn o v ala je Isa jo š je d n u k o lo n iju n a C rn o j K erk iri i
to n a n jezin u isto čn o m dijelu u blizini d a n a šn je L u m b a rd e . O o sn iv an ju te
106
k o lo n ije svjedoči n a m k am en i n a tp is n a đ e n k o d L u m b a rd e u k o jem se u r e

đ uju o d n o si zem ljišnoga p o sje d a izm eđu isejskih n aseljen ik a i k erk irsk ih sta
ro sjedilaca. U sp . B ru n šm id 2 i d. L isičar 103 i d. iznosi, d o d u še , zbog lakurie
u p rv o m re tk u lu m b ard sk o g a n a tp isa n e k e rezerv e p re m a m o g u ćn o sti d a se
iz te k sta to g a n a tp isa izvede p o sto ja n je isejske kolo n ije n a K orčuli. P re m d a
njegove p rim je d b e nisu b ez svake osnove, ip a k je takvo tu m a č e n je lu m b a rd
sk oga n a tp isa d alek o n ajv jero jatn ije. U sp. B e a u m o n t 173 i d; L isičar 29 i d. i
51 i d; G . N ovak, Issa i isejska država, V jesnik za arheologiju i h isto riju d a lm a
tin sku, 54 (1952) 18 i d; D e la g e 218.
Kerkira, kćiAsopova: nim fa, eponim o to k a K erk ire (K rfa). P o korintskoj

tradiciji, o n a je kći b oga rijek e A so p a i M e ro p e . A so p je rije k a k o ja te č e k o d
F liju n ta i S ikiona n a sjev ero isto čn o m P elo p o n ezu u blizini K o rin ta. K erk ira,
kći A so p o v a, tim rodo slo v n im o d n o so m p o sta je sim bol zavisnosti k o lo n ije
K erk ire o d m atičn o g a njezina g ra d a K orinta. U sp. sholije uz P in d aro v e o lim
pijske h im n e 6 ,144; D io d o r Sicilac 4 ,7 2 ,1 ; P a u sa n ija 2 ,5 ,2 i 5 ,2 2 ,6 . J e d in o
A p o lo n ije povezuje nim fu K erk iru s C rn o m K e rk iro m (K o rču lo m ). W ilam o-
w itz 177, bilj. 1 m isli d a je d o to g a p re m je šta n ja d o šlo z a to što se K rf id e n ti
ficirao s o to k o m F e a č a n a , p a n im fa K erk ira, kći A so p o v a, ta m o više n ije p r i
stajala.
Flijuntska zemlja: F liju n t je g ra d n a sje v e ro isto č n o m P e lo p o n e z u n a

rijeci A so p u . K e rk ira je kći b oga te rijeke, p a joj je F liju n t d o m o v in a.
Melita : o to k M ljet. S tari je pisci u više n a v ra ta sp o m in ju m e đ u ja d r a n

skim otocim a: Ps. - S k ila k 23; A g a te m e r 23; A pijan, Ilirska povijest 16; Plinije,
N atu ralis h isto ria 3 ,125; K laudije P tolem ej, G eo g rafija 2 ,1 6 ,9 ; S tefan B izan-
tin ac s. v. Μ ελίτη ; K o n sta n tin P o rfiro g en et, O n a ro d im a 30 Μ ελετά ; T a b u la
P e u tin g e ria n a 7, 2 Melada; Itin e ra riu m A n to n in i 520, 1 i 2; G e o g ra f R av e-
n jan in 5, 24. R im ljani su taj o to k podvrgli svojoj vlasti već za v rijem e ilirskih
rato v a u 3. st. pr. n. e. U vrijem e O ktavijanovo M ljećani su se p o kušali o slo b o
diti rim sk o g a gospodstva, ali je O ktavijan ugu šio u sta n a k i o p u sto šio o to k .
O to k M e lita n a kojem je p ristao apostol P avao putu ju ći u R im u su sre t m u č e
ničkoj sm rti (D jela ap o sto lsk a 2 8 ,1 ) nije n aš o to k n eg o M alta, k o ja m u j e u
starin i bila isto im en a. Z b o g te je h om onim ije došlo d o z ab u n a. T a k o S tefan
B izan tin ac s. v. Μ ελίτη o p isu je M altu , ali je sm ješta u Ja d ra n . I tu je T im ej
p rv o b itan izvor. U sp. W ilam ow itz 170, bilj. 2; D elag e 218.
107
Keros: inače n e p o z n a t o to k u blizini M ljeta. Im e m u spom inje jo š i akcen-

to lo g A rk a d ije 7 8 ,4 . D o sa d a ga nije bilo m oguc'e lokalizirati.
N im feja : inače n e p o z n a t o to k n a ju ž n o m Ja d ra n u . P re m a A p o lo n ijev u

o p isu ležao je p o d a lje o d p u ta kojim su plovili A rg o n a u ti. C ezar, G ra đ a n sk i
r a t 3 ,2 6 , govori o luci Nymphaeus u blizini L ješa, a P lin ije, N a tu ra lis h isto ria
3,144, spom inje u isto m to m kraju Nimfejski rt (Nymphaeumpromunturium ).
T o p o n im je u grčkoj geografiji bio v ezan z a ju ž n i Ja d ra n , i k a d se p o k a z a lo
d a takvog o to k a n e m a , o zn a č e n i su njim e to p o g rafsk i ele m e n ti n a o bali. V je
ro ja tn o zbog svojeg im e n a taj je o to k id entificiran s m itskim o to k o m n a kojem
je živjela n im fa K alipsa. K o d H o m e ra se taj o to k zove O gigija (Ώ γ υ γ ίη ). U sp.
D e la g e 218.
Kalipsa : nim fa, kći A ltan to v a. Ž ivjela je n a o to k u Ogigiji i ta m o zad ržala

O d ise ja 7 g o d in a p ro tiv njegove volje. N jezin se o to k o b ič n o lo k alizirao blizu
S ard in ije ili k raj K rete. A p o lo n ijev a lokalizacija - n a ju ž n o m J a d ra n u o sa m
lje n a je u an tičk o j književnosti.
Atlant: tita n koji drži n eb esk i svod n a svojim ram en im a. Id e n tific ira o se
s isto im en im g o rjem u sjevernoj A frici.
Keraunijsko gorje: vidi k o m e n ta r u z st. 519.

//e r a : božica, ž e n a Z eusova.
velike srdžbe: tek st kakav je u rukopisim a daje n a to m m jestu lako razu m

ljiv i sk la d a n sm isao. Ip a k ga F ra n k e l sm a tra p o k v aren im i o zn ačio g a je kri
ž em je r p o k azu je sin tak tičn u n epravilnost: položaj en k litik e te iza Ζ η ν ό ζ nije
ispravan. M o ra la bi doći iza χ ό λ ο ν , kaže F ra n k e l. Z a sm isao i p rijev o d te su
p rim je d b e b e z ikakva značenja.
Elektrida: vidi k o m e n ta r u z st. 505. O d o to k a E le k trid e A rg o n a u ti u laze

u u šć e E rid a n a (P a d a ) i n a p u šta ju ta k o J a d ra n sk o m o re.
Komentar uz s h ο l ij e
Liburni : Λ ιβ υ ρ ν ο ί n a ro d n a sjev ero isto čn o m J a d ra n u . S p o m in je g a već
H e k a te j k od S te fa n a B iz a n tin c a s. v. Λ ιβ ύ ρ ν ιο ι; Javljaju se k o d P s .- S k ila k a
21 i 22; P s .- S k im n a 403; A p ijan , Ilirska p ovijest 3; 12 i 16; P ovijest rim skih
g rađ an sk ih ra to v a 2, 39; S tra b o n 6, 2 ,4 ; 7, 5, 9; D io n K asije 4 9 ,3 4 , 2; Livije
10,2; V ergilije, E n eid a 1,244; Plinije, N aturalis historia 3,139 i 152; P o m p o n ije
108
M e la 2 ,5 6 i 57; F lo r 1,21; V eg etije R e n a t 4 ,3 3 ; P av ao Đ a k o n , L a n g o b a rd sk a

p o v ijest 2 ,1 9 ; F e st 212 M ; N ikolaj iz D a m a sk a , fra g m e n a t 111 Λ ιβ ύ ρ ν ιο ι;
Jo rd an , Povijest rim ska 180 Libumes. K laudije P tolem ej 2 ,1 6 ,2 . Z em lju spom i
n ju jo š P linije, N a tu ralis h isto ria 3 ,1 2 9 ; C ezar, G ra đ a n sk i ra t 3 ,5 Liburnicus;
S trab o n 7 ,5 ,4 Λ ιβ υ ρ ν ικ ό ς. T o je je d n a o d najvažnijih i n ajp o znatijih etničkih
sk u p in a n a Ja d ra n u . B ili su odlični pom orci i o p asn i gusari. R im ljan i su je d a n
tip b rz o g a b ro d a zvali libuma. U sta ro su vrijem e, čini se, im ali p re v la st n a
Ja d ra n sk o m m o ru je r su iz svojih p rv o b itn ih sjed išta izm eđ u Z rm a n je i K rk e
d o p rli čak d o K rfa. S tra b o n 6, 2 ,4 p rič a d a su o n i d ržali K e rk iru d o k ih k ra
je m 8. st. pr. n. e. o d a n d e nisu potisnuli K orinćani. V je ro ja tn o je , d a k le , d a
su k o d s ta rih p isaca p o sto ja le vijesti o L ib u rn im a i n a ju ž n ijim ja d ra n s k im
o to c im a koji se u sta rije v rijem e u b rajaju m e đ u L ib u rn sk e o to k e (vidi g o re).
S h o lijast ov d je p iše k ao d a se “ bili su p u n i svi p o r e d u ” o d n o si n a stan o v n ik e
L ib u rn sk ih o to k a , a n e n a K o lša n e koji su ih bili p riv re m e n o z a p o sje li d a
d o ček aju A rg o n a u te .
Pitiusa: Π ιτ ιο ΰ σ α ι je im e o to č ja p re d šp an jo lsk o m o b alo m . N a to im e
m isli tu sh o lija st i n e o b a z ire se n a g eo g rafsk e o d n o se . K aže d a A p o lo n ije
n asljeđ u je H o m e ra je r se u Ilijadi 2 ,8 2 6 sp o m in je P itieja, ali k ao im e m a lo
azijskoga grad a. S holijast tu u sp o ređ u je o b lik e im en a, a z a n e m a ru je p ri to m e
sasvim stv a rn o st k o ja se tim im en im a o značuje.
Elektrida : vidi k o m e n ta r uz st. 505.
3) D odatak (4,1210 -1 2 1 6 )
D a lje u četvrtoj knjizi o pisuje A p o lo n ije doživljaje A rg o n a u ta n a K erkiri
(K rfu ), k a m o su n a k o n m n o g ih p u sto lo v in a došli iz z a p a d n o g a m o ra . T a k o
p rik azu je i su sre t s d ru g o m sk u p in o m K o lšan a k o ja je plovila k ro z B o sp o r i
srela A rg o n a u te n a K erkiri. P o što ni oni nisu A je tu m ogli v ra titi z la tn o ru n o
i M ed eju , nisu više otišli kući n ego su z ajed n o s F ea č a n im a d alje živjeli n a n ji
hovu o to k u . I zatim kazuje:
1210 α ύ θ ιδ έ ν ή σ ψ
δή ν μ ά λ α Φ α ιή κ εσ σ ι μ ε τ’ά ν δ ρ α σ ι ν α ιε τά α σ κ ο ν
είσ ότε Β α κ χ ιά δ α ι γενεή ν Έ φ ύ ρ η θεν έό ντες
ά ν έρ ες έ ν ν ά σ σ α ν το μ ετά χ ρ ό ν ο ν , ο ί δ ε π ε ρ α ίη ν
ν ή σ ο ν έ β α ν κ εϊθ εν δε Κ ε ρ α ύ ν ια μ έλ λ ο ν Ά μ ά ν τ ω ν
1215 σ υ ρ εα Ν εσ τα ίο υ ς τε κ α ι Ώ ρ ικ ο ν εΐσ α φ ικέσ θα ι.
ά λ λ α τ ά μέν σ τ ε ίχ ο ν τ ο ς ά δ η ν α ίώ ν ο ς έτύχθη.
109
ILLYRICUM MYTHOLOGIC UM
A o n i su ta m o n a o to k u vrlo d ugo stanovali s lju d im a F e a č a n im a sve d o k

se n a n jem poslije nisu n a stan ili ljudi B akhijadi, koji su bili ro d o m iz E fire.
A oni su otišli n a o to k p re k o p uta. O d a n d e su p a k im ali stic'i d o K erau n ijsk o g a
gorja, k o je p rip a d a A m a n tim a , d o N estejaca i d o O rik a. A li, to se d o g o d ilo
poslije m n o g o v rem en a.
Sholije
είσ ό τε Β α κ χ ιά δ α ι- Β ά κ χ ις έγένετο υ ιό ς Δ ιο ν ύ σ ο υ , έν Κ ο ρ ίν θ ω δε
δ ιέ τρ ιβ ε ν . ή σ α ν δε εύ γεν έσ τα το ι ο ι ά π ’ α ύ τ ο ΰ τό γ έ ν ο ς έ χο ν τε ς, ο ϊτ ιν ε ς
έξεβ λή θ η σ α ν έκ Κ ο ρ ίν θ ο υ δ ιά τ ο ν ’Α κ τ α ίω ν ο ς θ ά ν α τ ο ν , ή δέ α ιτ ία έ σ τίν
ηδε. Μ έλισ σ ο ς ε ύ ερ γ ετή σ α ςτο ύ ς Κ ο ρ ιν θ ίο υ ς - μ έλ λ ο ν τα ς γ ά ρ υ π ό Φ είδ ω ν ο ς
το ΰ τ ω ν Α ρ γ ε ίω ν β α σ ιλ έω ς δ ια φ θ α ρ ή ν α ι έρ ρ ύ σ α το - τιμ ή ς ή ξ ιώ θ η π α ρ ’
α ύ τ ο ΐς κ α ί π ο τέ ο ί Β α κ χ ιά δ α ι ν υ κ τ ό ς έπ ελ θ ό ντες τή ο ικ ία το ΰ Ά κ τ α ίω ν ο ς
έ β ο ύ λ ο ν τ ο ά π ο σ π α ν τ ο ν π α ϊ δ α - τ ω ν δε γ ο ν έ ω ν ά ν τ ε χ ό ν τ ω ν σ υνέβη
δ ια σ π α σ θ ή ν α ι τ ο ν ’Α κ τα ίω ν α . Μ ε λ λ ό ν τω ν δέ τ ω ν ίσ θ μ ιω ν ά γ εσ θ α ι, σ τά ς
έ π ί τ ο ΰ β ω μ ο ΰ ό Μ έλ ισ σ ο ς π ο λ λ ά τ ο ίς Κ ο ρ ιν θ ίο ις κ α τη ρ ά σ α το , έ ά ν μή τ ο ν
τ ο ΰ π α ιδ ό ς έκ δ ικ ή σ ω σ ι θ ά ν α τ ο ν , τ α ϋ τ α ε ίπ ώ ν ε ις τ ο ν υ π ο κ ε ίμ ε ν ο ν κ ρ η μ ν ό ν
ε α υ τό ν έβαλεν. ο ί δέ Κ ο ρ ίν θ ιο ι, ευ λ α β ο ύ μ εν ο ι ά ν ε κ δ ίκ η τ ο ν κ α τ α λ ιπ ε ΐν τ ο ν
το ΰ ’Α κ τ α ίω ν ο ς θ ά ν α τ ο ν , ά μ α μέν κ α ί το ΰ θ ε ίο υ κ ελ εύ ο ν το ς, έξ έβ α λ ο ν τ ο υ ς
Β α κ χ ιά δ α ς - Χ ερ σ ικ ρ ά τη ς δέ, εις τώ ν Β α κ χ ια δ ώ ν , έκτισε Κ έρ κ υ ρ α ν , έκβ α λώ ν
τ ο υ ς έ ν ο ικ ο ΰ ν τ α ς Κ ό λ χ ο υ ς - έκβ λη θέντες δέ ε ις 'Ή π ε ιρ ο ν π α ρ ε γ έ ν ο ν τ ο
sve dok Bakhijadi: B akhis se ro d io k ao sin D ionisov, a živio je u K o rin tu .
N jegovi su p o to m ci bili vrlo p lem en iti. N jih su p ro g n ali iz K o rin ta zb o g sm rti
A k te o n o v e . A u z ro k je to m e taj. M elis je bio d o b ro čin itelj K o rin ć a n im a je r
ih je sp asio k ad ih je F e id o n , kralj A rg ejaca, h tio u n ištiti i z a to j e k o d njih
uživao velike p o č a s ti... i je d n o m su B akhijadi noću navalili n a k uću A k te jo -
novu i h tjeli odvući d ijete; k ak o su ga ro d itelji zadržavali, d o g o d ilo se d a su
A k te o n a ra z d e rali. K ad je tre b a lo d a se o d rž e Istam sk e igre, M elis je s ta o uz
žrtvenik i p ro k le o K o rin ćan e m nogim kletvam a ak o n e osvete dječakovu sm rt.
T o je re k a o i b a c io se u p rovaliju koja je b ila isp red njega. A K o rin ćan i, je r
su se o d p o što v a n ja b o jali ostaviti sm rt A k tejo n o v u n eo sv ećen o m i j e r im je
to i b o žan stv o n a re đ iv a lo , p ro g n a li su B ak h ijad e. H e rsik ra t, je d a n o d B ak-
h ija d a , o sn o v a o je K e rk iru p o š to je o d a n d e izb acio K o lša n e koji su ta m o
stanovali; a o n i su, izbačeni, o tišli u E pir.
110
Β φ ύ ρ η θ ε ν Έ φ ύρ α ή Κ ό ρ ιν θ ο ς, ά π ό ’Ε φ ύ ρ α ς τή ς ΐπ ι μ η θ έ ω ς θ υ γ α τ ρ ό ς .
Ε ύ μ η λ ο ς δε ά π ό Ε φ ύ ρ α ς τη ς Ω κ ε α ν ο ύ κ α ι Τ η θ ύ ο ς, γ υ ν α ικ ό ς δ ε γ εν ο μ έ ν η ς
Έ π ιμ η θ έ ω ς.
izEfire : K o rin t je E fira, p o E firi, kćeri E p im etejev o j. A E u m e l k aže d a
je p o E firi, kćeri O ceanovoj i T etijinoj, koja je p o sta la ž e n a E p im e te je v a .
Ν ε σ τα ίο υ ς τε- τ ο ύ ς Ν ε σ τα ίο υ ς Σ κ ύ λ α ξ φησίν έθ νο ς Ι λ λ υ ρ ικ ό ν ά π ό
τ ο ύ τ ω ν π α ρ ά π λ ο υ ς έ σ τ ιν ε ις τ ο ν κ ό λ π ο ν ... κ α ι Ε ρ α τ ο σ θ έ ν η ς έν γ ’
Γ εω γ ρ α φ ο υ μ έν ω ν φησι 'μετά Ί λ λ υ ρ ιο ύ ς Ν εσ τα ΐο ι, κ α θ ’ ο ϋ ς ν ή σ ο ς Φ ά ρ ο ς
Π α ρ ίω ν ά π ο ικ ο ς .’
do Nestejaca: za N estejce kaže Skilak d a su ilirski n a ro d ; o d njih se plovi
d o zaljeva... i E ra to s te n u 3. knjizi svoje G eo g rafije “iza Ilira su N estejci. K o d
njih je o to k F a r, k o lo n ija P a ra n a ”.
ά λ λ α τ ά μέν σ τ ε ίχ ο ν τ ο ς - ά ν τ ί το ϋ μ ετά π ο λ ύ ν χ ρ ό ν ο ν . Τ ίμ α ιο ς δέ
φησι μ ετά έτη ε ξ α κ ό σ ια τ ω ν Τ ρ ω ικ ώ ν Χ ε ρ σ ικ ρ ά τ η ά π ό γο νο ν τώ ν
Β α κ χ ια δ ώ ν κ α τψ κ η κ έν α ι τη ν ν ή σ ο ν Κ ό λ χ ο ι δέ δ ια β ά ν τ ε ς ε ις τη ν π λ η σ ίο ν
νή σ ο ν κ α ι μ ετά τ α ΰ τ α ε ις τ ά Κ ε ρ α ύ ν ια ό ρ η ό ρ μ ή σ α ν τες, ε ις τε τ ο ύ ς
’Ά β α ν τ α ς κ α ι Ν ε σ τα ίο υ ς κ α ί Ώ ρ ικ ό ν ά π ω κ ίσ θ η σ α ν έ'στι δέ ό τη ν ά π ο ικ ία ν
ά γ α γ ώ ν τ ώ ν Β α κ χ ια δ ώ ν Χ ε ρ σ ικ ρ ά τη ς, ά π ο σ τ ε ρ ο ύ μ ε ν ο ς τ ώ ν τ ιμ ώ ν υ π ό
Κ ο ρ ιν θ ίω ν .
ali to dok je prolazilo : m jesto “poslije m n o g o v re m e n a ”. A T im ej kaže d a
je H ersik rat, p o to m a k B akhijada, šeststo godina poslije tro jan sk o g a r a ta n a se
lio o to k . A K olšani su p rešli n a obližnji o to k i kasnije su k ren u li p re m a K erau -
n ijskom g o rju i naselili su se m e đ u A b a n tim a , N estejcim a i u O rik u . A k o lo
niju je p red v o d io H ersik rat, p o to m a k B akhijada, k o jeg a su K o rin ćan i bili lišili
počasti.
Komentar uz tekst
Feačani: vidi k o m e n ta r u z st. 539.
Bakhijadi: p le m e n iti k o rin tsk i ro d . V idi sholije.
otok preko puta: nije ja s n o koji. U sp. D e la g e 252.
Keraunijsko gorfe: vidi k o m e n ta r u z st. 519.
111
Amanti: n a ro d n a k rajn jem ju g u Ilirije, o d m a h izn ad A k ro k e ra u n ijsk o g

rta. O snovali su g ra d A m an tiju . U sp. Ps. - S k ila k 27; E ty m o lo g icu m M ag n u m
s. v.; S te fa n B iz a n tin a c s. v. Ά μ α ν τ ία , ’Α β α ν τ ίς ; H e sih ije s. v. Ά μ α ν τ ο ι;
P to le m e j 3,12,19; 3,12,4; C iceron, F ilipike 12,26; C ezar, G ra đ a n sk i r a t 3,12 i
40; P linije, N a tu ra lis h isto ria 3,145 i 4,35; T a b u la P e u tin g e ria n a ; P a u sa n ija
5,22,3; L ik o fro n 1043; H ije ro k lo p. 653,6; P ro k o p ije, O g rađ e v in a m a 278,45.
N jihovo se im e povezivalo s im enom eubejskih A b a n ta i sm atrali su se p o to m
cim a E u b e ja n a koji su prvi naselili K erkiru. U sp. D elag e 252. P lem e sličnoga
im e n a su sreće se u d onjoj P an o n iji o ko S irm ija (S rijem sk e M itro v ice). U sp .
K lau d ije P to le m e j, G e o g ra fija 2,15,2; P linije, N a tu ra lis h isto ria 3,148 i 4 ,3 5 ;
S ek sto R u f 7; J o rd a n , P ovijest rim sk a M G H , A A 5,27,20; C IL 3,3224. N a g a
đ a n ja o historijskoj vezi i zajedničkom p o d rijetlu tih etn ičk ih sk u p in a n em aju
nikakve osnove u v relim a i zasnivaju se n a p u k o j h o m onim iji.
Nestejci: jad ran sk i n a ro d prozvan p o rijeci N estu , d an ašn jo j C etin i. V idi

k o m e n ta r uz st. 337. S pom inju ih već pravi S kilak i E ra to s te n (usp. sholije).
P o P s .- S k ila k u 23 i 24, stanovali su N esti (Ν έσ το ι) o d u šća C e tin e d o ušća
N e retv e. M išljenje d a su to bili T ra č a n i zasniva se n a sličnosti n jih o v a im e n a
s im e n o m rije k e N e sta (Ν έσ τος d a n a s M e sta ) u T rakiji. U m la đ e ih v rijem e
više nije bilo n a ja d ra n sk o j obali i njihovo su p o d ru č je zau zeli A rd ijejci. U sp .
S tra b o n , 7,5, 5 i 7. O to m e vidi: K. P atsch, O e ste rre ic h isch e Ja h re s h e fte 10,
170: P. Skok, A rch iv u m R o m a n ic u m 6 ,1 5 7 ,3 ; D e la g e 252; B e a u m o n t 164 i
d; F. P ap azo g lu , O te rito riju ilirskog p le m e n a A rd ijeja, Z b o rn ik F ilo zo fsk o g
fa k u lte ta u B eo g rad u , B eo g rad 1 9 6 3 ,7 1 -8 6 ; J. Lučić, O m ig racijam a ilirskog
p le m e n a A rd ijejaca, Ž iva A n tik a 16 (1966) 2 4 5 -2 5 4 .
Orik: grad n ep o sre d n o iznad A k ro k erau n ijsk o g a rta. M n o g o se sp om inje

u antičkoj književnosti. O snovali su ga, k ak o se p riča, E u b ejci n a p o v ra tk u iz
tro ja n sk o g r a ta (usp. P s .- S k im n o 441 i d. i L u k a n 3 ,1 8 7 ) ili K o lšan i k ad su
ih k o rin tsk i B akhijadi p ro tje ra li s K erk ire (T im ej p re m a sh o lijam a u z A p o lo -
n ija R o đ a n in a 4 ,1 2 1 6 ; P linije, N a tu ra lis h isto ria 3 ,1 4 5 ; P o m p o n ije M ela 2,
3 ,5 6 ). G ra d je ležao k o d d an ašn jeg P a le o k a stra u valonskoj luci. U sp . B e a u
m o n t 164 i d; D e la g e 252.
poslije mnogo vremena: m n o g o poslije p lo v id b e A rg o n a u ta . A p o lo n ije

je tu u v rstio p o d a tk e iz ra n e povijesti K rfa i ju ž n e Ilirije koji n e m a ju n e p o
sre d n e veze s p o v ra tk o m A rg o n a u ta . U č in io je to d a bi o b ja sn io k o lšan sk e
112
n aseo b in e ok o K eraunijskih gora. P ri to m se n e osvrće n a to d a je te n aseo b in e

v e ć sp o m e n u o i n e što drukčije o b jasn io u st. 518 i d.
Komentar uz s h ο l ij e
izbacio Kolšane: p re m a S tra b o n u 6 ,2 ,4 is tje r a o je H e r s ik r a ts K e r k ir e

L ib u rn e, a n e K olšane. K ak o je iz sh o lija vidljivo, A p o lo n ije o v d je d oslovce
slijedi T im eja. U sp. D e la g e 252.
Epir : K erau n ijsk o g o rje i rt što g a o n o tvori bili su g ra n ic a iz m e đ u Ilirije

i E p ira . P re m d a je O rik ležao sjev ern o o d te gran ice, p rib ra ja ju g a n e k i pisci
E p iru .
Epimetej: tita n , b ra t P ro m etejev .
Ocean·, vidi k o m e n ta r u z st. 282.
Tetija: žensko p rab iće, O cean o v a žena.
otok Far, kolonija Parana ·, o to k H var. Iz a E ra to s te n a sp o m in je g a Ps. —

Skilak 23 i kaže d a je n a njem u grčka naseobina. P s .-S k im n o 426 i d. sp om inje
o to k i p a rsk u k o loniju. Isto ta k o E fo r k o d S te fa n a B iz a n tin c a s. v. Φ ά ρ ο ς.
P o ta n k o sti o naseljavanju F a ra i b o rb a m a sa sta ro sje d io c im a d o n o si D io d o r
15,3, 4 i 14, 1. U sp. jo š S tra b o n a 7,5,5 i sam o o o to k u 2,5,20; A p ija n , Ilirsk a
p o v ijest 7; A g a te m e r 23; P olibije 5,108,7; 2,11,15; 3,18,2 i 7; 3,19,12.
P lin ije, N a tu ra lis h isto ria 3,152; P to le m e j, G e o g ra fija , 2,16,9; T a b u la
P e u tin g e ria n a 6,3 i G e o g ra f R a v e n ja n in 5,24 zovu o to k Pharia. K o n sta n tin
P o rfiro g e n e t, O n a ro d im a , im a 30,110 Φ ά ρ ο ς i 3 6 ,2 0 Φ ά ρ α . S tra b o n 7,5,5
kaže d a se F a r p rije zvao P a r (Π ά ρ ο ς). P a rsk a k o lo n ija n a H v a ru le ž a la je n a
m je stu d a n a šn je g a S ta ro g a g ra d a . S ta ro g rčk o im e p re u z e li su H rv a ti k a o
Hvar. N o p o re d n je g a pojav ilo se u sre d n je m vijeku slav en sk o im e εή α ώ ά
“šum ovit o to k ”. G enitiv to g a im e n a εή ά ώ α p reu zeli su M lečan i k a o L ešin a.
U sp. B eau m o n t 188 i d; G . N ovak, H var, kroz stoljeća, H v ar 1960. Y . E . B oeg-
lin iznio je u novije v rijem e m išljenje d a im e H v a r nije p o sta lo o d g rčk o g a
Φ ά ρ ο ς n ego d a n astav lja starije d o m o ro d a č k o im e to g a o to k a p re m a k o jem
su G rci napravili svoje. O n ta k o đ e r m isli d a talijansko im e L ešin a n ije slaven
sk o g a p o d rije tla n e g o s ta r sre d o z e m n i to p o n im koji p rip a d a p re d in d o e v -
ro p sk o m je z ič n o m sloju. U sp. njegove članke: H var, P rilo zi z a književ n o st,
113
je z ik , isto riju i fo lk lo r 26 (1960) 2 6 4 - 2 7 1 i L ešin a, Z b o rn ik z a filo lo g iju i

lingvistiku M a tic e srp sk e 4 —5 (1 9 6 1 —62) 3 4 - 4 1 . O b je su m u p re tp o sta v k e
n ed o v o ljn o osnovane.
U P O T R IJ E B L J E N A K R IT IČ K A IZ D A N J A
A p o llo n ii R h o d ii A rg o n au tica. R ecognovit brevique a d n o ta tio n e in stru

xit H e rm a n n F ra n k e l, O x fo rd 1961.
Scholia in A p o llo n iu m R h o d iu m vetera, recen su it C aro lu s W en d el, B e r
lin 1935.
G L A V N A L IT E R A T U R A
R. L. Beaumont, Greek influence in the Adriatic Sea before the Fourth Century B. C, Jour
nal of Hellenic Studies, 56 (1936) 159-204.
J. Brunšmid, Die Inschriften und Miinzen der griechischen Stadte Dalmatiens, Beč 1898.
M. Budimir, AoruyiOV ίίεδίον i Taurisci, Taurunum, Zbornik Filozofskoga fakulteta
u Beogradu 3, Beograd 1955,269-289.
E. Delage, La Geographie dans les Argonautiques d’Apollonios de Rhodes, Bibliotheque
des universites du Midi, fascicule XIX, Bordeaux-Paris 1930.
J. Geffcken, Timaios’ Geographie des Westens, Philologische Untersuchungen 13, Ber
lin 1892.
P. Lisičar, Crna Korkira i kolonije antičkih Grka na Jadranu, Skopje 1951.
R. Marič, Beograd u starom veku, Predavanje održano na Kolarčevom univerzitetu, Beo
grad 1954.
J. Partsch, Die Stromgabelungen der Argonautensage. Ein Blatt aus der Entdeckungs-
geschichte Mitteleuropas, Berichte iiber die Verhandlungen der Sachsischen Akademie der
Wissenschaften zu Leipzig, Philologisch-historische Klasse, 71. Band 1919, 2. Heft, Leipzig
1919.
C. Robert, Die griechische Heldensage I- I I I , Berlin 1920-21.
M. Suić, Istočna jadranska obala u Pseudo Skilakovu Periplu, Rad JAZU 306 (1955), str.
121-186.
F. Vian, Les Origines de Thebes. Cadmos et les Spartes, Paris 1963.
U. v. Wilamowitz-Mollendorff, Hellenistische Dichtung in der Zeit des Kallimachos 2,
Berlin 1892.
G. Zippel, Die romische Herrschaft in Illyrien bis auf Augustus, Leipzig 1877.
G. Novak je rezultate svojih istraživanja o dodirima Grka s Jadranom skupio i sustavno
prikazao u radu Stari Grci na Jadranskom moru, Rad JAZU 322 (1961), 145-221.
Sada novo:
M. Kozličič, Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku, Split 1990.
114
IllyHcus fluvius
J id ran sk i svijet bio je o d starin e p o stran i m e đ u p ro sto r što o staje s d esn e ru k e

k a d a se iz H e la d e plovi u H e sp e riju . S toga je o sta ja o u v ijek sa m o n a ru b u
v id n o g a p o lja s ta rih pisaca, ali nije ni n e sta ja o iz n jeg a. N ik a d a n ije b io u
sre d ištu njih o v e p o z o rn o sti, ali n ik a d a nisu ni sasvim zab o rav ljali n a nj. U
grčkim književnim vrelim a nalazi se ta k o d o sta vijesti o ja d ra n sk im krajevim a,
ali n ik a d a o b iln o . A k to m u se te vijesti č e sto m o g u v a lja n o isk o ristiti te k
poslije p o m n ih filoloških istraživanja je r se te k n a tem elju njih m o g u u v rstiti
u a p a ra t k ritičk e povijesti. U ovom će se p rin o su iznijeti re z u lta ti filološkog
istraživanja je d n e ra n e h elen ističk e vijesti o Ja d ra n u .
G o to v o je sim bolično za položaj ja d ra n sk ih zem alja u sta ro m e svijetu d a
se J a d ra n sk o m o re sp o m in je v eć n a sam o m p o č e tk u V ergilijeve E n e id e , ali
sam o u sp u t. T a k o čitam o u E n e id i 1,242-249 ovo:
Antenor potuit mediis elapsus Achivis
Illyricos penetrare sinus atque intuma tutus
regna Liburnorum et fontem superare Timavi
unde per ora novem vasto cum murmure montis
it mare proruptum et pelago premit arva sonanti,
hic tamen ille urbem Patavi sedesque locavit
Teucrorum et genti nomen dedit armaque fixit
Troia, nunc placida compostus pace quiescit
— “A n te n o r je m ogao, p o što je izm ak ao iz sre d in e A h e ja c a , p ro d rije ti
d u b o k o u ilirske zaljeve i u u n u tra šn ja kraljevstva L ib u rn a , sig u ran , te p rijeći
v re lo T im ava, gdje k ro z d e v e t u s ta u z silan m rm o r p la n in e p ro la z i m o re što
je n avrlo i p ritište p o lja v o d a m a k o je tu tn je. O vdje je p a k o n sm jestio g ra d
Patavij i sjedišta T e u k ra n a , te je n a ro d u d a o im e i pričvrstio tro ja n sk o oru žje,
115
sad a počiva o p u šte n u blagom m iru .” T u se u E n e id u uvodi m it koji povezuje

ja d ra n sk i svijet i osobito njegov venetski k u t s T rojom . L eg en d a o A n te n o m
odigrala je b itnu ulogu pri “m itološkom svladavanju” jad ran sk e terra incognita.
U sp u tn i sp o m en Ja d ra n sk o g a m o ra u stihovim a što su u p ra v o n av ed en i
d o b iv a u Scholia Vaticana u z V e rg ilijev a d je la ta k a v k o m e n ta r: Cadmus,
Agenoris filius, relictis Thebis, comite Harmonia coniuge, fortunae iniurias
sustinens, fines Macedoniae supergressus, parvulum filium, qui iuxta Illyricum
fluvium ab Harmonia editus fuerat, dereliquit - “K a d a je K ad m o , A g en o ro v
sin, o stav io T e b u u d ru štv u svoje su p ru g e H a rm o n ije , p o d n o sio je u d a rc e
su d b in e i k ad je p re ša o granice M akedonije, ostavio je m alju šn o g a sina kojega
je H a rm o n ija bila ro d ila k o d Ilirske rije k e ”. A n o n im n i sh o lijast u p u ć u je tu
n a d ru g u p rič u k o ja je b ila čvršće p o v e z a n a s ilirsk im im e n o m n e g o o n a o
A n te n o ro v im lu ta n jim a p o d alek im z a p a d n im stra n a m a .1 T o u p u ćiv an je n a
d o b ro p o z n a tu leg e n d u o K ad m u i H a rm o n iji u je d n o m e i sa m o z a h tije v a
tu m ačen je. S vatko se n a im e m o ra z a p ita ti što je onaj Illyricus fluvius ko ji se
sp o m in je u k o m e n ta ru . T o nije u o b ič a je n a z e m ljo p isn a o zn ak a, te sh o lijast
ta k o n a ovom m jestu, za n as b a re m , tu m a č i per obscuriora. A li u p ra v o z a to
što Illyricus fluvius nije p o z n a to zem ljo p isn o im e, v je ro ja tn o je d a a n o n im n i
sh o lijast V ergilijeve E n e jid e o vdje slijedi n e k o v relo k o je je n a m a izgubljeno.
A k o je ta k o , n ašli sm o se tu n a tra g u je d n e z a m e tn u te k n jižev n e p re d a je o
ja d ra n sk im k rajev im a u starini. T ak v a će se p re tp o sta v k a p o tv rd iti, ak o n am
d ru g d je u sp ije p ro n a ć i jo š koji tra g iste te p re d a je o ilirsk o j rije c i u o n im
spisim a koji su iz an tik e došli d o nas. S tim e u vezi zanim ljivo je je d n o m je sto
h e le n ističk o g a p jesn ik a A p o lo n ija R o đ a n in a . O n u svojem e p u A rg o n a u tik a
1 Servije u svojem komentaru uz isto mjesto prigovara Vergiliju što je uopće doveo ilirski
zaljev u vezu s Antenorovim lutanjem. On piše o tome ovo: A n te n o r n o n Illy ric u m , n o n L ib u r
n ia m s e d V e n e tia m ten u it, ideo a u te m V ergilius d ic it Illyricos sin u s, q u o d in d e v e n it q u id a m H e n e -
tu s rex, q u i V e n e tia m ten u it, a c u iu s n o m in e H e n e tia m d ic ta m p o ste ri V e n e tia m n o m in a v e r u n t
-"Antenor nije zaposjeo Ilirik, nije Liburniju, nego Venetiju, Vergilije pak zato govori o ilirskim
zaljevima što je odande došao neki kralj Henet, koji je zaposjeo Venetiju, po čijem imenu se ona
prozvala Henetija, a poslije su je ljudi nazvali Venetijom”. Zanimljiv je tu pokušaj da se protu
mači grčki oblik venetskog imena. Jedno pak mjesto u trojanskom romanu Diktisa Krećanina
opravdava Vergilijevo pjevanje. Diktis 5,17 kaže o Antenoru ovo: ita c o a c tu s c u m o m n ip a rtim o -
n io a b Troia n a vig a t d e ven tiq u e a d H a d ria tic u m m u lta s in terim g entes barbaras praevectus, ibi c u m
- “Tako je bio
his, q u i s e c u m n a v ig a vera n t, c iv ita te m c o n d it a p p e la ta m C o rc y ra m M e la e n a m
prisiljen da sa svim imutkom otplovi iz Troje. I došao je na Jadransko more pošto je proplovio
pored mnogih barbarskih naroda. Tamo je osnovao grad koji je nazvan Crna Korkira”.
116
Illyricus fluvius
p rip ovijeda o K olšanim a koji su Jazo n a, M ed eju i A rg o n a u te p ro g o n ili sve do

J a d ra n a a o n d a se nisu u sudili v ra titi n eo b av ljen a p o sla svojem u kraljju Eetu^
n eg o su se ra d ije naselili n a ra z n im m jestim a n a to m m o ru . O to m e p jev a
A p o lo n ije (4, 516-518) ovako:
ο ι δ ’ ά ρ ’ έ π ’ Ιλ λ υ ρ ικ ο ί© μ ελ α μ β α θ έο ς π ο τ α μ ο ΐο
τύ μ β ο ς ΐ ν ’ 'Α ρ μ ο νίη ς Κ ά δ μ ο ιό τε, π ύ ρ γ ο ν έ δ ειμ α ν ,
ά ν δ ρ ά σ ιν Έ γχ ελ έεσ σ ιν έφ έσ τιοι
- “a drugi su sagradili kulu n a Ilirskoj rijeci, crnoj i d u bokoj, gdje je g ro b

H a rm o n ijin i K adm ov, udom ili se k od ljudi E n h e le ja c a ” .
I tu je go v o ra o ilirskoj rijeci, i to u vezi s K ad m o m i H a rm o n ijo m . D a ta
rije k a te č e u zem lji E n h e le ja c a, to n eće iz n en ad iti n ik o g a tk o z n a z a p rič u p o
kojoj su o n i završili svoj život k o d to g a n a ro d a . I grobovi tih h e ro ja što leže
n a ilirskoj rijeci nisu n išta n eo b ičn a. N ovo je te k to d a se ta rije k a o p isu je k ao
c rn a i d u b o k a i d a su K olšani n a njezinoj obali sagrad ili u tv rđ e n o n aselje.
Iz ra z Ιλλυρικός ποταμός p o k azu je d a A p o lo n ije u tim stih o v im a p r e d
stavlja istu književnu p red aju k ao anonim ni V ergilijev k o m en tato r. N o A p o lo
nije n a m n e d aje sam o više p o jed in o sti n eg o o n aj šk rti k o m e n ta r, p o k o jem
ra z a b irem o i to d a je ta p re d a ja b ila p o z n a ta već u r a n o h elen ističk o d o b a i
d a p re m a to m e p rip ad a m e đ u najstarije vijesti o jad ran sk im k rajev im a u an tič
koj grčkoj književnosti.
Ilirsk a rije k a i g rad što su ga n a njoj osnovali K olšani o sta ju u A p o lo n ija
b ezim eni. U njega je sve to sam o u č e n a aluzija. T u n a m p o m a ž e d a k re n e m o
d alje n itk o m an ji n ego p rv ak aleksandrijske pjesničk e škole, K alim ah , stariji
suvrem enik, učitelj i kritičar A polonijev. U je d n o m frag m en tu njegovih U z ro
k a (Α ίτ ια ) č ita se ovo (F rgm . 11 P feiffer = S tra b o n 1 ,2 ,3 9 i 5 ,1 ,9 ; P a p . Ox.
2167, F r g m . 2/II):
ο ί μεν έ π ’ Ί λ λ υ ρ ικ ο ΐο π ό ρ ο υ σ χ ά σ σ α ν τες έρετμ ά ,

λ α α π ά ρ α ξ α ν θ ή ς 'Α ρ μ ο νίη ς ό φ ιο ς
ά σ τ υ ρ ο ν έκ τίσ σ α ν το , τό κ εν Φ υ γ ά δ ω ν τ ι ς έ ν ίσ π ο ι
Γ ρ α ικ ό ς , ά τ ά ρ κ ε ίν ω ν γ λ ώ σ σ ’ ό ν ό μ η νε Π ό λ α ς
- “O ni su n a Ilirskoj rijeci zaustavili vesla, kraj k am en a plavokose H a rm o

nije, zm ije, osnovali su grad. K akav G rk nazvao b i g a (g rad o m ) B jeg u n aca, a
n jihov g a je jezik im enovao P o la .” S trab o n , koji c itira te stihove, kaže ja sn o
117
d a se p ri to m e ra d i o K o lša n im a koji su p ro g o n ili A rg o n a u te d o J a d r a n a i

o n d a se ta m o naselili.
N a prvi bi se p ogled riječi έ π ’ Ί λ λ υ ρ ικ ο ΐο π ό ρ ο υ shvatile k a o d a zn ače
“n a ilirskom m o ru ” . T o je z n ačen je riječi π ό ρ ο ς (zapravo: “m o rsk i p u t, m o r
ski p rije la z ”) vrlo obično. T a k o ra b e tu riječ P in d a r u N em ejsk o j o d i 4, 53:
π ρ ο ς Ί ό ν ιο ν π ό ρ ο ν “p re m a Jo n sk o m m o ru ” i E u rip id u A n d ro m a h i 1262:
ε ν τ ό ς Ε ΰ ξ ε ίν ο υ π ό ρ ο υ - “u C rn o m m o ru ” i u H e le n i 130: μ έσ ο ν π ε ρ ώ ν τ ε ς
π έ λ α γ ο ς Α ιγ α ίο υ π ό ρ ο υ “p relazeći p o sre d p u č in e E g ejsk o g a m o ra ”. Š to bi
d a k le b ilo uvjerljivije n e g o d a se K alim ah o v fra g m e n t p re v o d i “o n i s u n a
Ilirsk o m m o ru zaustavili v esla”, ili, d a bi se ista k n u lo e tim o lo šk o z n a č e n je
riječi π ό ρ ο ς “n a p rijelazu p re k o ilirskoga m o ra ” ? O č ito je, m e đ u tim , d a se u
to m K a lim ah o v u fra g m e n tu zrcali ista k njiževna p re d a ja k o ja i u p rije n a v e
d e n o m m jestu iz A p o lo n ijev a e p a. T a m o p a k nije riječ o ilirsk o m m o ru n eg o
0 n ek o j ilirskoj rijeci. S u p ro tn o st je tu ipak sam o prividna. R ije č π ό ρ ο ς m o že
značiti i “rije k a ” (zapravo: “rječni to k ”). H ezihije bilježi za n ju m e đ u o stalim a
1 zn ačenje το τ ο υ π ο τα μ ο ύ ρ εϋ μ α - “rječni to k ”, a S u id a tum ači π ό ρ ο ς riječju
π ο τ α μ ό ς a izraz π ό ρ ο ι ά λ ιρ ρ ό θ ιο ι izrazom π ο τ α μ ο ί ε ις θ ά λ α σ σ α ν ρ έο ν τε ς
- “rijek e koje te k u u m o re ”. U sp. ta k o đ e r P in d a ra u O lim pijskoj o d i 1, 92:
Ά λφ έου π ό ρ ω κ λ ιθ είς “naslonivši se n a to k (rijeke) A lfeja” i E sh ila u H o efo -
ra m a 366: π α ρ ά Σ κ α μ ά ν δ ρ ο υ π ό ρ ο ν τεθά φ θ α ι ...“biti p o k o p a n u z to k (rijek e)
S k a m a n d ra ”. K ako je u K alim aha taj izraz dvoznačan, ali se K alim ah u o sta lo
m e b itn o slaže s A p o lo n ijem , tre b a p re tp o sta v iti d a i o n tu govori o ilirskoj
rijeci, a n e o ilirskom m o ru . I o n kaže da su K olšani osnovali u tv rđ e n grad . I
o n u vodi e le m e n te priče o K adm u, ali n ešto drukčijim izrazim a n eg o A p o lo -
nije. G o v o ri o k am e n u H a rm o n ijin u , kojoj je lik zm ijski. T o su m otivi d o b ro
p o z n a ti i iz d ru g ih v re la o K ad m u i H arm o n iji. N a m a je p a k ov d je o so b ito
v ažno to d a K alim ah sp o m in je im e kolšanskoga grad a. Z v a o se Polai i to je
im e n e d v o jb e n o isto v jetn o s im en o m kasnije rim ske k o lo n ije u Istri Pola, što
je n a ša Pula, ili u starijim p o tv rd a m a Pulj.
K alim ah o v p o d a ta k o to m e što im e Polai znači n e tre b a u zeti ozbiljno.
D o b ro je p o z n a ta njegova sk lo n o st takvim e tim o lo šk im ig rarijam a. V rlo se
ozbiljno, m eđ u tim , tre b a pozabaviti činjenicom d a povijesni g rad P o la n e leži
n i n a kakvoj rijeci i d a j e v rlo d a le k o o d k rajev a s k o jim a je p o v ezan h ero jsk i
k u lt i m ito lo šk a p re d a ja o sk o n čan ju K ad m a i H a rm o n ije . T a lo k alizacija n e
d a se n a tem elju raspoloživih izvora provesti o n a k o to čn o k ak o bi bilo poželj-
118
Illyricus fluvius
no . S p o m in ju se u vezi s K e ra u n ijsk im g o rje m (D io n iz ije P e rie g e t 389), s

rijek am a D rim o m i V ojušom (S tefan B izantinac p o d Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν ), s rije k a m a
D rim o m i N e re tv o m (N ik a n d a r, T h e ria k a 608) i s B u d v o m (F ilo n iz B iblosa
u S te fa n a B izan tin ca p o d Β ουθόη i ra z n a E tym ologica). U z a svu ra z n o lik o st
svojih p o d a ta k a u p u ću ju ta v re la n a ju g o isto čn o ja d ra n sk o p rim o rje i tešk o
se m o gu p o v e z a ti s p o lo ž a je m p o v ijesn e P o le. N e sm ijem o , m e đ u tim , d o
p u stiti d a n as n e sk la d u re a lija m a n av ed e n a to d a p re sta n e m o slijed iti n it
sasvim k n jižev n o g a istraživanja. K ad n a m p o đ e z a ru k o m d a u sp o sta v im o
koliko je god to m oguće književnu p red aju kojoj sm o n a trag u , te k ta d a će biti
n a m jestu i p ita n je o to m e k ak o tu p re d a ju tre b a tu m ačiti s o b ziro m n a z em
ljo p isn e i d ru g e d an o sti n a koje se odnosi.
I K alim ah je o stavio ilirsku rijek u bezim enom . T re b a d a k le tra g a ti d alje
za to m h elen ističk o m književnom p re d a jo m n e bi li se u n e k o m o d tek sto v a
u k o jim a se o n a p re la m a n a šlo i im e te ilirske rijek e. T ak v o se o č e k iv a n je
p o k azu je o pravdanim . Još je d a n helenistički pjesnik, L ikofron, c rp io je u svo
jo j A le k sa n d ri iz istoga v re la k ao K alim ah i A p o lo n ije. O n je vijest o K olša-
n im a koji su n a J a d ra n u osnovali g rad z a o d je n u o u svoj sibilinski stil. S tavlja
ju ći u u s ta p ro ro čici K asan d ri što će se d ogoditi ju n a c im a N ireju i T o a n tu n a
p o v ra tk u iz osv o jen e T ro je , o n p jev a (1016-1026) ovo:
τή δ ’έκ Λ ιβ ύ σ σ η ς σ ύ θ ις έ μ π ίπ τ ω ν ν ό τ ο ς
ε ις Α ρ γ υ ρ ίν ο υ ς κ α ί Κ ε ρ α ύ ν ιω ν ν ά π α ς
ά ξ ε ι β α ρ ε ΐ π ρ η σ τή ρ ι π ο ιμ α ίν ω ν ά λ α ,
έν θ α π λ α ν ή τη ν λ υ π ρ ό ν ό ψ ο ν τ α ι β ίο ν
Λ α κ μ ω ν ίο υ π ίν ο ν τ ε ς Α ία ν τ ο ς ρ ο ά ς.
Κ ρ α θ ις δε γ ε ίτ ω ν ήδε Μ υ λ ά κ ω ν ό ρ ο ις
χ ώ ρ ο ς σ υ ν ο ίκ ο υ ς δ έ ξ ε τ α ι Κ ό λ χ ω ν Π ό λ α ις ,
μ α σ τή ρ α ς ο ϋ ς θ υ γ α τ ρ ό ς εσ τειλεν β α ρ ύ ς
Α ία ς Κ ο ρ ίν θ ο υ τ ’ά ρ χ ό ς , Ε ίδ υ ία ς π ό σ ις ,
τη ν ν υ μ φ α γ ω γ ό ν έκ κ υ ν η γη τώ ν τ ρ ό π ιν ,
ο ϊ π ρ ο ς β α θ εΐ ν ά σ σ α ν τ ο Δ ιζή ρ ο υ π ό ρ φ
- “A iz L ibije će ih o p e t južni v je ta r navaljujući o d v esti m e đ u A rg irin ce

i u šu m ovite d o lin e K erau n ijsk ih g o ra tešk o m vijavicom o d re đ u ju ć i k re ta n je
m o ra . T a m o će u g le d a ti b ije d a n život lutalački pijući iz s tru ja lak m o n sk o g a
A jan ta. A susjedni će ih K ratiš prim iti k ao stanovnike u zem lji M ilak a i u Poli,
119
ko ja p rip a d a K olšanim a što ih je poslao teški v lad ar A je i K o rin ta, m u ž Ejdijin,

d a m u tra ž e kćer, k ad a je p ro g o n io brodsku kobilicu k o ja je o d v odila nevjestu,
a o n i su se nastanili uz duboki to k D izera.” T u je rijek a n a kojoj su se nastan ili
K o lša n i što se nisu usudili svojem u k ralju n a oči n a z v a n a svojim im en o m .
Z o v e se Dizeros. T o je im e inače sasvim n ep o z n a to . L ik o fro n sp o m in je i g rad
Pola i i sm ješta ga u susjedstvo K eraunijskoga gorja, rijek e V o ju še i e p irsk o g a
n a ro d a A rg irin aca. T o im e p o tp u n o p o tv rđ u je in te rp re ta c iju k oju sm o d ali
m je stim a n a v e d e n im iz K a lim a h a i A p o lo n ija. T o je , v rlo isp rav n o , u o č io i
L ik o fro n o v sh olijast. O n p iše u z to m jesto : Π ά λ α ι δ ε π ό λ ις Η π ε ίρ ο υ υ π ό
Κ ό λ χ ω ν κ τισ θ εΐσ α τ ω ν κ α τ α δ ιω ξ ά ν τ ω ν τη ν Μ ή δ εια ν κ α ί μή κ α τα λ α β ό ν τ ω ν
α υ τή ν κ α ί δ ιά φόβον έν τα ΰ θ α κ α το ικ η σ ά ν τ ω ν κ α ί κ τ ισ ά ν τ ω ν π ό λ ιν , ή τ ις τή
Κ ο λ χ ίδ ι φω νή Π ό λ α ι κ α λ ε ίτ α ι, σ η μ α ίν ο ν τ ο ς τ ο ϋ ο ν ό μ α τ ο ς τ ο υ ς φ υ γ ά δ α ς,
ώ ς φησι Κ α λ λ ίμ α χ ο ς - ”Α P o la je g ra d u E p iru , osnovali su g a K o lšan i od
o n ih koji su pošli u p o tje ru za M ed ejo m , a nisu je uhvatili, p a su se o d s tra h a
o n d je n astan ili i osnovali g rad koji se n a kolšan sk o m je z ik u zove P o la, a to
im e znači bjegunci, k ako k aže K alim ah.” M anje n am kazuje vijest koju donosi
S tefan B izantinac: Δ ίζη ρ ο ς, π ο τ α μ ό ς Ίλ λ υ ρ ίδ ο ς. Λ υ κ ό φ ρ ω ν ο ί π ρ ο ς β α θεΐ
ν ά σ σ α ν το Δ ιζή ρ ο υ π ό ρ ψ - “D izer, rijeka u Iliriji. L ikofron: ‘a o ni su se n a sta
nili u z d u b o k i to k D iz e ra ’ ” . O n je posve zavisan o d L ik o fro n a , a Ilirija je
n jem u v rlo širo k g eografski pojam .
N ašli sm o dakle helenističku vijest o Ja d ra n u . P osvjedočena je neizravno,
ali vrlo d o b ro . P o toj su vijesti K o lšan i koji su bili p o slan i d a u h v a te A rg o -
n a u te , k a d im to nije p o šlo z a ru kom , bojeći se v ra titi se E e tu b ez M e d e je i
z latn o g a ru n a , o snovali u tv rđ e n g rad n a J a d ra n u , k o d g ro b o v a K a d m a i H a r
m o n ije, n eg d je n a pograničju Ilirije i E p ira , k o jem u su n a d je n u li im e Polai,
što n a njihovu jeziku znači “B jegunci” . T aj grad je ležao n a rijeci D iz e ra , k o ja
se o p isu je i k a o “ilirska rije k a ”. O n a m o su došli N irej i T o a n t n a svojem lu ta
n ju p o slije p a d a T ro je , k a d ih je n ev rijem e n a m o ru b acilo iz L ib ije ep irsk im
A rg irin cim a. U toj su vijesti p o v ezan a tri le g e n d a m a k ruga: teb an sk i, argo-
n au tsk i i o n aj o p o v ratk u A h e ja c a p oslije p a d a T ro je.
D a se u razn im v relim a n a k o ja sm o ovdje nailazili d o ista p re la m a je d n a
je d in stv e n a i ja sn o o d re d iv a književna p re d a ja , to n ajo čitije p o k a z u je p o d u
d a rn i izraz Illyricus fluvius·. Ιλλυρικός ποταμός: Ιλλυρικός πόρος: Δ ιζή ρ ο υ
πόρος. V e ć se p o m išlja lo i n a to d a bi n a ro d M ila k a m o g a o b iti k rip tič k i
sp o m en Ilira. O m ogućuje to p re tp o sta v k a d a L ik o fro n tu p o lazi o d p a re tim o -
120
Illyricus fluvius
logije, k ojom se Ί λ λ υ ρ ιο ί izvodilo o d ιλ λ ό ς “škiljav” . O d sin o n im a μ υ λ λ ό ς

ta k o đ e r “škiljav” bilo bi o n d a tu izvedeno drugo im e n a ro d a , in ače n e p o zn ato ,
Μ ύ λ α κ ες p re u z e to u te k st d a stoji m jesto Ι λ λ υ ρ ιο ί2. L ik o fro n n asto ji iz svih
sila b iti ta m a n i govoriti u z a g o n e tk a m a. P o k azu je svoju i stavlja n a ku šn ju
u č e n o st svojih čitatelja. N e m ože se stoga u n a p rije d isključiti n i tak v a m o g u ć
n ost. A ak o bi to bilo d o ista tak o , o n d a bi u L ik o fro n o v u te k stu bilo p risu tn o
ilirsko im e te bi ta k o D iz e r u n je g a i izričito bio “ilirsk a rije k a ”.
T a ilirska rijeka, izvorno p o svoj prilici πόρος je r se dva o d n aših izvora
ta k o izražavaju, a to je sigurno i ledio diffidlior, v a rija n ta k o ja se m a n je o č e
kuje, p o sebi je već d o sta d a učini v je ro ja tn o m tek sto v n o jed in stv o izv o rn o g a
ob lik a u tv rđ e n e književne p red aje. T o, m eđutim , n ije jed in i izraz koji u p u ću je
Ίλλυρικοΐο susreće k od K alim ah a i k o d A p o lo -
u to m sm islu. T a k o se o b lik
nija, p a μελαμβαθής odn o sn o βαθύς tak o đ er k ao a trib u t rijeke, k o d A p o lo n ija
i L ik o fro n a . N e sm ije se, d a k a k o , z a n e m a riti m o g u ć n o st d a su n a š a v re la
s e k u n d a rn o u tje c a la je d n o n a d rugo, ali ta k o d ale k o se ž n e i ra z g ra n a te tek -
sto v n e p o d u d a rn o sti p o k azu ju d o sta ja sn o d a su o n a sva n ajv jero jatn ije ip a k
zasn o v an a n a isto m p rv o tn o m te k stu i d a j e svako o d n jih n a d ru g i n a č in u
sad ržaju i izrazu zavisno o d njega. N i za koje o d ovdje ra z m o tre n ih m je sta n e
m o že se o p ra v d a n o p re tp o sta v iti d a p red stav lja taj izvor j e r n ije d n o o d njih
n e sadrži sve p o d a tk e za k oje se m o ž e u tv rd iti d a su v je ro ja tn o stajali u z a je d
n ičk o m p re d lo šk u iz kojega su svi ti tekstovi p re u z e ti. M o ra se, d ak le, p r e t
p o stav iti d a su o n i što su došli d o nas, i u n jim a se p re la m a p rv o tn a h e le n i
stička vijest, zasnovani n a je d n o m zajedničkom v relu ko je je d an as izgubljeno.
K a d a se rad i o helenističkoj vijesti što se tiče m ito lo šk e g eografije z a p a d
n ih k rajeva, o d m a h će se pom išljati d a bi o n a m o g la p o tje c a ti o d T im eja. U
n a še m je to slučaju p o d u p rto jo š i tim e što se o d S te fa n a B iz a n tin c a sazn aje
d a j e T im ej u svojem djelu d o ista sp o m in jao ep irsk e A rg irin ce. U S te fa n a se
n alazi n a tu k n ic a :’Α ρ γ ύ ρ ιν ο ι, έ θ ν ο ς Η π ε ιρ ω τ ικ ό ν , ώ ς Τ ίμ α ιο ς κ α ι Θ εώ ν.
Κ α ί Λ υ κ ό φ ρ ω ν ε ις Ά ρ γ υ ρ ίν ο υ ς κ α ί Κ ε ρ α ύ ν ιω ν ν ά π α ς - “A rg irin ci, e p ir-
ski n aro d , k ak o kažu Tim ej i T eon. I L ikofron pjeva: m e đ u A rg irin ce i u šu m o
vite doline K eraunijskih go ra.” A rgirinci se p a k javljaju i u L ikofronovoj verziji
n aše vijesti te p o sto je d obri razlozi d a se uzim a kako je o n to p re u z e o iz p rv o t-
2 A. W. Mair u bilješci uz engleski prijevod Likofronove Aleksandre, Loeb Classical Li-

brary, London 1921, 579.
121
n o g a i zajedničkog vrela. O sim toga zn am o d a je L ik o fro n c rpio m n o g o p o d a

ta k a iz T im e ja .3 V je ro ja tn o je to i za K alim ah a i A p o lo n ija .4 T im ej je ra d o
d o n o sio loše etim ologije. S toga m u je lako p rip isati i tu m ačen je im e n a g ra d a
Polai k a o k o lšan sk o g a naziva koji znači “B je g u n c i” .5 Z n a m o jo š i to d a je
Tim ej izvješćivao o plovidbi A rg o n a u ta p o zap ad n im m orim a. O to m e svjedo
či D io d o r 4, 56. U sholijam a uz ep o A rg o n a u tim a A p o lo n ija R o đ a n in a (4,
1152 i 1217) stoji d a su p re m a T im ejevu izvješću Ja z o n i M e d e ja proslavili
svoju svadbu n a K erkiri. V ijest o k olšanskoj naseobin i Polai n a ilirskoj rijeci
D izeru lako se dakle u k lap a u izgubljeno T im ejevo djelo, b a r koliko ga p o z n a
jem o . P re tp o sta v k a d a vijest k ojom sm o se ovdje bavili p o tje č e o d T im e ja p o
svem u je to m e v rlo v je ro ja tn a .0
B ila n a m je svrha d a u p o z o rim o n a tu v ažnu h elen ističk u vijest i d a ra z
riješim o, koliko je to m oguće, sp let književne p re d a je u kojoj je d o šla d o nas.
Sasvim je d ru g o p ita n je kak o in te rp re tira ti realije što se javljaju u njoj. Ja sn o
je d a se ili T im ej p rev ario p ri lokalizaciji g ra d a što su ga osnovali K o lšan i ili
d a je toj P oli n a rijeci D iz e ru sam o im e zaje d n ič k o s p o z n a to m istarsk o m .
M oguće je d a je Tim ej, kojem u se češće p rigovaralo zbog k ab in etsk e učenosti,
tu n ap ro sto p odlegao zem ljopisnoj zabuni. A li m ože biti i to d a je istarski g ra d
te k n a k n a d n o b io id e n tific ira n s m itološkim Polai.
3 Usp. J. Geffcken, T im a io s ’ G eo g ra p h ie d e s W esten s, Berlin 1892,1-51 i Gunther, D e ea,

q u a e in te r T im a e u m e t L y c o p h r o n e m in terc ed it ra tio n e , Leipzig
1889.
4 Usp. Tzetzes, Scholia in Lycophronem 1141, gdje se pripovijeda da su Lokrani ilijskoj
Ateni žrtvovali djevojke da okaju grijeh svojega kralja Ajanta, koji je osramotio Kasandru.
Sholija završava riječima: χιλλίων 6 ’έτών παρελθόντων μετά τον φωκικόν πόλεμον έπαύοαντο
της τοιαύτης θυσίας, ώς φησι Τίμαιος ό Σικελός. Μέμνηται <5ε τής ιστορίας καί ό κυρρηναίος
Καλλίμαχος - ”kada je prošlo tisuću godina poslije Fočanskoga rata prestali su s takvom žrtvom,
kako kaže Sicilac Timej. A tu priču spominje i Cirenjanin Kalimah”.
5 Tako i Plinije u Prirodopisu 3,13: S a rd in ia m ip sa m T im a e u s Sanda lio tin appellavit a b effigiae
soleae- "Sardiniju je čak Timej nazvao Sandaliotidom jer je slična sandali” i Stefan Bizantinac
Μασσαλία, πόλις τής Λιγυστικής κατά την κελτικήν, αποικος Φωκαέων. Έκαταΐος Ευρώπη.
Τίμαιος 6έ φησιν, δτι προσπλέων ό κυβερνήτης, καί ίάών άλιέα, έκέλευσε μάσσαι το άπόγειον
σχοινίον. Μάσσαι γάρ το όήσαί φασιν Αίολεΐς· ’Απο γοϋν του άλιέως καί τοϋ μάσσαι
ώνόμασται - “Masalija, grad u Liguriji prema Keltskoj zemlji, kolonija Fokejaca. Hekatej u opisu
Evrope. A Timej kaže daje kormilar ploveći prema njemu ugledao ribara i naredio da se zaveže
(μάσσαι) uže kojim se brod pričvršćuje za obalu. Eolci naime zavezati kažu μάσσαι. Po ribaru
(άλιεΰς) i zavezivanju (μάσσαι) nazvan je dakle grad.
6 Usp. Gunther, nav. dj. 61-64 i Geffcken, nav. dj. 10,132 i 136-137.
122
Illyricus fluvius
U k o ntekstu te antičke p re d a je lakše je razum jeti d a Plinije u P riro d o p isu

3, 130 p iše d a su E n h e le jc i bili lib u rn sk o p lem e: sk u p a s P o lo m m o g li su i
E n h e le jc i biti p oslije p re m je šte n i n a sjeverni Ja d ra n .
Suić je izn io o zb iljn e razlo g e za to d a rijek u n a k o joj su le ž a la k u ltn a
m jesta K a d m a i H a rm o n ije p re m a P seudo-S kilaku tre b a identificirati s D rilo -
n o m (D rim o m ).7 T o p ita n je , m e đ u tim , jo š n ije sasvim p o u z d a n o rije še n o .
O sim D rim a d o laze jo š u o b zir V ojuša, B ojana, R izonsk i zaljev (B o k a K o to r
sk a) i N e retv a, je r se te rijeke m ogu p re m a raspoloživim v relim a staviti u vezu
s h ero jsk im k u lto m K ad m a i H a rm o n ije .8
I vijesti o tim grobovim a i kultnim m jestim a n a ilirskoj ob ali k o je d o n o se
tzv. Geogmphi minores p o tječu v je ro ja tn o n a k raju k rajev a o d isto g a m je sta
u T im ejev u djelu. N o to je p ita n je koje valja p o se b n o istražiti d a b i se n a ša o
v aljan o d g o v o r n a nj.
U vezi s vijesti o k o lšan sk o m g ra d u Polai n a ilirskoj rijeci, k o ju tre b a
tražiti n a ju g o isto čn o j ja d ra n sk o j o bali, p o sta je o so b ito zan im ljiv a P lin ijev a
vijest u P riro d o p isu 3 ,1 4 4 d a je g rad Olcinium (U lcinj), koji leži p ri ušću rijeke
B o jan e, u starin i bio sm atran k ao kolšanska naseobina. T u se ozbiljno n am eće
p ita n je n ije li u p ra v o Olcinium b io T im ejev g ra d Polai, a rije k a Barbanna
(B o jan a) i s n jo m h id ro g rafsk i n erazrješiv o p o v ezan Drilon /Drinus (D rim )
o n a ilirska rije k a D iz e r n a kojoj je ležao taj grad.
H ele n istič k a je vijest o ilirskoj rijeci v ažna za n a še p o zn av an je m ito lo š
k o g a zem ljopisa ja d ra n sk ih p red jela. A n jezino n ala ž e n je i u tv rđivanje, k ak o
je ovdje iz n e se n o i p rik a z a n o , p o k a z u je jo š kak o je b itn o d a se ra ščisti sva
k njiževna p re d a ja iz koje je p o te k la . T e k k ad se to učini, m o g u se n jezini p o
daci v aljan o i p o u z d a n o u p o trije b iti za povijesno istraživ an je i rasu đ iv an je.
7 Usp. M. Suić, G d je se n a la zilo je z e r o iz 24. p o g la vlja P se u d o S k ila k o v a “P eripla ”, Glasnik

Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s. 8 (1953) 129; Is to č n a ja d r a n s k a o b a la u P s e u d o S k ila k o v u
P erip lu , Rad JAZU 306 (1955) 125.
8 Izvore vidi gore str. 85 - 89.
123
Τή starobalkanska nom ina sacra
jf o s lje d n jih se g o d in a p ri istraživanju sta ro b a lk a n sk e o n o m a stik e s m n o g o

p o m n je n asto jala utvrditi p ro sto rn a rasp o d jela p o jed in ih im enskih e le m e n a ta
što je točnije bilo m oguće. S vrha je to m u bila d a se p o k ažu razlik e a n tro p o n i-
m ijskih tip o v a i o d re d e n jihova p o d ru č ja .1 T o je d ovelo d o v ažn ih n o v ih s p o
z n a ja o d o m o ro d ačk o j an tro p o n im iji ilirskih p rovincija i b itn o o b o g atilo s p o
z n a je o e tn ič k o j p o v ijesti i je z ič n im p rilik a m a to g a p ro s to ra . P o k a z a la se
z n a tn a ra zn o lik o st, v išestru k o p ro sto rn o član jen je, gdje se d o ta d a b a ra ta lo
p rev iše širo k o p o te z n im po o p ćiv an jim a i n ed o v o ljn o u te m e lje n im a rg u m e n
tim a. I m n o g o se čem u što se bez tan jeg a razlik o v an ja naziv alo ilirskim ili
keltskim m o g la o d re d iti p o b liža p rip a d n o st.
A li u p ra v o tim e što su se m ogla je d n a o d d ru g ih razg ran ičiti a n tro p o n i-
m ijska p o d ru č ja i stali razlikovati a n tro p o n im ijsk i tipovi ista k n u ta je o so b i
to st o n ih im enskih p o rodica, kojih p o tv rđ en a p ro sto rn a rasp o d jela n e p ristaje
niti je d n o m o d u tv rđ e n ih im enskih p o d ru č ja i o b u h v aća v rlo širo k p ro sto r.
Nomina sacra, o so b n a im e n a p o v ezan a s vjerskim p re d o d ž b a m a i k u lto m , u
toj~su kategoriji osobito z n a tn a skupina. U ovom će se ra d u razm o triti tri takve
im en ske p o ro d ice, kojih rasp o d jela p okriva vrlo d a le k a p ro stra n stv a i p relazi
čvrsto odredive granice im enskih područja. P ri tom e će se n ešto p o ta n je d o n o
siti m a te rija l što ga p ru žaju izvori je r nije, o so b ito u našoj zem lji, uvijek lak o
p ristu p a č a n , a p ita n ja k o ja se tu istražu ju za p a le o b a lk a n istik u su o so b ito
važna. O vaj č la n a k tre b a d a b itn o olakša njihov b udu ći studij.
1 Usp. R. Katičić, S u v r e m e n a istra živa n ja o je z ik u starosjedilaca ilirskih p ro v in c ija , Simpo-

zijum o teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko doba, Posebna izdanja
Naučnog društva SR Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka ispitivanja 1, Sarajevo 1964,
9-58; L ib u m e r , P a n n o m e r u n d Illyrier, Studien zur Sprachwissenschaft und Kulturkunde, Ge-
denkschrift fur Wilhelm Brandenstein, Innsbruck 1968,363-368.
125
1. Bato, Bateia
Im e Bato ušlo je u svjetsku povijest. T ak o su se, n aim e, zvala d va v o đ e
velikoga u sta n k a p a n o n sk ih p le m e n a i D e lm a ta koji je ozbiljno p o tre sa o rim
sku v last n a s je v e ro z a p a d n o m B alk an u 6-9. g o d in e n a še ere . O to m e p iše
V elej P a te rk u l 2 ,110: Maxima duobus Batonibus ac Pinnenti ducibus aucto
ritas erat. In omnibus autem Pannoniis non disciplinae tantummodo, sed lin
guae quoque notitia Romanae, plerisque etiam litterarum usus et familiaris
armorum erat exercitatio: itaque Hercules nulla unquam natio tam mature
consilio belli bellum iunxit ac decreta patravit. Oppressi cives Romani, trucidati
negotiatores, magnus vexillariorum numerus ad internecionem ea in regione,
quae plurimum ab imperatore aberat, caesus, occupata armis Macedonia, om
nia et in omnibus locis igni ferroque vastata. Quin tantus etiam huius belli metus
fuit, ut stabilem illum et form atum tantorum bellorum experientia Caesaris
Augusti animum quatteret atque terreret: audita in senatu vox principis, decimo
die, ni caveretur, posse hostem in urbis Romae venire conspectum.- “N ajveću
su vlast k ao zapovjednici im ali dva B a to n a i P inent. U svim se p a k P an o n ijam a
p o zn av ala n e sam o rim ska disciplina n ego i jezik, a većin a se ta k o đ e r u m jela
služiti pism o m i bilo im je blisko v ježbanje u oružju : i ta k o nije, H e rk u la m i,
nikoji n a ro d ik a d a to lik o b rz o s ra tn o m o sn o v o m p o v ezao sa m r a t i o stv ario
d o n e se n e o d lu k e. P o tla č e n i su bili rim ski g ra đ a n i, p o b ijen i trgovci, u o n o m
k raju koji je b io najviše u d a lje n o d zap o v jed n ik a p o sje č e n je b io d o sm rti v e
lik b ro j isluženih v o jn ik a što su i d alje bili o stali p o d zastav am a, o ru ž je m je
z a u z e ta M ak ed o n ija, sve je n a svakom m jestu o p u sto še n o o g n jem i željezom .
Č ak je s tra h o d toga ra ta bio tolik d a je p o tre sa o i plašio onaj čvrsti i iskustvom
tolikih ra to v a oblikovani d u h C e z a ra A u g u sta: ču o se u se n a tu glas n jeg o v a
p rv a k a , d e se to g a d a n a , d a ak o se n e b u d e p azilo , m o ž e n e p rija te lj do ći n a
p o g led g ra d a R im a .” U sp. jo š i 2 ,1 1 4 . J e d a n o d dvojice B a to n a p rip a d a o je
p a n o n sk o m p lem en u D e z itija ta , kojih je zem lja b ila u g o rn jo j d o lin i B o sn e,
a d ru g i je b io B re u k iz drav sk o -sav sk o g am eđ u rječja. U sp . D io n K asije 3 5 ,2 9
i d. i 5 6 ,1 2 i d. N a d a lje S tra b o n 7 ,5 ,3 ; S u eto n ije, Ž iv o t T ib erijev 20; O vidije,
E x p o n to 2 ,1 ,4 6 . P o v o d i D ezitijata, koji je o d ig rao zn atn iju u lo g u n eg o d rugi
B ato n , zove se taj r a t k a d ik a d i Bellum Batonianum (C IL 5 ,3 3 4 6 , V e ro n a ).
Livije 3 1 ,2 8 p rip o v ijed a o godini 200 s ta re e re ovo: Hac satis felici expe
ditione bello commisso reguli ac principes accolae Macedonum in castra Roma
na veniunt, Pleuratus Scerdilaedi filius et Amynander A tham anum rex, et ex
126
Tri starobalkanska n o m in a sa c ra
Dardanis Bato Longari filius. Bellum suo nomine Longarus cum Demetrio
Philippi patre gesserat. Pollicentibus auxilia respondit consul Dardanorum et
Pleurati opera, cum exercitum in Macedoniam induceret, se usurum - “P o što
je tim d o sta sre tn im p o h o d o m zap o čeo ra t, došli su u rim ski ta b o r kraljici i
prvaci što stan u ju p okraj M a k e d o n a c a , P le u ra t sin S k erd iled o v i A m in a n d a r
kralj A ta m a n a c a i od D a rd a n a c a B a to n sin L ongarov. T aj L o n g a r je sam u
svoje im e v odio ra t s D e m e trije m ocem Filipovim . O n i su m u obećav ali p o
m o ćn e čete, a k onzul im je odgovorio d a će p rim iti p o n u d u P le u ra to v u i D a r
d a n a c a k ad b u d e v odio vojsku u M a k e d o n iju .” T a k o sazn ajem o za B ato n a,
d a rd a n sk o g v lad ara, koji je p o m a g a o R im lja n im a u ra tu s M a k e d o n ijo m .
P o re d tih o so b a što su nosile im e Bato, a u rim skoj su povijesti o d ig rale
više ili m an je v ažnu ulogu, p o z n a t je s rim skih n a tp isa poveći broj p rip a d n ik a
n a ro d a sa sjev ero zap ad n o g B a lk a n a koji su nosili to im e. O vdje su p o tv rd e :2
Iz Dalmacije:
Ilirsko imensko područje

Bato lib. C IL 3 ,1 8 0 1 (8421) N a ro n a R P 4
Batoni fdio C IL 3 ,1 2 8 0 0 F a tn ic a K P
Aurelius Batonianus C IL 3 ,1 4 6 3 3 N ovae K P
Dalmatske područje
Sextus f. Batoni * Caonatfujs V D 55 (1953) 245 i d. G re b a štic a R P
Bato Baracionis C IL 3, 2749 (2802) V rlik a R P
Bato Samuntius Pantis filius IL I 1 8 0 R id e r R P
Ael. Titus Batonis W M B H 11 (1908) 1 3 4 L iv n o R P
Batun C IL 3, 2762 (9845) L ištani R P
Piator Carvius Batonis W M B H 11 (1909)131 M ali K ablići K P
Batonis V D 28 (1905) 137 n. 3393 A S alo n a R P
Batoni Beusantis C IL 13, 6538 Salvium R P
Batuia A rh e o lo šk i m uzej u Splitu, S alo n a
2 Potpun pregled rasprostranjenosti toga imena dao je zadnji J. Šašel, Akte des IV. Internationalen
Kongresses fur griechische und lateinische Epigraphik, Beč 1964,352-368. K tomu valja uzeti još G.
Alfoldy, .Dte P ersonennam en in d e rm m isc h e n P rovinz D alm atia, Heidelberg 1969,163 i d.
3 Usp. Katičič, nav. dj.
4 RP - doba ranoga principata, KP - doba kasnoga principata.
127
Panonski narodi u Dalmaciji
Bato Dasantisfil. nat. Ditio C I L 13,75 0 8 D icio n i R P

Bato Liccaif. S p o m e n ik 77 (1932) 40 = M ay er 1, 38 i d. Ž u p č a
Bato C IL 3,12779 M ali M ošunj K P
Flavius Bato S p o m e n ik 77 (1934) 16 n. 20 S tari B ro d K P
Piator Batonis C IL 3 ,1 2 7 7 2 = G Z M 44 (1932) 44 B istu e n o v a R P
Vojnici rimske flote iz Dalmacije ili čak od naroda Dalmata
Bato L aedionisf C IL 5 ,1 9 5 6 P o rtu s L iq u e n d a e R P

M. Baebius Celer qui et Bato Dazantis f Dalmata A E 1912,184 R im
KP
C. Ravonius Celer qui etBato Scenobarbi natione Dalmata C IL 10,
3618 M ise n u m K P
Iz Panonije:
Bato Buli f. Colapianus C IL 3 ,4 3 7 2 K o lap ijan ci R P

Scilus Batonis f. Breucus C IL 34377 B reu ci R P
Bato Trantonisf Araviscus C IL 3 ,3 3 2 5 A ravisci R P
Bato Neritani (?) C IL 3 ,3 5 5 8 A q u in cu m ?
Bato D asentisf explorator C IL 3 ,4 2 7 6 A d ia u m R P
Iz Norika:
Bateia D isocnif C IL 3, 5076 G lo b asn itz 2. st.

lunia C. f. Bateia C IL 3 ,5 0 3 1 = IL S 7115 M ich elsd o rf b ei F riesach
2. st.
Batelis Deusonis f. C IL 3 ,5 0 5 7 = M Z K 1904,165 i d. G re ith bei
N e u m a rk t 1-2. st.
Iz Dacije:
Bato Annaei D ac. tb. cer. V III i X X A lb u rn u s M a io r R P

Bato Liani D ac. tb. cer. X IV A lb u rn u s M a io r R P
Bato Pr... vi D ac. tb. cer. V A lb u rn u s M a io r K P
Andueia Batonis D ac. tb. cer. II i V III A lb u rn u s M a io r R P
128
Anduenna Batonis D ac. tb. cer. III A lb u rn u s M a io r K P

Maximus Batonis D ac. tb. cer. V I A lb u rn u s M a io r R P
Bato C IL 3, 7649 D acija 2. st.
Iz ostalih provincija:
Bato k eram ičar u K am p an iji C IL 1 0 ,8 0 5 6 ,6 2 , N eap o lis, s ta ra e ra?

Bato k e ra m ič a r C IL 9, 608 2 ,1 6 P e n tim a ?
Batoni p o d slikom g la d ija to ra C IL 6 ,1 0 1 8 8 R im , 2. st.
Bato gladiator P I R 2 1 B 95 K P
BatoAttaleni Č IL I2, 893 R im , s ta ra e ra
Bato Muganii C IL 8, 20765 A u zia 2. st.
Bato Salarius C IL 5 ,6 6 7 0 V e rcellae 2. st.
Q. Baebius Bato C IL 8, 8367 Igilgili R P
Caecilius Bato C IL 13, 8824 R o o m b u rg K P
C. Fundanius C. f B a t o E E 8, 216, p. 53 T ib u r R P
Viridomarus Battonis f P ais 611 P ozzo R P
Batonius C iceron, A d A ttic u m 6, 8 ,1 -2 .
C. Batonius C IL 12,4323 N a rb o
L. Batonius L. 1. C IL 6,1 3 5 3 3 R im
P. Batonius Davi C IL 10,4674 C ales
Q. Batonius Onesimus C IL 6 ,1 3 5 3 4 R im
Q Batonius Telesphorus C IL 6 ,1 3 5 3 4 R im
P.Batonius Thaliarchus C IL 6,1 3 5 3 5 R im
M. Batonius Vitalis C IL 6 ,1 0 5 8 ,6 ,5 8 R im
Batonia Primilla C IL 6,1 3 5 3 5 R im
P ro sto rn i ra sp o re d im enske p o ro d ice Bato, Bateia, Batuia, Batelis, Bato

nius p o k a z u je ja s n o d a o n a p rip a d a d o m o ro d a č k o j a n tro p o n im iji ilirsk ih
provincija, i to n e sam o je d n o m u o d njezinih im enskih p o d ru čja, n e g o se javlja
i u ju g o isto čn o m , p ra v o m ilirskom , i u čitavom d a lm a tsk o —p a n o n sk o m . T o
je im e v rlo ra šire n o i u D aciji k o d n a seljen ik a iz D alm acije.
O so b ito je zan im ljiv o to što se ta im e n sk a p o ro d ic a n o v im im e n sk im
o b licim a d alje g ra n a u istočnim A lp am a, d a k le n a p o d ru č ju g d je ja k o p re v
lad av a k e ltsk a a n tro p o n im ija . V e ć sam im tim e se p ro s to rn i ra s p o re d to g a
im e n a i njegove p o ro d ic e p o k azu je k ao sasvim atip ičan . Je z g re n o p o d ru č je
129
te ra sp ro stra n je n o sti n e p o k la p a se ni s k o jim o d d o sa d a u tv rđ e n ih o n o m a -

stičkih p red jela. P ro sto r, pak, n a kojem su im e n a te p o ro d ice ra sp rše n a o b u h
v aća G aliju, A friku, Italiju i o so b ito R im i tim e n e p o k azu je nikakvih n eo ček i
v an ih o so b ito sti. T a k o je ra sp rše n o d o sta p o zn atijih d o m o ra d a č k ih im e n a u
carstvu. O so b ite je , m eđ u tim , p o z o rn o sti v rijed n o to d a se im e B a to n u o b
liku Β ά τ ω ν jav lja i k a o čvrst sa sto ja k g rčk e a n tro p o n im ije . D o k a z u ju to ove
p o tv rd e:
Β άτω ν pjesnik k o m ed ija iz A te n e , 300-250. st. e. R E 3 ,1 4 3

Β άτω ν h isto rič a r iz S inope, 250-200. st. e. R E 3 ,1 4 3
Β άτω ν ljevač ru d e iz H e ra k le je , 225-200. st. e. R E 3 ,1 4 4
Β άτω ν IG 12,3,1387 T e r a 230-226. st. e.
Β άτω ν n a ja m n ik P to le m e ja E u e rg e ta I G 1 2 ,3 ,2 2 7 , v. 50 i 178
T e ra 230-226. st. e.
Β άτω ν g o sp o d a r M en ip o v K ra h e , P e rso n e n n . 1 9 ,7 i d. P o n t ?
Β άτω ν A rijan , D iss. E pict. 1 ,2 ,2 6
Β άτω ν više k e ra m ič a ra IG 1 2 ,8 ind. 185 T aso s 2. st. st. e.
Β ά τ ω ν 'Α λ εξίου re g ru t IG 7 ,2435 v. 2 T eb a, B eotija 125-75. st. e.
Β ά τ ω ν 'Α ν τιγ ό ν ο υ IG 1 2 ,8 ,4 2 5 T aso s 2. st. st. e.
Β ά τ ω ν ’ Ε γ κ α ιρ ίο υ Σ ά μ ιο ς IG 12,3,12 9 0 T e ra 300-200. st. e.
Β ά τ ω ν Φ ίλ ω ν ο ς IG 1 2 ,3 331 v. 31 T e ra 158-152 st. e.
Β ά τ ω ν Π α γ γή θ ευ ς IG 1 2 ,8 277 v. 75 T aso s 410 st. e.
Β ά τ ω ν Θ ρ ιά σ ιο ς IG 13, 2178 A tik a 1, st. st. e.
Φ ιλ ω ν ίδ η ς Β ά (τ ω ν ο ς) IG 1 2 ,3 , 327 i 243 T e ra 164-1159 st. e.
Β ά τ ω ν ο ς S E G 9 ,5 8 9 T e n ch ris-A rsin o e, C ire n a 1. st. st. e.
Iz tih p o tv rd a proizlazi vrlo ja sn o d a je Β ά τω ν bilo grčko o so b n o im e već

u vrijem e k a d a sjeverozapadni B alkan jo š nije bio uk lju čen u rim ski svijet. N e
m ože se dakle pri tom e raditi o utjecaju iz rim skoga v rem ena, n ego ra sp ro stra
n je n o st to g a sta ro b a lk a n sk o g a im e n a svjedoči o m n o g o sta rijim d o d irim a ,
k o jih se n a ra v n e ra z a z n aje iz v re la što su se d o sa d a ra z m a trala . Ista k n u ti
tre b a i to d a se Β ά τω ν u patronim ijskoj im enskoj form uli javlja uvijek s pravim
grčkim im en im a. N e m a d ak le nikakva razlo g a d a se o so b e k o je g a n o se sm a
tra ju stra n c im a ili p o to m c im a doseljenika.
O so b ito zn ačen je dobiva, m eđ u tim , ra sp ro stra n je n o st im e n a Β ά τ ω ν u
grčkoj a n tro p o n im iji k a d a se u zm e u o bzir i to k ak o je o n o ra z g ra n ato u m ito-
130
Tri slarobalkanska n o m in a sa c ra
logiji. T u se, n aim e, izravno p o k azu ju veze sa sjevernim balk an sk im p ro sto ri
m a. S te fa n B izan tin ac zabilježio je je d n u P olibijevu vijest p o kojoj je Β ά τω ν ,
u zd o d rža A m fijarajev, p o s to je ovaj boreći se pri opsad i T eb e n e sta o p o d zem
ljom , o tiša o u Iliriju k E n h elejcim a, ta m o o sn o v ao g rad H a rp iju i n a sta n io se
u njem : Ά ρ π υ ια , π ό λ ις έν Ι λ λ υ ρ ία π α ρ ’ Έ γ χ ε λ έ α ις, ε ις η ν Β ά τ ω ν ό ’Α μφ ια -
ρ ά ο υ η ν ίο χ ο ς μ ετά τ ο ν ά φ α ν ισ μ ό ν α ύ τ ο ΰ ά π φ κ η σ ε . Π ο λ ύ β ιο ς - ”H a rp ija ,
g ra d u Iliriji k o d E n h e le ja c a u k o jem je B ato n , u z d o d rž a A m fijarijev , p o slije
njegova n estan k a osnovao n aseo b in u .” T im e se i o p e t teb an sk a leg en d a p o v e
zu je s E n h e le jc im a n a J a d ra n u .
D a le k o p o zn atija je priča o to m e kako su K adm o i H a rm o n ija otišli E n
h elejcim a i k o d njih završili život. U sp. A p o lo d o r 3 ,3 9 i d r. M a n je je p o z n a ta
p riča o teb an sk im K adm ejcim a koji su pribjegli E n h elejcim a k a d a su E p ig o n i
zau zeli njihov grad. U sp. H e ro d o t 5 ,6 1 i P au zan ija 9 ,5 ,1 3 i 8 ,6 .
U to m skio p u dobiva i p re d a ja o B ato n u u E n h elejsk o j H a rp iji o so b ito
zn ačen je i sjevem obalkansko im e A m fijarajeva uzdod rže, u p ravljača njegovih
b o jn ih k o la , v a ž n o je sv jed o čan stv o o h isto rič n o sti te m ito lo šk e p re d a je o
n a jstarijim v ezam a m ikenskih G rk a s istočnom o b a lo m ju ž n o g a J a d ra n a . Z a
sa d a se m o žem o sam o dom išljati d a je im e Bato, o k o jem k o d stan o v n ištv a
ilirskih provincija tako živo svjedoče v rela rim skoga do b a, već za tih najstarijih
d o d ira egejskoga s ja d ra n sk im svijetom p re u z e to u g rčk u a n tro p o n im iju , ili
d a je p ak , o b ra tn o , stiglo sta ro m stan o v n ištv u ilirskih zem a lja iz m ik e n sk e
G rčk e.
V iše sazn ajem o o B a to n u , A m fijarajev u u zdodrži, k o d A p o lo d o ra 3, 6,
8: Ά μ φ ια ρ ά ω δε φ εύ γο ν τι π α ρ ά π ο τα μ ό ν Ίσ μ η νό ν, π ρ ιν υ π ό Π ερ ικ λ υ μ έν ο υ
τ ά ν ώ τ α τρ ω θη , Ζ ευς κ ερ α υ ν ό ν β α λ ώ ν τη ν γη ν διέστησεν. ό δε σ υ ν τ ω α ρ μ α -
τ ι κ α ί τ φ ή ν ιό χ ω Β ά τ ω ν ι, ώ ς δε ε ν ιο ι Ε λ ά τ ω ν ι, έκρύφ θη, κ α ί Ζ ε υ ς ά θ ά ν α -
τ ο ν α υ τ ό ν έ π ο ίη σ εν - ”D o k je A m fijaraj bježao uz rijek u Izm en , p rije n eg o
g a je P erik lim en ra n io u leđ a, b acio je Z e u s m u n ju i rask o lio zem lju. A o n se
sk u p a s b o jn im k o lim a i u zd o d rž o m B a to n o m , ili E la to n o m , k ak o n e k i k ažu ,
sa k rio i Z e u s g a je učin io b e sm rtn im .”
U P a u z a n ije 2, 23, 2 sto ji o to m e u o p isu g ra d a A rg o sa ovo: έξ η ς δε
τ ο ύ τ ω ν έ σ τίν 'Α σ κ λ η π ιο ύ τέ μ ε ν ο ς κ α ί μ ετά τ α ΰ τ α ιε ρ ό ν Β ά τω ν ο ς. ή ν δ έ ό
Β ά τ ω ν γ έ ν ο υ ς Ά μ φ ια ρ ά ο υ τ ο ΰ α ύ τ ο ΰ τ ω ν Μ ε λ α μ π ο δ ιδ ώ ν κ α ί ές μ ά χ η ν
έ ξ ιό ν τ ι ή ν ιό χ ε ι τ ο ύ ς ίπ π ο υ ς , γ εν ο μ έν η ς δέ τη ς τ ρ ο π ή ς ά π ό το ΰ Θ η β α ίω ν
τ ε ίχ ο υ ς χ ά σ μ α γ η ς ’Α μ φ ιά ρ α ο ν κ α ί τό ά ρ μ α ύ π ο δ ε ξ ά μ ε ν ο ν ή φ ά ν ισ εν ό μ ο ΰ
131
ILLYRICUM M YTH 0L0G1CU M
κ α ί τ ο ύ τ ο ν τ ο ν Β ά τ ω ν α - “a za tim je sveto zem ljište A sk lep ijev o i iza to g a

sv etište B atonovo. A B a to n je bio o d istoga ro d a M e la m p o d id a k a o i A m fija-
raj, i k a d a je taj izlazio u bitku, upravljao m u je konjim a o d b o jnih kola; a k a d a
su ih s te b a n sk o g a zida n a tje ra li u bijeg, zin u la je zem lja i p rim ila A m fija ra ja
i njegova b o jn a k o la i sak rila ih, a z a je d n o s njim a i to g a B a to n a ”.
N a đ e n a je o slik a n a v a z a n a kojoj je p rik a z a n A m fija ra j k a k o sto ji n a
svojim b o jn im k olim a, a kraj njega u zd o d rža, kraj čijega lika je isp isan o i n je
govo im e: Β Α Τ Ο Ν .5 P a u z a n ija opisuje dvije B ato n o v e slike k o je je v idio u
O lim piji i D elfim a. U O lim piji je to bila slika n a la rn ak su (5 ,1 7 , 8): Β ά τ ω ν
δε, δ ς ή ν ιο χ ε ΐ τ φ Ά μ φ ια ρ ά φ , τ ά ς τε ή ν ία ς τ ω ν ίπ π ω ν κ α ί τη χ ε ιρ ί τή έτέρρ.
λ ό γ χ η ν - “A B ato n , koji u p rav lja A m fijaraju k o n jim a o d b o jn ih k o la, drži
u ruci uzd e o d konja, u drugoj sulicu”. U D elfim a su p a k A rgejci postavili sliku
A m fijarajev u i njegova kočijaša i p o u z d a n ik a B a to n a (1 0 ,1 0 ,3 ): π λ η σ ίο ν δ έ
το ΰ 'ίπ π ο υ κ α ί ά λ λ α ά ν α θ ή μ α τά έσ τιν ’Α ρ γ ε ίω ν ... Α μ φ ια ρ ά ο υ δ ε κ α ί ά ρ μ α
έγγυς π ε π ο ίη τ α ι κ α ί έφεστηκώ ς Β ά τω ν έ π ί τ φ ά ρ μ α τ ι η ν ίο χ ό ς τε τ ώ ν 'ίπ π ω ν
τω Α μ φ ια ρ ά φ κ α ί ά λ λ ω ς π ρ ο σ ή κ ω ν κ α τά ο ικ ε ιό τη τα - “a kraj k o n ja n alaze
se i drugi zavjetni darovi A rg e ja c a ... i blizu to g a su iz ra đ e n a i A m fijarajev a
b o jn a k o la i B a to n k ako stoji n a kolim a, koji je A m fijaraju u p rav ljao ko n jim a,
a i in ače m u je bio blizak i p risa n ” . U z d o d rž a Β ά τ ω ν zove se i Σ χ ο ί ν ι κ ο ς . O
to m e kaže sh o lijast uz P in d a ro v e O lim p ijsk e o d e 6, 21 d ovo: κ α τ ε π ό θ η b
Α μ φ ιά ρ α ο ς , ο ί μ εν π ε ρ ί Ώ ρ ω π ό ν ο'ι δε π ε ρ ί Κ λ ε ω ν ά ς - τ ο υ ς δ έ ί π π ο υ ς
α ΰ τ ο ΰ φ η σ ιν Α ν τ ίμ α χ ο ς ε ίν α ι ά σ υ σ τά το υ ς, ο ί δέ Θ εσ σ α λ ο υ ς ο ν ό μ α τ α δέ
α υ τ ώ ν Θ ό α ς κ α ί Δ ία ς - ό δ ’ η ν ίο χ ο ς α ύ τ ο ϋ Β ά τ ω ν ε κ α λ είτο ή Σ χ ο ίν ικ ο ς ,
σ υ γ κ α τ α π ο θ ε ίς α ϋ τ φ - “zem lja je p ro g u ta la A m fijaraja, je d n i k ažu d a j e to
bilo ko d O ro p a , a drugi k od K leone; a za njegove k o n je A n tim a h k aže d a se
n e z n a kakvi su bili, a d ru g i d a su bili te salsk i; a im e n a su im b ila T o a n t i
D ija n t; a n jeg o v u z d o d rž a se zvao B a to n ili S h en ik , p ro g u ta n je z a je d n o s
n jim .” P o d im en o m Σ χ ο ίν ικ λ ο ς poštivan je A m fijarajev u z d o d rž a n a ob ali
P ro p o n tid e (M ra m o rn o g a m o ra ) ko d B izantija u h ero jsk o m svetištu. O n a m o
su ga, kako se m isli, donijeli kolonisti iz M egare, koji su osnovali B izantij. U sp.
D io nizije B izantinac, izdanje R . G iingerich, B erlin 1958, p. 15,10-13.
5 Usp. Furtwangler-Reichold,G riech isch e V a senm alerei 121; Pfuhl, M alerei u tid Z e ic h n u n g ,
Tab. 42, si.
132
Tri starobalkanska n o m in a s a c ra
U Stacijevoj T e b a id i 7 ,7 3 7 zove se A m fijarajev u z d o d rž a H erses.

P rič a o B a to n u m o že se dakle n a tem elju p o d a ta k a što ih p ru ž a ju v re la
sažeti ovako: B a to n je p o tje c a o iz vidjelačkoga ro d a M e la m p o d id a , k o jeg a je
p rv o b itn a dom ovina bila m egarska E gostena. B io je ro đ a k vidioca A m fijaraja,
koji je p o tje c a o iz istoga ro d a. T aj g a je izab rao za svojega o so b ito g a p o u z d a
n ik a i B a to n je u p rav ljao njegovim bo jn im kolim a. K a d a su argejski saveznici
Polinikovi bili p o tu č e n i p re d v ra tim a T eb e, bježao je A m fijaraj p re d P erik li-
m en o m uz to k rijeke Izm ena. P rije neg o g a je njegov progonitelj m o g ao ran iti
u leđa, rask o lio je Z e u s m u n jo m zem lju i o n a je p ro g u ta la A m fijaraja s k o n ji
m a, k o lim a i u zd o d rž o m B a to n o m . Z e u s g a je n a to u čin io b esm rtn im , a B a
to n je bio p re n e se n u Iliriju E n h e le jc im a i o sn o v ao je ta m o g ra d H a rp iju . T o
tre b a najvjerojatnije razum jeti tak o d a se B ato n i u H arp iji poštivao k ao h eroj,
k ak o je to izričito posv jed o čen o za A rgos.
P o ta n ja in te rp re ta c ija te le g e n d e m o ra la bi o sta ti sp o rn a je r u v re lim a

n e m a p o d lo g e za to, p a stoga ovdje o d u sta je m o o d nje. P o u z d a n o se, m e đ u
tim , raz a z n aje d a je , prvo, im e Bato p o v ezan o s m ito m i k u lto m , te se im a
sm a tra ti k a o nomen sacrum, i d a je, d rugo, njegova ra sp ro stra n je n o st u g rč
kom svijetu i n a sjev ern o m B a lk a n u vrlo v je ro ja tn o u n ek o j vezi s r a s p ro s tra
n jen o sti to g a k u lta.6
V eze im en sk e p o ro d ic e kojoj p rip a d a im e Bato s h e ro jsk o m leg e n d o m i
k u lto m nisu tim e ni približno iscrpljene. D ru g a le g e n d a rn a o so b a k o ja se ta k o
zove čvrsto je v e z a n a za T ro a d u . U rječniku E tym olog icu m M a g n u m stoji d a
se je d n o m jesto p re d T ro jo m zvalo Β ά τεια , i to ili p o žen i D a rd a n o v o j, k o ja
je n o sila to im e, ili k a o naziv kuće n ek o g a B ato n a, v jero jatn o k ralja ili p rip a d
n ik a k raljevskoga roda: Β ά τ εια δε τ ό π ο ς Τ ρ ο ία ς , ά π ο τη ς Δ α ρ δ ά ν ο υ γ υ ν α ι-
κός· έξ ή ς γ εν έσ θ α ι τ ο ν Ε ρ ιχ θ ό ν ιο ν . έν υ π ο μ ν ή μ α τ ι Λ υ κ ό φ ρ ο ν ο ς. ο ύ τ ω ς
' Ω ρος· έγώ δε ε ΰ ρ ο ν έν τ ο ϊς ρ η τ ο ρ ικ ο ΐς σ η μ α ίν ο υ σ α ν τη ν λ έ ξ ιν ο ικ ία ν
τ ιν ά , ά π ό Β ά τ ω ν ο ς έπ ω ν ο μ α σ μ έν η ν A B ate ja je m jesto u T ro ji, n azv an o
p o B ateji, ženi D ard an o v o j; o d koje d a se ro d io E rih to n ije . U L ik o fro n o v u
k o m e n ta ru . T a k o H o ro s; a ja sam n a ša o u reto ričk im spisim a d a ta riječ znači
6 O imenu B a to usp. još P. Kretschmer, E in le itu n g in d ie G e sc h ic h te d e r g rie ch isch en

S p ra c h e , Gottingen 1896,245 i d; Glotta 10 (1920) 223,1; N. Jokl, E b e rts R e a lle x ik o n d e r Vorge-
s c h ic h te 6, 38; v. Scala, Historische Zeltschrift 1912,33; Hoernes, Wiener Sitzungsberichte 99,
900; W. Schulze, Z u r G e sc h ic h te la te in is c h e r E ig e n n a m e n , Gottingen 1904, 32,1.
133
n e k u kuću, nazv an u p o svojem gazdi B a to n u .” O to m m jestu p jev a i H o m e r,

Ilija d a 2 ,8 1 1 - 8 1 4 :
έσ τι δέ τ ι ς π ρ ο π ά ρ ο ιθ ε π ό λ ιο ς α ίπ ε ΐα κ ο λ ώ ν η
εν π ε δ ίφ ά π ά ν ε υ θ ε π ε ρ ίδ ρ ο μ ο ς έ ν θ α κ α ί ένθα ,
τη ν ή το ι α ν δ ρ ε ς Β α τ ίε ια ν κ ικ λ ή σ κ ο υ σ ι,
ά θ ά ν α τ ο ι δέ τ ε σ ή μ α π ο λ υ σ κ ά ρ θ μ ο ιο Μ υ ρ ίν η ς
- “a im a isp re d g ra d a n ek i strm i b režu ljak , u p o lju d alek o , o k o k o jeg a

se o v u d a i o n u d a m o ž e trč a ti, a n jeg a d o ista ljudi zovu B atijeja, a b esm rtn ici
g ro b n im h u m k o m M irin e što je m n o g o sk a k a la .” P o to m e b i ta B a tije ja b ila
strm h u m a k v an i p re d g rad o m , n e što p o d a lje u p o lju , o k o k o je g a se sa svih
s tra n a m oglo voziti. Z anim ljivo je o n o o je d n o m im en u za ljude, a d ru g o m za
bogove.7 T o je tra g v rlo sta re sa k ra ln e p re d a je .
N a to se m jesto poziva Platon u Kratilu 392: ή τη ν Β α τίεια ν τε κ α ί Μ υρ ίνη ν...
- “ili B a tije ju i M irin u ” i D io n H riso sto m 10, 23: κ α ί τ ό π ο ν τ ιν ά π ρ ο τη ς
π ό λ ε ω ς , ό ν ο ί Τ ρ ώ ε ς έ κ ά λ ο υ ν Β α τ ίε ια ν , τ ο υ ς θ ε ο ύ ς σ ή μ α Μ υ ρ ίν η ς - “ i
n e k o m je sto p re d g ra d o m k o je su T ro jan ci zvali B atijejo m , a bogovi d a su g a
zvali g ro b n im h u m k o m M irin in im ” i 11,22: κ α ί έ π ί τ ό π ο υ τ ί ν ο ς π ρ ο τή ς
π ό λ ε ω ς , ό ν τ ο υ ς μεν ά ν θ ρ ώ π ο υ ς Β α τ ίε ια ν ό ν ο μ ά ζ ε ιν , τ ο υ ς δ έ θ ε ο ύ ς σ ή μ α
Μ υ ρ ίν η ς - “i n a n e k o m m jestu p re d g ra d o m ko je ljudi d a zovu B atijeja, a
bogovi g ro b n im h u m k o m M irin in im ” .
I S tra b o n se n a v iš e m jesta bavi B atijejom . O n izvješćuje d a j e M irin a
b ila je d n a A m azo n k a, o d o n ih s kojim a su P rija m i B e le ro fo n t vodili r a t (12,
8,6): ό π ο υ κ α ί Α μ α ζό ν ες κ ατεθάρρη σ α ν αυτής, έφ’ α ς ό τε Π ρ ία μ ο ς σ τρατεϋ-
σ α ι λ έ γε τα ι κ α ί ό Β ελλερ οφ όντη ς π ό λ ε ις τε π α λ α ια ί ό μ ο λ ο γ ο ϋ ν τ α ι έ π ώ ν υ -
μ ο ι α υ τ ώ ν έν δέ τώ Ί λ ια κ ω π ε δ ίω κ ο λ ώ ν η τ ις έ'στιν ήν ή το ι α ν δ ρ ε ς Β α τ ίε ι
α ν κ ικ λ ή σ κ ο υ σ ιν , ά θ ά ν α τ ο ι δέ τε σ ήμ α π ο λ υ σ κ ά ρ θ μ ο ιο Μ υ ρ ίν η ς, ή ν ίσ το -
ρ ο ΰ σ ι μ ία ν ε ίν α ι τ ώ ν Α μ α ζ ό ν ω ν έκ το ϋ έ π ιθ έ το υ τ ε κ μ α ιρ ό μ ε ν ο ι- εΰσκα-
7 Ο jeziku bogova usp. Ch. Picard, L e s origines d u p o ly th e ism e h ellen iq u e 2,1932,19, W.A.
Ramsay, A s ia n E le m e n ts in G reek C iviliza tio n , 1927,299; F. Giintert, V o n d e r S p rac he d er G d tter
u n d G eister, 1921, osobito 90 i d; P. Kretschmer, Glotta 13 (1924) 266 i d; E. Benveniste, Studia
indo-iranica...fur W. Geiger 1931,219 i d; E. Schwyzer, G riechische G r a m m a tik 1, Miinchen 1939,
5,2; J. Hubers, D e lingua a n tiq u issim o ru m G raeciae in co la ru m . Commentationes Trojanae § 6; H.
Krahe, L e x ik o n altilfyrische P erso n en n a m en , Heidelberg 1929,153 i d; G. Bonfante, American Jour
nal of Archaeology 50 (1946) 254.
134
ρ θ μ ο ν γ ά ρ 'ίπ π ο υ ς λ έ γ ε σ ΰ α ι δ ιά το τ ά χ ο ς - κ ά κ είν η ν ο ΰ ν π ο λ ύ σ κ α ρ θ μ ο ν δ ιά
τό ά π ό τή ς ή ν ιο χ ε ία ς τ ά χ ο ς - κ α ι ή Μ υ ρ ίν α ο ΰ ν έ π ώ ν υ μ ο ς τ α ύ τ η ς λ έ γε τα ι
- “p re m a kojoj (tj. zem lji) su se i A m a z o n k e p o n ije le sm io n o , n a k o je se p ri
p o v ijed a d a j e P rijam poveo vojsku i B elero fo n t; i slažu se u to m e d a su p o
njim a nazvani stari gradovi; a u ilijskom je polju neki b režu ljak koji d o ista ljudi
zovu B atijejom , a besm rtnici grobnim h u m k o m M irin e k o ja je m n o g o skakala,
za k o ju kažu d a je je d n a o d A m a z o n a k a zaključuju ći to p o p rid jev u : d a se
n a im e o n aj koji je m n o g o sk ak ao govori za k o n je zb o g n jih o v e b rzin e; a o n a
d a je tak v a k o ja je m n o g o sk ak ala zbog b rzin e k o jo m je u p ra v lja la k o n jim a
u p re g n u tim u b o jn a kola; i g ra d M irin a k aže se d a j e p ro zv an p o n jo j.”
N a d ru g o m m jestu sp o m in je S tra b o n b re ž u lja k B atijeju sk u p a s d ru g im
z n a m e n ito stim a T ro je (1 3 ,1 ,4 ) : κ α ι τ ο υ ς ό ν ο μ α ζ ο μ έ ν ο υ ς τ ό π ο υ ς έ ν τ α ΰ θ α
δ ε ικ ν υ μ έ ν ο υ ς ό ρ ώ μ εν , το ν έρ ιν ε ό ν , τ ο ν τ ο ϋ Α ίσ υ ή το υ τά φ ο ν, τη ν τε Β α τί-
εια ν , τό τ ο ΰ ’Ί λ ο υ σ ήμα - ”i vidim o ta m o p o se b n o n a zv an a m je sta što se
p o k azuju: sm okvu, E zijetov grob, B atijeju, Ilov g ro b n i h u m a k ”. I jo š je d n o m
se v ra ć a n a A m a z o n k u M irin u i n a o n o m jesto u H o m e ra (S tra b o n 1 3 ,3 , 6):
τό δέ ό ν ο μ α ά π ό ’Α μ α ζό ν ο ς τή π ό λ ε ι τεθεΐσ θα ι, κ α θ ά π ε ρ κ α ι τή Μ υ ρ ίν η ά π ό
τή ς έν τ φ Τ ρ ω ϊκ φ π ε δ ίψ κ ειμ ένη ς υ π ό τή Β α τ εία τη ν ή το ι ά ν δ ρ ε ς Β α τ ίε ια ν
κ ικ λ ή σ κ ο υ σ ιν , ά θ ά ν α τ ο ι δέ τε σ ή μ α π ο λ υ σ κ ά ρ θ μ ο ιο Μ υ ρ ίν η ς - ”a im e d a
je g ra d u n a d je n u to p o A m azo n k i, k a o što je i M irini n a d je n u to p o o n o j k o ja
leži u tro ja n sk o m po lju p o d B atejo m , koju zaista lju d i zovu B atijejo m , a b e
sm rtn ici g ro b n im h u m k o m M irin e k o ja je m n o g o sk a k a la .”
S te fa n B izan tin ac piše ta k o đ e r d a je B atijeja visok b re ž u lja k k o d T ro je .
O d n jeg a sazn ajem o d a vijest o to m e k ak o je taj b režu ljak n azv an p o žen sk o j
o so b i k o ja se zva\aBateia p o tje č e o d H e la n ik a s L ezb a.x S tim e su p o v e z a n i i
v rlo n eobični pokušaji etim ologiziranja: Β α τ ίε ια - τ ό π ο ς τ ή ς Τ ρ ο ία ς υ ψ η λ ό ς,
κ έκ λ η τα ι ά π ό Β α τεία ς τ ιν ό ς , ώ ς 'Ε λ λ ά ν ικ ο ς έν π ρ ώ τ η Τ ρ ω ικ ώ ν , ή ά π ό τ ο ΰ
π ά τ ο υ τ ώ ν 'ίπ π ω ν ή γ ο υ ν τή ς τρ ο φ ή ς, τρ ο π ή τ ο ΰ π ε ις β, ή ά π ό τ ω ν β ά τω ν ,
τ ό έ θ ν ικ ό ν Β α τ ιε ΰ ς κ α ί Β α τ ιε ιά τ η ς. - “B atieja: viso k o m je sto k o d T ro je .
N azv an o je p o nek o j B ateji, k a k o p iše H e la n ik u prvoj knjizi o T ro ji, ili p o
to m e što je izgaženo (π ά τ ο ς ) o d k o n ja je r se o n i ta m o u zg ajaju , p rije la z o m p
u b, ili p o k u p in a m a (β ά το ς). N aziv z a stan o v n ik a je B atijac i B a tija t.” U sp .
jo š i Sholije T uz H om erovu Ilijadu 20,219: Δ ά ρ δ α ν ο ς α υ τέκ εθ ’υ ίό ν Έ ρ ιχ θ ό -
s 1, 63,120 Mulier = 4 F 24 Jacoby.
135
ν ιο ν β α σ ιλ ή α έκ Β α τ ε ία ς τή ς Τ εύ κ ρ ο υ , ώ ς 'Ε λ λ ά ν ικ ο ς - “D a rd a n je p a k
ro d io sin a k ra lja E rih to n ija o d B ateje, kćeri T eu k ro v e, k ak o p iše H e la n ik ” .
J e d n a k a je v rijed n o st etim ološkim tu m ačen jim a k o ja d o n o si E ty m o lo g i
cu m M ag n u m . O ni p o tje č u , k ak o se čini, iz istoga vrela: B a i i t r λ έ γε τα ι κ α ι
β ά το υ ς ε χ ω ν ό τ ό π ο ς . Ά π ό το ϋ β ά το ς Β α τ ία δ ιά το ϋ ι, ώ ς Α ΐτ ω λ ό ς , Α ιτ
ω λ ία - τό έ θ ν ικ ό ν Β α τιε ύ ς, κ α ί Β α τιά τη ς. Ε π ί δέ το ϋ τ ό π ο υ , Έ π α φ ρ ό δ ιτ ό ς
φησι, ά π ό τ ο ϋ π α τ ώ , π ά τ ο ς - κ α ί ά π ό το ϋ π ά τ ο υ τ ω ν 'ίπ π ω ν τ ο υ ς γ ά ρ έν τ α ΐς
ό δ ο ϊς ο λ κ ο ύ ς τε κ α ί σ υ ν εχ ε ίς τρ ιμ μ ο ύ ς π ά τ ο υ ς έλεγον. Π ά τ ο ς ο ύ ν π ά τ ε ια -
κ α ί π λ ε ο ν α σ μ φ το ϋ ι π α τ ίε ια , κ α ί Β α τίε ια . Έ σ τ ι δ έ τ ό π ο ς έν τή π ε δ ιά δ ι
τή ς Ί λ ιά δ ο ς . 'Ό μ η ρ ο ς- τη ν ή το ι ά ν δ ρ ε ς Β α τ ίε ια ν κ ικ λ ή σ κ ο υ σ ι - “B atija:
ta k o se zove i m jesto n a k o jem ra stu kupine. O d riječi za k u p in u β ά το ς izvodi
se B a tija d o d a v a n je m slova i, k ao o d E to l(a c ) E to lija; naziv za stan o v n ik a je
B atijac, i B atijat. A n a to m je m jestu , kaže E p a fro d it, sve izg ažen o (π ά το ς ),
o d π α τ ώ što znači gaziti; i p o tom e što je izgaženo o d konja; tragove p o vučene
n a c e sta m a i o n o što je n a n jim a bez p re k id a u tira n o zvali su π ά τ ο ς . Π ά τ ο ς
je d a k le π ά τ ε ια i d o d a v a n je m je d n o g a suvišnoga slova i π α τ ίε ια o d a tle Β α
τίεια . A to je m jesto u ravnici p re d Ilijem . H o m e r pjeva: n ju p a k ljudi zovu
B atije jo m .”
E p a fro d it, g ra m a tič a r iz v re m e n a c arev a Flavijevaca, b it ć e izvor z a tu

n eo b ičn u etim ologiju. Ip a k je izvođenje iz riječi k o ja znači izg ažen i konjski
trag, koliko g od d a je jezično neodrživo, vrlo zanim ljivo je r u p u ću je n a p rastari
ritu a ln i obvoz b o jn im k o lim a o k o g ro b n o g a hu m k a. U sp . π ε ρ ίδ ρ ο μ ο ς ένθ α
κ α ί έν θ α “o k o k o jeg a se o v u d a i o n u d a m ože trč a ti” u H o m e ro v u o p isu B ati-
jeje. A i S tra b o n o v o u p u ćiv an je n a A m azo n k u koja u p rav lja b o jn im k o lim a
p o k a z u je u isto m sm jeru.
B atijeja se i tu o pisuje k ao m jesto u ravnici p red Ilijem . Č ini se, m eđ u tim ,
d a je poslije ta m o n a sta o neki grad je r u H ezihija stoji: Β α τίεια - π ό λ ις Τ ρ ω ικ ή
- “B atijeja: trojanski g ra d ”. I E u sta tije piše u k o m e n ta ru u z n av e d e n o m jesto
iz Ilijade: Τ ιν έ ς δ έ Β ά τεια ν φ ασ ί π ό λ ιν Τ ρ ω ικ ή ν ... - “a n ek i k ažu d a j e B atija
tro ja n sk i g ra d ...”.9
9 U istinitost te vijesti sumnjaju U. v. Wilamowitz-Mollendorff, D ic Ilia s a n d H o m e r , Berlin

1916,279,1 i A. Heubeck, Wiirzburger Jahrbiicher fur die Altertumswissenschaft 4 (1949-50) 203,2.
136
O sim p u č k e e tim o lo g ije k o ja im e Bateia/Batieia sh v aća k a o izg ažen i

konjski trag, a p re u z im a la se o d g ra m a tič a ra E p a fro d ita , im a jo š je d n o tu m a
čen je to g a n eo b ičn o g im ena. P o to m e bi strm i b re ž u lja k u ravnici p re d Ilijem
b io d o b io svoje im e p o je d n o j ženi iz n a jsta rije g a tro ja n sk o g a k raljev sk o g
r o d a .10 A S te fa n B iz a n tin a c k a ž e p o d n a tu k n ic o m Β α τ ίε ια (v. g o re ) d a to
tu m a č e n je d a je H e la n ik iz L ezba, posljednji logograf, u prvoj knjizi svojega
izgubljenoga djela o T roji. T o po tv rđ u je i sholijast u z L ikofronovu A lek san d ru
1306 i d a je jo š p o d a ta k a o toj kraljevni, i to p re m a je d n o j vijesti p isca k o jeg a
zovu K efalo n , a p rav o m u je im e b ilo H e g e z ija n a k t (u sp . A te n e j 9, 393 d ).
Ž iv io je u 2. sto ljeću sta re e re i n a p isa o d je lo o T ro a d i.11 S h o lija u z L ik o fro
novu A le k sa n d ru 1306 glasi:
Β ά τεια , τ ό π ο ς Τ ρ ο ία ς ά π ό τ η ς Β α τ εία ς τή ς Δ α ρ δ ά ν ο υ γ υ ν α ικ ό ς , έ χ ’ή ς
γ εν έσ θ α ι τ ο ν Ε ρ ιχ θ ό ν ιο ν .
’Α ρ ίσ β η ν ή κ α τ ά τ ιν α ς Β ά τ ε ια ν θ υ γ α τ έ ρ α Τ ε ύ κ ρ ο υ γ ή μ α ς Δ ά ρ δ α ν ο ς
γ ε ν ν ά Ε ρ ιχ θ ό ν ιο ν ...
Κ εφ α λώ ν φησιν ό τ ι Δ ά ρ δ α ν ο ς ά π ό Σ α μ ο θ ρ ά κ η ς έ λ ό ώ ν ε ις τη ν Τ ρ ω ά δ α
τη ν Τ εύ κ ρ ο υ το ΰ Κ ρ η τό ς γ α μ εϊ ’Α ρίσβην. 'Ε λ λ ά ν ικ ο ς δ ε Β ά τεια ν α υ τή ν φησι
10 Tvrdilo se da je Bateia uvedena u rodoslovlje Dardanida kao heroida imenjakinja brežuljka

Batijeje. Takva se mogućnost ne može isključiti, ali je barem jednako tako vjerojatno daje brežuljak
dobio ime poprabaci trojanskoga vladarskoga roda. Usp. U. v. Wilamowitz-Mollcndorff, D ie Ilias
u n d H o m e r, Berlin 1916,279. - Do nas je došla i druga grana legendarne predaje, po kojoj je Mirina
drugo ime upravo te Bateje. Ta dva imena iste žene objašnjavaju onda i dvostruki naziv brežuljka
u polju pred Trojom. Usp. Eustatije uz Ilijadu 2,811 i d: Ή δε 'Ομηρική αΰτη Μύριννα κεΐται καί
παρά Λυκόφρονι, λεγομένη παρά τινων Τεύκρου θυγάτηρ, γυνή Δαρδάνου —“A ta homerska
Mirina spominje se i kod Likofrona, neki za nju kažu daje Teukrova kći, žena Dardanova”. Eu
statije tu slijedi stariju predaju koju prema vrelima nije moguće utvrditi u pojedinostima. Imamo
samo jednu sholiju, ako je Hunt ispravno nadopunio Papyri Oxyrinchii 1086,103 i d: Μυρίνης, τα
τήν οί μεν Δαρδάνου λέγουσι γενέσθαι γυναίκα, οί δέ ου, άλλα μίαν των Αμαζόνων —"Mirine,
za koju jedni kažu da je bila Dardanova žena, a drugi da nije, nego jedna od Amazonaka”. To je
pak očito kasnija, vjerojatno helenistička, konstrukcija jer se dvostrukost imena prvobitno odnosi
samo na lokalitet, a ne i na osobu. Usp. Heubeck, n. dj. 203 i d. Kult heroide na humku pred Trojom
vjerojatno je na dva razna načina uvršten u legendarnu povijest pa je tako i ženska osoba na koju
se odnosio dobila dva razna i među se zamjenjiva imena. - Mjesno ime Batieia može se tumačiti
daje izvedeno od ženskog oblika imena B a to koji bi glasio B a tia ili B a te ia (što je potvrđeno!), onako
kako se čini da je frigijsko Γορδίειον izvedeno iz Γάρδιον : P. Kretschmer, E in le itu n g in d ie G e-
sc h ic h te d erg rie c h isc h c n S p ra c h e, Gottingen 1896,183; Glotta 14 (1925) 95; H. Krahe, D ie a lten
balkan illyrisch en g eo g ra p h isch en N a m e n , Heidelberg 1925,76.113,70,5 Miiller = 45 F 4 Jacoby.
11 3,70,5 Miiller = 45 F 4 Jacoby.
137
- “B a te ja je m jesto k od T ro je nazvano p o B ateji D ard an o v o j ženi o d k o je d a

se ro d io E rih to n ije.
A rizb u ili, p o n ek im a, B ateju , kćer T eu k ro v u , o žen io je D a rd a n i ro d io
E rih to n ija.
K e fa lo n kaže d a je D a rd a n d o ša o sa S a m o tra k e i o ž e n io A rizb u , k ćer
K re ć a n in a T eu k ra.
H e la n ik je zove B a te jo m .”
Iz istoga je vrela crp io i S tefan B izantinac: Ά ρ ίσ β ιγ π ό λ ις τή ς Τ ρ ω ά δ ο ς,
Μ υ τ ιλ η ν α ίω ν α π ο ικ ο ς , ής ο ίκ ισ τ α ί Σ κ α μ ά ν δ ρ ιο ς κ α ι Α σ κ ά ν ιο ς υ ιό ς Α ίν εί-
ου. κ ε ΐτ α ι μ ετα ξύ Π ερ κ ό τη ς κ α ι ’Α βύδου. Κ εφ α λώ ν δέ φ ησιν δ τ ι Δ ά ρ δ α ν ο ς
α π ό Σ α μ ο θ ρ ά κ η ς έλ θ ώ ν ε ις τη ν Τ ρ ψ ά δ α έγημε τη ν Τ ε υ κ ρ ο υ τ ο ϋ Κ ρ η τό ς
θ υ γ α τ έ ρ α Ά ρ ίσ β η ν . 'Ε λ λ ά ν ικ ο ς δέ Β ά τ εια ν α υ τή ν φησιν - “A rizb a: g ra d u
T ro a d i, k o lo n ija M itile n ja n a , koji su o sn o v ali S k a m a n d rije i A sk a n ije sin
E n ejin . L eži izm eđ u P e rk o te i A bida. A K efalo n veli d a j e D a rd a n d o ša o sa
S a m o tra k e u T ro a d u i o ž e n io A rizb u , kćer K re ć a n in a T e u k ra . A H e la n ik je
zove B a tije ja .”
S tefan B izan tin ac spom inje jo š je d n o g a p isca koji p rip o v ijed a istu p rip o
vijest, m ito g ra fa M n a z e ju :12M vασ έας δέ φησιν δ τ ι Δ ά ρ δ α ν ο ς εκ σ ι... τ ο ΰ νεώ
τή ς Α θ ή ν α ς τό π α λ λ ά δ ιο ν ά ρ ά μ ε ν ο ς ά φ ίκετο εις Σ α μ ο θ ρ φ κ η ν μ ετά 'Α ρ μ ο
ν ία ς κ α ί Ια σ ίω ν ο ς ε ν ό ς τ ω ν άδελφ ώ ν, κ ά κ εϊ δ ία γ ο ν τ α Κ ά δ μ ο ς ό 'Α γή νο ρ ο ς
έ φ ιλ ο π ο ιή σ α τ ο , κ α ί ά π ο θ α ν ο ύ σ η ς τή ς Τ η λ εφ ά η ς γ α μ ε ΐ τη ν 'Α ρ μ ο ν ία ν ό
Κ ά δ μ ο ς κ α ί α π ο σ τ έ λ λ ε ι τ ο ν Δ ά ρ δ α ν ο ν εις τη ν Α σ ία ν μ ετά τ ω ν ε τ α ίρ ω ν
π ρ ο ς Τ ε ϋ κ ρ ο ν τ ο ν Τ ρ ώ α , ό δέ Τ ε ϋ κ ρ ο ς ά ν α γ ν ω ρ ίσ α ς τ ο ν Δ ά ρ δ α ν ο ν δ ίδ -
ω σ ιν α ύ τ φ τη ν θ υ γ α τέρ α Β ά τ ε ια ν κ α ί ά π ο θ ν ή σ κ ω ν τη ν β α σ ιλ εία ν , κ α ί π ό -
λ ιν φ κ ισ ε Δ ά ρ δ α ν ο ν κ α ί Δ α ρ δ α ν ία ν τη ν χ ώ ρ α ν ώ ν ό μ α σ εν , ή Τ ε υ κ ρ ίς π ρ ό -
τερ ο ν έκα λεϊτο - “A M n a z e ja kaže d a je D a rd a n , p o s to je i z ... A te n in a h ra m a
u zeo p a lad ij, stigao n a S a m o tra k u sk u p a s H a rm o n ijo m i Ja z io n o m , je d n im
o d svoje braće, i d ok je o n d je boravio sp rijateljio se s njim K ad m o , sin A ge-
n orov, i k a d a je u m rla T elefaja, o žen io se K ad m o H a rm o n ijo m i p o sla o D ar-
d a n a s d ru g o v im a u A ziju k T ro ja n c u T eu k ru . A T e u k ro je p re p o z n a o D a r-
d a n a i d a o m u svoju k ć e r B a te ju i n a sa m rtn o j p o ste lji svoje kraljev stv o . I
o sn o v ao je grad. G ra d je nazvao D a rd a n o m i zem lju D a rd a n ijo m , a p rije se
zvala T e u k rid a .”
12
3 154, 28 Miiller.
138
Tri slarobalkanska n o m in a sa c ra
A p o lo d o r p rip o v ijed a tu leg en d u d o sta o p širn o i p ri to m e , b a re m ko lik o

se razabire p o fragm entim a H elan ik a s L ezba, slijedi u p rav o njega. T u se ja sn o
p rik azu ju od n o si m eđ u o so b a m a te leg en d e i o n e se to č n o sm ještaju i g e n e a
loški i geografski. T ak o u n jeg a stoji ( 3 ,1 2 ,1 ): Ή λ έ κ τ ρ α ς δε τη ς Ά τ λ α ν τ ο ς
κ α ί Δ ιό ς Ί α σ ίω ν κ α ί Δ ά ρ δ α ν ο ς έγένονχο. Ί α σ ίω ν μεν ο ύ ν έρ α σ θ είς Δ ήμη τ-
ρ ο ς κ α ί θ έ λ ω ν κ α τ α ισ χ ΰ ν α ι τη ν θ ε ό ν κ ε ρ α υ ν ο ΰ τ α ι, Δ ά ρ δ α ν ο ς δ ε έ π ί τ ώ
θ α ν ά τ ω το ΰ άδελφ ού λ υ π ο ύ μ εν ο ς Σ α μ ο θρ φ κ η ν ά π ο λ ιπ ώ ν εις τη ν ά ν τ ίπ ε ρ α
ή π ε ιρ ο ν ή λθε, τ α ύ τ η ς δε έβ α σ ίλευ ε Τ ε ύ κ ρ ο ς π ο τ α μ ο ύ Σ κ α μ ά ν δ ρ ο υ κ α ί
νύ μ φ η ς Ί δ α ία ς , άφ ο ύ κ α ί ο ί τη ν χ ώ ρ α ν ν ε μ ό μ ε ν ο ι Τ ε ϋ κ ρ ο ι π ρ ο σ η γ ο ρ ε ύ ο -
ν τ ο . υ π ο δ ε χ θ ε ίς δε υ π ό β α σ ιλ έω ς κ α ί λ α β ώ ν μ έρ ο ς τή ς γ η ς κ α ί τη ν έ κ ε ίν ο υ
θ υ γ α τ έ ρ α Β ά τ ε ια ν Δ ά ρ δ α ν ο ν έκτισ ε π ό λ ι ν τε λ ε υ τή σ α ν το ς δ ε Τ ε ύ κ ρ ο υ τη ν
χ ώ ρ α ν ά π α σ α ν Δ α ρ δ α ν ία ν έκάλεσε. γ εν ο μ έ ν ω ν δ ε α ύ τ ψ π α ίδ ω ν Ί λ ο υ κ α ί
Έ ρ ιχ θ ο ν ίο υ Ιλ ο ς μ έν ά π α ις ά π έ θ α ν εν , Έ ρ ιχ θ ό ν ιο ς δ έ δ ια δ ε ξ ά μ ε ν ο ς τη ν
β α σ ιλ ε ία ν γ ή μ α ς ’Α σ τυ ό χ η ν τη ν Σ ιμ ό ε ν τ ο ς τ ε κ ν ο ΐ Τ ρ ώ α - “ O d E le k tre ,
k ćeri A tla n to v e , i Z e u sa rodili su se Ja z io n i D a rd a n . Ja z io n se p o m a m io z a
D e m e tro m i k a d a ju je h tio o sra m o titi u b io ga je gro m , a D a rd a n žaleći za
b ra to m n a p u stio je S a m o tra k u i d o ša o n a k o p n o k o je jo j je p re k o p u ta . A
n jim e je v la d a o T e u k ro , sin rijek e S k a m a n d ra i n im fe Id e je , a p o n je m su se i
stanovnici te zem lje zvali T eu k ra n i. P o što g a je kralj p rim io , i p o što je d o b io
d io zem lje i njegovu kćer B ateju , o snovao je g rad D a rd a n ; a k a d a je u m ro
T eu k ro , nazvao je cijelu zem lju D ard an ijo m . R o d ila su m u se djeca lio i E rih -
tonije, lio je u m ro bez djece, a E rih to n ije je naslijedio kraljevstvo, o žen io A s-
tio h u k ć e r S im oentovu i ro d io T ro ja .”
P osve je d n a k o pripovijeda o to m e D io d o r 4 ,7 5 , sam o što se je d in o E rih
to n ije sp o m in je k ao sin D a rd a n a i B ateje: Τ ής Τ ρ ψ ά δ ο ς χ ώ ρ α ς π ρ ώ τ ο ς έβα-
σ ίλ ευ σ ε Τ ε ϋ κ ρ ο ς υ ιό ς ω ν Σ κ α μ ά ν δ ρ ο υ το ΰ π ο τ α μ ο ύ κ α ί Ι δ α ία ς νύ μ φ η ς,
ά ν ή ρ έπ ιφ α ν ή ς, κ α ί το ύ ς λ α ο ύ ς ά φ ’έα υ το ΰ Τ ε ύ κ ρ ο υ ς π ρ ο σ η γό ρ ευ σ ε. Τ ε ύ κ
ρ ο υ δέ έγένετο θ υ γ ά τη ρ Β ά τεια . τα ύ τη ν δέ Δ ά ρ δ α ν ο ς ό Δ ιό ς γή μ α ς, κ α ί τη ν
β α σ ιλ ε ία ν δ ια δ ε ξ ά μ ε ν ο ς, το ύ ς μέν λ α ο ύ ς ά φ ’εα υ το ύ ο νό μ α σ ε Δ α ρ δ ά ν ο υ ς ,
π ό λ ιν δ ’ ο ίκ ίσ α ς έ π ί θ α λ ά ττ η ς ώ ν ό μ α σ ε ά φ ’ εα υ το ύ Δ ά ρ δ α ν ο ν . τ ο ύ τ ο υ δ ’
Ε ρ ιχ θ ό ν ιο ς υ ιό ς γ εν ό μ ενο ς ε υ δ α ιμ ο ν ία κ α ί π λ ο ύ τ φ π ο λ ύ διήνεγκε - “Z e m
ljom T ro a d o m je k a o prvi kralj zav lad ao T e u k ro , sin S k a m a n d ra , rje č n o g a
boga, i n im fe Ideje, čovjek znam enit, i on je te n a ro d e p o sebi nazvao T eu k ra -
nim a. A T eu k ru se ro d ila kći B ateja. N ju je o ženio D a rd a n , sin Z eusov, i p o što
je n aslijedio kraljevstvo, p ro zv ao je te n a ro d e p o sebi D a rd a n c im a , o sn o v ao
139
je g ra d n a m o ru i p o sebi g a p ro zv ao D a rd a n . A njem u se ro d io sin E rih to n ije,

koji se ja k o ista k n u o sre ć o m i b o g atstv o m .” P re m a p o d u d a rn o sti u n jih o v u
izrazu čini se v rlo v je ro ja tn im d a su A p o lo d o r i D io d o r pišući o to j leg en d i
slijedili isto vrelo. V je ro ja tn o je to b io H elan ik .
I D io n izije H a lik a rn a ša n in slijedi sličnu p re d a ju , te k se u n je g a d ru g i sin
D a rd a n o v i B a te jin zove Z a k in t i o sn iv ač je n a se lja n a isto im e n o m o to k u
(A rc h a e o lo g ia R o m a n a 1, 50): Δ α ρ δ ά ν ω γ ά ρ τ ω Δ ιό ς κ α ί Ή λ έ κ τ ρ α ς τή ς
’Α τ λ α ν τ ίδ ο ς δύ ο γ εν έσ θ α ι φ ασίν έκ Β α τεία ς π α ΐδ α ς , Ζ ά κ υ ν θ ό ν τε κ α ί Έ ρ ι-
χ θ ό ν ιο ν , ώ ν ό μεν Α ίν είο υ π ρ ό γ ο ν ο ς ή γ, Ζ ά κ υ ν θ ο ς δέ τ ή ς νή σ ο υ κ τίσ τ η ς. -
“D a rd a n u sinu Z e u sa i E le k tre A tla n to v e k ažu d a su se o d B a te je ro d ila dva
sina, Z a k in t i E rih to n ije, o d kojih je je d a n bio p re d a k E n ejin , a Z a k in t osnivač
g ra d a n a o to k u ”.
E u sta tije p rip o v ije d a u svojem k o m e n ta ru uz g o re n a v e d e n o m je sto iz
Ilijad e d ru k čiju verziju te leg en d e, u kojoj D a rd a n žen i dvije T e u k ro v e kćeri.
K ao v relo za to n avodi S tra b o n a i A rija n a :13 ισ τ ο ρ ε ί δε ό γ εω γρ ά φ ο ς κ α ί ό τι
Β ά τ εια ά π ό Β α τ ε ία ς π ρ ο σ η γ ό ρ ε υ τα ι τή ς Δ α ρ δ ά ν ο υ γ υ ν α ικ ό ς , ή ς κ α ί Α ρ -
ρ ια ν ό ς μ εμ ν η μ έν ο ς φ ησ ίν ό τ ι Δ ά ρ δ α ν ο ς έκ Σ ά μ ο υ τ ή ς Θ ρ ά κ η ς έ λ θ ώ ν τ ά ς
το ϋ Τ εύ κ ρ ο υ β α σ ιλ έω ς θ υ γ α τ έ ρ α ς έ'γημε, Ν ησώ κ α ί Β ά τεια ν , κ α ί έκ μέν τή ς
Ν ή σ ο υ ς ή ν α ΰ τ ω θ υ γ ά τ η ρ . Σ ίβ υ λ λ α ή μ ά ν τ ις , ά φ ’ ή ς κ α ί ά λ λ α ι γ υ ν α ίκ ε ς ,
ό σ α ι έ γ έ ν ο ν τ ο μ α ν τ ικ α ί, Σ ίβ υ λ λ α ι έ λ έγ ο ν το , ο ύ χ ώ ς π ρ ο ς α ίμ α τ ο ς α υ τή
ο ΰ σ α ι, ά λ λ α δ ιά τη ν ό μ ο ια ν θ ε ο φ ο ρ ία ν τυ χ ο ΰ σ α ι τή ς έπ ικ λ ή σ ε ω ς, έκ Β α
τ ε ία ς δ έ ’Ε ρ ιχ θ ό ν ιο ς κ α ί ’ Ιλ ο ς μή π ο τ έ ο ΰ ν , ώ ς π ε ρ ό τή ς γ εν ν η σ α μ έν η ς
Β α τ ε ία ς τά φ ο ς κ ά τ ω τ ή ς Τ ρ ο ία ς , ο ύ τ ω κ α τ ά ζ ή λ ο ν κ α ί ό τ ο ΰ Ί λ ο υ μ έσ ο ν
κ α π π έ δ ιο ν ή ν - “A p rip o v ijed a g e o g ra f (tj. S tra b o n ) i to d a se B a te ja zove
p o B ateji, žen i D ard an o v o j, k oju spom inje i A rija n i k aže d a je D a rd a n d o šao
iz T ra č k o g a S am a i o ž e n io kćeri k ralja T e u k ra , N esu i B ateju , i o d N e se je
im a o k ć e rk u , p ro ro č ic u Sibilu, p o kojoj su se i d ru g e ž e n e k o je su im ale p ro
ro č k e s p o so b n o sti zvale S ibile, n e z a to što bi s n jo m b ile u k rv n o m sro d stv u ,
n eg o su ta k o n azvane je r su posjedovale isto b o g o m d an o svojstvo, a o d B ateje
je im ao E rih to n ija i m o žd a Ila, je r isto o n a k o k ak o dolje p o d T ro jo m leži g ro b
ro d ite ljic e B a te je , ta k o je sasvim je d n a k o b io i Ilov u sre d p o lja .” P re m a toj
verziji le g e n d e nije b režu ljak p o d T ro jo m sam o n azv an p o D a rd a n o v o j kćeri
B ateji, n e g o je o n a p o d njim i p o k o p a n a .
131 3,598,64 Miiller = 156 F 95 Jacoby.
140
U sp o re d iti sa svim tim e valja jo š Servijev k o m e n ta r uz V ergilijevu E n e id u

1,38: Teucer et Scamandrus Creta profecti Troiam venerunt, facta ascensione
hospitio a Dardano accepti de advenis cives facti, quia Batiam, Teucri filiam,
Dardanus sibi iunxit et populares suos socero cognomines fecit — “T e u k ro i
S k a m a n d a r otišli su s K re te i došli u T ro ju . K ad su se p o p eli u g ra d p rim io ih
je D a rd a n k a o goste i o d d o šljak a učinjeni su g ra đ a n im a j e r je D a rd a n u z e o
za ž e n u B atiju, kc'er T eukrovu, i svoje su n aro d n jak e n azv ao p o im en u svojega
ta sta .” T u su zam ijenjene uloge. T e u k ro je u T roji došljak, a D a rd a n d om aćin.
Ip a k je i tu T e u k ro D a rd a n u t a s t .
N a te m e lju svih tih vijesti m o ž e se le g e n d a rn a p re d a ja o B a te ji sažeti

ovako: D a rd a n , sin Z e u so v i E le k trin , d o šao je s o to k a S a m o tra k e u T ro a d u .
T a m o je v lad ao kralj T e u k ro i d a o m u je svoju k ć e r B a te ju ili A riz b u z a žen u .
O n a m u je ro d ila sina E rih to n ija , o d ko jeg a je p o te k a o tro ja n sk i kraljevski
ro d . P o toj je B a te ji d o b io im e i b re ž u lja k u p o lju p o d T ro jo m . U to m e se
u g lav n o m sve verzije slažu, a u d ru g o m e se, k ak o se m o g lo vid jeti, p o d o s ta
razlikuju.
D a ljn ja tu m a č e n ja m jesn o g a im e n a Β ά τ ε ια /Β α τ ίε ια d a je E u sta tije u tu

m ačen ju u z isto m jesto Ilijade. O n k aže d a je Β α τ ίε ια p ro šire n o b lik o d Β ά-
τ ε ια : π ρ ω τ ό τ υ π ο ν ή Β ά τ ε ια - ό θ ε ν κ α τ ά π λ ε ο ν α σ μ ό ν ή Β α τ ίε ια , ο μ ο ίω ς
ίσ ω ς τ φ υ γ εία , ΰ γ ίε ια , - “izvorni je ob lik Β ά τεια : o d a tle suviškom Β α τ ίε ια ,
m o ž d a slično k ao υ γ εία , ΰ γ ίε ια ” . D a lje veli k ak o neki m isle d a j e tro ja n sk i
g rad B a te ja n azvan p o grm lju k u p in a što su o k o njeg a ra sle τ ιν ε ς δ ε Β ά τ ε ια ν
φ ασ ί π ό λ ιν Τ ρ ω ικ ή ν π α ρ ο ν ο μ α ζ ο μ έ ν η ν έκ τ ω ν π ε ρ ί α υ τ ή ν β ά τω ν , α ΐ π ε ρ
κ α ί β ά τ ε ια ι τρ ισ υ λ λ ά β ω ς λ έ γ ο ν τα ι, ώ ς ό Π ίν δ α ρ ο ς δ η λ ο ϊ έν τή ε ις τ ό ν ’Α γ-
η σ ία ν φ δ ή - “a n ek i kažu d a je tro jan sk i g ra d B a te ja n azv an p o k u p in o v u
grm lju (β ά το ι) što je bilo o k o n jega, a o n o se zove i tro slo ž n o β ά τ ε ια ι k ak o
p o k a z u je P in d a r u O di n a A geziju” . T u etim o lo g iju sp o m in je i S te fa n B izan-
tin ac p o d n atu k n ico m Β α τίεια . B it će, m eđ u tim , ip a k d a j e to p a re tim o lo g ija
je r je slab o v je ro ja tn o d a bi se b režu ljak p o svećen h ero jsk o m k u ltu zv ao p o
kup inovu trn ju i d a bi ta d a u T ro a d i im ao grčko im e .14
14 To su tumačenje neki istraživači uzimali ozbiljno. Usp. L. Grasberger, S tu d ie n z u d e n

Wiirzburg 1888,242; C. Robert, G ric c h isc h e H e ld e n sa g e , Berlin 1920,
g rie ch isch en O r ts n a m e n ,
392 i d; H. Giintert, V o n d c r S p ra c h e d er G o tte r u n d G eisler, Halle 1921,106 i d.
141
P re m a d ru g im a, o p e t, im e b re ž u ljk a o d n o sn o g ra d a p o tje č e o d glagola

β α ίν ω “h o d a ti, k o ra č a ti”: 'έτεροι δ έ έ ν δ ο ιά ζ ο ν τ ε ς φ α σ ίν ο ΰ τ ω κ α λ ε ΐσ θ α ι,
ίσ ω ς π α ρ ά το β α ίν εσ θ α ι έν τ ο ΐς π ο λ έ μ ο ις - “a d ru g i su m n jaju i k ažu d a se
tak o zove m o ž d a p o to m e što se p o njem gazilo u rato v im a”. T o je sasvim o čita
p u č k a etim o lo g ija i to v rlo n a te g n u ta .
Im e Β ά τ εια /Β α τ ίε ια čvrsto je u k o rijen jen o u legen d arn o j p red aji o T roji.
N osi ga je d n a ž e n a u n a jsta rije m rodoslovlju tro ja n sk e v la d a rsk e kuće, kći
T e u k ro v a i su p ru g a D a rd a n o v a , dvaju e p o n im n ih h e ro ja tro jan sk ih n a ro d a .
P o z n a to je ta k o đ e r k ao m jesn o im e u T ro ad i. T a k o se zove i b režu ljak u rav
nici p o d Ilijem , n a kojem se održavao herojski k u lt s trk a m a n a bojnim kolim a,
a poslije se ta m o razvilo g radsko naselje. M oguće je d a je D a rd a n o v a su p ru g a
d o b ila im e p o to m lo k alitetu , je r se o n a zove i A rizb a, a to im e p rip a d a g ra d u
n a H e le sp o n tu . T o je dov o ljn o d a se o n o po v eže s tro ja n sk o m k u ltn o m p r e
dajom . T a k o i Dardania sacra svjedoči d a to im e i u T ro a d i p rip a d a relig io z
noj i k ultnoj sferi, čim e se d o b iv a v rlo zanim ljiva p ro s to rn a ra sp o d je la to g a
k u lta, k o ja o b u h v aća Iliriju, T e b u i T ro a d u .
U grčkoj m itologiji zn a se za jo š je d n u B ateju . T o je N a ja d a k o ja je b ila
lju b avnica ili su p ru g a k ralja E b a la . O to m e p iše A p o lo d o r 3,10,4: ε ίσ ί δ έ ο ι
λ έ γο ν τε ς Α φ α ρ έα μέν κ α ί Λ ε ύ κ ιπ π ο ν έκ Π ε ρ ιή ρ ο υ ς γ εν έσ θ α ι τ ο ύ Α ιό λ ο υ .
Κ υ ν ό ρ τ ο υ δέ Π ερ ιή ρ η ν, το ύ δέ Ο ίβ α λ ο ν , Ο ίβ ά λ ο υ δέ κ α ί Ν η ΐδ ο ς νύ μ φ η ς
Β α τ ε ία ς Τ υ ν δ ά ρ ε ω ν , 'Ιπ π ο κ ό ω ν τ α , Ικ ά ρ ιο ν - “A im a ih koji k ažu d a su se
A farej i L e u k ip ro d ili o d P e rije ra sina E olova. A o d K in o rta P e rie re j, a o d
n jeg a E b al, a o d E b a la i nim fe n a ja d e B a te je T in d a re j, H ip o k o o n t i Ik a rije ”.
I tu je to im e stavljeno u religiozni kontekst. E bal je p o staroj p red aji b io je d a n
o d p rvih sp a rta n sk ih k raljeva i u to m e je g rad u p o sto ja o njegov h ero jsk i kult:
T ak o P au zan ija 3 ,1 5 ,1 0 pri opisu Sparte: θ εά τρ ο υ δέ ο ύ π ό ρ ρ ω Π ο σ ε ιδ ώ ν ό ς
τε ιε ρ ό ν έσ τι Γ ενεθ λ ίο υ κ α ί ή ρ φ α Κ λ ε ο δ α ίο υ τ ο ύ 'Υ λ λ ο υ κ α ί Ο ίβ ά λ ο υ -
“a n e d a le k o o d te a tra n alazi se h ra m P o z e id o n a G e n e tlija i h e ro jsk a sv etišta
K leo d eja, H ila i E b a la ”. T im e se E b a l sasvim n ed v o jb en o sm ješta u sa k ra ln u
sferu. Č ini se čak d a m u je k u lt bio p o v ezan s ku lto m P o z e id o n a G e n e tlija .
A tu se Z em ljo tresac, kak o m u p ridjevak kaže, poštiv ao k ao b o g ro d n o sti. Po
svojem sinu Ikariju E b al je ta k o đ e r povezan s P o zeid o n o m . Ik arije je , n aim e,
im ao sina T e n a ra , a taj je ep o n im rta gdje se o so b ito p o štiv ao bog P o zeid o n .
T e n a rsk i bog im ao je svoje svetište i u S parti. O to m e P au zan ija 3 ,1 2 ,5 : τ ο ύ
τω ν δέ ο ύ π ό ρ ρ ω τέ μ ε ν ο ς Π ο σ ε ιδ ώ ν ο ς - Τ α ιν ά ρ ιο ν δέ έ π ο ν ο μ ά ζ ο υ σ ιν -
142
“A n e d a le k o o d a n d e je svetište P ozeidonovo, koje zovu te n arsk im ” . U K orin-

tu b io je E b a l p o v ezan s P o z e id o n o m p re k o svoje kćeri P ire n e . O to m e p iše
P a u z a n ija 2 ,2 ,3 : Κ ο ρ ιν θ ίο ις δ ε τ ο ϊς ε π ίν ε ιο ις τ ά ο ν ό μ α τ α Λ έχη ς κ α ι Κ εγ-
χ ρ ία ς εδ ο σ α ν , Π ο σ ε ιδ ώ ν ο ς ε ίν α ι κ α ι Π ε ιρ ή ν η ς τ η ς 'Α χελ ώ ο υ λ ε γ ό μ ε ν ο ι-
πεποίηται δε έν Ήοίαις μεγάλαις Ο ίβ ά λ ο υ θυγατέρα είναι Π ε ιρ ή ν η ν - “Α
u K o rin ć a n a su lu k a m a dali svoja im e n a L e h e t i K en h rija, o k o jim a se govori
d a su sinovi P o z e id o n a i P ire n e , kćeri A h elo jev e; ali u V elik im E e ja m a je
isp jevano d a j e P ire n a bila kći E b a lo v a ”. T a k o je i p o p o d a tk u iz to g a ciklič
k o g a e p a E b a l čvrsto p o v ezan s relig io zn o m sfe ro m i n jegov k u lt p rip a d a ,
v je ro ja tn o sk u p a s o n im P o z e id o n a G e n e tlija , n a jsta rije m sloju sp a rta n sk e
v jersk e p re d a je . N joj o n d a p rip a d a i n jegova ž e n a B ateja, p a im en sk a p o ro
d ica Bateia stoji i u S p a rti i K o rin tu u vezi s tam o šn jim k u lto v im a i v jerskim
p re d o d ž b a m a .15
O so b ito je zanim ljivo to što se im e Ο ιβ α λ ο ς m o že tu m ačiti k a o sta ro b a l
k a n sk a riječ k o ja znači “je b a č ”, a k o se poveže s g rčk im ο ίφ ό λ η ς- b μη έγκ-
ρ α τή ς ά λ λ α κ α τα φ ερ η ς π ρ ο ς γ υ ν α ίκ α - “onaj koji nije suzdržljiv n eg o sklon
ž e n i” (H e z ih ije ) i ο ίφ ό λ ις - γ υ ν ή κ α τα φ ερ η ς- μ ά λ χ ο ς, π α σ χ η τ ιώ σ α — “ž e n a
sk lona; usp aljen ica, stra sn ic a ” (isti). T u bi o n d a stajalo sje v e m o b a lk a n sk o b
m jesto g rč k o g a ph. T o je in d o ev ro p sk a izvedenica sufiksom - / o d k o rije n a
koji je p red stav ljen glagolim a grč. οίφ έω , st. ind. ydbhati slav. jebati, što sve
znači isto. P o takvu bi zaključivanju im e O ibalos b ila zap rav o ep ik leza P o z e i
d o n a G e n e tlija , n a n e k o m sjev ern o b alk an sk o m jeziku , a to bi p o tv rđ iv alo i
p rip a d n o st im e n a njegove žene B ateje sjevernobalkanskoj im enskoj p o ro d ici
o d koje je pošlo ovo istraživanje. Oibalos bi p o to m e o značivalo o n o g a koji
o p lo đ u je .15
U sp. jo š Β α τ ία ι g ra d u E p iru (S tra b o n 7, 324). V elik o je p ita n je d a li i
Β α τία , grad italskih A b o rig in a (D ionizije H alik arn ašan in , A rc h a e o lo g ia R o
m a n a 1 ,1 4 ), p rip a d a toj im enskoj po ro d ici.
Z a ime, Bato/Bateia p re d lo ž e n o je već više e tim o lo šk ih tu m a č e n ja . N a j
p rv o ga je W . S chulze h tio p rip isa ti p re d in d o e v ro p sk o m je z ič n o m slo ju n a
M e d ite ra n u , i to n a tem elju povezivanja s e tru šć a n sk im /a ftm / (C IE 4091f,
15 O kultu Ebalovu i njegovim vezama s Pozeidonovim usp. S. Wide, L a k o n is c h e K u lte ,

Leipzig 1893,4S-46 Robert, Ile ld e n sa g e 32, 3.
16 Usp. A. v. Illumcnthal, H c s y c h stu d ie n , Stuttgart 1930,8-9.
143
4092 ),fatnial (C IE 3 8 2 5 ).17 P om išljalo se i n a to d a b i B a to m o g lo zn ačiti

“v la d a r”,18 te se ta d a povezivalo s libijskom riječi k o ja zn ači k ralj. O njoj p iše
H e ro d o t 4 ,1 5 5 : Λ ίβ υ ες γ α ρ β α σ ιλ έα β ά ττ ο ν κ α λ έ ο υ σ ι - “L ibijci k ralja zovu
β ά τ τ ο ς ”, a o n d a jo š i s g ru zijsk im batoni “g o s p o d a r” i e tru šč a n sk im patu,
patna itd .iy
T i su etim o lo šk i po k u šaji d a n a s p o sv em a n a p u šte n i. P o d lo g u z a indoev-
ro p sk o etim o lo g iziran je d a o je E . V e tte r.20 O n je u p u tio n a to d a bi im e voj
n ik a u rim skoj floti C. Ravonius Celer, qui et Bato Scenobarbi, natione Dal-
mata (C IL 10, 3618 M ise n u m ) m o g a o sa d rž a v a ti p rije v o d n a še g a Bato sa
Celer. T re b a jo š uzeti k to m u M. Baebio Celeri, qui et Bato Dazantis f. Dalmata
( A E 1912,184 R im ). P ri to m e V e tte r u pućuje n a član ak u k o jem M . L am b ertz
istražu je p rije v o d e što se k ad ik ad javljaju u rim skim supemomina ili signa.2'
T o m u je n a su p ro t H . K ra h e istak n u o 22 d a se k o g n o m en Celer jav lja i u
vezi s d ru g im supemomina, k a o npr. L. Virridio Celeri qui et Temans (C IL 10,
3666 M ise n u m ) i p re d la ž e d a se o so b n o im e Bato p o v eže s g alsk o m p o su -
đ en ico m u la tin sk o m battuere “u d a ra ti”, što se i in ače javlja k a o o so b n o im e,
n p r. galski Batus ,23 a izvodi se od in d o ev ro p sk o g a k o rije n a b a t- . K to m u bi
k o rijen u o n d a išlo i slavensko batV. V e tte r, m e đ u tim , su p ro tstav lja to j a rg u
m en taciji svoju,24 p o kojoj B ato k ao im e kočijaša b o jn ih k o la ip a k n ajv jero
jatn ije znači “brzi” i vjeruje d a se Temans m ože shvatiti k ao sinonim no o so b n o
im e.
17 Usp.W. Schulze, Z u r G esch ich te lalcinischer E ig e n n a m e n , Gottingen 1904,132, S. U toj

se knjizi ne uvodi jednačenje imena B a to s etruščanskim fa tu n i itd., a ipak se njegova knjiga opet
i opet citira u tom smislu.
1B Tako Ć.Truhelka, Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina 1,
100.
14 Usp. Schulze, n. dj. 86 i 555,2. Za etimologiju E. Fischer, Korrespondenz-Blatt der An-
thropologischen Gesellschaft 1914,5.
20 Glotta 20 (1932) 32.
21 Z u r A u sb re itu n g des S u p e m o m e n o d e r S ig n u m im rd m isch en R e ic h e , Glotta 4 (1913) 78-
143, naš primjer na str. 130. Usp. sada još I. Kajanto, S u p e m o m in a , a stu d y in L a tin E pigraphy,
H e ls in k i 1966, naši primjeri na str. 27.
22 Glotta 23 (1935) 114. Usp. još J. Pokorny, Mitteilungen der Anthropologischen Gesell
schaft 66, Wien 1936,76; H. Krahe, 37,296 Pannonia Ig.
23 Usp. i B a ttu s (CIL 3,3593 Budim).
24 Glotta 30 (1943) 61 i d.
144
V e tte ro v u tu m ačen ju priključio se M . B udim ir.25 W . B ra n d e n ste in je z a

tim p re tp o sta v lje n u vezu izm eđ u ilirskoga im en a Bato i tro ja n sk o g a Β α τεία ,
Β α τ ίε ια n av eo k ao a rg u m e n t za p o sto jan je ilirske k o m p o n e n te u tro ja n sk o m
stanovništvu. P ristao je i uz V ettero v u etim ologiju uzevši d a Batieia znači “O rt
d e r C e le ris”, d a k le n e što k a o “m je sto B rz e ”, d a k le u p ra v o σ ή μ α Π ο λ υ σ -
κ ά ρ θ μ ο ιο .26 A lf i T o rp priključili su o n d a jo š k la tin sk o -g alsk o m u battuere
g erm an sk o badvo f. “b o rb a ” (staro n o rd ijsk i bod, anglosaski beado f, starovi-
sokonjem ački batu- u vlastitim im enim a.27 U to m e ih je slijedio A . M ayer, koji
ta k o đ e r p ovezuje tu ilirsku im ensku p o ro d ic u s g erm an sk im o n o m astičk im i
lek sičk im b la g o m .28 K ao p o sljed n ji se to m im e n sk o m p o ro d ic o m b av io A .
H e u b e c k .291 o n v jeru je d a im e Β α τεία , Β α τ ίε ια u T ro a d i tre b a p o v e z a ti s
b alk an sk im Bato i m isli d a m u je zn ačen je “brzi, b rz a ”, p a bi i p o n jem u o n o
σ ή μ α π ο λ υ σ κ ά ρ θ μ ο ίο Μ υ ρ ίν η ς bilo n e k a v rsta prijevo d a. U to m e g a slijedi
i H . F risk.30
R a z g ra n a ta im en sk a p o ro d ic a Bato, Bateia, Batieia, Batelis im a v rlo ši
ro k u i n eobičnu p ro sto rn u rasprostranjenost. N e p rip a d a sam o d o m o ro d ačk o j
a n tro p o n im iji sjev ero zap ad n o g a B alkana, i to k ako u d a lm atsk o -p an o n sk o m ,
ta k o i u p rav o m ilirskom p o d ru čju , n ego se p o tv rd e za n ju n alaze jo š i u no rič-
kim A lp am a, u T ro a d i i u G rčkoj. U p ra v o n a tim ru b n im p o d ru č jim a jav lja
se ženski ob lik Bateia z a č u d n o je d n o lik o . Č ini se, m e đ u tim , d a se ra sp ro stra
n je n o st te im en sk e p o ro d ic e p ro te ž e i n a sjev ern o jad ran sk o (v en etsk o -istar-
25 Revue Internationale des etudes balkaniques 2 (1936)195 i d.

26 D ie V o lk e rs c h ic h te n vo n T ro ia , Zeitschrift der Deutschen morgenlandischen Gesell-
schaft 92 (1938) 316; Z u r F riih sg esch ich le d e r T yrrhener, Revne des etudes indo-europeennes 3
(1943) 80 i d; Usp. i H. Krahe, Die Welt als Geschichte 3 (1937) 286 i d.
27W ortschatz d erg erm a n isch en Sprachcinheit, Gottingen 1909,256. Taje knjiga prerađen treći
svezak djela A. Fick, V ergleichendes W orlerbuch d e r in d o -g erm a n isch en S p ra c h e n . Usp. i Walde-
Hoffrnann, L ateinisches etym ologisches W orlerbuch 193-199; Walde-Pokorny, Vergleichendes Worter-
b u c h d e r in d o -g erm a n isch en S p ra c h en 2, Berlin-Leipzig 1927, 126; Ernout-Meillet, D ictio n n a ire
etym o lo g iq u e d e la la n g u e la tin e, Paris 1951, 121 i J. Pokorny, In d o -g e rm a n isc h e s etym ologisches
W orlerbuch , Bern-Miinchen 1959,11 i d.
28 Glotta 32 (1953) 305 i d; D ie S p ra c h e d e r a lte n Illyrier 2, Beč 1959,20 i d.

29 D ie h o m e r is c h e G o tte rsp ra c h e , Wiirzburger Jahrbiicher fiir Altertumsvvissenschaft 4
(1949-50) 202-206.
3,1 G rie c h isc h e s ety m o lo g isc h e s W o rlerb u ch 1, Heidelberg 1960,226.
145
sk o -lib u rn sk o ) im en sk o p o d ru č je . T a m o su, n a im e , d o b ro p o tv rđ e n a o so b n a
im e n a Fato i Fata.:
Fato C IL 3 ,6 0 1 0 ,8 4 E ferd in g , P a n o n ija
Fato C IL 3 ,1 2 0 1 4 ,3 4 E fe rd in g , P a n o n ija
o b o je n a p o su d i
C. Iulius Epictetus, qui et Fato C IL 5,1102 A k v ileja
Fata C IL 3 ,3 1 3 4 = 1 0 1 2 7 K rk
P o d u d a r n o s t/s b n a p o č e tk u riječi m o že se p ro tu m a č iti k a o različit ra z
voj in d o e v ro p sk o g a a sp irira n o g a zvučnog z a tv o rn o g a k o n z o n a n ta bh. Z a to
im a i d ru g ih p rim je ra sa sjevernoga J a d ra n a i iz njegova zaleđ a.3132
Sva ta etim ološka tu m ačen ja zasnivaju se n a pretp o stav ci d a u o n im latin
skim n a tp isim a im e Celer p rev o d i im e Bato. O n a, m eđ u tim , n e stoji n a čvr
stim n o g a m a je r vojnici rim ske flo te o so b ito često n o se im e Celer?2
A k o se im e n a Fato i Fata s pravom p rib rajaju p o ro d ici kojoj p rip a d a i
Bato, o n d a n e m a dvojbe d a se tu ra d i o dva različita jezik a. A li je isto ta k o
o čito d a se to im e p re n ije lo b a re m p re k o je d n e je z ič n e granice: p o glasovnim
zak o n im a o n o bi grčki glasilo Φ ά τω ν. U grčkoj an tro p o n im iji Β ά τ ω ν je dak le
u to m slučaju im e s tra n o g a p o d rijetla.
Sva ta p itan ja m oraju o stati otvorena. M aterijal što n a m g a p ru žaju izvori
tak av je d a se o svem u to m e d o sta to g a m o že n aslutiti, ali sam o m a lo sig u rn o
reći. D voje je , m eđ u tim , u tv rđ en o . T a im en sk a p o ro d ic a im a sasvim atip ičn u
ra sp ro stra n je n o st i p o v e z a n a je s m ito m i kultom . N a m eće se sto g a d a se ta
atipična ra sp ro stra n je n o st p ro tu m a č i k ao posljedica relig io zn o g a zn ačen ja te
im enske p o ro d ic e i ta k o utv rd i veza izm eđu njezine ra sp ro stra n je n o sti i ra s
p ro stran jen o sti kultova koji su se n a starom B alkanu i n a njem u bliskom m alo
azijskom p ro sto ru bili razg ran ali d alek o p re k o g ran ica što su ta m o b ile p o v u
čen e izm eđu jezik a i n aro d a. U p ojed in o stim a se z ap leten o klu p k o sv jedočan
stava o to m e n e d a rasplesti. N e m ože se n ik a k o isključiti d a su k u ltn i o bičaji
i m ito lo šk e p re d o d ž b e što su po v ezan i s im e n im a Bato i Bateia u G rčk o j i
31 Usp. A. Mayer, D ie Spra ch e der alten Illyrier 2, Wien 1959; 187-189, H. Krahe, Vorgeschicht-
liche S p ra c h b ezieh u n g en v o n d e n b a ltisch en O stseela n d em b is z u d e n G ebieten u m d e n N o rd te il d er
Abhandlungen der Akademie, Mainz 1957, Nr. 3,117-119; S prac hlic he A u fg lie d e ru n g u n d
A d ria ,
Abhandlungen der Akademie, Mainz 1959, Nr. 1,6-10; J. Unter-
Sprachb ew eg u n g en in A lte u r o p a ,
mann, D ie ven etisch en P c rso n e n n a m e n 1, Wiesbaden 1961,107 i 188-189.
32 Usp. G . A il0 \d y,D ieP erso n en m m en in d erm rm ch en P ro vin zD alm atia,K eideW xrgVXD , 173-174.
146
T ro a d i p o tek li o d veza, utjecaja, p a i seo b a stanovništva što su egejski p ro sto r

vezali s d in arsk im , p o d u n av sk im i istočnoalpskim k ra je v im a .T reb a se sam o
čuvati b rzo p lete p retp o stav k e d a se p ri to m e rad ilo o k retan jim a je d n e jezično
i k u ltu rn o ja sn o u tvrdive etn ije.
G o to v o d a se čini k a o d a su Bato i Bateia bili p a r ko ji se re lig io z n o
p o štiv ao . T u se n a m e ć u m n o g e asocijacije iz v jersk e pov ijesti. N a m e ć e se
m isao n a svetu svadbu (ιε ρ ό ς γ ά μ ο ς ) i n a m a trija rh a ln e kultove. N o sve to
vodi n a p o d ru č je koje je skrajnje osjetljivo i nesig u rn o i bez d aljnjih p o d a ta k a
iz p o u z d a n ih v re la o b ećaje m alo sigurnih re z u lta ta . S to g a se u ovom ok v iru i
n e ć e m o z a p u titi n a nj.
2. Kandalos, Kandaulas
N a području D elm ata, kod V rlike n a gornjem toku rijeke C etine (Hippius)
n a đ e n je latinski n atp is n a kojem je p o tv rđ en o im e Candalio, koje sig u rn o nije
latinsko:
Titus Candalio C IL 3 , 9813a O tišić R P
T o je p o d ru č je n a ko jem im en sk e fo rm u le uglav n o m n e p o zn aju p re z i
m e n a n e g o sa m o očevo im e u genitivu. A tv o rb a p re z im e n a su fik so m -ion
sasvim je n eo b ičn a i rijetka. Ip a k tre b a to prezim e p ribrojiti dom aćoj an tro p o -
n om iji v rličkoga k ra ja je r nam
Bato Baracio C IL 3 ,2 7 4 9 G a rja k k o d V rlik e R P

p ru ž a v rlo z n a tn u i u dom aćoj a n tro p o n o m iji d o b ro u k o rije n je n u p a ra le lu .
V a lja p re tp o sta v iti d a j e p re z im e Candalio izved en o o d o so b n o g a im e
n a Candalus, koje u žen sk o m o b lik u glasi Candala. O b o je je i p o tv rđ e n o , i to
u d alek im im en sk im p o d ru čjim a, gdje se to p re m a sa d a šn je m n a še m p o z n a
v an ju sta ro b a lk a n sk ih a n tro p o n im ijsk ih krajeva n e bi očekivalo. Ž e n sk i o b
lik Candala su sreće se n a latinskom n atp isu iz N orik a:
...Μ . 1. Candala C a rin th ia 145 (1955) 119 i d. D e lla c h u g o rn jo j dolini

Ž ile (G e il) 50-150 n. e.
T u se d o d u še rad i o oslobođenici, koja bi m ogla biti ro d o m i iz D alm acije,

ali se d o m a ć e n jezin o p o d rije tlo ili n adijevanje im e n a n e m o že n ik a k o isklju
čiti. M uški o b lik Kandalos su sreće se p a k n a grčkom p o d ru čju , u svijetu eg ej
skih o to k a , i to u sklopu le g e n d a rn e povijesti.
147
P re m a sholijam a uz P in d a ro v e o d e bio je Κ ά ν δ α λ ο ς sin S u n ca-H elija i

n im fe R o d e , su n čan i od v jetak . T a k o se č ita uz O lim p ijsk u o d u 7,131: έν f|
νή σ ω xrj νύμφη 'Ρ όδω μ ιχ θ ε ίς π ο τέ ό 'Ή λ ιο ς έγέννη σ εν ε π τά π α ΐδ α ς έ π ί τ ω ν
π α λ α ιώ ν ά ν θ ρ ώ π ω ν τ ο ύ ς σ ο φ ώ τα τα ν ο ή μ α τ α π α ρ α δ ε ξ α μ έ ν ο υ ς. ε ίσ ί δ ε ο ΐ
Ή λ ιο υ ε π τά π α ιδ ε ς ο ύ το ι- Κ έρκαφ ος, ’Α κ τίς- Μ α κ α ρ εύς, Τ ενά γη ς, Τ ρ ιό π η ς -
Φ α έθ ω ν ό ν ε ώ τ ε ρ ο ς, Ό χ ιμ ο ς . ά λ λ ω ς - Τ εν ά γ η ς ή το ι Φ α έθ ω ν ό ν ε ώ τ ε ρ ο ς,
’Α κ τίς , Μ ά κ α ρ , Χ ρ ύ σ ιπ π ο ς , Κ ά ν δ α λ ο ς, Τ ρ ιό π η ς. ά λ λ ω ς Ή λ ιο υ π α ιδ ε ς κ α ί
Ρ ό δ η ς ε π τ ά γ ίγ ν ο ν τ α ι- Ό χ ιμ ο ς , Κ έρκ α φ ος, ’Α κ τίς , Μ α κ α ρ εύ ς, Κ ά ν δ α λ ο ς,
Τ ρ ιό π η ς, Φ α έθ ω ν ό ν ε ώ τερ ο ς, ό ν ο ί έν τή νή σ ψ ό ν ο μ ά ζ ο υ σ ι Τ εν ά γ η ν - “n a
to m je o to k u H elije je d n o m obljubio nim fu R o d u i ro d io se d a m sinova, koji
su se u d o b a d rev n ih ljudi izobrazili n a jm u d rijim m islim a. A se d a m sinova
H elijevih jesu ovi: K erkaf, A ktin, M akarej, T enag, T rio p , F a e to n m lađi, O him .
Ili drukčije: T e n a g ili F a e to n m lađi, A k tin , M a k a r, H rizip , K a n d a l, T rio p . Ili
d ru k čije: O d H e lija i R o d e ro d ilo se se d a m sinova: O h im , K e rk a f, A k tin ,
M a k a re j, K an d al, T rio p , F a e to n m lađi, k o jeg a ljud i n a o to k u zovu T e n a g .” I
d alje u sholijam a uz istu o d u 132: Ή λ ιο υ κ α ί Ρ ό δ η ς , ο ΰ τω γ ά ρ α υ τ ή ν 'Ε λ λ ά
ν ικ ο ς κ α λ ε ϊ, ε π τ ά γ ίν ο ν τ α ι π α ιδ ε ς - Ό χ ιμ ο ς , Κ έρ κ α φ ο ς, ’Α κ τ ίς , Μ ά κ α ρ ο ς,
Κ ά ν δ α λ ο ς , Τ ρ ιό π η ς , Φ α έθ ω ν ό ν ε ώ τ ερ ο ς, ό ν ο ι κ α τ ά τη ν ν ή σ ο ν Τ εν ά γ η ν
κ α λ ο ύ σ ι. π ε ρ ί δε τ ω ν ο ν ο μ ά τ ω ν α υ τ ώ ν δ ια φ ω ν ο ΰ σ ι- π ά ν τ ε ς δ έ ε π τ ά φ α σ ιν
α υ τ ο ύ ς - “ O d H e lija i R o d e , ta k o je n a im e zove H e la n ik , ro d ilo se se d a m
sinova: O him , K erk af, A k tin , M a k a r, K an d al, T rio p , F a e to n m la đ i, k o jeg a
ljudi n a o to k u zovu T en ag . A o njihovim im en im a razilaze se m išljenja, ali svi
k ažu d a ih je se d a m .”
I D io d o r spom inje taj m it. K od njega stoji (5,56,3): 'Ή λ ιο ν δ έ κ α τ ά τ ο ν
μ ύ θ ο ν έρ α σ θ έντα τή ς 'Ρ όδου τή ν τε νή σ ο ν ά π ’α ύ τή ς ό ν ο μ ά σ α ι Ρ ό δ ο ν ... κ α ί
γ εν έσ θ α ι τ ο ύ ς κ λ η θ έ ν τα ς ά π ’α ύ τ ο ϋ Ή λ ιά δ α ς ε π τ ά τ ο ν ά ρ ιθ μ ό ν ,... ε ίν α ι δέ
τ ο ύ ς επ τά υ ιο ύ ς Ό χ ιμ ο ν , Κ έρκ αφ ον, Μ ά κ α ρ α , Α κ τ ίν α , Τ ενά γη ν, Τ ρ ιό π α ν ,
Κ ά ν δ α λ ο ν , θ υ γ α τ έρ α δέ μ ία ν , ήν έτι π α ρ θ έ ν ο ν ο ϋ σ α ν μ ε τα λ λ ά ξ α ι τ ο ν β ίο ν
κ α ί τ ιμ ώ ν τ υ χ ε ΐν π α ρ ά Ρ ο δ ίο ι ς η ρ ω ικ ώ ν - “A H e lije d a se p r e m a m itu
zaljubio u R o d u i n azvao o to k p o njoj R o d ... i d a su se ro d ili sinovi p ro zv an i
p o n jem H e lija d i, njih se d a m n a b r o j , ... a d a tih se d a m sin o v a je su O h im ,
K erkaf, M ak ar, A k tin , T en ag , T rio p i K andal, a i je d n a kći, k o ja se jo š k ao
d jevojka p re sta v ila iz života te je o d R o đ a n a d o b ila h e ro jsk e p o č a sti.”
D io d o r p rič a dalje k ak o su b ra ć a iz zavisti u b ila T en ag a. K rivci su n a to
n ap u stili o to k i n a razn im m jestim a započeli nov život. K a n d a l je o tiša o n a
148
o to k K o s (D io d o r 5, 57, 2) ευ φ υ έσ τα το ς δ έ γ ε ν ό μ ε ν ο ς Τ ε ν ά γ η ς υ π ό τ ω ν
ά δελφ ώ ν δ ια φ θ ό ν ο ν άνη ρέθη - γνω σ θ είσ η ς δέ τή ς έπ ιβ ο υ λ ή ς ο ί μ ετα σ χό ν τες
το ϋ φ ό νο υ π ά ν τ ε ς έφυγον. τ ο ύ τ ω ν δέ Μ ά κ α ρ μ έν ε ις Λ έσ β ο ν ά φ ίκ ετο , Κ ά -
ν δ α λ ο ς δέ ε ις τη ν Κ ώ . Ά κ τ'ις δ ’ ε ις Α ίγ υ π τ ο ν ά π ά ρ α ς έκτισ ε τη ν Ή λ ιο ύ -
π ο λ ιν ό ν ο μ α ζ ο μ έ ν η ν , ά π ό τ ο ϋ π α τ ρ ό ς θ έ μ ε ν ο ς τη ν π ρ ο σ η γ ο ρ ία ν ... ( 5 ,5 7 ,
6): Τ ρ ιό π α ς δέ π λ ε ύ σ α ς εις τη ν Κ α ρ ία ν κ α τέ σ χ εν ά κ ρ ω τ ή ρ ιο ν τ ό ά π ’έκεί-
ν ο υ Τ ρ ιό π ιο ν κληθέν. ο ί δέ λ ο ιπ ο ί το ϋ 'Η λ ιο υ π α ΐδ ε ς δ ια τό μη μ ετα σ χ εΐν
τ ο ϋ φ όνου κ α τέ μ ε ιν α ν έν τή ’Ρ όδω , κ α ί κ α τω κ η σ α ν έν τή Ί α λ υ σ ία κ τίσ α ν τ ε ς
π ό λ ιν Ά χ α ΐα ν - “A T e n a g je bio najljepši i najdaro v itiji, te su g a b ra ć a iz
zavisti ubila; k a d a se sazn alo za taj p o d m u k li n a p a d a j izbjegli su svi koji su
im ali u d je la u ubojstvu. O d njih je M a k a r stig ao n a o to k L ezb, a K a n d a l n a
o to k K os. A k tin je p a k k re n u o u E g ip a t i ta m o o sn o v a o g ra d ko ji se zove
H e lio p o l, n adjenuvši m u naziv p o svojem o c u ... A T r io p je o tp lo v io u K ariju
i ta m o zau zeo rt koji se p o n jem nazvao T riopij. A o stali H elijevi sinovi, je r
nisu im ali u d je la u ubojstvu, ostali su n a R o d u , te se n astan ili u Jalisiji, gdje
su sagradili g ra d A h e ju .”
T u vijest tre b a v je ro ja tn o razu m jeti ta k o d a su M a k a r n a L ezb u i
K a n d a l n a K osu osnovali gradove, iak o to n a še v relo n e kaže izričito. T ak v o
sh v aćanje n alazi p o tp o ru u S h o lijam a B uz H o m e ro v u Ilijad u 2 4 ,544: Μ ά κ α ρ
ό Ή λ ιο υ (u ru k o p isim a stoji ’Ίλ ο υ ) φ ονεύσ α ς τ ο ν ά δ ελφ ό ν Τ ε ν ά γ η ν έκεϊσ ε
ά π φ κ η σ ε κ α ί π ό λ ιν ο ίκ ίσ α ς ά π ό τή ς γ υ ν α ικ ό ς Ά ν τ ισ σ α ν ώ ν ό μ α σ ε ν
- “M ak ar, sin H elijev, p o što je u b io svojega b ra ta T e n a g a , o d selio se o n a m o
(n a L ezb ) i o sn o v ao g rad k o jem u je p o svojoj ženi d a o im e A n tis a ” .33
O snivač g ra d a n a o to k u K osu inače u grčkoj književnoj p re d a ji n ije
K a n d a l n eg o M e ro p , a i o to k se p o njem zove M e ro p id a , njegovi stan o v n ici
M ero p i. O to m e, uz ostale, svjedoči S tefan B izantinac: Κ ώ ς, π ό λ ις κ α ί νή σ ο ς
... ή Μ ε ρ ο π ίς έκα λεϊτο ά π ό γη γενο ϋ ς Μ έ ρ ο π ο ς - “K os, g rad i o t o k ... koji se
zvao M e ro p id a p o M e ro p u , ro đ e n o m o d z e m lje ”.34 W ilam ow itz v je ru je d a
33 Usp. U. v. Wilamowitz-Mollendorff, P h a e th o n , Hermes 18 (1883) 429 i d; E. Bethe,

Hermes 24 (1889) 431. Bethe u bilješci 2 nabacuje misao
U n te rsu c h u n g e n z u D io d o rs In s e lb u c h ,
da Ii možda rt Σκάνδαλον, ili u drugoj varijanti Σκανδάλον, koji se spominje u Strabona 14,
917, treba staviti u vezu s legendarnim osnivačem Kandalom. Bethe također misli da predaja
koja je sačuvana u Diodorovu djelu i u Sholijama uz Homera potječe iz izgubljenoga djela
mitografa Apolodora.
34 Za daljnje potvrde usp. PWRE 15,1 pod natuknicama M e ro p e , M e ro p is, M e ro p s.
149
je Μ έρ ο ψ h e le n sk o im e osnivača g ra đ a n a o to k u K osu, a Κ ά ν δ α λ ο ς
b a rb a rsk o .35 P ri oskudnim vijestim a u našim vrelim a m o ra ip ak o sta ti o tv o re
n o p ita n je d a li se K an d al, osnivač ro d sk e n a se o b in e n a K o su , d o ista m o že
p o isto v jetiti s M e ro p o m , a u to h to n im h ero jem to g a o to k a . S to g a će im ati
p rav o R . H erzo g , koji K a n d a la ra d ije sm ješta u m aloazijsk u v a rija n tu leg en d e,
i to u n a ra šta j poslije M e ro p a , koji se po štiv ao n a K osu i k a o Ν ά ν ν α κ ο ς ili
’Ά ν ν α κ ο ς .36
L e g e n d a o K a n d a lu k a o osnivaču g rad sk o g a n aselja n a K osu slab o
n a m je p o z n a ta i o sta je sasvim n e p ro z irn a .37 Z n a m o g a z ap rav o sa m o p o
im en u, a le g e n d a rn e i m itsk e po v ezan o sti n e m o ž e m o razm rsiti. N o v eć i o n e
p o tv rd e koje su d o sa d a u z e te u ra z m a tra n je uvrštavaju K a n d a la n ed v o jb en o
i d u b o k o u m ito lo šk u povijest o to č ja n a isto k u E g ejsk o g a m o ra.
U te k n e što ra z lič ito m i p u n ije m g laso v n o m lik u ja v lja se Kandalos
u z a p a d n o j M alo j A ziji k a o Kandaulas. T u je to im e b o g a ili e p ik le z a , a trib u t
k o jim se zaziva b o žan stv o . S lavni p je sn ik ja m p sk ih stih o v a H ip o n a k t p je v a
(F 4 D ie h l):
'Ε ρμ ή κ υ ν ά γ χ α , μ η ο ν ισ τ ι Κ α ν δ α ΰ λ α .
- “H e rm o , d a v ite lju p a sa , n a m e o n sk o m jezik u K a n d a u lo !”
M e o n c i je ep sk o im e z a L idijce. B it če d a k le d a j e Kandaulas b ila
lid ijsk a e p ik le z a b o g a H e rm a , z a p ra v o je d n o g a b o g a ko ji se iz je d n a č iv ao s
njim . T a k v o sh v aćan je H ip o n a k to v a stih a p o tv rđ u je Iv an C e e u svojim
H ilija d a m a 6, 482: τό δε κ α ν δ α ύ λ η ς λ υ δ ικ ώ ς τ ο ν σ κ υ λ ο π ν ίκ τ η ν λέγει,
ώ σ π ε ρ Ί π π ώ ν α ξ δ ε ίκ ν υ σ ι γ ρ α φ ώ ν ΐά μ β ω π ρ ώ τα) - “A K a n d a u lo lidijski
zn ači d a v ite lja p a sa , k a k o p o k a z u je H ip o n a k t pišu ći u p rv o j ja m p sk o j
p je sm i” . G o v o re ć i o d av itelju p a sa b izan tsk i u č e n ja k je a rh a ič n i H ip o n a k to v
izraz z a to z a m ije n io n o v o g rčk im p o tp u n o isto g a z n a č e n ja.
Iz je d n e H e z ih ije v e g lose sa z n a je se d a se p o r e d H e rm a ta k o zaziv ao
i H e ra k lo : Κ α ν δ α ύ λ α ς - 'Ε ρ μ ή ς ή 'Ε ρ α κ λ ή ς - “K a n d a u lo : H e r m o ili
35 Nav. mj.
3f’K o isc lie F o rsc h u n g e n u n d F u n d e , Leipzig 1899,171 i d, osobito 172,1. O Nanaku usp.
Heronda 3, 10; Zenobije 6,10; Suida s. v. O Anaku usp. Stefan Bizantinac s. v. Usp. još R.
Meister, D ie M im ia m b e n d e s H e r o n d a s , Leipzig 1893, 80.
37 Usp. još H. L. Ahrens, K le in e S c h rifte n 1,363; Dibbelt, Q u a e s tio n e s C o a e epigra p h ic a e,
1891,4; Oldfather PWRE 10,2 pod natuknicom K a n d a lo s 1919.
150
H e r a k lo ” . I o n je d a k le b io davitelj p a sa .38 D om ac'e lid ijsk o b o ž a n stv o

iz je d n a č av a lo se o č ito s različitim g rčk im b o ž a n sk im o so b am a.
T o lid ijsk o im e b o g a, ili v je ro ja tn ije n jeg o v a e p ik le z a , u p o tre b lja v a lo
se u L id iji i k a o te o fo rn o o so b n o . N o v ela o lid ijsk o m k ra lju K a n d a u lu u
H e r o d o ta 1, 7 d o b ro je p o z n a ta u p o v ijesti svjetske k n jižev n o sti i m la đ i su
je p isci p re u z im a li o d n je g a k a o m otiv. O so b ito tr e b a u o č iti d a k ralj
K a n d a u lo p rip a d a d in a stiji kojoj se p o d rije tlo izv o d ilo o d H e ra k la , k o je g a
se ta k o đ e r zaziv alo k ao d a v ite lja pasa.
Im e Kandaulas su sre ć e se, v je ro ja tn o k a o lid ijsk a tu đ ic a , u te k n e š to

p ro m ije n je n u g laso v n o m liku u grčkoj općoj im enici: κ ά ν δ ω λ ο ς - κ α κ ο ύ ρ γ ο ς,
λ η σ τή ς - “zlo čin ac, ra z b o jn ik ” (H e z ih ije ). D a ta m a lo a z ijsk a rije č z a
d a v ite lja p a sa d o is ta m o že z n a č iti to , p o tv rđ u je d ru g a H e z ih ije v a glosa:
κ υ ν ά γ χ η - ... o i δε τό κ υ ν ά γ χ α ά ν τ ί τ ο ϋ κ λ έ π τ α - “a d ru g i k ažu “d a v ite lju
p a s a ” m je sto “ lo p o v e .” K ad S u id a p o d n a tu k n ic o m Κ έ ρ κ ω π ε ς z a je d n o g a
o d sasvim zlih m e đ u to m b ra ć o m k a ž e d a se zvao Κ ά ν δ ο υ λ ο ς, o n d a će to
im e b iti ta ista m a lo a z ijsk a tu đ ic a .
I d ru g a je d n a izv ed en ica o d iste im e n sk e o sn o v e p o tv rđ e n a je k a o

im e boga.
L ik o fro n u svojoj A le k sa n d ri 1409-1411 p je v a ovako:
Π ο λ λ ώ ν δ ’ έ ν α λ λ ά ξ π η μ ά τω ν έν ά ρ ξ ε τα ι
Κ α ν δ α ΐο ς η Μ ά μ ερ το ς, η τ ί χρ ή κ α λ ε ΐν
τ ο ν α ίμ ο φ ύ ρ το ις έ σ τιώ μ ε ν ο ν μ ά χ α ις
~ “Α m n o g im će ja d im a što sm jen ju ju je d a n d ru g o g a p o č e ta k b iti

K a n d a j ili M a m e rt, ili k a k o v eć tr e b a zvati o n o g a koji se g o sti krv av im
b itk a m a ” . O d a tle se ja sn o ra z a b ire d a je to bog ra ta . S holije u z te L ik o fro n o v e
stih o v e kažu to i sasvim izravno: Κ α ν δ α ΐο ς δε κ α ί Μ ά μ ερ το ς ό Ά ρ η ς - “Α
K a n d a j i M a m e rt to je A r e s ” . T im e je o n iz je d n a č e n s g rčk im b o g o m ra ta .
L ik o fro n sp o m in je to g a b o g a i u n e što d ru k č ije m tv o rb e n o m lik u
(A le k s a n d ra 937-938):
38 O vjerskom značenju davitelja pasa usp. H. Usener, K a llo n e , Rheinisches Museum 23

(1868) 335 i d.
151
ό ρ κ ω μ ο τή σ α ι τ ό ν τε Κ ρ η σ τώ ν η ς θ εό ν
Κ α ν δ ά ο ν ’ η Μ ά μ ερ το ν ο π λ ίτ η ν λ ύ κ ο ν
- “D a s e je z a k le o bo g K re sto n e , K a n d a o n ili M a m e rt, te šk o o b o ru ž a n i

v u k ” . A sh o lije d a ju u z to m je sto ovo tu m a č e n je : Κ ρ η σ τώ νη δέ ή Θ ρ ρ κ η ά π ό
π ό λ ε ω ς μ ια ς ο ϋ τω κ α λ ο ύ μ εν η ς, θ εό ς δε Θ ρ α κ ικ ό ς ό Ά ρ η ς ό τ ι π ο λ ε μ ικ ο ί τό
π α λ α ιό ν ο ίΘ ρ ρ κ ε ς . Κ α ν δ ά ω ν έ π ίθ ε το ν Ά ρ ε ο ς π α ρ ά τ ό κ α ίν ε ιν κ α ί δ α ίε ιν .
έκ τ ο ϋ κ α ίε ιν κ α ί δ α ίε ιν Κ α ν δ ά ω ν ό Ά ρ η ς - “A K re s to n a je T ra k ija p o
je d n o m g ra d u koji se ta k o zove. A re s je p a k tra č k i b o g je r su T ra č a n i u
sta rin i b ili ra to b o rn i. K a n d a o n j e p rid je v a k A re s u p re m a u b ija n ju (κ α ίν ε ιν )
i u žig an ju (δ α ίε ιν ). O d p a lje n ja (κ α ίε ιν ) i u žig an ja (δ α ίε ιν ) je A re s K a n d a o n .”
A re s a su z b ilja sm a tra li T ra č a n in o m ili tra č k im b o g o m , jo š o d H o m e ra :
U sp . Ilija d u 1 3 ,3 0 1 ; O d ise ju 8 ,3 6 1 ; S ofo k lo v u A n tig o n u 970; A rn o b ija 4,
25. O to m e k a k o su T ra č a n i poštivali A re sa piše H e ro d o t 5 ,7 . Iz L ik o fro n o v ih
stih o v a što su u p ra v o n a v e d e n i k rivo se zak lju čiv alo d a je Kandaon ili
Kandaios tra č k o im e to g a ra tn ič k o g a b o g a.39 U istin u p a k sto ji u L ik o fro n a
je d in o to d a je b o g koji se n a z iv a o Kandaios, Kandaon ili Mamertos - tim e
p je sn ik p o k a z u je svoju v e lik u u č e n o st i traži istu tak v u o d č ita te lja , j e r
tre b a lo je z n a ti d a je to A re s - d a je taj b o g o so b ito b lisk o p o v e z a n s
T ra k ijo m , k o ju je ta k o đ e r čita te lj m o ra o te k p re p o z n a ti u K re sto n i. Im e
Kandaios, Kandaon n e m o ra z a to biti tra č k o . K a m p a n sk o Mamertos to
sig u rno nije, a taj se ta k o đ e r, zbog A resa, stavlja u vezu s T rak ijo m . N e m o g u
će je sto g a g o v o riti o p rip a d n o s ti je z ič n ih e le m e n a ta što se jav ljaju u tim
im e n im a k a o o tra č k o m lek sik u . H e sih ije v a glosa δάος· ΰ π ό Φ ρ υ γ ώ ν λ ύ κ ο ς
- “δ ά ο ς: ta k o F rigijci zovu v u k a ” u p u ć u je p rije n a F rig iju i u o p ć e n a
z a p a d n u M a lu A ziju, o n a m o k a m o i Kandaulas, p a se ta k o p o k a z u je k a o
v je ro ja tn o d a bi “v u k ” (λ ύ κ ο ς) k o d L ik o fro n a m o g a o b iti p rije v o d im e n a
Kandaon. Z b o g svega se to g a m o že u z e ti d a je i tip ič n o im e rim sk ih ro b o v a
Davus bilo te o fo rn o i d a ga tr e b a u v rstiti u n a šu im e n sk u p o ro d ic u .40
E u s ta tije u svojem k o m e n ta ru uz Ilija d u 4, 437, 10-12 d a je isto
e tim o lo šk o o b ja šn je n je k a o i sh o lija uz L ik o fro n a , a k a o izv o r n av o d i
le k sik o g ra fa P a u z a n iju : ώ ς φησι Π α υ σ α ν ία ς έν τ ω α ύ τ ο ϋ λ ε ξ ικ φ ... έκ το ϋ
39Tako D. Detschcw, D ie th r a k is c h e n S p ra c h re ste , Beč 1957,225; A. Mayer, D ie S p r a c h c

2, Beč 1959, 35 i 57; PWRE pod natuknicama K a n d a o n , K a n d a io s .
d e r a lte n Illy rie r
40 Potvrde za D a v u s mogu se naći u već navedenu djelu Detschew 117.
152
Tri starobalkanska n o m in a s a c ra
κ α ίε ιν κ α ί δ α ίε ιν Κ α ν δ ά ω ν ό "Αρης δ ια τη ν κ α υ σ τε ρ ά ν μ ά χ η ν τη ν κ α ί δ η ΐδ α
- “k a k o veli P a u z a n ija u svojem rje č n ik u ... i o d p a lje n ja (κ α ίε ιν ) i u ž ig a n ja
(δ α ίε ιν ) A re s je K a n d a o n zbog v ru ć e b itk e k o ja se (u e p sk im p je sm a m a )
n a z iv a jo š i u ž g a n o m b u k tin jo m ( δ η ΐς ) ” . T a k o s a z n a je m o o tk u d a to
tu m a č e n je L ik o fro n o v u sh o lija stu i kakvo m u je b ilo p o b liž e o b ra z lo ž e n je ,
u č e n o i filo lo šk o .
N a jo š je d n o m m je stu u svojoj A le k sa n d ri (327-328) sp o m in je
L ik o fro n K a n d a o n a :
στεφ ηφ όρον β ο ΰ ν δ ε ιν ό ς ά ρ τ α μ ο ς δ ρ ά κ ω ν
ρ α ίσ ει τ ρ ιπ ά τ ρ ω φ α σ γά νψ Κ α ν δ ά ο ν ο ς
- “vijencim a o k ićen u kravu stra ša n će u b o jit zm aj sasjeći K an d ao n o v im

m a č e m što p o tje č e o d tri o c a ” . O č em se tu ra d i ra z a b ire se te k iz sholija: κ α ί
γ ά ρ Κ α ν δ ά ω ν κ α ί ό Ώ ρ ίω ν π α ρ ά Β ο ιω τ ο ΐς , τ ω δε ξ ίφ ει α ΰ τ ο ΰ ά ν ε ΐλ ε ν ό
Δ ιο μ ή δ η ς τη ν Ιφ ιγ έ ν ε ια ν .- τ ρ ιπ ά τ ρ ω ε π ί μ εν Ώ ρ ίω ν ο ς , δ ν κ α ί Κ α ν δ ά ο ν α
Β ο ιω τ ο ί κ α λ ο ΰ σ ι. - Κ α ν δ ά ο ν ο ς δ έ ν ΰ ν το ΰ Ά ρ ε ο ς - “j e r je i O rio n k o d
B e o ć a n a K a n d a o n , a njegovim je m ačem A ja n t u b io Ifigeniju. - D a im a tri oca,
to se o d n o si n a O rio n a , k o g a B eo ćan i zovu i K a n d a o n . - A K a n d a o n o v to je
sad a A re so v ”. T o je im e bilo d ak le p o z n a to i u B eotiji, i ta m o u m itsk o m i
religijskom k o n te k stu .41
Im e n sk a p o ro d ic a koja se ovdje istražu je ostav ila je tra g a i u staro j
balk anskoj toponim iji. Ž en sk i o b lik Candavia p o tv rđ e n je k a o im e visočja
izm eđ u O h rid sk o g a je z e ra i rijek a S hkum bi i D evol. D a n a s se alb an sk i zove
M ali P olisit i M ali B rresh d es. P o tv rđ e n o je im e Candavia k o d C e z a ra u
Z a p isim a o g ra đ a n sk o m ra tu 3 ,1 1 i 79; k od C ic e ro n a u P ism im a A tik u 3 ,7 ,
3; k o d L u k a n a u F arzalijam a, ep u o g ra đ a n sk o m ra tu 6, 331; k o d S e n e k e u
P ism im a 31, 9; k od G e o g ra fa iz R a v e n e 4, 9; k a o Candabia u T a b u la
P e u tin g e ria n a ; k a o mansio Grandavia u Itin e ra riu m H ie ro so ly m ita n u m 607,
8; k ao Κ α ν δ α υ ία k o d S tra b o n a 7, 7, 4 i 8; nadalje: montes Candaviae k o d
P lin ija u P riro d o p isu 3 ,1 4 5 ; ά π ό τ ω ν Κ α ν δ α υ ίω ν ό ρ έ ω ν “o d K an d av ijsk ih
g o ra ” k o d P to le m e ja u Z e m ljo p isu 3, 12, 15. K svem u to m u do lazi i je d a n
41 Adler PWRE 20, (1860) pod natuknicom K a n d a o n iznosi mišljenje da je to samo

kombinacija kasnih vremena. Ali on se tomu tek domišlja i ne iznosi za to valjanih razloga. Dok
se takvi ne nađu, treba priznavati predaju i obazirati se na nju.
153
z a v je tn i n a tp is iz D o k le je k o ji glasi: Dianae Augustae Candaviensis

(P r e s c h n ik e r - S c h a b e r , Archaologische Forschungen in A lbanien und
Montenegro, W ie n 1919, 2).42
L ik o fro n je ra tn ič k o g b o g a K a n d a o n a nazvao vuk o m , a H e z ih ije je
n av eo isto zn ačen je za frigijsko δ ά ο ς. N am eće se o d to g a p o m isa o d a je im e
0 k o jem se ovdje ra d i značilo “v uk” , ili se o d n o silo n a kakvu sličnu zvijer.
V isočje u Iliriji zvalo bi se o n d a p o divljim životinjam a što su živjele u njem ,
k ao g o re Risnjak i Medvednica. T akvo m išljenje z a stu p a A . M ay er.43 A k o je
to to čno, b ila bi u to m to p o n im u ta riječ u p o trije b lje n a k ao o p ć a im e n ic a u
p ro fa n o m značenju. J e d n a k o tak o , m eđ u tim , m o že biti i to d a je to im e božice
ko je je p re n e se n o n a visočje, ili posvojni p ridjev izveden iz im e n a b o g a, a
o d n o si se n a im enicu žen sk o g a ro d a , k o ja se u to p o n im u sam o p o d ra z u
m ijeva.
U svakom se slučaju i k o d to g a to p o n im a ja s n o ra z a b ire v eza sa
sa k ra ln o m sferom . T o što je u D o k leji p o stav ljen zavjetni n a tp is u k o je m se
sp o m in je Diana Augusta Candaviensis p o k azu je d a je bo žica k o ja se id e n
tificirala s rim sk o m D ija n o m im ala u K andaviji z n a tn o i n a d a le k o što v an o
svetište. D ija n in k u lt bio je u provinciji D alm aciji v rlo ja k i ta m o se, n e m a
dvojbe, n ad o v ezu je n a d o m o ro d a č k e k u ltn e trad icije.44 P re m a T a b u la P e u -
tin g e ria n a bio je je d a n D ijan in h ra m p o sta ja n a via E g n a tia u p ra v o n a dio n ici
k ro z K an d av ijsk o visočje. M o že se d ak le u zeti k a o v je ro ja tn o d a j e to g o rje
n azv an o p o božici koju su zazivali k ao daviteljicu p asa. T ak v o m išljenje
z a stu p a H . K ra h e .45
M o g u će je i to d a se isti naziv o d n o sio i n a divlju životinju k o ja je bila
p o sv ećen a to m u božanstvu. V je ro ja tn o bi to bio o sta ta k p rv o tn e terio m o rfije.
Ž en sk i o b lik im en a Candavia k a o d a u p u ć u je n a to d a j e u p rav o o n a b o žica
k o ja se poslije ta m o poštivala k ao D ijan a, d ak le božica divljih i n esv lad an ih
p riro d n ih sila, g o sp o d arica zvijeri, svojim im en o m ili ep ik lezo m d a la po v o d
1 za n ad ijev an je to g a o ro n im a.
42 Usp. A. Mayer, D ie S p ra c h e d er alteri Illyrier 1, Beč 1957,178.

43 Glotta 31 (1951) 236; isti, D ie S p ra c h e d e r a lte n Illyrier 2, Beč 1959, 35.
44 Usp. A. Mayer, Glotta 31 (1951) 235 i d; D. Rendić-Miočevič, B a lla io s e t P h a ro s ,
Archaeologia Iugoslavica 5 (1964) 87 i d.
45Die S p ra c h e d e r Illyrier 1, Wiesbaden 1955, 56.
154
Z a im en sk u p o ro d ic u o kojoj je ovdje riječ nije bilo te šk o d a ti etim o lo šk o

tu m ačen je. H ip o n a k to v i stihovi d aju za tu đ e , lidijsko κ α ν δ α ΰ λ α grčki p ri
jev o d κυνάγχα “d avitelju p a s a ”. A tu lidijsku ep ik lezu H e rm a lak o je
rastav iti u dva dijela, svaki o d kojih p o d sjeća n a p o z n a ti in d o ev ro p sk i k o rijen ,
p ri čem u prvi znači “p a s”, a d rugi “d a v iti”. D o b iv a se ta k o d o b ro u te m e lje n a
etim ologija. P ro b le m a tič n im a o staju sam o p o jed in o sti.
T o im e je p re m a to m e složeno, u p ra v o im e n sk a slo žen ica o n o g a
zn ačen jsk o g a tip a koji su stari indijski g ram atičari nazvali tatpuruša (p so d a-
vitelj = davitelj p asa). Prvi d io kan- im en sk a je o sn o v a što se s v elikom
sigurnošću m o že p rid ru ž iti onoj p o ro d ici riječi kojoj p rip a d a ju latin sk i canis,
grčki κ υ ω ν , staroindijski švan, litavski sud, što sve znači “p a s” . P ita n je je
sam o koji je u kan- prijevojni stupanj. S m a tra se d a je to ili p rije v o jn a p ra z n in a
k ‘un- ili o -stu p an j k'won-. D rugi se dio stavlja u z slavenski daviti, a u
p o tv rđ e n im je riječim a o d istoga to g a k o rije n a izv ed en a im en ica su fik so m -
o d n o sn o -yo- ili p a k -on - .46
T a se tv o rb e n a p o ro d ic a m o že d ak le raščlan iti ovako:
Sufiks -/-, a-osnova: κ α ν δ α ύ λ α ς , κ α ν δ α ύ λ η

M o n o fto n g ira n i d ifto n g sta p a n je m , o-osnova:
κ ά νδω λος, Κ άνδουλος
M o n o fto n g ira n i d ifto n g izbacivanjem so n a n ta ,47
o - / a- / (i)yon-osnova:
Κ ά ν δ α λ ο ς , Candala, Candalio
Sufiks -yo- / -ya-: Κ α ν δ α ΐο ς , Κ α ν δ ά ιο ς , Candavia
Sufiks -on-: Κ α ν δ ά ω ν
46 O toj etimologiji usp. Lagarde, G esch ich tlich e A b h a n d lu n g e n , 1848, 275; W. Deecke,
Bezzenbergers Beitrage 14 (1889) 189; F. Solmsen, Kuhns Zeitschrift 34 (1897) 77 i d; Hermes 46
(1911) 286 i d; Kuhns Zeitschrift 45 (1913) 97 i d. P. Kretschmer, E in le itu n g in d ie G e sc h ic h te d e r
griech isch en S p ra c h e , Gottingen 1896,388 i d, i 221; H. Hirt, D ie In d o g e rm a n e n , StraBburgl34 i d.
i 599; N. Jokl, E b erts R e a lle x ik o n d e r V orgeschiehte 13,293; H. Krahe, Die Welt als Geschichte 3
(137) 298 i d; Die Sprache der Illyrier 1, Wiesbaden 1955,56; W. Borgeaud, L e s Illyriens e n G rece
e t e n Ita lie, Geneve 1943,177; E. Frankel, Zeitschrift fur slavische Philologie 21 (1951) 153 i d; F.
Specht, Kuhns Zeitschrift 66 (1939) 38 i d; O. Haas, Zeitschrift fur celtische Philologie 23 (1943)
296; A. Mayer, Glotta 31 (1951) 236; D ie S p ra c h e d e r a lten Illyrier 2, Beč 1959,35 i d. i 57; J. Pokorny,
In d o g erm a n isch es etym ologisches W orterbuch, Bern-Munchen 1959,235 i 633.
47 O toj glasovnoj promjeni usp. G. Meyer, Albanesische Studien 3, Sitzungsberichte Wien
125 (1892) 90; A Mayer, D ie S p ra c h e d e r a lten Illyrier 2, Beč 1959,144 i d .
155
P o č e tn o d u slavenskom daviti i u n ašem -dau-la- itd . o d g o v a ra v je ro

ja tn o in d o ev ro p sk o m u d h . G rč k a p o d u d a rn o st d ru g o g a d ijela b o žjeg a im e n a
k o je se o vdje istra ž u je n alazi se ta d a u epiklezi tesalsk o g a Ζ ε υ ς Θ α ύ λ ιο ς 48 i
Θ α ΰ μ ο ς ή Θ α ϋ λ ο ς- ’Ά ρ η ς Μ α κ ε δ ό ν ιο ς (H ezih ije). S a sufiksom -no- im a u
g rčk o m θ α ϋ ν ο ν θ η ρ ίο ν “zvijer” (H ezih ije). U italsk o m je to Faunus. U
im e n im a Daunus, Daunia glasovna je p o d u d a rn o st n a p o č e tk u riječi ista k a o
u d ru g o m dijelu ep ik leze Kandaulas. Ista p o d u d a rn o st n a p o č e tk u riječi
izved ene sufiksom -l- javlja se u g rčkom to p o n im u Δ α υ λ ίς , Δ α υ λ ία i u o d a tle
izv ed en o m etn ik u Δ α ύ λ ιο ς. N aziv svetkovine Θ α ύ λ ια i im e a te n sk o g a ro d a
Θ α υ λ ω ν ίδ α ι im aju grčki glasovni lik. K toj se p o ro d ici riječi p rib ra ja jo š i
g rčko θ ώ ς “čag alj”, pri čem se p re tp o sta v lja d a j e p rv o tn o zn a č e n je te riječi
“d av itelj”. I te su p o tv rd e ra sp ro stra n je n e p re k o etn ičk ih i jezičn ih g ran ica, a
o d n o se se najvećim dijelom n a religioznu i m ito lo šk u sferu.
K ao k o d Bato, Bateia ta k o je i ko d Kandalos, Kandaulas im en sk a
p o ro d ic a n e d v o jb e n o v ezan a s k u lto m i m itom , a p ro s to rn a joj je ra sp o d je la
n e o b ič n o široka, te u p u ću je prije n a razvoj u vjerskoj povijesti n e g o u
se o b a m a stanovništva i ra sp ro stira n ju njegovih jezika. Jezičn a p rip a d n o s t te
im en ske p o ro d ic e i sro d n ih op ćih im enica o staje n a m sto g a n e p ro z irn a .
G lasovni likovi s th- v je ro ja tn o su grčki, oni s/ - v je ro ja tn o italski, a o n i s d- n e
m ogu se p o u z d a n o p rip isati n ije d n o m jezik u je r i p red g rčk i in d o ev ro p sk i
jezik , “pelazgijski”, koliko ga p o zn ajem o , k a o i svi sta ri jezici sjev ern o g a
B a lk a n a im aju, k ak o se čini, tu istu p o d u d a rn o st za in d o ev ro p sk o dh.
T o p a k što se u ind o ev ro p sk o j riječi k o ja znači “p a s ” n a p o č e tk u jav lja
k en tu m sk a p o d u d a rn o st k, a ne neka satem ska, vjero jatn o bi to b io s, isklju
čuje, p re m a o n o m što zn am o , “pelazgijsko” i tra č k o p o d rije tlo . T o su, n aim e,
satem sk i jezici. P om išljalo se sto g a već n a ilirsko p o d rije tlo , te u božan sk o j
ep ik lezi Kandaulas h tjelo vidjeti tra g ilirskoga d o seljen ičk o g a jezičn o g slo ja
u z a p a d n o j M aloj A ziji.49 K ak o p a k p rip a d n o st je z ik a sje v e ro z a p ad n o g a
B a lk a n a i z a p a d n e M ale A zije skupini k e n tu m ili sa te m jo š n ije u svem u
p o u z d a n o u tv rđ e n a , a s o b ziro m n a n e d o sta tn a i sasvim ra z d ro b lje n a v re la za
o n e s ta re je z ik e b alk an sk o -an ato lijsk o g a p ro s to ra o d k o jih d o n as nisu d ošli
4fi Usp. Hiller v. Gertingen, Hermes 46 (1911) 154 za izdanje natpisa i F. Solmsen, Z e u s
T h a u lio su istom svesku za lingvističko tumačenje.
49 Usp. H. Krahe, Die Welt als Geschichte 3 (1937) 299; Indogermanische Forschungen
58 (1942) 217 i d; W. Borgeaud, L e s Illy rien s e n G rece e t en Ita lie , Geneve 1943,177.
156
nikakvi ili te k sasvim frag m en tarn i tekstovi m o ra za nj ih i o sta ti p ro b le m a tič n a ,

n e m ogu se iz n e d v o jb e n o k e n tu m sk o g a k a ra k te ra H e rm o v e ep ik leze izvoditi
nikakvi p recizniji zaključci o njezinu jezičn o m p o d rije tlu . M e đ u tim , ak o se
ilirsk a p rip a d n o s t ep ik leze Kandaulas n e shvati u u sk o je z ič n o m sm islu, n eg o
k ao kulturnopovijesn a povezanost i dodir, o n d a je takav zaključak vrlo isp ra
van i d o b ro utem eljen. J e r t a j e epikleza, što se pridijevala H erm u , H erak lu ,
A re su i O rio n u , tra g k u ltu rn ih i religijskih veza sa sjeverozapadnim B alkanom ,
što su se, k ako se čini, granale sve d o istočnih A lpa. O čito je, n aim e, d a u
n eo b ičn o širokoj rasp ro stran jen o sti im ena te p o ro d ice tre b a vidjeti posljedicu
n jezina vjerskog značenja.
3. Bindho, Bindus
P ri je d n o m ljekovitom v relu u N o rik u n a đ e n je latin sk i n a tp is
rim sk o g a d o b a n a k o jem se jav lja žen sk o im e Bindho. T aj n a tp is glasi:
Bindho coniux C IL 3 ,5 4 8 3 , B a d G le ic h e n b e rg R P 50.
A k od v re la P rivilice u dolini U n e k o d B ihaća, ta k o đ e r ljek o v ito g a, n a

isto k u zem lje J a p o d a i n a p o d ru č ju rim sk e provincije D alm acije, n a đ e n je niz
zav jetn ih n a tp isa posvećenih bogu koji se zove Bindus:
Bindo Neptuno sacrum C IL 3 ,1 4 3 2 5 Privilica

B fijn d o Neptuno sac[rum] C IL 3 ,1 4 3 2 6 Privilica
(Bindo Nep)tuno CIL 3 ,1 4 3 2 7 Privilica
Bindo N[e]ptuno sa[c]r(um) C IL 3 ,1 4 3 2 3 Privilica
Bindo N(eptuno) s(acrum) C IL 3 ,1 5 0 6 2 P rivilica
[Bi]ndi C IL 3 ,1 4 3 2 7 ,1 P rivilica
Bi[ndo] P atsch, W issenschaftliche M itte ilu n g e n au s B o sn ien
u n d d e r H erzeg o w in a 6 ,1 5 4 i d; 7, 33 i d. Privilica
O d a tle se vidi d a je n o ričk o žensko o so b n o im e Bindho v je ro ja tn o

te o fo rn o . B it će d a je ta ž e n a bila n azv an a p o bo g u koji se p o štiv ao n a
ljek o vitom v relu u B ad G le ic h e n b e rg u u p rav o o n a k o k a o što se p o štiv ao i n a
Privilici k od B ihaća.
50 Popravljeno čitanje B in d h o mjesto prvotnoga B in h d o dao mi je usmeno Geza Alfoldy.

I ovdje mu na tome zahvaljujem.
157
M o g u će je d a se im e b o g a Bindus su sreće jo š je d n o m , u m a lo
d ru k čijem glasovnom liku, k o d H o racija, i o p e t u vezi s je d n im v re lo m n a
k o jem se vrše k u ltn e rad n je. T o je slavni fons Bandusiae.51
O to m izvoru p jev a H o ra c ije (P jesm e 3,13) ovako:
O fons Bandusiae, splendidior vitro

Dulci digne mero, non sine floribus,
Cras donaberis haedo
Cui frons turgida cornibus
Primis et Venerem et proelia destinat,

Frustra; nam gelidos inficiet tibi
Rubro sanguine rivos,
Lascivi suboles gregis.
- “O izvore banduzijski, sjajniji o d stak la, d o sto ja n d a ti se p rin o si slatk o

v ino n e p o m ije ša n o s v odom , su tra ćeš d o b iti n a d a r ja rić a k o jem u čelo,
n a b re k lo o d ro g o v a što su te k počeli rasti, n a m je n ju je lju b av n u sla st i b o rb e
sa su p arn icim a. U zalud: je r o n će teb i su tra crv en o m krvi z a m u titi le d e n e
p o to k e , taj p o to m a k n e sta šn o g sta d a .”
S lik o v ito je i dojm ljivo tu izražen a k u ltn a v ažn o st to g a vrela, a m je sto n a
k o jem je o n o izviralo zove se Bandusia. L ežala je u A puliji, p o rim skoj m jeri
šest tisu ća k o ra k a o d H o racijev e ro d n e V en u zije.52 E tim o lo g ija te o n im a
Bindus nu d i se sam a o d sebe. S obzirom n a to d a se rad i o božanstvu p o v eza
n o m s v odom , koje se izjednačivalo s rim skim N e p tu n o m , u p ra v o se n a m e ć e
etim o lo šk o je d n a č e n je sa staro in d ijsk o m riječi bindiis “k a p lja ” .53* K to m u se
51 Tako misli A. Mayer, Glotta 25 (1936) 179. Tomu se protivi V. Pisani, Glotta 25 (1938) i
povezuje B a n d u sia s također apulskim B a n tia te smatra da je izvedeno istim sufiksom kao, i opet
apulsko, C a n u siu m ; kako se pak radi o vrelu, Mayerovo je mišljenje da je B a n d u sia prijevojni o-
stupanj naprama e-stupnju (ili reduciranom stupnju) u B in d u s vrlo uvjerljivo. Usp. još A. Mayer,
Glotta 29 (1942) 70 i d. A. v. Blumenthal, Glotta 17 (1929) 154 htio je s time povezati i žensko
osobno ime Βανδακοϋ u Jamblihovu katalogu pitagorejaca (Vorsokratiker I, 342, 23). To je
jednačenje, međutim, previše nategnuto, a da bi se moglo ozbiljno uzimati u obzir.
52 Usp. komentar u Q. Horatius Flaccus, recensuit et interpretatus est Io. Caspar Orellius,
editio minor, secunda emendata et aucta, volumen primum, Turici-Londinii-Amstelodami 1843,270.
53Usp. V. Pisani, Rivistadegli Studi Orientali 16(1936) 229 i d; A. Mayer, Glotta 25 (1936)
175.
158
stavlja i je d n a keltsk a p o ro d ic a riječi: sta ro k o rn ijsk o banne, sre d n je k o r-

nijsko banna i b re to n sk o banne, što sve znači “k a p lja ”, a izvodi se o d
p rv o tn o g a b 0 ndyđ, te irski buinne “struja, v al”, o d p rv o tn o g a bondya. T u se
ta k o đ e r p o k a z u je prijevojni o d n o s, re d u c ira n i stu p an j u b ritan sk im jezicim a
i o -stu p an j u irskom . E tim o lo g ija se tim e ip ak posve n e razjašnjava. M ay er je
isprva m islio d a je u irskom buinne i u ju ž n o ita lsk o m Bandusia o -stu p a n j, a
u svim o sta lim re d u k c ija .54 T o m u se u sp ro tiv io P isa n i, sm a tra ju ć i d a
in d o ev ro p sk o bindu- tre b a odvojiti o d o n e p o ro d ic e k eltsk ih riječi.55 P oslije
je p a k p ro m ije n io m išljenje je r m u se u čin ilo ispravnijim d a i u Bindus tu m ači
p o seb n im razvojem p rv o tn o g a e p re d suglasničkom sk u p in o m nd i tim e
shvaća taj lik k a o e-stu p an j (p rijev o jn u p u n in u ). T a d a sta ro in d ijsk o bindus
o sta je sasvim izolirano. M oglo bi se, d o d u še , b a r o n o tu m ačiti k ao re d u c ira n i
prijev ojni stu p an j to g a korijena. M ay er ip a k m isli d a m u je b o lje slijed iti
n a u k u koju je iznio Z u p itz a , p o kojoj j e ta sta ro in d ijsk a riječ izm ijen ila svoj
glasovni lik p o d u tje c a je m sta ro in d ijsk o g a sindhus “s tru ja ”, a i d ru g u , k o ju je
p re d lo ž io Jo h a n sso n , p o kojoj taj utjecaj dolazi o d sta ro in d ijsk o g a indus
“k a p lja ” .56
I o p e t je to d a k le im en sk a p o ro d ic a k o ja je ja sn o p o v e z a n a s relig ijo m i
k u lto m , a p ro sto rn a joj je ra sp ro stra n je n o st širo k a i sasvim atip ičn a: o d
isto čn ih A lp a p re k o sjev ero zap ad n o g a B alk an a d o ju ž n e Italije. I tu će b iti d a
se u toj p ro sto rn o j raspodjeli o čitu ju p o vezanosti koje su p ro izašle iz povijesti
religijskih p re d o č a b a , a n e iz p ro m je n a i p o m a k a stan o v n ištv a n a tim p r o
sto rim a. T o, d ak ak o , ne isključuje d a se pri p ro šire n ju tih k u lto v a i s n jim a
v ezan e te o n im ije tu i ta m o rad ilo i o se o b a m a i naseljav an ju jezik o m sro d n ih
n a ro d a . K u ltu rn i d o d iri i veze u religijskoj sferi p ri to m e su ip ak b itn i u z ro k
i p re tp o sta v k a takvih n eo b ičn ih ra sp ro stira n ja im ensk ih p o ro d ica. O so b ito je
z n a tn o u p ra v o to što se k o d sve tri što su se tu p ro u čav ale, u z atip ičn o širo k u
p ro s to rn u ra s p ro s tra n je n o s t, d a la n e d v o jb e n o u tv rd iti i p o v e z a n o st sa
54 Glotta 25 (1936) 175.

55 Glotta 26 (1983) 277.
56Usp. A. Mayer, Kuhns Zeitschrift 66 (1939) 78; Glotta 29 (1942) 69 i d; Die Sprache der
alten Illyrier 2, Beč 1959; E. Zupitza, Kuhns Zeitschrift 36 (1900) 73; K. F. Johansson, Kuhns
Zeitschrift 36 (1900) 365 K tomu još H. Krahe, Festschrift Zucker, 1954,239; Die Sprache der
Illyrier, Wiesbaden 1955,74 1 82; M. Mayrhofer KurzgefaBtes etymologisches Worterbuch des
Altindischen 1, Heidelberg 1963,430 i d.159
159
sa k ra ln o m sferom . T o su p ra v a nomina sacra, i o n a stog a svjedoče o d ru g o m e

n eg o o so b n a im e n a k o ja se tip ičn o u k la p a ju u d o m o ro d a č k u a n tro p o n im iju
i p o d ru č ja k o jim a se o n a ra sp ro stire . Z n a tn ija su za n a d e tn ič k u p o v ijest
d u h o v n e k u ltu re p rah isto rijsk o g a i p ro to h isto rijsk o g a v re m e n a n eg o za
p o v ijest e tn ija i o n ih više ili m an je cjelovitih k u ltu rn ih sk lo p o v a koji su ih
o d ređ iv ali i u k o jim a su se očitovale. 160
160
Jonije Ilir
U ra n o j povijesti književnih vijesti o J a d ra n u p rip a d a T e o p o m p u (ro đ e n

378/6. st. e.) i njegovoj Povijesti F ilip a M a k e d o n sk o g a ( Φ ιλ ιπ π ικ ά ) o so b ito
m jesto. G u b ita k je to g a h isto rio g rafsk o g a djela n e n a d o k n a d iv a š te ta za
p ro u č a v a n je ja d ra n sk e starin e. N o m nogi p o d a c i što p o tje č u o d T e o p o m p a
ra sp rše n i su u čitavoj geografskoj lite ra tu ri k asnije an tik e i u tk a n i su u o p ise
zem alja, sholije i leksikografske n atu k n ice.
G le d a m o li n a sta re spise u k o jim a se o p isu je J a d r a n k a o n a p ro izv o d e
k n jiževnoga razvoja koji je k re n u o o d starih d je la što su m u b ila tem eljn i
izvori, te se o n d a p o stu p n o b o g a tio gradivom , ali gdjeg d je i sh e m a tiz ira o d o
plitk osti, razv o ja koji je im a o stv aralačk e v rh u n ce, ali je z a p a d a o i u e p ig o n sk u
u k o č e n o st, n ik a d a ip a k n ije g u b io vezu sa svojim književ n im ish o d ište m i
uvijek o sta ja o zavisan o d n je g a - a takvo je g le d a n je n u ž d a n p re d u v je t za
v aljan o razu m ijev an je vijesti što su sa d rž a n e u toj lite ra ru ri — ta d a tr e b a i
po k u šati d a se u strpljivu ra d u n a pojed in o stim a p onovn o uspostavi T e o p o m p o v
o p is J a d ra n a o n o lik o koliko je to m oguće. O vi zapisi tr e b a d a b u d u p rin o s u
to m sm islu.
U sh o lijam a u z e p A rg o n a u tik a A p o lo n ija R o đ a n in a 4, 308 stoji: t o
Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς τη ς Ι τ α λ ία ς ε ις δ έ κ δ ίδ ω σ ιν ό ’Α δ ρ ία ς δ ιό κ α ί τ ιν ε ς α ΰ τ ό
’Α δ ρ ία ν ό ν ο μ ά ζ ο υ σ ιν . - ϊ ό ν ι ο ν π έ λ α γ ο ς π ρ ο ς τη Ι τ α λ ία ο ΰ τ ω κ α λ ο ύ μ εν ο ν .
ώ ν ο μ ά σ θ η δ ε ά π ό ϊο ν ίο υ τ ό γ έ ν ο ς Ί λ λ υ ρ ιο ϋ , ώ ς φ ησ ιν Θ ε ό π ο μ π ο ς έν κ α ’-
τ ιν έ ς δε ά π ό τ η ς γ εν ο μ έ ν η ς π λ ά ν η ς τη Ί ο ΐ. - “Jo n sk o m o re k o d Italije u ko je
u tje č e J a d ra n ; z a to n ek i i to m o re zovu J a d ra n . — Jo n sk o m o re , ta k o zvano,
što leži p re m a Italiji. D o b ilo je im e o d Jo n ija p o ro d u Ilira, k a k o k aže
T e o p o m p u 21. knjizi. A n ek i m isle d a je p o Ijin u lu ta n ju ”. U toj se d v o d jeln o j
161
ILLYRICUM MYTHOLOG1CUM
sholiji p rv o govori d a Jo n sk o m o re leži k o d Italije. U nj u tječe Ja d ra n , z a to i

to m o re ta k o zovu. O d a tle se vidi d a se Jo n sk o m o re zove jo š i Ja d ra n . D a je
p a k J a d ra n koji u tje č e u Jo n sk o m o re ovdje zam išljen k ao rijek a, to se ra z a b ire
p o o n o m έ κ δ ίδ ω σ ιν “u tje č e ” je r se taj glagol u to m z n ačen ju o d n o si u p ra v o
n a rijeke. K ao p rim je ri m ogu se u sp o re d iti H e ro d o t 1, 80; 1 ,1 8 9 i 7, 26. T e
p o tv rd e ja sn o p o k azu ju d a se glagol έ κ δ ίδ ω μ ι u p o tre b lja v a k a d a se u g eo
grafskim o p isim a govori o rije k a m a i d a ta d a znači “u tje c a ti” te se o d n o si n a
njihovo ušće. U d ru g o m se dijelu te sholije o d re đ u je položaj Jo n sk o g a m o ra
s g rčk o g a m o trišta k ao m o ra što leži p re m a Italiji. A o n o je svoje im e, k a ž e se
d alje, d o b ilo o d n e k o g a Jo n ija, čovjeka ilirskoga ro d a . K ao v relo te zanim ljive
vijesti n av o d i se T e o p o m p i 21. knjiga njegova povijesn o g a djela.
N o p o sto ji i d ru g o tu m a č e n je toga im ena. Im e Jo n sk o g a m o ra izvodi
se i o d im e n a lje , n e sre tn e Z e u so v e ljubavnice u kravljem liku, kojoj se
lju b o m o rn a H e ra osvetila i u činila d a je bez p re d a h a p ro g o n i bijesni o b ad . N a
to m stra šn o m lu ta n ju Ija je d o šla i d o m o ra koje se p o slije p o njoj p ro zv alo
Jo n skim . T o d ru g o tu m a č e n je d o b ro je p o z n a to iz E sh ilo v a O k o v an o g
P ro m e te ja , p o tv rđ e n o je d ak le već u p e to m stoljeću i p o to m e je sta rije o d
T eo p o m p o v e vijesti o Iliru Joniju. U istoim enoj E shilovoj trag ed iji p ro rič e
P ro m e te j Iji što će je zadesiti i k u d a će sve lu ta ti bježeći p re d neum o ljiv im
o b a d o m , a d a p o tv rd i v je ro d o sto jn o st svojega p ro ro čan stv a, k azu je jo j i to
k u d a je sve p ro lazila bježeći p rije n eg o je stigla d o kavkazke stijen e za k oju je
o n p rikovan. U to m sklopu kazuje E sh ilo v P ro m e te j u stih o v im a 836-841 ovo:
έντεΰ θεν ο ίσ τρ ή σ α σ α τη ν π α ρ α κ τ ία ν
κ έλ ευ θ ο ν ή ξ α ς π ρ ο ς μ έγ α ν κ ό λ π ο ν 'Ρ έας,
ά φ ’ο ϋ π α λ ιμ π λ ά γ κ τ ο ισ ι χ ειμ ά ζη δ ρ ό μ ο ις '
χ ρ ό ν ο ν τ ο ν μ έλ λ ο ν τα π ό ν τ ιο ς μ υ χ ό ς,
σ α φ ώ ς έ π ίσ τ α σ ’, Ί ό ν ιο ς κ εκ λή σ ετα ι,
τή ς σ ής π ο ρ ε ία ς μ νή μ α τ ο ΐς π α σ ι β ρ ο τ ο ΐς
— “o d a n d e si pobješnjevši p rio b aln im p u to m su n u la d o v elik o g a R e jin a

zaljeva, o d kojega te bije b u ra n a p o v ra tn im p utovim a; u b u d u ć e m v re m e n u
o n aj m o rsk i zaljev, znaj d o b ro , zvat će se Jo n sk i, k ao sp o m e n tvo jeg a h o d a
svim a sm rtn ic im a ”. T o je , k ak o se čini, tu m a č e n je kakvo se d av alo im en u
Jo n sk o g a m o ra o d starin e. S holijast A p o lo n ija R o đ a n in a su p ro tsta v lja m u
novo, koje im a o d T e o p o m p a , i o čito m u d aje p re d n o st. T a k o saz n a je m o i to
u kojoj je knjizi svojega d jela T e o p o m p p isao o Jo n sk o m m o ru i o Jo n iju Iliru 162
162
Jonije Ilir
o d k o jeg a je o n o d o b ilo svoje im e. U toj 21. knjizi čini se d a je T e o p o m p

op isivao F ilipove p o h o d e n a Ilire i p ro tiv A rib e , v la d a ra ep irsk ih M o lo šan a.
U je d n o m o d svojih govora k aže F ilipov su v rem en ik D e m o ste n ( 1 ,1 3 ) ovo:
τ ά ς ό ’έ π ’Ί λ λ υ ρ ιο υ ς κ α ι Π α ίο ν α ς α ύ τ ο ΰ κ α ι π ρ ο ς ’Α ρ ύ β β α ν κ α ι δ π ο ι τ ι ς α ν
ε ΐπ ο ι π α ρ α λ ε ίπ ω σ τ ρ α τ ε ία ς - “ostavljam p o stra n i njegove v o jn e p o h o d e n a
Ilire i P e o n c e i n a A rib u i k a m o b i tk o jo š m o g ao re ć i” . O p is tih p o h o d a b io
je o n d a v je ro ja tn o T e o p o m p u p o v o d d a u ek sk u rzu izn ese i vijesti što ih je
sk u p io o zem ljopisu, n a ro d im a , k u ltu ri i le g e n d a rn o j povijesti tih z a p a d n ih
krajeva, o so b ito obiju ja d ra n sk ih o bala. N je m u z a to n isu ta d a sta ja le n a
ra sp o la g a n ju zb irk e i priručnici. V eliki helenistički učen jaci n isu jo š bili ni
p o čeli svoj sin tetičk i ra d u aleksandrijskoj knjižnici. T e o p o m p je sa m m o ra o
sk u p ljati vijesti i rasp itiv ati se k o d o n ih što su o to m e n e što zn ah . N jegovi
p o d a c i o d g o v araju d a k le uglavnom zn an ju njegova v re m e n a , k a d a su grčki
p o m o rc i i trgovci u p ra v o bili počeli p ro te z a ti svoju plo v id b u i trg o v in u i n a
p rav i J a d ra n , o n o m o re što je izm eđ u Italije i Ilirije.1
P rije n eg o sad p o tra ž im o d ru g a svjedočanstv a o toj T eo p o m p o v o j
vijesti, b it će k o risn o jo š je d n o m se osv rn u ti i p o d sje titi d a se u p rv o m d ijelu
n a v e d e n e sholije uz A rg o n a u tik a A p o lo n ija R o đ a n in a govori o u šću J a d ra n a
u Jo n sk o m o re p a o to m e d a se p o njem nazivalo i sa m o to m o re. Z a tak v o
tu m a č e n je to g a dru g o g im e n a Jo n sk o g a m o ra n e sp o m in je se n ik ak av izvor.
U d ru g o m se dijelu o n d a tum ači sam naziv J o n sk o m o re . K aže se d a g a je to
m o re d o b ilo p o Joniju, n e k o m Iliru, a kao izvor se izričito n avodi 21. kn jig a
T e o p o m p o v a djela. P re m a te k stu tih sholija n e m o že se ra z a b ra ti d a li je i
tu m a č e n je im e n a Ja d ra n , koje se to m m o ru ta k o đ e r daje, p re u z e to o d a n d e .
D ru g o svjedočanstvo o to m istom m jestu u T e o p o m p a n alazi se u
sholiji uz P in d aro v u P itijsku o d u 3,120. T a m o stoji: το Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς το
π ε ρ ί Σ ικ ε λ ία ν το δ ν ο μ α έλαβεν, ώ ς μέν έ ν ιο ι ά π ό Ι ο ϋ ς ' Θ ε ό π ο μ π ο ς δέ ά π ό
Ί ο ν ίο υ ά ν δ ρ ό ς Ί λ λ υ ρ ιο ϋ . Ά ρ χ έ μ α χ ο ς δέ ά π ό τω ν ά π ο λ ο μ έ ν ω ν έν α υ τ φ
’ΐα ό ν ω ν —“Jo n sk o m o re što je o k o Sicilije d o b ilo je im e, k ak o n ek o ji kažu,
o d lje; a T e o p o m p veli d a je o d Jo n ija, čovjeka Ilira. A rh e m a h o p e t d a je o d
Jo n ja n a što su p oginuli n a n je m ” . N e m ože biti dvojbe o to m e d a se tu ra d i o
1 Usp. W. Schranz, T h e o p o m p s P h ilip p ik a , Freiburg 1912; F. Jacoby, D ie F ra g m e n te der

IID , Berlin 1930,378; R. Laqueur, T h e o p o m p o s PWRE, Zweite Reihe
g rie ch isch en H is to n k e r
5, 2 (1934) 2216 i 2217-18- K. v. V iitz , A n tik e u n d A b e n d la n d 4 (1954) 45-64.
163
ILLYRICUM MYTIIOLOGICUM
o n o m isto m m je stu u T eo p o m p o v o j 21. knjizi n a k o je se poziva i sh o lijast u z

A p o lo n ija R o đ a n in a . N o iz sholije uz P in d a ra n e sazn aje se o njem n išta što
n e bi već bilo p o z n a to iz sholije uz A p o lo n ija. Z anim ljiv o je sv ak ak o d a oni
koji im e to g a m o ra izvode o d lje i ovdje sto je u m n o žin i i o staju b ezim en i. T u
tre b a razm isliti o tom e d a obje sholije m ožda im aju isti izvor, n ek i opis z ap ad
n ih zem alj a u koj em se navodilo k ako m išljenje n ek ih p o im en ce n e sp o m e n u tih
d a je Jo n sk o m o re d obilo im e p o Iji, ta k o i T e o p o m p o v o d a g a je d o b ilo p o
Jo n iju Iliru. K o lik o j a znam , n e m o že se m e đ u spisim a koji su n a m p o z n a ti n aći
tak av opis. Ip a k je važno voditi ra č u n a o toj m o g u ćn o sti je r, ak o b i to d o ista
bilo tak o , te k sto v n e p o d u d a rn o sti što se p o k azu ju u vijesti o Jo n iju , e p o n im u
Jo n sk o g a m o ra , n e m o ra ju p o tje c a ti iz T eo p o m p o v a d je la n eg o m o g u zrcaliti
izraz o n o g a spisa koji je tu vijest p o sre d o v a o sholijastim a. M o g u će je , d a k a k o ,
i to d a j e sam T e o p o m p nav eo m išljenje d rugih, n e sp o m en u v ši ih p o im e n c e ,
i d a je to m u su p ro tstav io o n o što je svojim rasp itiv an jem sa m sa z n a o o
p o d rije tlu im e n a Jo n sk o g a m o ra i što je sam d rž a o p rav im tu m a č e n je m .
T o m u se pro tiv i činjenica što P in d a ro v sh o lijast u isto m sk lo p u sp o m in je i
tre ć e tu m ačen je. K ao izvor n avodi A rh e m a h a , h e le n ističk o g a sta rin a ra . A k o
to nije kasniji d o d atak , n e m ože tekst njegova k o m e n ta ra p o tjecati iz T e o p o m p a
kao n e p o sre d n o g a p red lo šk a.
T re ć e svjedočanstvo n alazi se u sholiji u z L ik o fro n o v u A le k sa n d ru
6 3 1 .T a m o sto ji: ό σ ο ιπ ε ρ ίτ ό Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς ο ίκ ο ϋ σ ι- κ α ίό μ ε ν Λ υ κ ό φ ρ ω ν
ά π ’ Ί ο ΰ ς ώ ν ό μ α σ εν α υ τό . Θ ε ό π ο μ π ο ς δε κ α ί ά λ λ ο ι π ο λ λ ο ί ά π ’ Ί ο ν ίο υ
Ι λ λ υ ρ ι κ ο ί τό γ έ ν ο ς β α σ ιλ εύ σ α ν το ς τ ω ν τ ό π ω ν έκ ε ίν ω ν , υ ίο ΰ ’Α δ ρ ίο υ το υ
π ε ρ ί τ ο ϋ τ ο τό π έ λ α γ ο ς κ τ ίσ α ν τ ο ς π ό λ ιν τη ν λ εγο μ έν η ν ’Α δ ρ ία ν . 'έτεροί
φ α σ ιν υ π ό Δ ιο ν υ σ ίο υ τ ο ΰ π ρ ο τ έ ρ ο υ τυ ρ ά ν ν ο υ Σ ικ ε λ ία ς κ τ ισ θ ή ν α ι, τό δ έ
π έ λ α γ ο ς, ώ ς έφην, ά π ό τ ο ΰ Ί ο ν ίο υ έκλήθη - “svi koji stan u ju o k o Jo n sk o g a
m o ra; i L ik o fro n m u je d a o im e p o Iji. A T e o p o m p i m nogi d ru g i p o Jo n iju
ro d o m Iliru, koji je b io zav lad ao o n im k rajev im a k a o k ralj, sin u A d rijin u , koji
je n a to m m o ru o sn ovao g ra d što se zove A d rija . D ru g i k ažu d a j e taj g ra d
o sn o v ao D ionizije stariji, sicilski tiran in . A m o re se, k a k o sa m v eć re k a o ,
p ro zv alo p o J o n iju ”. O toj sholiji tre b a n ajp rv o reći d a j e u n ju T e o p o m p o v o
im e u šlo izdavačkom k o re k tu ro m te k sta k akav je u ru k o p isim a. O n i d o n o se
te k posve b esm islen e i o č ito p o k v a re n e v a rija n te . T aj p o p ra v a k je , m e đ u tim ,
sasvim p o u z d a n i n e m a m jesta nikakvoj sum nji u nj je r tri d ru g a , posve
nezavisna, svjedočanstva p o tv rđ u ju d a vijest o Iliru Jo n iju , p o k o jem je Jo n sk o 164
164
Jonije Ilir
m o re d o b ilo im e, p o tje č e o d T e o p o m p a . T e k st sholije d o n e se n je ov d je p re m a

d a n a s m je ro d a v n o m izdanju, koje je p rire d io E . S c h e e r.2 P re d a ja sh o lija u z
L ik o fro n a v rlo je n e je d in stv e n a i k o m p liciran o ra z g ra n a ta .3 S to g a tre b a
n av o d eći ih d oslovno biti o p re z a n p re m a p o je d in o stim a k ak o ih d o n o se
iz d a n ja u tisk an o m tek stu . Izm eđ u Ί ο ν ίο υ i Ι λ λ υ ρ ι κ ο ί stoji u ru k o p isim a
ι ο ί . T o je o č ito p o k v a re n o u prepisivanju. S ch eer je tu k o ru p te lu n a p ro sto
izostavio, a G . K inkel ispravio u α ν θ ρ ώ π ο υ i ta k o d o b io Ι ο ν ίο υ , α ν θ ρ ώ π ο υ
Ι λ λ υ ρ ι κ ο ί τ ο γ έ ν ο ς - “Jo n ija, čovjeka ilirskoga r o d a ” .4
T o tre ć e svjedočanstvo p o tv rđ u je o n o što v eć zn am o , d a j e T e o p o m p
izvodio im e Jo n sk o g a m o ra o d n ek o g Ilira Jo n ija. A li tu se u z to sazn aje i
m n o g o novoga i bitn o g a. T aj Jo n ije b io je v la d a r u p re d je lim a o k o J o n sk o g a
m o ra . B io je sin A d rijin , a taj A d rija je p o je d n o j le g e n d a rn o j verziji o sn o v ao
g ra d A d riju n a italskoj o b ali sjevernoga Ja d ra n a . T im e se vijest o Jo n iju Iliru
p ro širu je i o b o g aću je u dva p o g led a. J e d n o s povijesn e stra n e . Č o v jek p o
k o jem se p rič a d a je p ro zv an o Jo n sk o m o re b io je u tim p re d je lim a v lad ar,
d ak le o so b a o d p ovijesnoga zn ačen ja. Č ini se d a k le k a o d a se tu d rži u ru k a m a
h isto rijsk a je z g ra le g e n d a rn e p re d a je p o kojoj je Jo n sk o m o re n azv an o p o
n e k o m Joniju: G rčki su p o m o rci i trgovci n a svojim ra n im p u to v a n jim a p o
J a d ra n u naišli n a v la d a ra koji se zvao Jonije. N jegova o so b a im se u sje k la u
p a m e t, a njegovo im e d a lo im je povod d a p o čn u ra sp re d a ti p rip o v ijesti
k o jim a se h tje lo ra stu m a č iti k ak o je J o n sk o m o re d o b ilo svoje im e. D ru g o je
p a k to d a L ik o fro n o v sholijast stavlja vijest o Iliru Jo n iju u ro d o slo v n i okvir:
E p o n im Jo n sk o g a m o ra uvrštava se u rodoslovlje kao sin ep o n im a Jad ran sk o g a,
k o jem u se_pripisu je osnivanje isto im en o g a grada.
G e n e a lo g ija je tra d ic io n a ln a p o d lo g a svake g rčk e po v ijesn e sistem atik e.
T aj je p rin c ip n o sio i sređ iv ao sta re p re d a je . A n jezin o je zn a č e n je sim b o ličn o
i o n o je b itn o u tje c a lo n a sm isao o n o g a što se saznavalo o sta rim v rem en im a.
2 Lycophronis Alexandra, 2 Scholia, Berlin 1908.

3 Usp. L. Bachmann, S c h o lia vetu sta in L y c o p h r o n is A le x a n d r a m , Programra des Gymna-
siums Rostock, 1848, E. Scheer, Die O herlieferu n g d e r A le x a n d ra d e s L y k o p h r o n , Rheinisches
Museum 34 (1879) 272-291,442-473; Scheer u uvodu izdanju sholija, navedenom u bilj. 2; Η.
Schultz, recenzija toga Scheerova izdanja, Gottinger gelehrte Anzeigen 1910,19-35; C.Wendei,
T zetzes, J o h a n n e s , PWRE, Zweite Reihe 7,2,1878-1882.
4 Lycophronis Alexandra, recensuit, scholia vetera codicis Marciani addidit Godofredus
Kinkel, Lipsiae 1880.165
165
R o d o slo v n o uv rštav an je o sta lo je u sve v rijem e o n aj o b lik u k o je m su se

p rikazivali p o d rije tlo i p rv o b itn e p o v ezan o sti povijesn ih činjenica.5 T a k o je i
z a ja d ra n s k o p o d ru č je , k a d a je ušlo u grčki vidokru g , ro d o slo v n o svrstavanje
b ilo p r e tp o s ta v k a ra z ja š n ja v a n ju p o d r ije tla i p o č e ta k a p rim je r e n o m
sh v aćan jim a k o ja su ta d a vladala.
N e m o ž e m o biti posve sigurni d a genealo šk i p o d a ta k u sho liji u z
L ik o fro n a d o ista p o tje č e o d T e o p o m p a je r se u njoj sh o lijast k a d p iše o Jo n iju
n e poziva s a m o n a njega neg o i n a “m n o g e d ru g e ”. M o g lo b i d a k le b iti d a j e
tu d o šlo d o k o n ta m in a c ije v rela. U svakom p a k slučaju svjedoči taj ro d o slo v n i
fra g m e n t o ra n im n a sto ja n jim a G rk a d a sre d e svoje p re d o d ž b e o p o d rije tlu
i p o č e c im a ja d ra n sk o g a p o d ru č ja i ta k o se bolje sn alaze u n o v o o tk riv en im
k rajevim a. T o d a Jo n ije n av o d n o p o tje č e o d A d rije (Ja d ra n a ) sim b o lizira
usku p o v e z a n o st tih dvaju im ena, njihovu z em ljo p isn u slivenost i n erazm rsiv o
p resijecan je p re d m e ta n a koje se o d n o se , o k o je m svjedoči n a jsta rija g rčk a
g eo g rafsk a lite ra tu ra .6
T im e je Jonijev lik p o sta o jasn iji u d v a s u p ro tn a p rav ca. N a tem elju
sholije uz L ik o fro n a tre b a u n jem g led ati ra n o g a d o m o ro d a č k o g v la d a ra ,
d ak le historijsku osobu, a n a drugoj se stra n i p o k a z u je k a o sim bolički lik,
ro d o slo v n o svrstan ep o n im jo n sk o -ja d ra n sk ih p re d je la . T a d va g le d išta su
je d n a k o ta k o b itn o različita i u zajam n o isključiva k ao što su n erazd v o jn o
povezana.
Jo š je d n o svjedočanstvo o o n o m m jestu u T eo p o m p o v u d jelu , o m jestu
n a k o je m govori o Joniju, e p o n im u Jo n sk o g a m o ra , stoji u S tra b o n a 7 ,5 ,8 - 9
(3 16-317):... κ α ι τ ά Κ ε ρ α ύ ν ια δρ η , ή ά ρ χή το ΰ σ τό μ α τ ο ς το ΰ Ί ο ν ίο υ κ ό λ π ο υ
κ α ι το ΰ σ τό μ α τ ο ς το ΰ Ά δ ρ ίο υ . - Τ ό μ εν ο ύ ν σ τό μ α κ ο ιν ό ν ά μ φ ο ΐν έσ τι,
δ ια φ έρ ει δέ ό Ί ό ν ιο ς δ ιό τ ι τ ο ΰ π ρ ώ τ ο υ μ έρ ο υ ς τή ς θ α λ ά ττ η ς τ α ύ τη ς ό ν ο μ α
τ ο ΰ τ ’ έσ τίν , ό δ ’ Ά δ ρ ία ς τή ς ε ν τό ς μ έχ ρ ι τ ο ΰ μ υ χ ο ΰ , ν υ ν ί δέ κ α ί τ ή ς
σ υ μ π ά σ η ς. φησί δ ’ό Θ ε ό π ο μ π ο ς τ ώ ν ο ν ο μ ά τ ω ν τό μ εν ή κ ειν ά π ό ά ν δ ρ ό ς
ή γη σ α μ έν ο υ τ ώ ν τ ό π ω ν έξ Ί σ σ η ς τό γ έ ν ο ς, τ ο ν ’Α δ ρ ία ν δ έ π ο τ α μ ο ύ
έ π ώ ν υ μ ο ν γ ε γ ο ν έ ν α ι - “ ...i K e ra u n ijsk e g o re, p o č e ta k u la z a u Jo n sk i zaljev
i u J a d ra n . — U la z je o b o jim a zajednički, a Jonski se zaljev razlik u je tim e što
je to im e p rv o g a d ijela to g a m o ra , J a d ra n p a k o n o g a u n u tra šn je g sve d o
5 Usp. M. Broadbent, S tu d ie s in G r e e k G en ea lo g y, Leiden 1968.

6 Usp. F. Jacoby, D ie F ra g m e n te d e r g rie ch isch en H isto r ik e r 1, Berlin 1923, 337-338.
166
Jonije Ilir
sk rajn jeg a z a k u tk a , a sa d a i čitavoga. T e o p o m p kaže d a p rv o o d tih im e n a

p o tje č e o d čovjeka, ro d o m iz Ise, koji je b io zav lad ao tim p o d ru č jim a , a Ja d ra n
d a j e d o b io im e p o rijeci” .
S tra b o n o v o svjedočanstvo p o tv rđ u je d a je T e o p o m p izvodio im e
Jo n sk o g a m o ra o d im e n a n ek o g Jo n ija koji je v lad ao u o n im k rajev im a, a
J a d ra n d a im a svoje im e o d n ek e rijeke. O vo p o slje d n je ra z a b ire se i iz o n e
sho lije uz A p o lo n ija R o đ a n in a k o ja se ovdje p rv a ra z m a trala , ali te k p o
S tra b o n u p o sta je ja sn o d a j e i to u z e to o d T e o p o m p a . U k la n ja se i n esig u r
n o st k o ja je o sta ja la k o d sholije uz L ik o fro n a zbog o n ih “m n o g ih d ru g ih ” . P o
S trab o n o v u se kazivanju razab ire d a je i p o d a ta k o to m Jo n iju k a o d o
m o ro d a č k o m v lad aru ta k o đ e r sta ja o več u T e o p o m p a . V rije d n a je n a d o p u n a
i to što u S trab o n o v u kazivanju taj Jo n ije nije n a p ro sto Ilir, n eg o je re č e n o d a
je ro d o m iz Ise te m u je p o d rije tlo tim e m n o g o to čn ije o d re đ e n o . A n a tem elju
to g a p o d a tk a m o že se n e što zaključivati i o to m e gdje je u p rav o ležalo njegovo
kraljevstvo.
N ije, m eđ u tim , sva važnost S tra b o n o v a svjed o čan stv a u to m e što
p o tv rđ u je i n a d o p u n ja p o d a tk e drugih. O n k to m u jo š p o m a ž e d a se utv rd i
kakva je u T e o p o m p a b ila veza m eđ u p o d acim a o k o jim a sazn ajem o iz d ru g ih
sv jed o čanstava d a ih je iznosio u svojem kazivanju. O d a tle se o n d a bo lje
ra z a b ire što je u p ra v o m o g lo sta ja ti k od T e o p o m p a . N eg d je u 21. knjizi
svojega p ovijesnoga d jela tu m a č io je dva naziva z a sjev e ro z a p ad n o m o re . Im e
Jo n sk o m o re p o n je m je o n o d obilo o d Jo n ija, a im e J a d ra n p o n ekoj rijeci.
T im e se, k ako sm o več rekli, u sp o stav lja veza izm eđ u o n e dvije sho lije uz
A p o lo n ija R o đ a n in a o d k ojih je p o šlo ovo istraživanje. O b je d ak le p rip a d a ju
istoj tekstovnoj p re d a ji i o b je m a je v relo T eo p o m p , iak o je to ta m o n a v e d e n o
sam o za d rugu. N em a, m eđ u tim , d vojbe d a J a d ra n , za koji se u d ru g o j sholiji
k aže d a u tje č e (έ κ δ ίδ ω σ ιν ) u Jo n sk o m o re , p a se i o n o z a to k o d n ek ih zove
Ja d ra n , - n e m a dvojbe d a j e taj J a d ra n rijek a je r se, k a k o je več re č e n o , taj
glagol u p o tre b lja v a u p ra v o za rijek e. Z n a č e n je to g a glagola p re tp o sta v lja
k re ta n je . T ešk o bi se stoga m oglo o d n o siti n a m o rsk a v ra ta , u laz u zaljev ili
k ak o d ru k čije n a gran icu m e đ u d ijelovim a m o ra. J a d ra n ( ’Α δ ρ ία ς ) u prvoj
sholiji je p re m a to m e u p ra v o o n a rije k a za koju T e o p o m p veli d a je p o njoj
Ja d ra n sk o m o re d o b ilo svoje im e. U z m e li se k to m u sh o lija uz L ik o fro n a,
p o sta je sasvim ja sn o d a je T e o p o m p n a to m m jestu p o v ezao im e n a m o ra ,
rijek e i g rad a. U to m e je p a k sam o slijedio svojega velikog p re th o d n ik a i
167
p rv ak a u grčkom opisivanju ja d ra n sk ih p red jela, M ilećan in a H e k a te ja , p rv o g a

lo g o grafa. O to m e svjedoči je d n o m zabilješkom S tefan B izan tin ac: ’Α δ ρ ία ,
π ό λ ις , κ α ί π α ρ ’α ΰ τή ν κ ό λ π ο ς ’Α δ ρ ία ς κ α ί π ο τ α μ ό ς ο μ ο ίω ς , ώ ς Έ κ α τ α ΐο ς
- “A d rija (Α δ ρ ία ), grad, i k od n jeg a m orski zaljev Ja d ra n ( ’Α δ ρ ία ς ) i rije k a
isto ga im e n a , k ak o kaže H e k a te j.” T aj citat iz H e k a te je v a d je la p o m a ž e d a se
u sp ostavi u n u tra šn ja p o v ezan o st T eo p o m p o v a frag m en ta, koji je d o ša o do
n as k a o d a j e razd ro b ljen . N e ja sa n o staje sam o polo žaj A d rije, e p o n im n o g a
osnivača g ra d a A drije. V jero jatn o bi treb alo pretpostav iti d a je p o T eo p o m p o v u
izvještavanju taj g rad d o b io im e p o svojem osnivaču. Je d n a k o je , m eđ u tim ,
te šk o p re tp o sta v iti d a bi rijek a bila n azv an a p o njem u ili on p o rijeci.
O n o što k o d S tra b o n a stoji o o d n o su Jo n sk o g a m o ra p re m a J a d r a n
skom u, sve to v je ro ja tn o ta k o đ e r po tječe o d T e o p o m p a , iak o se to n e k aže
izričito. J e r isti se o d n o s u isto m sm islu p rik a z u je u prvoj o d o n e dvije sho lije
u z A p o lo n ija R o đ a n in a o d kojih je po čelo ovo razlag an je, a ta se p rv a sho lija
ta k o đ e r o sla n ja n a T e o p o m p a , k ak o se m o g lo u tv rd iti u sp o re d b o m sa
S tra b o n o m . T a k o se S tra b o n i sholijast n a d o p u n ju ju i p o tv rđ u ju u z a ja m n o te
se n a tem elju toga m ože bolje o d re d iti o p seg u n jim a sad rž a n o g a T e o p o m p o v a
fra g m e n ta . K to m u dolazi jo š i rodoslovlje u sholiji uz L ik o fro n a, o d a k le se b a r
n e izrav n o ra z a b ire d a je u zajed n ičk o m v re lu bilo g o v o ra o u z a ja m n o m
o d n o su tih dvaju m ora.
T a če tiri svjedočanstva o T eo p o m p o v o j vijesti o Jo n iju te m e ljn a su i
p o tv rđ u ju i n ad o p u n ju ju se uzajam n o . U o sta lim a se n e sp o m in je v relo , p a
ta k o n e m a riječi o T e o p o m p u . Iz njih se i n e sazn aje n išta novo. N o k a d a se
n a tem elju četiri te m e ljn a svjedočanstva d o n e k le u p o z n a o zajed n ičk i izvor,
raz a z n aje se o n i ta m o gdje se n e spom inje.
N e m a ta k o dvojbe d a je d n a Servijeva sholija u z V ergilijevu E n e id u 3,
211 dolazi, tk o z n a kakvim sve p o sred n ištv o m , o d T e o p o m p a . O n a glasi: non
nulli Ionium ab Ionio rege, qui in insula quae ante Illyricum iacet regnaverat,
dictum tradunt - “n ek i pišu d a je Jo n sk o m o re n azv an o p o kralju Jo n iju , koji
je v la d a o n a o to k u koji leži isp re d Ilirik a ”. T aj o to k je d a k a k o Isa, k a k o zn am o
o d S tra b o n a . U Servija se prvi p u t spom inje izričito k ao Jo n ijev o kraljevsko
sjed ište i p o d ru č je njegove vlasti. Iz S trab o n o v e fo rm u lacije m o g lo se to sam o
zaključiti.
I u je d n o j H ezihijevoj n atu k n ici p re p o z n a je se T eo p o m p o v a vijest,
p re ra đ e n a i sažeta: Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς - ό ν ϋ ν ’Α δ ρ ία ς - “Jo n sk o m o re: d a n a s
se zove J a d r a n ” .168
168
Jonije Ilir
T e o p o m p o v a vijest o Jo n iju u šla je i u zbirku e tn ik a S te fa n a B izan tin ca,

p o d isto m n atu k n ico m : Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς, τ ό π ε ρ ί τη ν Ι τ α λ ία ν , < ά π ό τή ς
Ί ο ϋ ς > , Α ισ χ ύ λ ο ς έν Π ρ ο μ η θ εΐ δεσ μ ώ τη - ο ί δε ά π ό Ί λ λ υ ρ ιο ΰ ή ά π ό Ί ο ν ο ς
Ιτ α λ ο ύ , ε κ α λ είτο δ έ κ α ί ’Α δ ρ ία ς ό Ί ό ν ιο ς κ ό λ π ο ς - “J o n sk o m o re , o n o k o d
Italije, < o d lje > , ta k o E sh il u O k o v an o m P ro m e te ju . A d ru g i k a ž u d a j e o d
Jo n ija Ilira ili o d J o n a Italca. A jo n sk i se zaljev zvao i J a d r a n ”. R iječi ά π ό τ ή ς
Ι ο ύ ς n e d o sta ju u ru k o p isim a. K a k o p a k b ez njih te k st n e m a sm isla, d o d a o ih
je izdavač p re m a E u statijev o j sholiji (vidi d alje). O n a se in ače p o sv e p o d u d a ra
sa S tefanovim tek sto m , v je ro ja tn o je E u sta tije n a p ro sto p re u z e o te k s t iz
n e k o g jo š n a to m m jestu p o tp u n o g a S tefan o v a ru k o p isa. I tu se vidi d a je
tu m a č e n je im e n a Jo n sk o g a m o ra u T e o p o m p a bilo p o v ezan o s ra z ja šn je n jem
o d n o sa izm eđ u to g a m o ra i Ja d ra n a . D a se m islilo i to k a k o je J o n sk o m o re
d o b ilo im e p o n e k o m J o n u Ita lc u sazn aje se sam o o d av d e. P o tp u n o j e n e ja sn o
iz kakvoga v re la to p o tje č e , ali p o o n o m e što z n a m o v alja zaklju čiti d a j e to
m lađ i d o d a ta k . N e m a razlo g a p re tp o sta v iti d a j e i to stajalo k o d T e o p o m p a ,
je r d a je st, bilo bi se n ašlo i u sh o lijasta koji su izrav n o ili n e iz ra v n o crp ili iz
njega, a bilo im j e sta lo d a n a b ro je sva m išljen ja o to m e o d k u d a je Jo n sk o
m o re d obilo svoje im e.
P osljednji, b a r koliko je m e n i p o z n a to , o d je k T e o p o m p o v e vijesti
n alazi se u već sp o m e n u to m k o m e n ta ru E u sta tija m itro p o lita so lu n sk o g a u z
O p is svijeta D ionizija P e rie g e ta 92: Λ έγ ετα ι δέ Ί ό ν ιο ς , ώ ς κ α ί τ φ Λ υ κ ό φ ρ ο ν ι
δ ο κ ε ΐ κ α ί τ φ Α ίσ χ ύ λ ψ ά π ό τή ς Ί ο ϋ ς. Δ ιε ν ή ξ α το γ ά ρ έκείνη β ο ϋ ς γ εν ο μ έν η
κ ά ν τ α ϋ θ α . Ο ί δέ φ ασ ιν ά π ό Ί ά ο ν ο ς , ά ν δ ρ ό ς Ιτ α λ ο ύ , ή ά π ό Ί ο ν ίο υ , ά ν δ ρ ό ς
Ί λ λ υ ρ ιο ΰ - “ A zove se Jo n sk o , k ako m isle i L ik o fro n i E sh il, p o Iji. J e r p ro šla
je o n a, k a d a je p o sta la krava, i o n u d a . A d rugi kažu d a j e p o Ja o n u , čovjeku
Italcu, ili p o Joniju, čovjeku Iliru ” . E u sta tije je tu izrav n o ili n eizrav n o zav isan
o d sh olija uz L ik o fro n a. T a m o stoji k A le k sa n d ri 630: ό δέ Ί ό ν ιο ς κ ό λ π ο ς
κ α τ ά Λ υ κ ό φ ρ ο ν α κ α ί Α ισ χ ύ λ ο ν ά π ό Ί ο ϋ ς έκλήθη - “a J o n sk o je m o re
p re m a L ik o fro n u i E shilu n azv an o p o Iji”.
P o što je sve to izn esen o i ra z m o tre n o , a n u žn o je isp alo d o sta o p se ž n o
i m o ra lo je o sta ti n ep reg led n o , bit će k orisno p rik azati svjedočanstva sh o lijasta
u z A polonija R o đ a n in a (SA ), sholijasta uz P in d a ra (SP), sh o lija sta u z L ik o fro n a
(SL ), S tra b o n a (S t), Servija (Se), H e zih ija (H e ), S te fa n a B izan tin ca (S B ), i
n a p o k o n E u sta tija (E u ) i shem atički p red o čiti o d n o se m e đ u n jim a ta k o d a se
ra z a b e ru već n a prvi pogled. P ri to m će se ja k o u zim ati u o b z ir i isticati 169
169
te k sto v n e p o d u d a rn o sti. T o je u d o sad ašn jem izlaganju bilo svjesno o stav ljen o
p o stra n i d a se n e bi o d v ra ć a la p o z o rn o st o d sad ržaja, koji se p ri p rv o m
p ristu p u u čin io važnijim .
S ad će se najp rv o iskazi svjedočanstava razv rstati p re m a glavnim
p o d a c im a što se u njim a donose:
1. Teopomp piše u dvadeset i prvoj knjizi:
ώ ς φ ησιν Θ ε ό π ο μ π ο ς έν κ α ’ - “k ako kaže T eo p o m p u 21. knjizi” (SA )
φησί δ ’ ό Θ ε ό π ο μ π ο ς - “a k aže T e o p o m p ” (St)
Θ ε ό π ο μ π ο ς δε - “ a T e o p o m p ” (SP)
Θ ε ό π ο μ π ο ς δε κ α ί ά λ λ ο ι π ο λ λ ο ί —“a T e o p o m p i m n o g i d ru g i” (S L )
non n u lli ... tradunt - “n e k i... p išu ” (Se)
o i δε - “ a d ru g i” (SB , E u )
2. Jonsko je more nazvano po Joniju:
... κ α ί τα Κ ε ρ α ύ ν ια όρη, ή α ρ χ ή τ ο ΰ σ τ ό μ α τ ο ς τ ο ϋ Ί ο ν ίο υ κ ό λ π ο υ κ α ί
τ ο ΰ ’Α δ ρ ίο υ ... τ ω ν ο ν ο μ ά τ ω ν τό μ εν ή κ ειν ά π ό ά ν δ ρ ό ς ... - “... i
K erau n ijsk e gore, p o č e ta k u laza u Jonski zaljev i J a d r a n ... p rv o im e d a
dolazi o d č o v je k a ... ” (St)
τό Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς τό τή ς ΐτ α λ ί α ς - “Jo n sk o m o re k o d Ita lije ” (SA )
Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς π ρ ο ς τή Ι τ α λ ία ο ϋ τω κ α λ ο ύ μ εν ο ν . ώ ν ο μ ά σ θ η δέ ά π ό
Ί ο ν ίο υ - “Jo n sk o m o re , k ak o ga zovu, p re m a Italiji. A n azv an o je p o
J o n iju ” (SA )
τό Ίόνιον πέλαγος τό περί Σικελίαν τό όνομα ελαβεν άπό Ίονίου -

“Jo n sk o m o re što je ok o Sicilije d obilo je im e p o Jo n iju ” (SP)
ό δέ Ίόνιος κόλπος - “a Jo n sk i zaljev” (SL)

όσοι π ε ρ ί τό Ίόνιον πέλαγος οίκοϋσι... ώνόμασεν αυτό ... άπ’Ίονίου
- “svi koji sta n u ju o k o Jo n sk o g a m o r a :... nazv ao g a j e ... p o J o n iju ” (SL )
τόδέ πέλαγος, ώς έφην,άπότοϋ Ίονίου έκλήθη - “A m o r e je , k a k o sam

re k a o , nazv an o p o J o n iju ” (SL) 170
170
Jonije Ilir
Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς - “Jo n sk o m o re ” (H e )
Ionium dictum ab Ionio - “Jo n sk o m o re n azv an o je p o J o n iju ” (S e)
Ιόνιον πέλαγος, τό περί την Ιταλίαν ... από Ίονίου - “Jo n sk o m o re,
s to je o ko Italije ... nazv an o je p o Jo n iju ” (SB )
ό Ί ό ν ιο ς κ ό λ π ο ς - “Jo n sk i zaljev” (SB )

Ί ό ν ιο ς λέγετα ι δ έ ... ά π ό Ι ο ν ίο υ - “a Jo n sk o m o re zove se p o Jo n iju ” (E u )
3. Taj je Jonije rodom Ilir:

άνδρός έξ ’Ίσ σ η ς τό γένος - “čovjeka ro d o m sa Is e ” (S t)
τό γένος Ίλλυριοΰ - “ro d o m Ilira ” (SA )
άνδρός Ίλλυριοΰ - “čovjeka Ilira ” (SP)
Ιλ λ υ ρ ικ ο ύ τό γ έ ν ο ς - “ilirskoga r o d a ” (SL )
qui in insula quae ante Illyricum iacet regnaverat - “ koji je v la d a o n a

o to k u što leži isp re d Ilirik a” (S e)
Ίλλυρίου - “Ilira ” (SB )

άνδρός Ίλλυρίου - “čovjeka Ilira ” (E u )
4. Vladao je kao kralj u onim krajevima:

βασιλεύσαντος των τόπων έκείνων - “koji je b io zav lad ao k a o kralj
o n im k rajev im a” (SL )
ή γη σ α μ έν ο υ τ ώ ν τ ό π ω ν - “ koji je z av lad ao o n im k rajev im a” (S t)
rege qui in insula ... regnaverat - “k ralja koji je v la d a o n a o to k u ” (S e)
5. Bio je sinAdrije koji je osnovao grad Adriju:

υ ιο ύ Ά δ ρ ίο υ το ύ π ε ρ ί το ύ τ ο τό π έ λ α γ ο ς κ τ ίσ α ν τ ο ς π ό λ ιν τη ν λ εγο μ έν η ν
’Α δ ρ ία ν ,η ν Α δ ρ ία ν 'έτερ ο ίφ α σ ιν υ π ό Δ ιο ν υ σ ίο υ το ύ π ρ ο τέ ρ ο υ τυ ρ ά ν ν ο υ
Σ ικ ελ ία ς κ τισ θ ή ν α ι - “sin a A d rije , koji je n a to m m o ru o sn o v ao g ra d
koji se zove A d rija , z a koju A d riju d rugi k ažu d a ju je o sn o v ao D io n izije
stariji, sicilski tira n in ” (SL ) 17
171
6. Jadran se zove po jednoj rijeci koja utječe u nj. Prije se tako zvao
samo gornji i unutrašnji dio, a doljnji se zvao Jonsko more.
Sada se sve zove Jadran:
τ ο ν Ά δ ρ ία ν δε π ο τ α μ ο ύ έ π ώ ν υ μ ο ν γ ε γ ο ν έ ν α ι - “a J a d r a n d a je d o b io im e
p o rijeci” (S t) - τό μεν ο ΰ ν σ τό μ α κ ο ιν ό ν ά μ φ ο ΐν έσ τι, δ ια φ έ ρ ει δε ό
Ί ό ν ιο ς δ ιό τ ι το ϋ π ρ ώ τ ο υ μ έρ ο υ ς τή ς θ α λ ά ττη ς τα ύ τη ς ό ν ο μ α τ ο ϋ τ ’έσ τίν ,
ό δ ’ ’Α δ ρ ία ς τή ς έ ν τό ς μ έχ ρ ι τ ο ϋ μ υ χο ύ , ν υ ν ί δέ τή ς σ υ μ π ά σ η ς - “ulaz je
o b o jim a zajednički, a razlikuje se Jo n sk o je r je to im e p rv o g a d ijela to g a
m o ra , a J a d ra n o n o g a u n u tra sve d o u skrajnji zak u tak , a sa d a i č itav o g a”
(S t)
ε ις ό (τό Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς ) έ κ δ ίδ ω σ ιν ό Ά δ ρ ία ς - δ ιό κ α ί τ ιν ε ς α υ τό
Ά δ ρ ία ν ό ν ο μ ά ζ ο υ σ ιν - “u koje (Jo n sk o m o re ) u tječe Ja d ra n : za to g a
n ek i i zovu J a d r a n ” (SA )
Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς ' ό ν ΰ ν Ά δ ρ ία ς - “Jo n sk o m o re: sa d a se zo v e J a d r a n ”

(H e )
ε κ α λ είτο δέ κ α ί Ά δ ρ ία ς ό Ί ό ν ιο ς κ ό λ π ο ς - “a zvao se Jo n sk i zaljev i

J a d r a n ” (SB)
Iz o voga p re g le d a isključeni su, d ak ak o , svi p o d aci o d ru g im p o k u ša jim a

d a se p ro tu m a č i im e Jo n sk o g a m o ra , je r je za njih izričito re č e n o d a n e p o tje č u
od T e o p o m p a n ego od drugih a u to ra , oso b ito o d E sh ila i L ik o fro n a. U k lju čen a
su n a p ro tiv o n a m jesta u tekstovim a, o kojim a d o d u še nije re č e n o d a su
p re u z e ta o d T e o p o m p a , ali se n e izrav n o ip a k m o g u p rip isa ti n je m u je r su
k o n te k stu a ln o p o v e z a n a s d ru g im dijelovim a koji n ed v o jb en o p o tje č u iz
T e o p o m p o v a djela.
B aci li se sam o p o g led n a p a ra le ln e izreske te k sta k ak o su p rik a z a n i p o
o d jeljcim a o d 1 d o 6, u p a d a ju o d m a h u oči b ro jn e do slo v n e p o d u d a rn o sti.
O n e se je d n im d ijelom , d o d u še, sastoje o d vlastitih im e n a te n u ž n o p ro izlaze
iz p re d m e ta o k o jem se piše. T e se p o d u d a rn o sti tiču u p rv o m re d u sa d ržaja
p a im je u d o sa d a šn je m izlaganju več p o k lo n je n a p u n a p o z o rn o st. Im a,
m e đ u tim , i d ru g ih k oje se ne m ogu svoditi ni n a kakvu p o tre b u p rio p ćav an ja.
K a tk a d se čini k a o d a n a m pravi T e o p o m p o v izričaj p o sta je sasvim d o hvatljiv
i opipljiv. T o je ta k o o so b ito u odjeljcim a 2 - 4 . A li k a d a se to bliže p o g led a,
jav ljaju se i z n a tn e teškoće.
U d ru g o m je odjeljk u p o d u d a rn o st u izrazu Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς za J o n sk o
m o re v rlo z n a tn a . S am o S tra b o n , sh o lija u z L ik o fro n a i S te fa n B izan tin ac 172
172
Jonije Ilir
im aju Ί ό ν ιο ς κ ό λ π ο ς i to u z a d n ja dva te k sta te k u svakom je d a n p u t o d dva

što se u n jim a spom inje to m o re . M oglo bi se u činiti d a je tu stv ar ja sn a . Ip a k
je v je ro ja tn ije d a je k od T e o p o m p a stajao u p ra v o taj d ru g i naziv. O n p re v la
d av a k o d H e k a te ja i u o p ć e je k a ra k te ristič an za starije pisce.7 N a su p ro t to m u
je Ι ό ν lov π έ λ α γ ο ς u o b ičajen ije u k asnije doba. O sim to g a p rista je naziv
Jo n sk i zaljev bolje u k o n te k st zem ljopisnoga izlaganja kakvo je u S tra b o n a , a
u p rav o je taj k o n te k st om ogućio d a se iverje d ru g ih sv jed o čan stav a sastavi u
sm isleno o b likovanu cjelinu, te je v rlo v je ro ja tn o k ao cjelin a i p re u z e t o d
T e o p o m p a . S to g a će biti d a i naziv Ί ό ν ιο ς κ ό λ π ο ς p o tje č e o d njega. P o
d u d a rn a većina u jezičn o m izrazu n a ših svjedočanstava n e m o že se d a k le u zeti
k a o d a je za d rž a la o n o što je stajalo u vrelu.
U tre ć e m se o djeljk u čini k ao d a su ό ν ο μ α i ο ν ο μ ά ζ ω p re u z e ti o d izraza
kak av je bio u izvoru. Isto se m ože reći i za izraz ά π ό Ί ο ν ίο υ .
U trećem su odlom ku ključne riječi t o γ έν ο ς i άνήρ. P o re d tih p o d u d a rn o sti
s to jiiz n a tn o razm im oilaženje. U sh o lija m a u z A p o lo n ija ,P in d a ra iL ik o fro n a
sto ji τό γ έ ν ο ς Ί λ λ υ ρ ιο ΰ o d n o sn o Ιλ λ υ ρ ικ ο ύ τό γ έ ν ο ς, a k o d S tra b o n a έξ
’Ίσ σ η ς τ ό γ έν ο ς. M nog o bi vrijedilo k ad bi se zn a lo što je tu d o ista sta ja lo k o d
T e o p o m p a . A li k ako god tek sto v n e p o d u d a rn o sti naših sv jed o čan stav a bile
n a p a d n e , n e d o p u šta ju o to m e p o u z d a n ih zaključaka.
K a d a se dijelovi te k sta k a k o su došli d o n a s je d n o sta v n o m eh an ičk i slože,
d o biva se p riličn o čitljiv tekst: ό Ί ό ν ιο ς κ ό λ π ο ς ώ ν ο μ ά σ θ η ά π ό Ί ο ν ίο υ ,
ά ν δ ρ ό ς Ί λ λ υ ρ ίο υ , έ'ξ ’Ίσ σ η ς τό γ έ ν ο ς, β α σ ιλ εύ ο α ν το ς τ ω ν τ ό π ω ν ...- “Jo n sk i
zaljev nazvan je p o Joniju, čovjeku Iliru, ro d o m iz Ise, koji je k a o kralj zavla
d a o o n im k rajev im a...”. T aj re k o n stru ira n i tek st, zasn o v an n a p o d u d a rn o
stim a u jezičn o m izričaju svjedočanstava, gotovo se p o tp u n o p o k la p a sa
Servijevom p a rafrazo m : N on nulli Ionium ab Ionio rege, qui in insula quae
ante Illyricum iacet regnaverat, dictum tra d u n t- “N ek i p išu d a j e Jo n sk o m o re
n azv an o p o k ralju Joniju, koji je v la d a o n a o to k u što leži isp re d Ilirik a ” . T o b i
b ila sjajna p o tv rd a d a je n a ša re k o n stru k c ija d o ista p o g o d ila T e o p o m p o v e
riječi k a d bism o m ogli biti sigurni d a Servije d o ista p o lazi o d n jeg a, izrav n o ili
n eizrav n o , i d a nije sam o iz k asnije p re d a je p o k u p io iverje T e o p o m p o v e
vijesti i složio ih u sm islenu i čitljivu cjelinu, u p ra v o o n a k o k ak o je u čin je n o
7Usp. Jacoby, nav. dj., frgm. 90-108; Herodot 6,127; 9,92;Tukidid 1,24,1; 2,97,5; Helanik
s Lezba, frgm. 4 Jacoby.173
173
i ovdje. Servjje je, naime, prečitavao i ispisivao shoiije uz grčke pisce . jok
A k o uzm em o , sa svim n u žn im o p rezo m , d a je te k st k o jeg a je r e

k o n stru k cija ovdje n a b a č e n a d o ista T eo p o m p o v , o n d a se p o k a z u je d a je
S tra b o n m e đ u svim našim svjedocim a d o d u še n ajb o lje z a d rž a o cjelinu n je
gova izlaganja, ali je p ri to m e i najviše k ra tio i p o jed n o stav n jiv ao p rv o b itn i
izraz. N o m o g u će je i to d a je S tra b o n i u d oslovnom p re u z im a n ju izraza o sta o
najbliži vrelu. U to m bi slučaju tre b a lo u zeti d a j e ta m o stajalo n e što k a o : ...
άπό Ίονίου, άνδρός έξ Ίσσης τό γένος .... D o d a ta k Ίλλυρίου b io bi u to m
slučaju g e n eričk o i širem čitateljstvu lakše razum ljivo tu m a č e n je sp ecifičn o g a
p o d a tk a o p o d rije tlu έξ Ίσσης. T o b i tu m ačen je o n d a bilo u v ećem d ijelu
p re d a je istisnulo izvorni p o d a ta k . T u su p ro m je n u m ogli p ro v esti kasniji
o b rađivači T eo p o m p o v e vijesti d a n e zb u n ju ju svoje čitatelje z e m ljo p isn o m
p o d ro b n o sti, kakva je sp o m in jan je o to k a Ise p re d ilirskom o b alo m Ja d ra n a ,
a ip ak im o m o g u će o p ć e n itu o rijentaciju. T akvo se n a sto ja n je ja sn o o sjeća i
u Servijevoj p arafrazi.
N e m a d ak le sigurnosti d a opis Jo n ija kao Ilira, što se ta k o dojm ljivo
p o n a v lja g o to v o u svim svjedočanstvim a, d o ista p o tje č e o d s a m o g a T e o p o m p a
ili m o ž d a ip a k nije tako. T o p ita n je nije o d m alo g a z n a č e n ja z a p o v ijest ra n e
p o ra b e ilirskoga im e n a te p ro sto rn o g a i etn ičk o g o p seg a koji m u se u k o je
d o b a d av ao . N a ž a lo st n e m a m o g u ćn o sti d a se p o u z d a n o o d g o v o ri n a nj.
N a su p ro t to m u m o ž e se s d o ista velikom v jero jatn o sti p re tp o sta v iti d a
su riječi ά π ό Ί ο ν ίο υ , ά ν δ ρ ό ς ... γ έ ν ο ς, β α σ ιλ εύ σ α ν το ς τ ω ν τ ό π ω ν - “p o
Jo n iju , čovjeku r o d o m . .., koji je k ao kralj zav lad ao o n im k rajev im a” p o te k le
iz T e o p o m p o v a tek sta. I povezivanje Jo n ija s Isom b it će d o šlo o d a n d e .T e šk o
se sve to m o že sm a tra ti kasn ijo m d o p u n o m . N a m jestu g d je se ra d i sa m o o
to m e d a se o b jasn i im e Jo n sk o g a m o ra m ogla se tak v a g e o g rafsk a p re c iz n o st
p ri p re n o še n ju la k o o d b ru siti, a nije bilo p o v o d a d a se n a k n a d n o unosi. T o što
se Jo n ije o zn aču je k a o Isejac tre b a d ak le sm a tra ti p rv o tn im i p rip isati
sam o m u T e o p o m p u . T o što ga zovu Iliro m m o že ta k o đ e r p o tje c a ti o d njega,
ali i n e m o ra.
T a d ru g a m og u ćn o st, d a j e Ί λ λ υ ρ ίο υ tu m a č e n je n a d re đ e n im o p ćim
p o jm o m koje je istisnulo p rv o b itn i i p recizniji p o d a ta k έξ Ί σ σ η ς , im a
d a le k o se ž n e p o sljed ice z a n a še shvaćanje o to m e k a k o je m o g la teći p re d a ja
T eo p o m p o v e vijesti. A k o je , n aim e, Ί λ λ υ ρ ίο υ d o ista tu m ačen je p o o p ćiv an jem 174
174
Jonijc Ilir
i tim e n a k n a d n a p ro m je n a u tek stu , o n d a su sholije u z A p o lo n ija, P in d a ra i

L ik o fro n a, p a S te fa n B izan tin ac i E u sta tije svi izravno ili n e iz ra v n o zavisni od
je d n o g a v rela, m lađ eg od T e o p o m p a , koje n e sam o d a nije o sta lo u šču v an o
nego, b a re m još za sada, n išta i ne znam o o njem . U to m bi vrelu o n d a specifi
čan p o d a ta k o Jonijevu p o d rije tlu bio zam ijen jen općen itijim . Im ali bism o
dvije glavne g ran e te p re d a je , o d kojih je d n u z a stu p a S tra b o n sam , a d ru g u
svih o n ih p re o sta lih p e t svjedoka. P rva bi g ra n a bila o sta la bliža izv o rn im
T eo p o m p o v im riječim a n eg o druga.
K oliko g od se povijest p re d a je T eo p o m p o v e vijesti tim e z a p leće i
S tra b o n sam su p ro tstav lja svim a drugim a, takva p re tp o sta v k a n ije ni p o č em
n em o g u ća, nije čak ni p o čem nev jero jatn a. S tra b o n je b io izv an red n o n a č ita n
u č e n ja k i za n jeg a je u p rav o očekivati d a je crpio svoje p o d a tk e izrav n o iz
sam o ga T e o p o m p o v a djela. O stalih p e t svjedoka izraziti su ep ig o n i g ram atičk e
u čen o sti, k o m e n tira n je p isaca sm atralo se u starin i g ram atičk o m discip lin o m ,
koji u svojim k o m e n ta rim a i zb irk am a sasvim p riro d n o sežu z a p o d a c im a iz
d ru g e ru k e i za p o m ag alim a što su bila n am ije n je n a po slu k ak av je b io njihov.
N ik o ga d ak le n eće iz n en ad iti ako su p o d a tk e o to m e k ak o se u lite ra tu ri sve
tu m ačilo im e Jo n sk o g a m o ra svi crpli iz istoga sta n d a rd n o g d jela je d n o g
h e le n ističk o g a g ram atičara, koje je d an as izgubljeno.
A m o že se i p o k a z a ti d a je p re d a ja T e o p o m p o v e vijesti te k la u p ra v o
tako. D o k S trabon, naim e, donosi sam o T eop o m p o v o tu m ačen je, i to u sklo
p u izlaganja koji, k ako se čini, nije d alek o d izv o rn o g a T e o p o m p o v o g ,
sp o m inju svih p e t ostalih svjedoka i d ru g a tu m ačen ja, i sp o m in ju n a n a č in u
k o ječem u p o d u d a ra n . K raj takva stan ja stvari n e m ože se o d b iti z ak lju čak d a
su o ni svi zavisni o d istoga izvora u kojem su već b ila sk u p ljen a ta ra z n a
tu m a č e n ja i bili zabilježeni a u to ri koji ih zastupaju. A to je n ajv jero jatn ije bilo
d jelo n ek o g a helen ističk o g filologa koji je p re d sob o m im ao T e o p o m p o v o
djelo. O n je svojoj vijesti o Jo n iju d a o onaj tekstovni lik koji se, u z v arijacije
k ak v e p ri tak v u če m u v alja i oček iv ati, zrcali u k a sn ijim sh o lija m a i
k o m e n ta to rsk im p riru čn icim a. O sim T e o p o m p a sp o m in jao je jo š p o im e n c e
b a re m E shila, L ik o fro n a i A rh e m a h a .
T im e je d o k azan o d a lako m ože biti d a je p rv o tn i T e o p o m p o v opis
J o n ija k a o I s e jc a te k k a s n ije ,u u č e n o j helenističkoj gram atičk o j lite ra tu ri,b io
z am ijen jen o p ćen itijo m n azn ak o m d a je bio Ilir. N eizvjesno o staje ip a k to d a
lije ta k o d o ista i bilo. Je d n o je k od T e o p o m p a m oglo stajati i uz d ru g o . O n d a 175
175
bi S tra b o n u svojem p re p rič a v an ju bio ispustio je d n o , a n e p o z n a ti h elen ističk i

g ra m a tič a r d ru g o . Servije p a k u to m slučaju p a ra fra z ira p rv o b ita n sadržaj
T eo p o m p o v e vijesti. D a k a k o , ako nije p rep ričav aju ći sk lo p io u je d n o ob je
g ra n e njezin e p red aje.
T a k o sto je obje m o g u ćn o sti je d n a p o re d d ru g e i n e m a u p o riš ta d a se

zak ljučivanjem odluči u k o rist je d n e o d njih. M oglo bi se, d o d u še, tv rd iti k ak o
je v je ro ja tn ije d a j e Servije ra d io p o je d n o m p re d lo šk u , a n e p o više njih. T a
v je ro ja tn o st nije, m eđ u tim , d o sta velika d a bi zbilja p re te g n u la n a vagi. T o m u
bi se m oglo su p ro tstav iti d a je “p u n i” te k st T e o p o m p o v , o n aj h ip o te tič k i u
k o jem se k aže i to d a je Jo n ije Ilir i to d a je ro d o m Isejac, n e što p re o p te re ć e n
p o d a c im a i d a takvo n a trp a v a n je n e valja pripisivati h isto rič a ru koji je k ao
u čen ik Izo k ra to v m n o g o d ržao d o svojega stila. A li ni taj a rg u m e n t, d ak ak o ,
n e m o že biti o d lu čan . P itan je, n im alo b ezn ačajn o , d a li je v e ć T e o p o m p p isao
o Jo n iju d a je bio Ilir, ili je to p re ra đ u ju ć i njegovu vijest stavio te k a u to r kojim
su se služili sholijasti i leksikografi, to p ita n je o staje o tv o ren o . M o ra m o se
zadovoljiti zaključkom d a p re tp o sta v k a k ak o je T e o p o m p p isao o Jo n iju
Isejcu, a n e o Jo n iju Iliru, im a težin u k o ja zav ređ u je n ašu p u n u p o z o rn o st.
V iše se o to m e n e m o že reći. Sasvim je p a k n e v je ro ja tn a te o re ts k a m o g u ćn o st
d a je p e t p re o sta lih svjedoka, ili čak sam o neki m e đ u n jim a, n ezav isn o i
sa m o sta ln o p re tv o rilo Jo n ija Isejca u Jo n ija Ilira. U to m e i jo š u d ru g o m e o n i
su zavisni o d je d n o g a zajed n ičk o g a vrela.
O sim k o d T e o p o m p a , i p isaca što su zavisni o d n jeg a, sp o m in je J o n ija
k a o e p o n im a Jo n sk o g a m o ra jo š o d n je g a m n o g o m lađ i A p ija n (95-165).
S tavlja ga p ri to m e u sasvim d ru g i leg en d arn i okvir. U svojoj P o vijesti rim sk ih
g ra đ a n sk ih ra to v a 2, 39 p iše A p ija n ovo: ... ές Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν ή ν Έ π ίδ α μ ν ό ν
τ ιν ε ς ε ίν α ι ν ο μ ίζ ο υ σ ι δ ια τ ο ιά ν δ ε ά γ ν ο ια ν . β α σ ιλ εύ ς τ ω ν τή δ ε β α ρ β ά ρ ω ν ,
Έ π ίδ α μ ν ο ς , π ό λ ι ν ω κ ισ ε ν έ π ι θ α λ ά σ σ η ς κ α ι ά φ ’ ε α υ τ ο ύ π ρ ο σ ε ιπ ε ν
Έ π ίδ α μ ν ό ν . το ύ τ ο υ θ υ γ α τ ρ ιδ ο ϋ ς Δ ύ ρ ρ α χ ο ς ν ο μ ιζ ό μ ε ν ο ς ε ίν α ι Π ο σ ε ιδ ώ ν ο ς,
έ π ίν ε ιο ν ω κ ισ ε τη π ό λ ε ι κ α ι Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν ώ ν ό μ α σ ε. π ο λ ε μ ο υ μ έ ν ψ δ ’ΰ π ό τ ω ν
ά δ ελ φ ώ ν τ φ δ ε τ φ Δ υ ρ ρ ά χ ω σ υ ν εμ ά χη σ εν ό 'Η ρ α κ λ ή ς έ π ι μ έρ ει τή ς γ ή ς, έξ
Έ ρ υ θ ε ία ς έ π α ν ι ώ ν δ θ ε ν ο ί Δ υ ρ ρ ά χ ιο ι τ ο ν Ή ρ α κ λ έ α , ω ς μ ερ ίτη ν τ ή ς γ ή ς,
ο ικ ισ τ ή ν σ φ ώ ν τ ίθ ε ν τ α ι, ο ύ κ ά ρ ν ο ύ μ ε ν ο ι μ έν ο υ δ έ τ ο ν Δ ύ ρ ρ α χ ο ν ,
φ ιλ ο τ ιμ ο ύ μ ε ν ο ι δ ’υ π έ ρ σ φ ώ ν ές τ ο ν 'Η ρ α κ λ έα μ ά λ λ ο ν ώ ς θ εό ν, φ α σ ι δ ’έν
τή μ ά χη τή δ ε Δ υ ρ ρ ά χ ο υ π α ιδ α Ί ό ν ιο ν ΰ φ ’ 'Η ρ α κ λ έο υ ς έξ ά γ ν ο ια ς ά π ο θ α ν ε ΐν 176
176
Jonije Ilir
κ α ι τ ο ν 'Η ρ α κ λ έα τ ο σ ώ μ α θ ά ψ α ν τ α έμ β α λ εΐν ές τ ο π έ λ α γ ο ς , ϊ ν α έ π ώ ν υ μ ο ν
α ΰ τ ο ϋ γ έ ν ο ιτ ο - "... u D irah ij: z a taj g ra d n ek i m isle d a j e to E p id a m n o je r
n e zn aju ovo. K ralj ta m o šn jih b a rb a ra , E p id a m n o , o sn o v ao je g ra d n a m o ru
i p o sebi g a je nazv ao E p id a m n o m . N jegov u n u k o d kćeri D ira h , z a k o je g a se
m islilo d a je sin P o zeid o n o v , o sn o v ao je to m u g ra d u lu čko n aselje i d a o m u
im e D ira h ij. K a d a su p ro tiv to g a D ira h a vodila r a t n jeg o v a b ra ć a , H e ra k lo je,
koji se ta d a v ra ć a o iz E rite je , sklopio s njim savez pogodivši se d a z a to d o b ije
d io zem lje; z a to D irah ijci H e ra k la , k a o u d je ln ik a zem lje, u zim aju k a o d a j e
o sn iv ač n jihove n a se o b in e , n e niječući p ri to m e d a j e to i D ira h , ali se z a se b e
više p o n o se H e ra k lo m je r je bog. A kažu d a je u toj bici D ira h o v sin Jo n ije
p o g in u o o d H e ra k la iz n e z n a n ja i H e ra k lo d a je , p o š to je p o d ig n u o g ro b n i
sp o m en ik , b acio tije lo u m o re d a o n o do b ije im e p o n je m ” .
K o jeg a g od d a se izvora A p ija n tu d ržao , taj je sig u rn o b io sasvim
n ezav isan o d T e o p o m p a . T o je d ru g a trad icija. Jo n ije je tu p o v e z a n s
le g e n d o m o o sn u tk u D irah ija, p a ta k o i lokaliziran n a sasvim d ru g o m m jestu .
K o lik o g o d ta vijest b ila različita o d T e o p o m p o v e , o p e t se p ri b ližem p r o
m a tra n ju p o k azu ju n e k e d u b o k e p o d u d a rn o sti. U o b je m a je p re d a ja m a
Jo n ije e p o n im p o k o jem je p ro z v a n o m o re , u o b je m a je v la d a r o d n o sn o
o d v jetak v lad arsk o g a ro d a , u o b je m a je sin u te m e ljite lja i e p o n im a je d n o g a
g ra d a n a J a d ra n u , u o b je m a je, n ap o k o n , Ilir. H e le n i su b a rb a re u zaleđ u
D ira h ija o d d av n in e zvali Ilirim a. T o ja sn o p o tv rđ u je T u k id id 1, 24, 1:
Έ π ίδ α μ ν ό ς έ σ τ ι π ό λ ις έ ν δ ε ξ ιρ έ σ π λ έ ο ν τ ι τ ο ν ’ΐό ν ιο ν κ ό λ π ο ν π ρ ο σ ο ικ ο ΰ σ ι
δ ’ α υ τ ή ν Τ α υ λ ά ν τ ιο ι β ά ρ β α ρ ο ι, Ι λ λ υ ρ ικ ό ν έθ ν ο ς - “E p id a m n o je g ra d s
d e sn e o n o m u koji ploveći ulazi u Jo n sk i zaljev; a blizu to g a g ra d a sta n u ju
b a rb a ri T au lan tijci, ilirski n a ro d ”.
P o re d tih p o d u d a rn o sti p o sto je i b itn e razlike. P o je d n o j je p re d a ji
Jo n ije v la d a o n a lsi, p o d rugoj je p o g in u o k o d svojega oca, k ralja, u D irah iju .
P o je d n o j je taj o ta c bio A d rija , osnivač g ra d a A d rije, p o d rugoj D ira h , sin
P o z e id o n o v i je d n e kćeri E p id am n o v e, osnivač g ra d a D irah ija.
S to se Jo n ijev e veze s Iso m tiče, nije n a m T e o p o m p o v a vijest je d in i
p o d a ta k o tom e. Im a, n aim e, d o sta p o tv rd a za to d a j e sira k u šk a k o lo n ija n a
lsi d o ista im ala v la d a ra koji se zvao Jo n ije. U vezi je s tim o so b ito v ažan n a tp is
n a đ e n 1892. n a sam o m e V isu. T o je razm rsk an o p o sto lje o d k a m e n a v a p n e n c a
u koji su u re z a n a tešk o o šte ć e n a slova. Ip ak se n a to m n a tp isu m o g u p o tp u n o 17
177
p o u z d a n o p ro č ita ti riječi: Ί ο ν ίο υ νή σ ος - “Jo n ijev o to k ”. T u jo n sk i o b lik

ν ή σ ο ς u m je sto ν ό σ ο ς , k ak o je inače u toj dorskoj koloniji, a i o p isn i izraz za
V is o d a ju d a je to pjesnički te k st.8 N alazi k o v anoga ili n a k n a d n o p rek o v a n o g a
no v ca n a o to c im a sred n jeg a Ja d ra n a , oso b ito n a V isu i H v aru , p o tje č u o d
n e k o g v la d a ra Jonija. O to m e svjedoči sasvim izričito n a tp is IO N IO n a
je d n o m dijelu m o n e ta to g a tipa. T e em isije njegove kovnice p o tv rđ u ju n am
sasvim opipljivo d a je d o ista n e k i Jo n ije “v la d a o u tim k rajev im a” 9.
K a d a je T e o p o m p sk u p ljao vijesti o d alek im z a p a d n im k rajev im a i
J a d ra n sk o m m o ru ,b ila je sira k u š k a k o lo n ija n a lsiv e č o sn o v a n a . N ajp riro d n ije
je sto g a p re tp o sta v iti d a je o n p re u z e o d o m aću isejsku trad iciju , k o ja je
ostavila tra g a i n a n a tp isim a i novcim a. A p ijan , n ap ro tiv , čini se d a je p re u z e o
je d n u verziju le g e n d e k o ja se p rip o v ijed ala u D irah iju . Jo n ije se p ri to m
uv rštava u dva različita rodoslovlja. Je d n o je zap a d n o , p o v ezu je g a s g ra d o m
A d rijo m , koji je k ao i Isa im ao v rlo p risn e veze sa S irak u zo m . A g en ealo g ija
A d rije, čiji je sin p re m a T e o p o m p u bio Jo n ije, vodi n as u ju ž n u Italiju . U
rječn ik u zvanom E ty m o lo g icu m M ag n u m n alazi se n atu k n ica: Ά δ ρ ία ς - το
π έλ α γος· Δ ιο ν ύ σ ιο ς Σ ικ ε λ ία ς τ ύ ρ α ν ν ο ς , δ ς π ρ ό τ ε ρ ο ν έ π ι τή... Ό λ υ μ π ιά δ ι
π ό λ ιν έκ τισ εν ’Α δ ρ ία ν έν τ ω Ί ω ν ικ ω κ ό λ π ω , ά φ ’ή ς κ α ι τ δ π έ λ α γ ο ς Α δ ρ ία ς
κ α λ ε ίτ α ι. Ε ΰ δ ο ξ ο ς δέ έν τ ω θ ’ τ ώ ν 'Ισ τ ο ρ ιώ ν το π έ λ α γ ο ς κ α ι τη ν π ό λ ιν
ό ν ο μ α σ θ ή ν α ι ’Α δ ρ ία ν φ η σ ιν ά π ό Ά δ ρ ίο υ το ύ Μ εσ σ α π ίο υ , τ ο ϋ Π α ύ σ ω ν ο ς
— “J a d ra n : m o re. D ionizije, sicilski tiran in , koji je p rije o ... (izg u b io se b ro j)
O lim pijadi o sn o v ao g ra d A d riju n a Jo n sk o m zaljevu, p o k o jem se g ra d u to
m o re zove i J a d ra n . A E u d o k s k aže u 9. knjizi svoje Povijesti d a su m o re i g ra d
p ro zvani A d rija (Ja d ra n ) p o A d riji M esapijcu, sinu P au zo n o v u . 10
xUsp. F. Bulić, Isc r izio n i in e d ite , Bulletinodi areheologia e storia dalmata 15 (1892)204;
J. Brunšmid, D ie I n sc h r ifte n u n d M iin z e n d e r g rie c h is c h e n S ta d te D a lm a tie n s , Wien 1898,30.
9 Usp. Brunšmid, nav. dj. 60-67 (br. 1,2,3,5,6,33,34,35,36) i table III 56, IV 58, III 60,
IV 62, V 85,86,87,88; P. Lisičar, Crna Korkira, Skopje 1951,41; D. Rendić-Miočević, Ίόνιος
τό γέλΌς Ίλλυριός i n o v c i g rč k o -ilirskih k o v n ic a n a J a d r a n u , Adriatica praehistorica et antiqua,
Miscellanea Gregorio Novak dicata, Zagreb 1970,347-376. Drukčije sudi o tome M. Nikolanci,
O L i b u m u J o n iju , Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 82, Split 1989,13-34.
10 Ako je Teopomp Jonija predstavljao kao sina Mesapijca Adrije, teško da ga je nazivao
Ilirom. Jer sve ako su apulski Mesapijci, kako se često mislilo, doista bili Iliri, stari ih pisci sigurno
nisu tako zvali.To bi bio još jedan razlog da se oznaka Jonija kao Ilira u predaji Teopompove
vijesti smatra kasnijim dodatkom.178
178
Jonije Ilir
D ru g o je Jonijevo rodoslovlje izrazito istočno i povezuje g a s D irah ijem .

V iše o to m e stoji u S te fa n a B izan tin ca p o d to m n atu k n ico m : Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν ,
π ό λ ις Ι λ λ υ ρ ικ ή ,κ α ι Έ π ίδ α μ ν ο ς κ λ η θ ε ϊσ α ά π ό Ε π ιδ ά μ ν ο υ . τ ο ύ τ ο υ θ υ γ ά τη ρ
Μ έλισ σ α , ή ς κ α ι το ΰ Π ο σ ε ιδ ώ ν ο ς ό Δ υ ρ ρ ά χ ιο ς . ά φ ’ ή ς έ σ τιν Ε π ιδ ά μ ν ω
τ ό π ο ς Μ ε λ ισ σ ώ ν ιο ς, έ ν θ α Π ο σ ε ίδ ω ν α υ τ ή ς σ υ ν ή λ θ ε ν ,ώ ς Φ ίλ ω ν - “D irah ij,
ilirski grad , n azv an i E p id a m n o p o E p id am n u . N jegova je kći M elisa, a n jezin
i P o zeid o n o v sin D irah ij. O d nje je u E p id a m n u o sta lo m jesto M eliso n ij, ta m o
ju je P o z e id o n obljub io, k ako kaže F ilo n ” .
T a ro d o slo v n a k o n stru k cija povezuje d ak le Jo n ija s historia sacra i
k u lto v im a kakvi su p o sto jali u D irah iju . N jegov c e n o ta f i m jesto gdje je z ačet
n jegov o ta c p rip a d a li su sakralnoj topografiji to g a grad a. P o d a ta k d a je F ilo n
u to m e S tefan o v o v relo m ože se sm a tra ti p o u zd an im , iak o su riječi ώ ς Φ ίλ ω ν
u v ršte n e n e što niže u ru k o p isn o m tek stu . Izdavač ih je s d o b rim razlo g o m
p o m a k n u o n a m je sto gdje su g o re n a v e d e n e .11 T aj F ilo n , ro d o m iz B iblosa,
bio je g ra m a tič a r u d o b a c a ra N e ro n a . S tefan B izan tin ac je o b iln o crp io iz
njeg o va spisa o grad o v im a i njihovim zn a m e n itim ljudim a.
L e g e n d e o osnivanju D ira h ija n e m o žem o p ra titi u sta rin u d u b lje od
F ilo n a. D a je taj pisac izvještavao i o drugim g rad o v im a n a istočnoj obali
Ja d ra n a , ra z a b ire se p o n atu k n ic i Β ουθόη u S te fa n a B izan tin ca. O d n je g a
n a m je n a jsta rija vijest o B udvi. T aj F ilo n je , p o svem u sudeći, izrav n o ili
n e izrav n o bio izvor i A p ijan u n a m jestu koje je g o re n a v ed en o .
T ra g iste F ilo n o v e vijesti p re p o z n a je se i u D io n a K asija 41,49: τ ό δε
Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν έν τή γή π ρ ό τ ε ρ ο ν μ έν τ ω ν Ι λ λ υ ρ ιώ ν τ ω ν Π α ρ θ ίν ω ν , ν ϋ ν δέ κ α ι
τό τ ε γε ήδη Μ α κ ε δ ο ν ία ς ν εν ο μ ισ μ έν η κ ε ΐτ α ι, κ α ί έ σ τιν έ π ικ α ιρ ό τ α τ ο ν , ε ίτ ’
ο ύ ν ή Ε π ίδ α μ ν ο ς ή τ ώ ν Κ ε ρ κ υ ρ α ίω ν είτε κ α ι έτέρ α τ ι ς ο ΰ σ α . κ α ί ο ί μ έν
τ ο ύ τ ο γ ρ ά ψ α ν τ ε ς τή ν τε κ τ ίσ ιν α υ τ ή ς κ α ί τ ό ό ν ο μ α ές Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν ή ρ ω α
ά ν α φ έρ ο υ σ ι- ο ί δέ έ τε ρ ο ι Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν ά ν το ν ο μ α σ θ ή ν α ι τό χ ω ρ ίο ν υ π ό τ ώ ν
"Ρ ω μ αίω ν π ρ ο ς τή ν τή ς ρ α χ ία ς δ υ σ χ έρ ε ια ν έφασαν, ό τ ι ή τ ή ς 'Ε π ιδ ά μ ν ο υ
π ρ ό σ ρ η σ ις ζ η μ ιώ δ η δ ή λ ω σ ιν έν τή τ ώ ν Λ α τ ίν ω ν γ λ ώ σ σ η έ χ ο υ σ α
δ υ σ ο ιώ ν ισ τ ο ς σ φ ισ ιν ές τό π ε ρ α ιο ϋ σ θ α ι ές α υ τή ν έδ ο ξ εν ε ίν α ι - “ A D irah ij
leži o so b ito z g o d n o u zem lji k o ja je p rije p rip a d a la Ilirim a P a rtin im a , a sad a
i već o n d a (tj. u v re m e n u o k o jem D io n izvješćuje) sm a tra se d a p rip a d a
M ak ed o n iji, bilo d a je to E p id a m n o , n a se o b in a K erk irejaca, ili koji d ru g i
11 Usp. kritičko izdanje Etnika Stefana Bizantinca, A. Meineke, Berlin 1849.179
179
grad. O ni koji su to napisali p rip isu ju njegov o sn u ta k i n jegovo im e h e ro ju

D irah iju ; a d ru g i su rek li d a su R im ljan i p reim en o v ali to m je sto u D irah ij
p re m a teškoći (δ υ σ χ έρ εια ) h rp ta (ρ α χ ία ) je r naziv E p id a m n o znači štetu
(damnum ) n a je z ik u L a tin a , p a im se učinilo d a im to n av ješću je n ev o lju k ad
plove p re k o m o ra u taj g ra d .”
L e g e n d u o h e ro ju osnivaču D ira h ija sp o m in je i P a u z a n ija 6, 10, 8:
Έ π ιδ ά μ ν ιο ι δέ χ ώ ρ α ν μέν ή ν π ερ κα'ι έξ α ρ χ ή ς, π ό λ ιν δέ ο ύ τ η ν ά ρ χ α ία ν έπ'ι
η μ ώ ν έ χ ο υ σ ι, εκ είν η ς δέ ά φ εσ τη κ υ ία ν ο λ ίγ ο ν δ ν ο μ α δέ τή π ό λ ε ι τή ν ϋ ν
Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν ά π ό το ΰ ο ίκ ισ τ ο ΰ - “A E p id am n ijci im aju zem lju k o ju su im ali
o d p o č e tk a , ali n e m a ju svoj stari g ra d u n a še d o b a, n eg o je d a n koji je o d n je g a
m alo o d m a k n u t; a sadašnji se g rad zove D irah ij p o o sn iv aču ”.
Jo n ije p rip a d a d a k le u E p id a m n u i D ira h iju , je d n a k o k a o u A d riji i lsi,
leg e n d a rn o j povijesti. P re d sta v lja p o četk e. O n je sam h ero j i o d v je ta k
h ero jsk o g a ro d a , u k o rije n je n u svijetu p re d o č a b a grčkih n aseljen ik a. O b je g a
p re d a je sasvim izričito p red stav ljaju k ao d o m o ro c a koji n ije H e le n i p o to m e
k ao b a rb a rin a . D a se takav u grčkim g rad o v im a n a J a d ra n u p o štiv a o k a o
h e ro j, b aca, m a k a r i letim ično, zanim ljivo svjetlo n a o d n o se g rčk ih k o lo n ista
sa staro sjed ilačk im stan o v n ištv o m .12 O sk u d n i p o d a c i u v re lim a n e d o p u šta ju
n a žalo st d a se o to m e re k n e išta više i sa z n a što p o b liže o tim o d n o sim a.
S u p ro tn o st i p ro tu rje č n o st dviju le g e n d a rn ih v erzija u p u ć u je n a to d a
se u n jim a g le d a izraz su k o b ljen ih n a sto ja n ja Ise i D ira h ija d a o stv a re svoju
n a d m o ć n a Ja d ra n sk o m p ro sto ru . Svaki je o d ta d va h e le n sk a g ra d a h tio
po svjedočiti svoje prv en stv o tim e što je uključio e p o n im a J a d ra n sk o g a m o ra
u le g e n d e o svojem o sn u tk u .
Jo n ije Ilir p o k a z u je n a m se poslije svega što je ov d je izn esen o k a o o so b a
k o ja n a p rv o m m jestu p rip a d a legendi i k njiževnosti. O sta je jo š p ita n je im a li
ta p re d a ja povijesnu p o d lo g u i kakvu. Iz n e n a đ u je k ak o se m a lo m o d e rn a
h isto rio g ra fija o sv rtala n a T e o p o m p o v u vijest o je d n o m d o m o ro d a č k o m
v lad aru n a lsi. Istraživačim a ip ak nije izm aknulo, o so b ito u novije d o b a , d a ta
p re d a ja u p u ć u je n a to d a je Isa u n e k o s ta ro d o b a im a la p re v la st n a sre d n je m
J a d ra n u .13 Č ini se d a se pri to m e rad ilo o vlasti d o m a ć e g a isejskoga d in a sta
12 Usp. Lisičar, nav. dj. 23.

13 Usp. Š. Ljubić, S ta ro -d a lm a tin s k o p e n e z o s lo v je , Arkiv za povestnicu Jugoslavensku 2
(1852) 169 i d; isti, O n je k o jih p je n e z ih g rč kih , iz k o p a n ih u S ta r o m g ra d u n a H v a r s k o m o to k u u
D a lm a c iji, Književnik 1 (1864) 395-401; F. Rački, O d a lm a tin s k ih i ilirskih n o v c ih n a jsta rije d o b e .
Rad JAZU 14 (1871) 45 i d; Lisičar, nav. dj. 21-22; G. Novak, Issa i ise jska d rža v a . Vjesnik za180
180
Jonije Ilir
k o jem u su se n e k o v rijem e podvrgavale i grčke n a se o b in e n a njegovu i n a

su sjed nim o to cim a. Iz n e n a đ u je k oliko se h e le n sk a Isa id en tificirala s tim
b arb a rsk im v lad aro m . O to m e rječito svjedoči p jesničk i naziv z a V is “ Jo n ijev
o to k ”, te rodoslovlje koje ga p ovezuje s osnivačim a g rad o v a n a z a p a d n o m
J a d ra n u i stv ara o d n jeg a e p o n im a Jo n sk o g a m o ra . D o m o ro d a č k i d in a st
Jo n ije čini se d a je p o sta o m ito lo šk a o so b a h e le n sk e Ise, p re m d a je, ak o je
su diti p o re z u lta tim a num izm atičk o g istraživanja, živio u četv rto m stoljeću,
k o jem u p rip a d a i sam T e o p o m p . R e k lo bi se d a je Isejcim a bilo stalo d a to g a
svojeg v la d a ra u č in e e p o n im o m p o kojem je njihovo m o re d o b ilo im e. T im e
su izražavali d a se b e n a to m m o ru sm atraju prvacim a. D irah ijci su to p o ricali
tim e što su e p o n im a to g a m o ra uvrstili m eđ u h e ro je osnivače svojega g ra d a ,
p rip o v ijed ali d a je m la d p o g in u o o d H e ra k lo v e ru k e i pokazivali n jegov p ra z n i
grob.
T o p a k što n e p o z n a t izvor naših sh o lijasta i lek sik o g rafa, v je ro ja tn o
n ek i h elen ističk i g ram atičar, a m o ž d a čak i T e o p o m p sam , naziva isejskoga
Jo n ija Iliro m svjedoči o to m e d a se ilirsko im e u grčkoj p o ra b i već ra z m je rn o
ra n o p ro te g n u lo i n a o to k e sred n jeg a J a d ra n a . P ri ra su đ iv an ju o kro n o lo g iji
širen ja ilirskoga kraljevstva u to m p ravcu tre b a u zim ati u o b zir i taj p o d a ta k
iz v re la što su in ače i previše šk rta .14 P re m a p o d a c im a sta rih g e o g ra fa m o že
se p ra titi k ak o se ilirsko im e k ao zajednički etnički naziv p o stu p n o širilo sve
više p re m a sjeveru i o b u h v aćalo sve nove n a ro d e n a ja d ra n sk o j o b a li.15
Jonijevi novci s o to k a sre d n je g a J a d ra n a svjedoče o v ažn o m zbivanju
u povij esti tih kraj eva. T o svj edočanstvo tre b a prim iti p o z o rn o i s pošto v an j em ,
sve ak o o n o što kazuje u m n o g o m e o staje n e o d re đ e n o i n ejasn o . V ije st p a k
k oju d o n o si T e o p o m p p ovezuje ih s u zo rk o m p rav e ja d ra n sk e m ito lo g ije i
z a to im i za vjersku povijest ilirskih zem alja z n ačen je nije m alo.
arheologiju i historiju dalmatinsku 54 (1952) 6-7; isti, S ta ri G rc i n a J a d r a n s k o m m o r u , Rad

JAZU 322 (1961)167-169, osobito Rendić-Miočević nav. dj., gdje se na temelju potanke
numizmatičke analize ističe historičnost dinasta Jonija. Takvo se shvačanje opire prije svega na
činjenicu da se tip novca koji je označen njegovim imenom najbolje može razumjeti upravo tako
da gaje kovao vladar koji se tako zvao. Usp. i M. Nikolanci, O k o n tro v e rzi L is s o s -Is s a , Adriatica
praehistorica et antiqua, Miscellanea Gregorio Novak dicata, Zagreb 1970, 377-384.
14 Usp. F. Papazoglu, L e s origines e t la d e stin e e d e V etat illyrien: Illyrii p ro p rie d ic ti. Historia
14 (1965) 167-169; ista, P o re k lo i ra zv o j ilirske d rža ve. Godišnjak Centra za balkanološka
ispitivanja 5 (1967) 123-144.
15 Usp. M. Suič, Isto č n a ja d r a n s k a o b a la u P se u d o S k ila k o v u P e rip lu , Rad JAZU 306
(1955) 136-138.18
181
Libumski otoci kod antičkih pisaca
G r č k i i rim ski au to ri, o so b ito zem ljopisci, služe se nazivom L ib u m sk i oto ci

(Λ ιβ υ ρ ν ίδ ε ς νή σ ο ι, Liburnicae insulae). N jim e oni o zn aču ju sk u p in u j a
d ran sk ih o to k a i razlikuju je o d d ru g ih takvih n a isto m m o ru . N jihovo im e veže
te o to k e za n a ro d i zem lju L ib u rn a, p a se p riro d n o n a d a je p re tp o sta v k a d a se
p ri to m e ra d i u p ra v o o Z a d a rsk o m o to čju je r je kraj izm eđ u Z rm a n je i C e tin e
b io je z g re n o p o d ru č je to g a m o ćn o g a n a ro d a . O n o se d o ista je s t o d n o silo n a
to otočje. Z anim ljivo je razm o triti m alo pobliže k ako su stari pisci u potrebljavali
taj naziv, u tv rd iti razlike m e đ u razd o b ljim a i razn im stru ja m a k njiževne
p re d a je , u vrstiti sve to u opći razvoj zem ljo p isn o g a z n an ja. O vaj p rilo g tre b a
d a p rid o n e se k ritičk o m ispitivanju v re la z a n a jsta riju p o v ijest Z a d a rsk ih
o to k a u tv rđ u ju ći n e k e činjenice i postavljajući n e k a o sn o v n a p itan ja.
O p ć e n ito se m ože reći d a su istraživači an tičk e povijesti n aših k rajev a bili
skloni služiti se v relim a sam o kao ru d n icim a p o d a ta k a p a su često zan em ariv ali
d a s ta re spise p ro m a tra ju k ao književna d jela i d a ih sm jeste u šire o kvire
k n jiževne i k u ltu rn e povijesti antičke. A bez takva u k la p a n ja nije m o g u će
p ra v o ra z u m je ti n iti ocijeniti takve vijesti. T o se o so b ito ja sn o p o k a z a lo pri
P seu d o -S k ilak o v u P erip lu . T aj n ajstariji očuvani opis n a še o b a le m n o g o n am
više k azu je i bogatiji je k ao v relo o tk a k o ga je M . Suić k ritički o b ra d io . A
njeg ova se o b ra d b a o dlik u je b aš tim e što je n a p rvo m jesto stavio stilističke i
književnopovijesne k riterije. N ajp rv o se z a p ita o kak av je to d jelo spis, k ak o
se o d n o si p re m a d ru g im o p isim a o b a la i k akav m u je izraz i n ačin o p isa, a te k
o n d a je g led ao što sve k azu je o našoj obali i n a koje se to p o g ra fsk e o b je k te
o d n o se njegovi nazivi.
K oliko d a n a s zn am o, prvi je o L ib u rn sk im o to c im a p isao T e o p o m p , grčki
p o v jesn ičar 4. sto ljeća p rije n a še e re , ro d o m s o to k a H ija. A v rlo je v je ro ja tn o 183
183
u p ra v o o n b io i prvi koji ih je sp o m e n u o u grčkoj književnosti. O n i njegov

su v re m e n ik E fo r bili su učenici g o vornika Iz o k ra ta i svojim su d jelim a
zasnovali re to rič k o p isan je povijesti. A li o n i nisu bili p io n iri sam o stilistički,
n eg o su u svojim o p sežn im spisim a skupili i m n o g o d o ta d a n e p o z n a tih i
n e o b ra đ e n ih p o d a ta k a , p a i zem ljopisnih.
T e o p o m p je bio su v rem en ik F ilipov i A lek san d ro v . P o litički je b io b lizak
m a k e d o n sk o m dvoru. P o d d o jm o m n agloga u sp o n a i p o v ijesne u lo g e tih
sjev ernjačkih v la d a ra n ap isao je silno o p širn u povijest F ilip o v a v la d a n ja i u
njoj je sk u p io g o lem o gradivo: historijsko, geo g rafsk o i etn o g rafsk o . R a d e ć i
n a ra z m e đ u klasike i h elen izm a, nije jo š im ao n a rasp o lag an ju rizn icu alek-
san d rijsk e u č e n o sti i nije se m ogao služiti b o g a tim p riru čn icim a k o je su
izrad ili u čen jaci prvih n a ra šta ja iza njegova. P o d aci su m u z a to p lo d v lastita
istraživanja i ra sp itiv an ja te je s p rav o m b io p o n o sa n n a njih.
T e o p o m p o v a n am se Povijest F ilipova ( Φ ιλ ιπ π ικ ά ) n ije o čuvala. P o
z n a je m o je sam o p o c ita tim a i zab ilješk am a d ru g ih pisaca. Im a m o ta k o tri
svjedoka koji sk lad n o p o tv rđ u ju d a j e T e o p o m p p isa o o L ib u rn sk im o to c im a
n a J a d ra n u . N av est ćem o ih ovdje v rem en sk im red o slijed o m . N a jsta riji je
P seu d o -S k im n o , koji je neg d je p re d kraj 2. sto ljeća p rije n a še e re isp jev ao
zem ljopisni spjev u k o jem u je o p isao o b a le S re d o z e m n o g a m o ra . O p is
J a d ra n a p o čin je u n jeg a (369-374) ovako:
Ε ΐ τ ’ε σ τιν ’Α δ ρ ια ν η θ ά λ α τ τ α λεγομ ένη .

Θ ε ό π ο μ π ο ς α ν α γ ρ ά φ ει δε τα ύ τη ς τη ν θ έσ ιν ,
ώ ς δ ή σ υ ν ισ θ μ ίζ ο υ σ α π ρ ο ς τη ν Π ο ν τ ικ ή ν ,
ν ή σ ο υ ς ε χε ι τα 'ις Κ υ κ λ ά σ ιν έ μ φ ερ εσ τά τα ς,
τ ο ύ τ ω ν δε τ ά ς μ εν λ εγο μ έν α ς ’Α ψ υ ρ τ ίδ α ς
Ή λ ε κ τ ρ ίδ α ς τε, τ ά ς δε κ α ί Λ ιβ υ ρ ν ίδ α ς
- “Z a tim d o lazi m o re k o je se zove Ja d ra n sk o . T e o p o m p o p isu je n jegov

polo žaj i k aže d a ga u sk a p re v la k a dijeli o d P o n tsk o g a. Im a o to k e koji su v rlo
slični C ikladim a. O d njih se je d n i zovu A p sirtid e i E le k trid e , a d rugi L ib u rn sk i.”
O d a tle se vidi d a a n o n im n i pisac što se krije iza im e n a velik o g a S k im n a
H ija n in a opisujući J a d ra n p rv o u zim a vijesti o d T e o p o m p a . T aj je v jero v ao d a
je J a d r a n v rlo blizu C rn o m u m o ru . N a J a d ra n u je z n ao z a d va o to čja. J e d n o
se zvalo p o A p sirtu , M e d e jin u b ra tu , kojega je o n a , p ričalo se, ta m o u b ila
bježeći s Ja z o n o m i zlatn im ru n o m o d p o tje re svojega o ca. Z v alo se i p o
184
ja n ta ru (grčki ή λ εκ τρ ο ν ) koji su grčki trgovci kupovali p o sjev ern o m Ja d ra n u ,

p a se v jerovalo d a su ta m o i ja n ta m i otoci n a k o jim a se stv a ra ta rije tk a i
sk u p o c je n a tvar. D ru g o o to č je , L ib u m sk o , n a z v a n o j e p o n a ro d u s to je , čini
se, u sta rije d o b a b io o so b ito z n a ta n n a J a d ra n u p a je za nj z n ao v eć H e k a te j
M ilećan in , koji je živio u 6. sto ljeću p rije n aše e re i b io n a jsta riji grčki
zem ljopisac. Z ab ilježio n a m je to S te fa n B izantinac, p isac 6. sto lje ć a n a še e re ,
u p ra v o p o d to m n atu k n ico m : Λ ιβ υ ρ ν ο ι, έ θ ν ο ς π ρ ό σ ε χ ε ς τ φ έ ν δ ο τ έ ρ φ μ έρ ει
το ΰ ’Α δ ρ ια τ ικ ο ΰ κ ό λ π ο υ , 'Ε κ α τ α ΐο ς Ε υ ρ ώ π η , ώ ν ο μ ά σ θ η σ α ν δ ε ά π ό τ ίν ο ς
Λ ιβ υ ρ ν ο ϋ , άφ ’ο ΰ ε ΰ ρ η τα ι τ ά Λ ιβ υ ρ ν ικ ά σ κάφη κ α ι Λ ιβ υ ρ ν ικ ή μ α ν δ ΰ η , ε ίδ ο ς
έσ θ ή το ς - “L ib u rn i, n a ro d blizu u n u tra šn je m dijelu Ja d ra n sk o g a z a lje v a , ta k o
H e k a te j u o p isu E v ro p e. D o b ili su im e p o n ek o m L ib u rn u ko ji je izu m io
b ro d o v e lib u rn e. Im a i lib u m sk i v u n en i o g rtač, v rsta o d je ć e .” R a zu m ljiv o je
d a k le d a su prvi grčki p u tn ici n a J a d ra n u m ogli p o to m n a ro d u p ro zv ati
sk u p in u o to k a.
J a n ta m i o to c i p rip a d a ju m ito lo šk o m zem ljopisu i jalo v je p o sa o tra ž iti ih
n a k arti. O vdje se izjed n aču ju s A p sirto v im o to č je m ili b a r sv rstav aju u istu
sk u p in u s njim e. T o je je d a n o d p o k u ša ja d a se ti otoci to p o g rafsk i ip a k n e k a k o
sm jeste.
V rlo je lako, n ap ro tiv , p re p o z n a ti A p sirto v e o to k e . Z a n jih o v o se im e
vezuje zem ljopisni naziv Osor. D a n a s se ta k o zove g ra d n a ju ž n o m k raju
C resa, a u starije je d o b a to im e označavalo i o to k e C res i L ošinj. Jezičn i o d n o s
izm eđ u Osor i Absyrtides nije sasvim je d n o sta v n o ob jasniti. V rlo je zanim ljiv,
ali ovdje nije p o tre b n o ulaziti u to. V ažno je to d a sam o im e o d re đ u je A psirti-
d e k a o n ajsjev ern ije ja d ra n sk o o to čje sa C re so m i L o šin jem k a o sred ištem .
Č ini se sto g a d a tu n e m a teškoća.
Ip a k ni tu stvari nisu ta k o je d n o sta v n e k ak o izgledaju. I A p sirto v o o to č je
p rip a d a , n aim e, p rv o b itn o u m itološki zem ljopis i sm ještalo se n e sa m o u
sjev ern o m J a d ra n u neg o i u C rn o m e m o ru. T o je b ilo u vezi s različitim p ri
č a m a o p o v ra tk u A rg o n a u ta iz K o lh id e .1 Istin a, n a J a d ra n u su se ti o to ci
ra z m je rn o ra n o i čvrsto identificirali sa C reso m i L o šin jem p a u P s e u d o - Ski-
m n ovu O p isu zem lje n e bi bilo dvojbe o to m e koji su to zap rav o o toci. K a d se,
m eđ u tim , ra d i o T e o p o m p o v u djelu, o n d a to nije ta k o sigurno. O n je z n a o za
1 Usp. R. Katičić, P o d u n a v lje i J a d ra n u ep u A p o lo n ija R o đ a n in a , Godišnjak 7 (1970) 102

= u ovoj knjizi str. 36 i d.185
185
A p sirto v e o to k e n a Ja d ra n u , ali bi tre b a lo te k vidjeti k ak o ih je zam išljao i

k am o ih je sm ještao, d a li je u o p ć e zn ao za pravi C res i L ošinj. D o čv rste je
id en tifik acije n a im e m o žd a došlo te k poslije njegov a v rem en a. Z n a se,
u o sta lo m , za je d a n takav slučaj.
H elen ističk a k n již e v n a p re d a ja k o ja se u n e d v o jb e n o sro d n im v a rija n ta m a
jav lja k o d K alim ah a, A p o lo n ija R o đ a n in a i L ik o fro n a, a p o tje č e v rlo v je ro
ja tn o iz T im ejev a izgubljena djela o z a p a d n o m S red o zem lju , sp o m in je g rad
P o lu (Π ά λ α ι) n a Ja d ra n u . I tu n a prvi p ogled n e m a p ro b le m a je r se taj g ra d
p o svom im e n u d a d e sigurno id en tificirati s on im koji se u rim sk o d o b a isto
ta k o zvao, s d a n a šn jo m n ašo m P ulom . M e đ u tim , svi se p red stav n ici te
h elen ističk e trad icije slažu d a je taj g ra d ležao n a nek o j ilirskoj rijeci, L ik o fro n
je zove D izer, a K alim ah i A p o lo n ije kažu d a su ta m o bili g ro b n i sp o m en ici
K a d m a i H a rm o n ije . T a ilirska rijek a m ože se id en tificirati k a o D rim s
B o ja n o m ili p a k B o k a K o to rsk a, a u to m se k raju z n a lo i za g ro b o v e i d ru g e
trag o v e te b a n sk ih h ero ja. P u la p a k n e leži ni n a kakvoj rijeci. T e šk o je reći d a
li je P o la h elen ističk ih p isaca bila sasvim drugi g rad n eg o rim sk a P o la i
d a n a šn ja P u la, ili su p a k njihove zem ljopisne p re d o d ž b e o J a d ra n u bile
zasn o v an e više m itološki neg o topografski. S vakako se njihovi p o d a c i n e
m o g u p ro m a tra ti i razu m jeti izvan sk lo p a njihovih ra n ih i m u tn ih z n a n ja k o ja
je oblikovala više književna p re d a ja n eg o d je la tn o iskustvo s ta ln o g a d o d ira s
tim k rajev im a.2 H e len ističk i je zem ljopis u to m p o g le d u sasvim dru k čiji n eg o
rim ski.
T aj p rim je r p o k azu je d a je k od in te rp re ta c ije T e o p o m p o v a p o d a tk a o
A p sirtovu otočju p o tre b a n oprez. T eo p o m p je pisac stariji o d T im eja i n jeg o
vo zn an je o J a d ra n u i inače nije bilo baš p o u z d a n o . T ešk o je d a k le reći d a li
je n jem u ta vijest o A p sirtid a m a išta više n ego sam o n e o d re đ e n i m u ta n
p o d a ta k o o to c im a n a kojim a je M e d e ja negdje n a J a d ra n u u b ila b ra ta .
P o što su ta k o p o stav ljen e p o tre b n e o g rade, m o ž e se reći d a se A p sirto v i
o to ci, sve ak o to k o d T e o p o m p a m o ž d a i nisu b aš C res i L ošinj, m o g u tra ž iti
n a sjevernom J a d ra n u je r kasniji pisci vrlo je d n o d u šn o ta m o sm ještaju
A p sirto v u pogibiju i je r se ta m o zam išljalo o n o d ru g o d u n av sk o u šće ko jim su
se A rg o n au ti vratili iz K olhide. T eo p o m p je pisao o to m ušću i zn a z a A psir-
tovo o to č je n a Ja d ra n u , p a je najv jero jatn ije već o n pov eziv ao o b o je. P rih v ati
2 Usp. R. Katičić, Illy ricu s flu v iu s , Adriatica, Novakov zbornik, str. 385-392 = u ovoj knjizi
str. 115-123.186
186
li se ta p re tp o sta v k a , v je ro ja tn a ali n e i sigurna, L ib u rn sk o se o to č je sm ješta

sam o o d se b e k a o ju žn ije. N e m o že se reći više, p a niti to gd je tre b a zam isliti
g ran icu m e đ u o b im sk u p in am a. N ije sig u rn o ni to d a lije T e o p o m p d o v o ljn o
p o z n a v a o ja d ra n sk e o to k e d a povuče zbiljsku g ran icu . O n o n u d a n ije n ik ad
p u to v a o n eg o se sam o ra sp itiv ao k od u p u ćen ijih . T o lik o d a k le sa z n a je m o o d
P seu d o -S k im n a o L ib u rn sk im o to c im a u T e o p o m p o v u djelu.
D ru g i je svjedok S tra b o n iz m aloazijske A m azeje, grčki zem ljo p isac
A u g u sto v a d o b a. O n je in ače n aše glavno v relo za grčki zem ljopis. D je lo m u
je o ču v an o i u n je m su m n o g e vijesti starijih p isaca. U n jeg a (7 ,3 1 7 ) č ita m o
ovo: Θ ε ό π ο μ π ο ς δε τ ο ν π ά ν τ α ά π ό τ ο ϋ μ υ χ ο ΰ π λ ο ΰ ν η μ ερ ώ ν εξ είρ η κ ε, π εζή
δε τό μ ή κ ο ς τή ς Ί λ λ υ ρ ίδ ο ς κ α ί τ ρ ιά κ ο ν τ α - π λ ε ο ν ά ζ ε ιν δ ε μ ο ι δ ο κ εϊ. Κ α ί
ά λ λ α δ ’ού π ισ τ ά λ έγει, τ ό τε σ υ ν τετρ ή σ θ α ι τ ά π ελ ά γ η ά π ό τ ο ϋ ε ΰ ρ ίσ κ εσ θ α ι
κ έρ α μ ό ν τ ε Χ ίο ν κ α ί Θ ά σ ιο ν έν τ ω Ν ά ρ ω ν ι, κ α ί < τ ό > ά μ φ ω κ α τ ο π τ ε ϋ σ α ι
τ ά π ελ ά γ η ά π ό τ ίν ο ς ό ρ ο υ ς , κ α ί τ ό τ ω ν ν ή σ ω ν τ ω ν Λ ιβ υ ρ ν ίδ ω ν < μ ία ν
το σ α ύ τη ν ε ίν α ι τό μ έ γ > έθ ο ς, ώ σ τε κ ύ κ λ ο ν έ χ ε ιν σ τ α δ ίω ν κ α ί π ε ν τ α κ ο σ ίω ν ,
κ α ί τ ό τ ο ν ’Ί σ τρ ο ν έ ν ί τ ω ν σ το μ ά τ ω ν ε ις τ ο ν ’Α δ ρ ία ν έμ β ά λ λ ειν —“T e o p o m p
je k azao d a p lo v id b a o d u n u tra šn je g a zaljeva (Ja d ra n sk o g a m o ra ) sva tra je
šest d a n a , a pješice d a je d u ljin a Ilirije čak i trid eset. M islim d a p re tje ru je .
G o v o ri i d ru g o što šta n e p o u z d a n o : i d a su m o ra sp o je n a isp o d zem lje je r se
u N a ro n u n alaze k rh o tin e p o su d a s H ija i T asa, i d a se o b a m o ra v id e s n e k o g
b rd a i d a je je d a n o d L ib u rn sk ih o to k a to lik o velik d a m u je o p seg č a k i p e tsto
stad ija, i d a Ista r je d n im svojim ušćem u tječe u J a d ra n .”
O d a tle se saznaje n e što više o vijestim a koje je T e o p o m p z ap isao o
Ja d ra n u . P o tv rđ u je se d a je v jerovao kak o je J a d ra n blizu C rn o m u m o ru , p a
se čak o b a m ogu v idjeti s v rh a n e k o g a b rd a , d a je z n ao za ja d ra n sk o ušće
D u n a v a i v jerovao d a zbilja postoji. Z anim ljivo je d a se p ri o stacim a k e ra m ik e
s egejskih o to k a u k o ritu doljnje N eretv e nije pom išljalo n a starije trg o v ačk e
veze n eg o n a to d a su o b a m o ra p o d zem ljom spojen a.
P o tv rđ u je se i o n o što je ovdje najvažnije. T e o p o m p je d o ista p isa o o
L ib u rn sk im o to cim a. M n o g o je m e đ u tim te ž e utv rd iti što S tra b o n k aže d a je
o n o njim a pisao. Svi se izdavači slažu d a je S tra b o n o v te k st k ak av j e u
ru k o p isim a d o ša o d o nas n a to m m jestu p o k v aren . I d o ista se re č e n ic a kak v a
je u n jim a n e d a sintaktički k o n stru ira ti. T e k st je ovdje d o n e se n o n a k o k a k o
g a je u re d io najnoviji izdavač, p a je tak av o n d a i p re v e d e n .
Izdavači su p o stu p a li različito. M e in e k e je sam o o zn ačio d a je te k st
p o k v aren . K o rais ga je m alim zah v ato m k u šao ta k o p o p ra v iti d a b u d e 187
187
sin tak tičk i suvisao i znači o n o što p roizlazi iz z n a č e n ja riječi u sin tak tičk i
n esk lap n o j rečenici kakva je u rukopisim a. Jo n e s p a k m ijen ja te k st ta k o d a
znači “i je d a n o d L ib u rn sk ih o to k a postavlja ta k o d a m u je o p seg i p e t sto tin a
sta d ija ”. D ru g i g a p a k ispravljaju u sm islu “i tvrdi d a n ajm an ji lib u rn sk i o to k
im a o p seg i o d p e t sto tin a sta d ija ” . I n a p o k o n B alad ie u re đ u je te k st o n a k o
k a k o je g o re n a v ed en o . O svim tim n a g a đ a n jim a m o že se ra sp rav ljati i
n a v o d iti razlo g e koji ih p o d u p iru ili pobijaju. S igurno je sam o to d a n e zn am o
što je S tra b o n tu u p rav o n apisao.
P e tsto stad ija vrlo je m alo k a o o p seg o točja, a k ao o p seg je d n o g a o d
L ib u rn sk ih o to k a n e kaže m n o g o .3 K raj takvoga sta n ja te k sto v n e p re d a je
T e o p o m p o v a se vijest p re m a S trab o n o v u svjedočanstvu tešk o m o že p o b liže
in te rp re tira ti.
Trec'i je svjedok S te fa n B izantinac, pisac en cik lo p ed ijsk o g rje č n ik a
m jesn ih im e n a i e tn ik a što se u grčkom je z ik u izvode iz njih. Ž ivio je u 6.
sto ljeću n a še e re i tip ičan je p re d sta v n ik k asnije grčke u čen o sti, k o ja je o b iln e
p o d a tk e starijih vrela svodila n a p reg led e, izvatke, sk raćen e verzije i p riru č n ik e
i ta k o zam jenjivala bogatstvo h elenističkih d jela p o v ršn im k o m p ilacijam a,
k o jim a je je d in a p re d n o st što su za razliku o d izvornih tek sto v a ip a k d o šle d o
nas. Im e n a su u S tefanovu djelu k a o n a tu k n ic e p o re d a n a alfab etsk i. M e đ u
o sta lim a stoji u n je g a i ova: Λ ά δ εσ τα , η Λ ά δ εσ το ν , μ ία τ ώ ν Λ ιβ υ ρ ν ίδ ω ν
νή σ ω ν. Θ ε ό π ο μ π ο ς κ α ’Φ ιλ ιπ π ικ ώ ν - “L a d e sta , ili L a d e st, je d a n o d L ib u rn
skih o to k a . (T a k o p iše) T e o p o m p u 21. knjizi P ovijesti F ilip o v e”.
K a k o g o d bila šk rta ta S tefan o v a vijest, ip a k n a m d a je n e k o lik o v ažn ih i
to čn ih p o d a ta k a . P o tv rđ u je d a je T e o p o m p p isa o o L ib u rn sk im o to c im a , k aže
u kojoj je knjizi k o jeg a d je la to bilo, a najzanim ljivije je to d a se L a sto v o p ri
to m e sp o m in je k a o je d a n o d tih o to k a u T e o p o m p o v u o pisu. P ri id en tifikaciji
T e o p o m p o v e L a d e ste n e o sta je zbog n ed v o jb en o p rep o z n a tljiv a im e n a ni
n a jm a n ja sum nja. N e m o ž e se d a k le izbjeći zak lju čak d a L ib u rn sk i o to c i k o d
T e o p o m p a nisu sam o Z a d a rsk i arh ip elag , o to č je p re d o b a lo m je z g re n e
L ib u rn ije, n e g o se taj o to č n i sk u p p ro te ž e m n o g o d alje n a ju g i o b u h v a ć a sve
ja d ra n s k e o to k e o sim n ajsjevernijih.
M a k a r kolik o d a su o sk u d n i p o d aci triju svjedoka, ip a k se iz njih
p o u z d a n o ra z a b ire d a je T e o p o m p opisujući J a d ra n sp o m e n u o i L ib u rn sk e
o to k e , i to u d v a d e se t i prvoj knjizi F ilipove povijesti. V je ro ja tn o je ta m o
3 Jedan stadij iznosio je 600 stopa, tj. 192,27 m.18
188
op isivao n ek i F ilipov p o k re t p re m a Ja d ra n sk o m m o ru , p a je, p o svom o b ičaju ,

u v rstio o p šira n e k sk u rz o tam o šn jim k rajev im a i n a ro d im a . N jeg o v o d je lo
p re d sta v lja sto g a v ažan stu p an j u u p o zn av an ju G rk a s Ja d ra n o m . T e o p o m p
je L ib u rn sk e o to k e sm ještao ju ž n o o d A p sirto v ih i o n i su m u o b u h v aćali sve
ja d ra n sk o o to č je d o L astova. S jev ern a se g ran ica p re m a A p sirtid a m a n e d a
bliže o d red iti.
T e o p o m p o v e su p re d o d ž b e o J a d ra n u p riličn o n e o d re đ e n e i n jeg o v o je
zn an je d o sta n e p o u z d a n o . Ip a k tre b a uzeti v rlo ozb iljn o p o d a ta k d a L asto v o
p rip a d a m eđ u L iburnske otoke. T eop o m p o v o se zn an je nije tem eljilo n a to
p o g rafskim snim cim a n ego n a p ričan ju p u tn ik a i p o m o ra c a . N jeg o v o p ri
kazivanje cjeline i to čn o g a ra s p o re d a njezinih dijelo v a b ilo j e sto g a n e p o t
p u n o i m u tn o , ali su p o jed in o sti zasn o v an e n a p lo v id b en o m iskustvu i trg o
vačkim o d n o sim a vrlo to č n e i p o u z d a n e je r je b a š to zao k u p ljalo lju d e o d k o jih
je d obivao svoje p o d a tk e . A k o su d ak le T e o p o m p o v i in fo rm a n ti zn ali za
L astovo k a o je d a n o d L ib u rn sk ih o to k a , n e m a razlo g a d a se su m n ja u to je r
su o n i sam o ploveći i trgujući m ogli u p o z n a ti taj o to k , p a su zn ali gd je se n alazi
i k ak o ga tre b a zvati i uvrstiti, m a k ak o im in ače zem ljo p is J a d r a n a i cjelin a
njegove to p o g rafije bili slab o p o z n a ti i m u tn i. T e o p o m p sp o m in je L asto v o ,
k o n k re tn o i p o je d in a č n o , k a o je d a n o d L ib u rn sk ih o to k a . S to g a se m o ž e
o sn o v a n o p re tp o sta v iti d a je u njegovo v rijem e taj o to k za g rčk e p o m o rc e i
trg o vce d o ista i p rip a d a o toj o to čn o j skupini. L ib u rn sk i su o to c i d a k le u n a j
starijoj n a m a p o z n a to j p o ra b i to g a naziva sezali d a le k o n a ju g i n e p o k la p a ju
se s d a n a šn jim p o jm o m z a d a rsk o g arh ip elag a.
T a j e p o ra b a o sta la ista i u h elenističkoj književnosti. Sasvim u sp u t to se
p o k a z u je k o d A p o lo n ija R o đ a n in a , p jesn ik a koji je živio u 3. sto ljeću p rije
n a še ere . U njegovu e p u o A rg o n a u tim a (4,562-566) sto ji o n jih o v u p u to v a n ju
p o J a d ra n u ovo:
ά λ λ ’ έθεο ν γ α ίη ς Υ λ λ η ίδ ο ς έ ξ α ν ιό ν τ ε ς
τ η λ ό θ ι, τ ά ς δ ’ ά π έ λ ε ιπ ο ν ο σ α ι Κ ό λ χ ο ισ ι π ά ρ ο ιθ ε ν
έξείη ς π λ ή θ ο ν τ ο Λ ιβ υ ρ ν ίδ ε ς ε ΐν ά λ ί ν ή σ ο ι,
Ί σ σ α τε Δ υ σ κ έλ α δ ό ς τε κ α ί ίμ ερ τή Π ιτ ύ ε ια -
α ΰ τ α ρ ε π ε ιτ ’ έ π ί τή σ ι π α ρ α ί Κ έ ρ κ υ ρ α ν ϊκ ο ν τ ο ,
έ ν θ α Π ο σ ε ιδ ά ω ν ’Α σ ω π ίδ α ν ά σ σ α το κ ο ύ ρ η ν ,
ή ύ κ ο μ ο ν Κ έ ρ κ υ ρ α ν , έκ α ς Φ λ ε ιο υ ν τ ίδ ο ς α ιη ς, 189
189
ά ρ π ά ξ α ς ύ π ’ ερω τι· μ ελ α ιν ο μ έν η ν δε μ ιν α ν δ ρ ε ς
ν α υ τ ίλ ο ι έκ π ό ν τ ο ιο κελαινχί π ά ν τ ο ύ ε ν ϋλτι
δ ε ρ κ ό μ ε ν ο ι Κ έ ρ κ υ ρ α ν έ π ικ λ ε ίο υ σ ι Μ έ λ α ιν α ν
- “n e g o su b rzo plovili o dlazeći d a le k o o d H ilejsk e zem lje i ostavljali su

iza seb e u m o ru L ib u rn sk e o to k e koji su p rije bili p u n i K o lšan a svi p o re d u :
Isa i D isk elad i d ra ž e sn a P itieja; a z a tim su iza n jih stigli d o k ra ja K e rk ire , g d je
je P o z e id o n n a sta n io djevojku, k ć e r A z o p o v u K e rk iru , lijep e kose, d a le k o o d
F liju n tsk e zem lje, p o što ju je bio o te o zbog ljubavne želje; a ljudi m o rn a ri je
iz m o ra g led aju k ak o se crni sa svih stra n a o d ta m n e šu m e i zovu je C rn a
K e rk ira .”
K a d a su d a k le A rg o n a u ti n ap u stili H ilejsk u zem lju, a to je kraj o k o
D io m e d o v a rta , d a n a šn je g a R ta P loče, i k re n u li o d a n d e p re m a G rčk o j, z a
plovili su m e đ u L ib u rn sk e o to k e. A k o se d ržim o zbiljske to p o g rafije, to
n ik ak o n e m o g u biti ni Z a d a rsk i ni Š ibenski otoci. I d o ista se k a o je d a n o d njih
sp o m in je V is. U to m e se A p o lo n ije lijepo p o d u d a ra s T e o p o m p o m . K o d o b o
jic e se L ib u rn sk o o to č je p ro stire d a le k o n a ju g o d zem lje L ib u rn a. A p o lo n ije
se u to m e v je ro ja tn o drži T e o p o m p a , izravno ili p o sre d stv o m T im ejev e
G e o g ra fije za p a d a , a najv jero jatn ije je u čen i p jesn ik p o zn av ao o b a ta djela.
Z an im ljiv o je, m eđ u tim , d a K o rču la p o A p o lo n ijev u p rik azu n e sp a d a
više m e đ u L ib u rn sk e o to k e. M oglo bi se pom isliti d a se u A p o lo n ijev o vrijem e
d o ljn ja g ra n ic a to g a o to č ja već bila p o m a k n u la n e što n a sjever je r je za sto
g o d in a starijeg a T e o p o m p a o b u hvaćalo čak i L astovo. N o tak av bi zak lju čak
b io p re n a g lje n . T o što A p o lo n ije spom inje K o rču lu izvan sk lo p a L ib u rn sk ih
o to k a n e m o ra jo š značiti d a je vrelo kojega se d ržao ta k o razg ran ičav alo
o to č ja n a Ja d ra n u . A p o lo n ije pjeva o K orčuli d o sta o p širn o , p a će b iti d a u to
m e slijedi p o se b n o vrelo. M o ra se d a k le ra č u n a ti s m o g u ćn o šću d a izdvaja
K o rču lu sam o z a to što je p re d sob o m im ao dva izvora: je d a n koji je g ovorio
0 L ib u rn sk im o to c im a i V isu m e đ u n jim a, a n ije p o se b n o sp o m in ja o K o rču lu ,
1 d ru g i koji je o p širn ije govorio o K orčuli, a nije sp o m in ja o d a o n a p rip a d a
m e đ u L ib u rn sk e o to k e. T akvo je tu m ačen je m n o g o v jero jatn ije n e g o p re tp o
stav k a d a se tu ra d i o svjesnom razg ran ičen ju u te m e lje n o m n a ja sn o m
to p o g ra fsk o m znanju. B aš ovo m je sto p o k a z u je d a A p o lo n ije n ije ra sp o la g a o
takvim zn an jem . K aže d a su L ib u rn sk i otoci p rije bili p u n i K o lšan a. O n j e
n a im e p rije p rip o v ijed ao kak o su K olšani prestigli A rg o n a u te u D u n av sk o j
d e lti i p rije njih stigli n a njegovo ja d ra n s k o ušće. T a m o su zap o sjeli sve o to k e 190
190
Liburnski otoci kod antičkih pisaca
o k o to g a u sca d a do ček aju A rg o n a u te i d a im n e izm ak n u . Z a m išlja lo se d a

D u n a v u tje č e u najsjeverniji dio Ja d ra n a , a K olšani su, p re m a A p o lo n ijev u
p rik azu , zauzeli o to k e sve d o V isa d a čuvaju to ušće. P o g led n a k a rtu p o k a z u je
k ak o je a p su rd n a ta p o m isao je r se sk u p in a p ro g o n ite lja n ije m o g la ra sp o re d iti
n a ta k o go lem u p ro sto ru i je r za to n ije bilo nikakve p o tre b e . O d a tle se vidi
d a A p o lo n ije nije im ao ja sn e p re d o d ž b e o u d a lje n o stim a i to p o g rafsk im
p o je d in o stim a , p a je m alo v je ro ja tn o d a bi m o g ao svjesno povuci o n a k o ta n k u
g ran icu izm eđ u K o rču le i L ib u rn sk ih o to k a , k o jim a je p rip a d a o i Vis.
A p o lo n ije spom inje m e đ u L iburnskim o to c im a jo š D isk elad i P itieju .
O n i se n e m ogu id e n tificirati iole p o u z d a n o . Sve što se d o sa d a o to m e re k lo
p u sta su n a g a đ a n ja k o jim a nije v rije d n o o p te re titi ovu rasp rav icu . Im e
Δ υ σ κ έλ α δ ο ς p o d sje ć a n a zem ljopisni naziv Celadussae, kojim su se, čin i se,
u k asn ije d o b a označivali K o rn a ti. A k o je to d o ista ta k o i a k o se zb ilja ra d i o
istoj književnoj p re d a ji, o n d a to jo š ljepše p o k azu je k ak o su L ib u rn sk i o to c i
isprva bili široko zam išljeni i k ak o je A p o lo n ije m alo z n a o o p o je d in o stim a
ja d ra n sk e to p o g rafije k ad K o rn a te sm ješta u blizinu V isa ju ž n o o d R ta P lo če.
N o t a j e id en tifik acija d a le k o o d to g a d a b u d e sigurna.
M ože se d ak le reći, k a d a se sve to sab ere, d a A p o lo n ije o sta je p o sv em a
u okviru T e o p o m p o v e vijesti o L ib u rn sk im o to c im a koji su se p ro te z a li d a le k o
n a ju g J a d ra n a . Č ini se d a je tak v a p o ra b a to g a naziva o sta la n e p ro m ije n je n a
u h elen ističk o m e zem ljopisu, b a r u starijem u . A p o lo n ije, skupljajući g rad iv o
za svoj e p o A rg o n a u tim a , b it će d a nije n a ša o d ruge.
P o što se n e d v o jb en o d a la u tv rd iti n a jsta rija p o ra b a naziv a L ib u rn sk i
o toci, n a m e ć e se p ita n je k ak o je m o g lo doći d o to g a d a se svi ja d ra n sk i oto ci
osim najsjevernijih pro zo v u p o n a ro d u koji je o b ita v a o izm eđ u Z rm a n je i
K rke. Z anim ljiv je o dgovor što ga n a to daje sta ri k o m e n ta to r A p o lo n ijev a
ep a. U z u p ra v o n av ed en o m jesto o n jen ap isao o v o :A ij?U Q V o ie6 v o g o ix o w t8 g
τ α ύ τ α ς τ ά ς ν ή σ ο υ ς, ’Ίσ σ α ν τε κ α ί Δ υ σ κ έλ α δ ο ν κ α ί Π ιτ ύ ε ια ν μ ε θ ’ α ς ε ις
Κ έ ρ κ υ ρ α ν ή λ θ ο ν - “L iburni su n a ro d koji sta n u je n a tim o to cim a: n a lsi, n a
D isk elad u i n a Pitieji. P oslije njih su došli n a K e rk iru ” . O n je tu u g lav n o m
p re p rič a o A p o lo n ijev e stihove. K ao tu m a č e n je je d o d a o sam o to d a n a
L ib u rn sk im o to c im a stan u ju L iburni. D ak le, p re m a A p o lo n ijev u te k stu i n a
V isu, p re m a o n o m što zn am o o T eo p o m p o v u p isan ju i n a L asto v u . I to tre b a
u zeti v rlo ozbiljno, je r je p o d a ta k p o u zd an . G rčki su p o m o rci znali k o g a su
ploveći nalazili n a ja d ra n sk im o tocim a. O n i su sigurno n a njim a, sve d o d alek o 19
191
n a ju g , su sretali L ib u rn e. T aj zaključak stoji čvrsto, koliko god bio u su p ro tn o sti

s etn ičk im p rilik a m a kakve p o z n a je m o iz m lađ ih i m n o g o p o d ro b n ijih vrela.
Im a, m e đ u tim , p o tv rd a d a je to u davno d o b a bilo d rukčije. O p isu ju ći
p o s ta n a k grčke n a se o b in e n a K erkiri, d an ašn jem K rfu, k aže S tra b o n (6 ,2 6 9 -
270) p re m a vijesti n ek o g a starijeg p isca d a je o n a o sn o v a n a k a d su K o rin ćan i
bili n a p u tu d a o sn u ju S irakuzu. O to m e veli S trab o n : Τ ά ς δέ Σ υ ρ α κ ο ύ σ σ α ς
’Α ρ χ ία ς μεν έκ τισ σ εν έκ Κ ό ρ ιν θ ο υ π λ ε ύ σ α ς περ'ι τ ο υ ς α ύ τ ο υ ς χ ρ ό ν ο υ ς ο ίς
φ κ ίσ θ η σ α ν ή τ ε Ν ά ξ ο ς κ α ι τ α Μ έγα ρ α - “A S irak u zu je o sn o v ao A rh ija koji
je o tp lo v io iz K o rin ta n e k a k o u isto vrijem e k a d a je n aseljen (sicilski) N ak so s
i (sicilska) M e g a ra ” . O to m e k ak o je u sp u t o sn o v a n a i k o rin tsk a n a se o b in a n a
K erk iri p iše S tra b o n ovo: ... π λ έ ο ν τ α δ'ε τ ο ν Ά ρ χ ία ν ε ις τη ν Σ ικ ε λ ία ν
κ α τ α λ ιπ ε ΐν μ ετά μ έρ ο υ ς τη ς σ τ ρ α τ ιά ς το ϋ τ ω ν Ή ρ α κ λ ε ιδ ώ ν γ έ ν ο υ ς
Χ ερ σ ικ ρ ά τη σ υ ν ο ικ ιο ϋ ν τ α τη ν ν ϋ ν Κ έ ρ κ υ ρ α ν κ α λ ο υ μ έν η ν , π ρ ό τ ε ρ ο ν δέ
Σ χ ε ρ ία ν . έκ ε ιν ο ν μ έν ο ΰ ν έκ β α λ ό ν τα Λ ιβ υ ρ ν ο ύ ς κ α τ έ χ ο ν τ α ς ο ίκ ίσ α ι τη ν
ν ή σ ο ν , τ ο ν δ ’ Ά ρ χ ία ν κ α τ α σ χ ό ν τ α π ρ ο ς τό Ζ ε φ ύ ρ ιο ν τ ώ ν Δ ω ρ ιέ ω ν ε υ ρ ό ν τα
τ ιν ά ς δ εΰ ρ ο ά φ ιγμ έν ο υ ς έκ τή ς Σ ικ ε λ ία ς π α ρ ά τ ώ ν τ ά Μ έγα ρ α κ τ ισ ά ν τ ω ν
ά ν α λ α β ε ΐν α ύ τ ο υ ς κ α ι κ ο ιν ή μετ α υ τ ώ ν κ τ ίσ α ι τ ά ς Σ υ ρ α κ ο ύ σ σ α ς - “ (K ažu )
d a je A rh ija , d o k je plovio n a Siciliju, ostavio s d ijelo m vo jsk e H e r-s ik ra ta koji
je b io o d H e ra k lo v a r o d a d a o sn u je n a se o b in u n a o to k u koji se sa d a zove
K e rk ira , a p rije se zvao S herija. O n d a je (o d a n d e ) izbacio L ib u rn e koji su
držali u vlasti taj o to k i o sn o v ao n a se o b in u n a n jem , a A rh ija d a je p rista o k o d
r ta Z e firija i n a ša o n e k e o d D o ra n a koji su bili stigli o n a m o sa Sicilije, o d o n ih
koji su osnovali M e g a ru , te ih je u z e o s a so b o m i zajed n ičk i s n jim a o sn o v ao
S irak u zu.” O d a tle se vidi d a je H e rsik ra tsK o rin ć a n im a p re o te o K rfL ib u m im a .
N e m o že biti d vojbe d a su grčki p o m o rc i i k o lo n isti nailazili n a L ib u rn e jo š i
m n o g o ju ž n ije o d V isa i K o rču le, čak n a o to k u K rfu.
K a k o g o d o sk u d n i bili ti p o d aci, o n i su ta k o su k lad n i d a se te šk o m o že
su m n jati u njihovu istin ito st. N ije ih, m e đ u tim , lak o tu m ačiti i u v rstiti u o p ći
tije k povijesti s ta rih ja d ra n sk ih n a ro d a . N e ć e b iti d a su ja d ra n sk i o to c i sve d o
K rfa ik a d a p rip a d a li p rav o m etn ič k o m p o d ru č ju L ib u rn a . A li je taj n a ro d u
starin i uživao glas izvrsnih p o m o ra c a . U d o b a, m e đ u tim , z a ko je im a o b iln ijih
po v ijesnih p o d a ta k a nisu se u p u šta li n i u kakve z n a tn ije p o m o rsk e p o th v a te .
V je ro ja tn o su d a k le izašli n a glas u sta rije v rijem e, k ad su m n o g o plovili p o
J a d ra n u , gu sareći ili trgujući. Č ini se d a su se ta d a i naselili n a m n o g im
o to cim a, a m o ž d a su ih č ak i čitave p o dvrgnuli svojoj vlasti. O p o je d in o stim a 192
192
se m o ž e sam o proizvoljno n a g a đ a ti. S n e k o m se v je ro ja tn o šć u m o ž e reći

je d in o to d a su vijesti o L ib u m im a n a sred n jim i ju ž n im ja d ra n sk im o to c im a
i n a K rfu v je ro ja tn o u nek o j vezi s dav n o m p o m o rsk o m n ad m o ć i L ib u rn a , k o ja
im je p ro n ije la glas n a d alek o . I naziv L ib u rn sk i o to c i n a d je n u t je p o toj
p o m o rsk o j p re m o ć i i svjedoči o to m e d a su prvi grčki p u tn ici z a te k li L ib u rn e
k ao svoje p re th o d n ik e p ri ja d ra n sk o j plovidbi i su sretali n jih i njih o v e n a
seo b in e n a o to c im a d a le k o n a ju g o d njihove zem lje izm eđ u K rk e i Z rm a n je ,
n a V isu, n a L astovu, p a čak i n a K rfu.
T ragovi lib u rn sk ih n a se o b in a iz v re m e n a njihove p rev lasti n a J a d ra n u
ra z a b ira se i n a istočnoj obali sred n je Italije. Plinije Stariji u svojem P riro d o p isu
(3 ,1 1 0 ) o p isu je p icen sk u ja d ra n sk u o b alu i kaže: Truentum cum amne , quod
solum Liburnorum in Italia relictum est - “T ru e n t s rijek o m , koji je sam o sta o
o d lib u rn sk ih n aselja u Ita liji”. A n e što dalje (3 ,1 1 2 ) kaže za o b a lu sjev ern o
o d Jakina: A b Ancona Gallica ora incipit Togatae Galliae cognomine. Siculi
et Liburni plurima eius tractus tenuere - “O d A n k o n e p o čin je g alska o b a la
k o ja se naziva i G alija o b u č e n a u toge. Sicilci i L ib u rn i d ržali su najveći d io
to g a p o te z a .” B ilo je d ak le i ta m o liburnskih n aseo b in a, a što se o n e sp o m in ju
sk u p a sa sicilskim a, vrlo ja sn o u k azu je n a to d a su b ile p o m o rsk e i trg o v ačk e.
Iza T e o p o m p a i A p o lo n ija prvi je P se u d o -S k im n o z a k o je g a z n a m o d a
je p isa o o L ib u rn sk im o to cim a. T aj a u to r d ra g o g a sto ljeća p rije n a še e re n e
k aže m e đ u tim n išta novo n e g o p re u z im a svoje p o d a tk e o ja d ra n sk im o to c im a
o d T e o p o m p a . Z a to su ti p o d a c i iz njegova O p isa zem lje već o b ra đ e n i k a d a
se n a p o č e tk u ove ra sp ra v e ra z m a tra la T eo p o m p o v a vijest o L ib u rn sk im
o to cim a. P seu d o -S k im n o n a m p o k a z u je k a k o je d u g o T e o p o m p o s ta o m je
ro d a v a n sa svojim o p iso m ja d ra n sk o g a otočja.
N a T eo p o m p o v im v ijestim a zasniva svoj p rik a z ja d ra n sk ih o to k a i
D io nizije P e rie g e t, koji je u 2. sto ljeću n aše e re sastavio O p is zem lje u e p sk im
h e k sa m e trim a . I o n (487-491) p o z n a je n a J a d ra n u sam o A p sirto v e i L ib u m sk e
o to k e:
'Ε ξ είη ς δε π ό ρ ο ιο π ρ ο ς α ύ γ α ς ή ε λ ίο ιο
’Α ψ ύ ρ το υ ν ή σ ω ν ά ν α φ α ίν ε τ α ι α σ π ε τ ο ς ο λ κ ό ς,
χ ά ς π ο τ έ Κ ό λ χ ω ν υ ίε ς έ π έ δ ρ α μ ο ν , ε ΰ τ ’έμ ό γη σ α ν
ίχ ν ια μ α σ τε ύ ο ν τες ά λ ή μ ο ν ο ς Α ίη τίν η ς.
'Ε ξ είη ς δ ’έ π ί τή σ ιν Λ ιβ υ ρ ν ίδ ε ς έ ρ ρ ίζ ο ν τ α ι 193
193
- “A k a d se k re n e dalje p re m a istoku sunca, pojavljuje se n e b ro je n niz

A p sirto v ih o to k a , n a koje su sinovi K o lšan a n e k o ć navalili i n a p a tili se slije
deći trag o v e lutalice, A jeto v e kćeri. A dalje iza njih u k o rijen ili su se L ib u rn sk i
o to c i” .
D io n izije opisuje p rvo talijansku o b alu J a d ra n a o d ju g a n a sjever, a
o n d a n ašu o d sjev era n a jug. T ak o m u prvo, n a sjeveru, d o laze A p sirto v i o to ci,
n jih im a m n ogo, to nisu sam o C res i L ošinj, a o n d a d alje n a ju g L iburnski.
O sta o je d a k le k o d T e o p o m p a . P o u č n a z em ljo p isn a književnost, k o ja je
služila stjecanju osnovne n ao b razb e, nije p ra tila novija o tk rića. N ovo razd o b lje
k o je je u p u n o j m jeri stalo uzim ati u obzir z n a n ja što su ih skupljali grčki
k o lo n isti i trgovci, a iza njih o n d a i rim ski osvajači, jav lja se za n as te k u djelu
Strabonovu. T aj je suvrem enik cara A u g u sta pišući za grčko i rim sko izo b ražen o
općin stvo n a dva m jesta su k lad n o o p isao ja d ra n sk e o to k e. N a je d n o m m jestu
(2 ,1 2 3 -124) p iše o to m e ovo: ό δ ’Ί ό ν ιο ς κ ό λ π ο ς μ έρ ο ς έσ τί το ϋ ν ΰ ν ’Α δ ρ ίο υ
λ ε γο μ έν ο υ - τ ο ύ τ ο υ δέ τη ν μέν έν δ ε ξ ιά π λ ε υ ρ ά ν ή Ί λ λ υ ρ ίς π ο ιε ί, τη ν δ ’
ε ΰ ώ ν υ μ ο ν ή Ι τ α λ ία μ έχ ρ ι το ΰ μ υ χ ο ύ το ϋ κ α τ ά ’Α κ υ λ η ία ν . έσ τι δέ π ρ ο ς
ά ρ κ τ ο ν ά μ α κα'ι π ρ ο ς τη ν ε σ π έρ α ν ά ν έ χ ω ν σ τεν ό ς κ α ι μ α κ ρ ό ς, μ ά κ ρ ο ς μέν
δ σ ο ν έ ξ α κ ισ χ ιλ ίω ν σ τα δ ίω ν , π λ ά τ ο ς δέ τό μ έγ ισ το ν δ ια κ ό σ ιο ι έ π ί τ ο ϊς
χ ιλ ίο ις . ν ή σ ο ι δέ ε ΐσ ιν έ ν τα ΰ θ α σ υ χ ν α ί μ έν α ί π ρ ο τή ς ’ίλ λ υ ρ ίδ ο ς , α ΐ τε
’Α ψ υ ρ τίδ ε ς κ α ι Κ υ ρ ικ τικ ή κ α ι Λ ιβ υ ρ ν ίδ ε ς, έ τι δ ’ Ί σ σ α κ α ι Τ ρ α γ ο ύ ρ ιο ν κ α ι
ή Μ έ λ α ιν α Κ ό ρ κ υ ρ α κ α ί Φ ά ρ ο ς, π ρ ο τή ς Ι τ α λ ία ς δέ α ί Δ ιο μ ή δ ε ιο ι - “Α
Jo n sk i zaljev d io je m o ra koje se sa d a zove J a d ra n ; njegovu p a k d esn u s tra n u
tv o ri Ilirid a, a lijevu Ita lija sve d o n ajd u b ljeg a k ra ja k o d A kvileje. O n se p ru ž a
p re m a sjeveru i u je d n o p re m a z a p a d u uzak i izdužen , u d u ljin u k o jih šest
tisu ća stad ija, a u širin u , g d je je najveća, tisuću i dvije sto tin e . A ta m o je m n o g o
o to k a isp re d Iliride: A p sirtid e , K irik tik a i L ib u rn sk i o to ci, p a jo š Isa, T rag u rij,
C rn a K o rk ira i F aro s, a isp re d Italije D io m ed o v i o to c i”.
N a d ru g o m m je stu (7 ,3 1 5 ) kaže u biti posve isto, sam o su m u p o d aci
n e što bogatiji: Π α ρ ’ δ λ η ν δ ’ ή ν ε ΐπ ο ν π α ρ α λ ία ν ν ή σ ο ι μέν α ί Α ψ υ ρ τ ίδ ε ς ,
π ε ρ ί α ς ή Μ ή δεια λ έγετα ι δ ια φ θ εΐρ α ι το ν ά δελφ ό ν Ά ψ υ ρ τ ο ν δ ιώ κ ο ν τ α
α υ τή ν . Έ π ε ι τ α ή Κ υ ρ ικ τικ ή κ α τ ά τ ο υ ς Ίά π ο δ α ς· ε ίθ ’ α ί Λ ιβ υ ρ ν ίδ ε ς π ε ρ ί
τ ε τ τ α ρ ά κ ο ν τ α τ ο ν α ρ ιθ μ ό ν ε ιτ ’ ά λ λ α ι ν ή σ ο ι, γ ν ω ρ ιμ ώ τ α τ α ι δ ’ Ί σ σ α ,
Τ ρ α γ ο ύ ρ ιο ν , Ισ σ έ ω ν κ τίσ μ α , Φ ά ρ ο ς, ή π ρ ό τ ε ρ ο ν Π ά ρ ο ς , Π α ρ ίω ν κ τίσ μ α ,
έξ ή ς Δ η μ ή τρ ιο ς ό Φ ά ρ ιο ς , κ α ί ή τ ω ν Δ α λ μ α τέ ω ν π α ρ α λ ία κ α ί τό έ π ίν ε ιο ν
α υ τ ώ ν Σ ό λ ω ν - “ U z čitavu ob alu koju sam o p isa o je su o to c i A p sirtid e , o k o 194
194
k o jih se p rič a d a je M e d e ja u b ila b r a ta A p s irta d o k ju je p ro g o n io . Z a tim

K irik tik a k od Ja p o d a . O n d a L ib u rn sk i o to c i o k o č e trd e s e t n jih n a b ro ju . O n d a
d ru g i o toci, n a jp o z n a tiji su Isa, T rag u rij, koji su osno v ali Isejci, p a F a ro s, koji
se p rije zvao P a ro s, a osnovali su g a P a ra n i, s n je g a j e b io D e m e trije F a ra n in ,
i p rim o rje D a lm a ta i njihovo p rista n ište S a lo n a ” .
S tra b o n o v se o p is o d lik u je d a le k o višim stu p n je m zem ljo p isn o g a
z n a n ja i š to se tiče zbiljskih o d n o sa i u d aljen o sti i što se tiče to p o g ra fsk ih
p o jed in o sti. Iz p o p isa ja d ra n sk ih o to k a n e sta le su E le k trid e . T aj se p o d a ta k
m ito lo šk e g eografije rasp lin u o u svjetlu p o d ro b n ije g a zn an ja. N a d ru g o m
je d n o m m je stu (5, 215) S tra b o n to čak izričito kaže: τ α δ ε π ο λ λ ά τ ώ ν
μ υ θ ευ ο μ έ ν ω ν η κ α τε ψ ευ σ μ έν ω ν ά λ λ ω ς έ ά ν δ ε ι, ο ιο ν τ ά π ερ'ι Φ α έ θ ο ν τ α κ α ί
τ ά ς Ή λ ιά δ α ς τ ά ς ά π α ιγ ε ιρ ο υ μ έ ν α ς π ε ρ ί τ ο ν Ή ρ ιδ α ν ό ν , τ ο ν μ η δ α μ ο ύ γ η ς
δ ν τ α , π λ η σ ίο ν δε τ ο ύ Π ά δ ο υ λ εγό μ εν ο ν , κ α ί τ ά ς Ή λ ε κ τ ρ ίδ α ς ν ή σ ο υ ς τ ά ς
π ρ ο τ ο ϋ Π ά δ ο υ κ α ί μ ελ ε α γ ρ ίδ α ς έν α ΰ τ α ΐς - ο ΰ δ ε γ ά ρ τ ο ύ τ ω ν ο ΰ δ έ ν έ σ τιν έν
τ ο ίς τ ό π ο ις - “A o n o m n o g o što se n ap rip o v ijed alo i n alag alo i o n a k o tre b a
ostaviti p o stran i, k ao što j e p rip o v ijest o F a e to n tu i H elijev im k ć e rim a što su
se p re tv o rile u to p o le o ko rij eke E rid a n a , k oje nig d je n a zem lji n e m a , a g ovori
se d a je blizu P a d a , i o toci E le k trid e što su p re d P a d o m (tj. p re d u šć e m P a d a )
i m o rsk e kokoši n a njim a: je r n iti njih n e m a nig d je n a o n im m je stim a ”.
A p sirto v i su o to ci n a p ro tiv dobili sasvim o d re đ e n u to p o g rafsk u lokaciju: to su
C res i L ošinj, v je ro ja tn o s n ek im m an jim susjednim o to c im a k a o što su S u šak
i U n ije. D o ta k o čvrste id en tifik acije došlo je ja m a č n o z a to je r se d o m a ć e im e
tih o to k a m oglo p o v ezati s im en o m A psirtovim .4 K n jim a više n e s p a d a K rk,
koji je S tra b o n u ta k o z n a ta n d a se n e p riključuje nikojoj skupini. A iza n jeg a
p o čin ju L ib u rn sk i otoci. N aziv je p re u z e t iz starije zem ljo p isn e lite ra tu re , ali
m u je p o ra b a k o d S tra b o n a b itn o drukčija. O d n o si se n a o to k e izm eđ u K rk a
i R ta P loče, d ak le n a R a b , P ag i m an je su sjed n e o to k e, u g lav n o m n a Z a d a rsk i
i Š ibenski arh ip elag . J e r V is, H v a r i K orčula, te d rugi o to c i o k o njih, S tra b o n u
n e tv o re z a tv o re n u skupinu n eg o zbog svoje veličine i v ažn o sti sto je svaki za
se k a o što sam za se stoji i K rk.
S tra b o n je d a le k o o d iscrp n o g a i sustavnog o p isa ja d ra n sk ih o to k a , ali
je to m u z n a tn o bliži n ego stariji pisci. K od n je g a je slika v eć ja sn a i zbiljska te
d aje m n o g o zanim ljivih p o d a ta k a koji su izvrsno upotrebljivi i u p o je d in o stim a.
4 Usp. Katičić, P o d u n a v lje i J a d r a n , str. 102-103 = u ovoj knjizi str. 73-75.195
195
N a p re d a k je o čit i golem . Z anim ljivo bi bilo z n a ti tk o g a je i k a d a o stv ario . S am

je S tra b o n bio u čen i skupljač i m alo se što u njegovu d jelu osniva n a njegovu
v lastitu istraživanju. P ita n je o izvorim a k o jim a se služio ja k o je zao k u p ljalo
filologe i o to m e je do sa d a ob jav ljen a velika lite ra tu ra . Z a m n o g e dijelove
S tra b o n o v a Z em ljo p isa došlo se i d o vrlo p o u z d a n ih i p o d ro b n ih re z u lta ta .
O p is n a še o b a le o sta o je n ažalo st izvan v id o k ru g a tih istraživanja. O v relim a
za opis n a ših k rajev a m alo je to g a d o sa d a u tv rđ e n o .5 Z a to n e z n a m o k a d a je
i k ak o tra d ic io n a ln i naziv L iburnski o to ci p ro m ije n io svoj sad ržaj i p o č e o
zn ačiti o n o što se u k asnije d o b a i najlakše p o d razu m ijev alo p o d njim : o to k e
p re d zem ljo m L ib u rn a, d a k le u p ra v o Z a d a rsk i arhipelag .
T o sužavanje sa d ržaja n astavilo se i u k asnije vrijem e. P lin ije S tariji

k ao glavni p re d sta v n ik rim sk o g a zem ljopisa 1. sto ljeća n a še e re z n a za
L ib u rn sk e o to k e , ali se o n i k o d n jeg a sp om inju m e đ u m n o g im d ru g im a k a o
d a se ra d i o sasvim m alen o j skupini.
P lin ije v o p o g la v lje o ja d r a n s k i m o to c im a v r lo j e b o g a to
n e o rg a n iz iran im p o d a c im a koji se sastoje u p u k o m n a b ra ja n ju s p o k o jo m
p rim jed b o m , k ak o je već n ačin to g a pisca. O n je m n o g o b o gatiji p o je d in o stim a
n eg o S tra b o n , ali ih je u svojem p rik a z u d a le k o slab ije o b lik o v ao u cjelinu.
T e k sto v n a p re d a ja je d o sta n e p o u z d a n a , m e đ u ru k o p isim a p o sto je n e u g o d n e
v a rija n tn e razlik e, p a se č a k n i Plinijeve riječi n e m o g u u sp o stav iti s p o tp u n o m
sig u rnosti. O vdje će b iti d o sta ak o se u z m e o n aj d io te k s ta (3, 152) koji se
o d n o si n a L ib u rn sk e o to k e: contra Iader est Lissa et quae appellata est, contra
Liburnos Crateae aliquot nec pauciores Liburnicae, Celadussae, Issa civium
Romanorum et cum oppido Pharia - “N a su p ro t J a d e ru je L isa i o to k koji je
već nazvan, n a s u p ro t L ib u rn im a K ra te je , im a ih n ek o lik o , i L ib u rn sk i o to ci,
k o jih n ije m a n je , p a K elad u se, p a Isa rim skih g ra đ a n a , i F a rija s g ra d o m ”.
N e ja sn o je n a prvi p o g le d što bi to b io onaj “o to k koji je već n a z v a n ”. A li se
u to m p re p o z n a je u p u ta n a p re th o d n o m je sto (3 ,1 4 0 ): rursus in continente
colonia Iader... Colentum insula... ostium Titii fluminis - “n a tra g n a k o p n u je
k o lo n ija J a d e r ... o to k K o l e n t ... ušće rijek e T itija ” . V e ć n azv an i o to k k o d
I a d e ra b io bi d a k le Colentum, u k o jem se im e n u p re p o z n a je Š o lta, n ije
5 To u najnovije doba nije više tako. R. Baladie je u svojem izdanju 7. knjige Strabonova
Zemljopisa (Pariz 1989) dao u uvodnoj studiji vrijedan prinos rješavanju toga pitanja.196
196
sig u rn o d a se m o ž d a ip ak n e ra d i o je d n o m sred n jo d a lm a tin sk o m o to k u koji

se n e d a id en tificirati.6
K a k o g o d je to P lin ije v o n a b ra ja n je p o d ro b n o , n ije g a la k o
in te rp re tira ti n iti id en tificirati p o je d in e o to k e i o to čja. A k o je L isa n a su p ro t
J a d e ru , o n d a je to U gljan. T a k o je o d re đ u je i K ie p e rt.7 O n K ra te je id en tificira
k a o Š ibenske o to k e , a C elad u se k a o K o rn a te . L ib u rn sk im a b i se p o to m e zvali
u p ra v o Z a -d a rsk i o toci. U gljan se m e đ u n jim a sp o m in je p o se b n o i p o im e n c e
ra d i o so b ita svojega o d n o sa p re m a gradu.
T a k v a je in te rp re ta c ija P lin ije v a o p isa u v je rljiv a iv je ro ja tn o jeisp ra v n a .
Ip a k se m o ra ju istaći dvije b itn e rezerve. P rva proizlazi o d a tle što n e m a p o
d a ta k a za p o tp u n o sigurnu identifikaciju. N e m o že se reći s k o n a č n o m sig u r
n o sti d a su C elad u se zbilja K o rn a ti i K ra te je zbilja Š ib en sk o o to čje, p a n e m o
ž e b iti po sv em a sig u rn o ni to d a su Liburnicae insulae zb ilja Z a d a rsk i o toci.
D ru g a se re z e rv a n am eće o d a tle što se Plinijeve vijesti n e te m e lje n a
izrav nu p o zn av an ju i v lastitu istraživanju, n eg o su sk u p ljen e, k a d g o d ž u rn o i
p o v ršn o , iz ra z n ih v rela i p red lo žak a. N e m o ž e se d a k le isključiti m o g u ćn o st
d a su L ib u rn sk i o to ci ko d n jeg a p re u z e ti iz sta rije lite ra tu re u kojoj su, k ak o
se vidjelo, igrali v ažn u ulogu. Iz starijih d je la taj je naziv m o g a o b iti p re u z e t
bez izrav n a su o d n o sa s to p o g rafijo m sre d n je g a Ja d ra n a , p a se u to m slu čaju
i n e m o že v a ljan o identificirati. P linije nije m o ra o z n a ti m n o g o više n eg o to
d a se p re m a p o d a c im a zem ljopisnih djela n a sre d n je m J a d ra n u n a la z e i
nek akvi L ib u rn sk i otoci.
P o što su ista k n u te te n u ž n e rezerve, m o že se slo b o d n o k azati d a j e od
svih m o g u ćih in te rp re ta c ija za sa d a ip a k n a jv jero jatn ija o n a k o ja P linijeve
L ib u rn sk e o to k e tu m ači k a o Z a d a rsk i arhipelag. J e r u p rav o su to o to c i koji
leže p re d p rav o m zem ljom L ib u rn a.
O sk u d n i p o d aci što sto je n a ra sp o lag an ju , k rh o tin e n e k a d o b iln e
književnosti, ip ak su d o p u stili d a se ra z a b e re dugi razvojni p u t što g a je u
starin i p ro ša o zem ljopisni naziv L iburnski o toci. Isp rv a su to bili o to ci lib u rn -
6 Usp. A. Mayer, D ie S p ra c h e d e r a lte n Illyrier 1, Beč 1957, 317-318.

7 Usp. H. Kiepert, F o rm a o rb is a n tiq u i, karta XVII. Usp. i M. Suić, P iz y c h n a D u g o m
o to k u , Starohrvatska prosvjeta, 3. serija, sv. 4 (1955) 135, bilj. 5. U vatikanskom je rukopisu
(3861) mlađa ruka ime L issa ispravila u G issa, što podsjeća na C issa, ime otoka Paga, koje se,
međutim, već prije spominje u Plinijevu nabrajanju jadranskih otoka.197
197
skih p o m o ra c a , o n i koji su za plov id b u p o J a d ra n u najvažniji. O n i p re d sam o m

lib u rn sk o m o b a lo m bili su m e đ u n jim a slabo z n atn i. K ak o se zem ljo p isn o
z n an je u m nožavalo, i krajevi uz n a šu o b alu p o stajali p o zn atiji, v iše se p o z o rn o
sti posvećivalo p o je d in o stim a , p a naziv L iburnski o to c i n ije z a d rž a o svoj
širo k i sadržaj. K rk n a sjeveru i veliki o to ci počevši o d V isa n a ju g u do b ili su
svaki svoju p u n u in d iv id u aln o st i nisu se više zvali lib u rn sk im a ili p rib ra ja li
kakvoj drugoj skupini je r n a n jim a i nije više bilo p o m o rsk e p re m o ć i L ib u rn a,
a svaki je za se im ao svoju težinu. T o se im e sa d a o gran ičilo n a o to k e izm eđ u
o n ih što su bili p o je d in a č n o izdvojeni, n a o n e koji leže u p ra v o isp re d lib u rn sk e
o b ale. A li i ta je o z n a k a p o sta la p re širo k a za jo š p o ta n je p o zn av an je k asn ijeg a
v re m e n a . T a d a su L iburnski otoci, čini se, p o stali sk u p in a m e đ u sk u p in a m a
m alih o to k a i to , izgleda, b aš o n a p re d Z a d ro m , p re d g ra d o m u srcu L ib u rn ije. 198
198
Ulyro-Apenninica
S v i koji se bav e p ro u č a v a n je m J a d ra n a u sta rin i m o ra ju v o d iti ra č u n a o

etn ičk im i jezičn im o d n o sim a koji su p o sto jali izm eđ u njeg o v ih dviju o b ala.
T ak v ih je o d n o sa bilo u svako d o b a. Bili su o b o stra n i. A li d o k je n aseljav an je
g rad skih s re d išta isto čn e o b a le o b iteljim a italskog p o d rije tla 1 te k lo u p u n o m
p o v ijesn o m svjetlu, p a je sto g a d o b ro p o z n a to , m a n je ih je ko ji zn a ju d a su
h rv a tsk a i alb a n sk a e tn ič k a sk u p in a d a n a s u ju žn o j Italiji sam o p o slje d n ji val
u selid b en o j stru ji kojoj se počeci g ube u p rap o v ijesn im tm in am a.
A ipak, a n tič k a v re la n e ostavljaju o to m e nikak v e su m n je. S v jed o čan
stvo im je n ed vosm isleno. P ravci to g a n a seljav an ja z n a tn i su u p ra v o p o svojoj
staln o sti. S lijede uvijek iste pu to v e. Isto č n a o b a la A p e n in sk o g a p o lu o to k a
p o v e z a n a je s d ru g o m s tra n o m J a d ra n a poglavito u tri točke. T o je A p u lija s
lu k a m a B ari i B rindisi n a ju g u , ja k in sk o p rista n ište (A n c o n a ) u sre d in i, i n a
sjev eru n isk a o b a la o k o M le ta k a i O g leja (A q u ileia), g d je se p o m o rsk i p ro m e t
sam o n a d o p u n ju je s o n im p o o b aln im cestam a. T o tro stru k o z em ljo p isn o
zgušnjivanje i u sm je re n je o d n o sa izm eđu dviju ja d ra n sk ih o b a la m o ž e se
p ra titi k ro z čitav sred n ji v ijek i tra je sve d o najnovijih v re m e n a . P a čak se i
d a n a šn ji tu rističk i p ro m e t od v ija n a p u to v im a k o je je z a c rta lo tisu ć lje tn o
iskustvo. N i u an tičk o d o b a n ije bilo drukčije. O sk u d n i p o d a c i k n jižev n ih v re la
p o k azu ju ja sn o d a su se p rapovijesne seobe koje su dovele sk u p in e b alk an sk o g a
stan o v n ištv a n a italsk e o b a le k re ta le istim o n im p rav cim a što ih o d a b iru i
o rg a n iz a to ri d a n a šn je g a turizm a.
1 Usp. C. Daicovici, G liIta lici n ella p ro v in c ia D a lm a tia , Ephmeris Dacoromana 5 (1932) 57-
122; G. Alfoldy, B ev o lk e ru n g u n d G esellsch a ft d er ro m isc h e n P ro v in z D a lm a tie n , Budapest 1965.19
199
R im ski pisci znaju za p re d a ju što se doim lje k a o p u čk a, p o kojoj su

u v rlo d av n o d o b a doseljenici s ilirskih o b a la tra jn o zapo sjeli D a u n iju , zem lju
n a p o g ran ičju A p u lije i L ukanije. P avao Đ a k o n u svom izvatku iz F e sto v a le k
sik o g rafskoga d jela, k o je je bilo sam o sk ra ć e n a verzija v rlo o p se ž n o g a e tim o
lo šk o g z b o rn ik a što ga je skupio V erije F la k d o n o si ovakvu n atu k n icu :
Daunia: a Dauno, Illyricae gentis claro viro qui eam propter domesticam sediti-
honem excedens patria occupavit - “D au n ija: n azv an a je p o D a u n u , slavnom
m u žu ilirskoga ro d a , koji ju je zap o sjeo je r je o tiša o iz svoje d o m o v in e zbog
d o m a ć e b u n e .” T o m u se svjedočanstvu p rid ru ž u je Plinije Stariji. U n jegovu
Prirodopisu 3, 102 stoji: Brundisio conterminus Poediculanus ager. novem
adulescentes totidemque virgines ab Illyriis XIIpopulos genuere — “S B ru n d i-
zijem graniči polje P eu k etijaca. (O n d je ) je devet m lad ića i isto tolik o djev o jak a
(koji su p o te k li) o d Ilira izro d ilo d v an aest n a ro d a .” O čito n a m je tu o ču v an
u lo m a k d rev n ih italskih p re d a ja što su u k lo p ljen e u le g e n d a rn u p o v ijest k ak o
su je slagali rim ski starin ari, antikvari, k ako su ih zvali u starin i. Z an im ljiv je
to u z o ra k ja d ra n sk e m otivike u antičkoj m itologiji, u p ra v o m ito g rafsk i p o
d a ta k u č e n e rim ske književnosti.
D ru g i p o d a ta k o tim p rap o v ijesn im se o b a m a d a je N ik a n d a r u svojem
djelu o ču d e sn im p re o b lik a m a , p re m a n av o d u grčkog a m ito g ra fa rim sk o g a
d o b a A n to n ija L ib e ra la 31: ισ τ ο ρ ε ί N ίκ α ν δ ρ ο ς 'Ε τ ερ ο ιο υ μ έ ω ν β ’, Λ υ κ ά ο ν ο ς
τ ο ϋ α υ τ ό χ θ ο ν ο ς έ γέ ν ο ν το π α ΐδ ε ς ϊ ά π υ ξ κ α ι Δ α ύ ν ιο ς κ α ι Π ε υ κ έ τιο ς. ο ΰ τ ο ι
λ α ό ν ά θ ρ ο ίσ α ν τ ε ς ά φ ίκ ο ν το τη ς Ι τ α λ ία ς π α ρ ά τ ο ν ’Α δ ρ ία ν έξελ ά σ α ν τε ς δ ε
τ ο υ ς έ ν τ α υ θ ο ϊ ο ίκ ο ϋ ν τ α ς Α ΰ σ ο ν α ς α υ τ ο ί κ α θ ιδ ρ ύ θ η σ α ν . ή ν δ ε τ ό π λ έ ο ν τ ή ς
σ τ ρ α τ ιά ς έ π ο ικ ο ν Ί λ λ υ ρ ιο ί ο ί Μ ε σ σ ά π ιο ι — “P rič a N ik a n d a r u d ru g o j knjizi
P ro m ije n je n ih oblika: L ik a o n u staro sjed io cu ro d ili su se sinovi Jap ig , D a u n ije
i P e u k e tije . O n i su skupili n a ro d i stigli su u Italiju n a Ja d ra n . Istje ra li su
A u z o n c e koji su ta m o stanovali i sam i su se sm jestili. A najveći d io njih o v e
v o jsk e što se n aselila bili su Iliri M e sa p lja n i.” I to je m ito g rafsk i p o d a ta k o
d re v n o m ilirskom n aseljav an ju u A puliji.2 D ru k č ije je o to m e p isa o V a ro n ,
p o v ezujući ilirske došljake u ju žn o j Italiji s d ru g o m o so b o m g rčk e le g e n d a rn e
povijesti. O to m e b ilježe Servije u svojem k o m e n ta ru u z V ergilijevu E k lo g u
6, 31 i F e st uz n a tu k n ic u Salentini: in tertio Rerum Humanarum refert (sc.
Varro) : Gentis Salentinae nomen tribus se locis fertur coaluisse, e Creta, Illy-
2 Za pobliže tumačenje toga mjesta vidi str. 342-343.20
200
Illyro-Apenninica
rico, Italia. Idomeneus e Creta oppida Blanda pulsus per seditonem bello
Magnensium cum grandi m anu ad regem Divitium ad Illyricum venit, ab eo
item accepta manu cum Locrensibusplerisque perfugis in mari coniunctus per
similem causam amicitiaque societatis Locros appulit, vacuata eo metu urbe
ibidem possedit aliquot oppida condidit, in queis Uria et Castrum Minervae no
bilissimum in tres partes divisa copia in populos duodecim. Salentini dicti quod
in salo amicitiam fecerint- “ U trećoj knjizi Povijesti lju d sk o g a ro d a izvješćuje
(tj. V a ro n ): Sve što se zove salen tin sk i n a ro d stopilo se, kažu, s tri m jesta: s
K rete, iz Ilirik a i iz Italije. K a d a je Id o m e n e j zbog p o b u n e bio p ro tje ra n iz
K re te u g rad o v e što se zovu B lan d a, d o šao je za ra ta s M a g n e n ž a n im a s
v elik o m č e to m k ralju D iviciju d o Ilirika. P o što je o d n jeg a ta k o đ e r d o b io če tu ,
sreo je n a m o ru m n o g e L o k ra n e koji su bili izbjegli iz sličn o g a razlo g a, p a je
iz p rijateljsk e usluge tim svojim d ru govim a p rista o u L o k rim a. K a d se zb o g
to g a s tra h a isp razn io grad , o n je ta m o z a p o sjeo (zem lju ) i o sn o v ao n e k o lik o
g radova, m e đ u kojim a je U rija i M in erv in a u tv rd a , o so b ito ču v en a, a m n o štv o
ko je se d ijelilo n a tri d ijela p re ra slo je u d v a n a e st n a ro d a . N azv an i su
S alen tin ci je r su se sprijateljili n a m o ru (in salo).”
V a ro n se tu p o k la p a s P lin ijem u to m e što govori o d v a n a e st n a ro d a i o
d o seljen icim a iz Ilirika. T e k u n jeg a n e m a n išta o d e v e t m la d ić a i d e v e t d je
v o jak a što su došli o d Ilira i bili p ra ro d ite lji o n ih d v a n a e st n a ro d a . S alen tin ci
su p a k n a ro d u A puliji, p a to n ije d a le k o o d P e u k e tijsk o g a p o lja u su sjed stv u
B ru ndizija, gdje P linije sm ješta ilirske d o seljen ik e i d v a n a e st n a ro d a što su
p o te k li o d njih. D o la z a k tih Ilira u A puliju po v ezu je se s L ik ao n o v im sin o
vim a, s k re tsk im ju n a k o m Id o m e n e je m , ali i s D a u n o m , h e ro je m im en jak o m
D a u n ije i D au n ijaca, koji je p re m a p re d a ji što ju je zab ilježio V e rije F la k sam
b io Ilir i doselio se iz ilirske zem lje.
D a u n ije je p re m a V e riju F la k u d oveo sa sob o m svoje Ilire. T o u n jeg a
d o d u še n e stoji izričito, ali se ja sn o razum ije. I Plinijevi ilirski m lad ići i
djevoj ke n e spom inju se u vezi sa sk u p in am a kakva d ru g o g a n a ro d a . L ik ao n o v i
sinovi doveli su sa sobom svoj grčki n a ro d s ro d n o g a P e lo p o n e z a , ali su s njim
naselili i Ilire M esap ljan e, a Id o m en ej u z svoje K re ć a n e jo š i Ilire k ra lja
D ivicija i G rk e iz ju žn o italsk e kolonije L o k ri (Λ ό κ ρ ο ι ο ί Έ π ιζ ε φ ΰ ρ ιο ι). K
to m u tre b a u zeti i o n o što H e ro d o t 7 ,1 7 0 p rip o v ije d a o p o d rije tlu a p u lsk ih
M esap ljan a: λ έ γε τα ι γ ά ρ Μ ίν ω ν κ α τ ά ζή τη σ ιν Δ α ιδ ά λ ο υ ά π ικ ό μ ε ν ο ν ές
Σ ικ α ν ίη ν τη ν ν ϋ ν Σ ικ ε λ ίη ν κ α λ ευ μ ένη ν ά π ο θ α ν ε ΐν β ια ίω θα νά τιρ . ά ν ά δέ 201
201
ILLYRICUM M YTHOLOGICUM
χ ρ ό ν ο ν Κ ρ ή τα ς θεο ϋ σφέας έ π ο τ ρ ύ ν ο ν τ ο ς , π ά ν τ α ς π λ ή ν Π ο λ ιχ ν ιτ έ ω ν τε
κ α ι Π ρ α ισ ίω ν , ά π ικ ο μ έ ν ο υ ς σ τ ό λ ψ μ εγά λ ω ές Σ ικ α ν ίη ν π ο λ ιο ρ κ έ ε ιν ε π ’
έτεα π ό λ ιν Κ α μ ικ ό ν , τη ν κ α τ ’ έμέ ’Α κ ρ α γ α ν τ ΐν ο ι έ ν έμ ο ν το . τ έ λ ο ς δ ε ο ΰ
δ υ ν α μ έ ν ο υ ς ο ΰ τε έλ εΐν ο ΰ τε π α ρ α μ έ ν ε ιν λ ιμ ω σ υ ν εσ τε ώ τα ς, ά π ο λ ιπ ό ν τ α ς
ο ίχ ε σ θ α ι. ώ ς δέ κ α τ ά Ί η π υ γ ίη ν γ εν έσ θ α ι π λ έ ο ν τ α ς , ΰ π ο λ α β ό ν τ α σ φ έας
χ ε ιμ ώ ν α μ έγα ν έκβ αλεΐν ές τη ν γ η ν σ υ ν α ρ α χ θ έ ν τω ν δέ τ ω ν π λ ο ίω ν (ο ΰ δ εμ ία ν
γ ά ρ σ φ ιέ τ ικ ο μ ιδ ή ν έ ς Κ ρ ή τη ν φ α ίνεσ θ α ι), έ ν τα ϋ θ α Ύ ρ ίη ν π ό λ ιν κ τ ίσ α ν τ α ς
κ α τ α μ ε ΐν α ί τε κ α ί μ ετα β α λ ό ν τ α ς ά ν τ ί μεν Κ ρ η τώ ν γ εν έσ θ α ι Ί ή π υ γ α ς
Μ ε σ σ α π ίο υ ς , ά ν τ ί δ έ ε ίν α ι ν η σ ιώ τ α ς ή π ε ιρ ώ τ α ς - “P riča se d a j e M in o s
tražeći D e d a la stig ao n a S ikaniju, koja se sa d a zove Sicilija, i d a je ta m o u m ro
n asiln o m sm rću. P oslije n ek o g a v re m e n a d a su K rećan i je r ih je b o g n a to p o
ticao , svi osim P o lih n ja n a i P rezijaca, stigli s velikim b ro d o v ljem n a Sikaniju
i o p sjed ali p e t g o d in a g rad K am ik, u k o jem su u m o je d o b a stan o v ali A k ra -
g an ćani. A n a k raju ga nisu m ogli n iti osvojiti n iti o sta ti je r su trp je li o d g lad a,
p a su ga ostavili i otišli. A k a d a su se ploveći n ašli k o d Jap ig ije, u h v atilo ih je
v elik o n ev rijem e i izbacilo n a zem lju. K ak o su im se skršili bro d o v i (n ije im se
više p o kazivala n ikak va m o g u ćn o st p rijev o za n a K re tu ), o n d je su osnovali
g ra d H iriju i o stali, te su, prom ijenivši se, o d K re ć a n a p o sta li Jap izi M esapijci,
m jesto d a su o to č a n i p o sta li su stanovnici k o p n a .” D a bi se to p o tp u n o
razu m jelo tre b a jo š do d ati d a je , k ako H e ro d o t kaže m a lo p rije nego prip o v ijed a
to što je ovdje up rav o n avedeno, M inos poginuo u p rav o u K am iku. O p sjed aju ći
K am ik K rećan i su dakle h tjeli osvetiti nasilnu sm rt svojega k ralja. P o toj
p re d a ji su M esap ljan i p o te k li s K re te , o n a k o k a o i Id o m e n e je v a č e ta . A n e
ra z a b ire se d a li su se o ni m o ž d a p ro m e tn u li u M esapijce, p o što su se zd ru žili
s kakvim Ilirim a što su se ta m o naselili ili čak i s G rcim a Italio tim a, isto o n a k o
k ak o kazuje V aro n . Svakako su osnovali g rad H iriju ('Τ ρ ία , Uria) p a se o d a tle
vidi k a k o je V a ro n o v a p rič a bliska H ero d o to v o j. Ja sn o se ra z a b ire d a su sve
te m ito g rafsk e vijesti v a rija n te je d n e p re d a je o apulskoj dav n in i koja, čini se,
p o tje č e o d ju ž n o ita lsk ih G rk a. O staro j povijesti njihovih g ra d o v a govori i
H e ro d o t p o s to je ispripovijedao k ak o su M esapijci p o te k li o d K rećan a. T e je
p o d a tk e d ak le d o b io o d a n d e . Iz grčkih g rad o v a n a ju g u Italije p re u z im a li su
ih i rim ski antikvari.
U svjetlu tih svjedočanstava p o k azu je se k ao v rlo z n a tn o što v e ć H e-
k atej u sp o stav lja vezu izm eđ u im e n a italskih Ja p ig a i b alk an sk ih Ja p o d a , te ih
u z im a k ao d a su h o m o n im n i, te k što S te fa n B izan tin ac n av o d eći g a g ovori o 20
202
Illyro-Apenninica
d va g rad a: Ί α π υ γ ία , δ ύ ο π ό λ ε ις , μ ία έν τή Ι τ α λ ία κ α ί έτέρ α έν τή Ί λ λ υ ρ ίδ ι,
ώ ς 'Ε κ α τ α ΐο ς - “Japigija, dva g rad a, je d a n u Italiji i d ru g i u Ilirid i, k a k o p iše
H e k a te j” . T o tre b a v je ro ja tn o shvatiti ta k o d a je H e k a te j o p isu ju ći ja d ra n sk e
o b a le n a je d n o j i n a drugoj sp o m e n u o Japigiju, a d o šlo je i d o z a b u n e k a o d a
se ra d i o dva g rad a. N e z n a se d a li o n a p o tje č e o d sam o g a H e k a te ja ili je p o
slije n e tk o , m o ž d a te k S te fa n B izantinac, krivo razu m io njegov sa ž e ti opis.
I p rip o v ije d a n je o D io m e d u n a J a d ra n u u sk o je p o v ezan o s p re d a ja m a o
p o č e c im a Japigije. D io m e d je , k ak o pišu, izbjegao u A p u liju , o ž e n io se k ć e r
k o m tam o šn jeg k ra lja D a u n a i o n d a sam ta m o v la d a o d o sm rti, p o slije k o je su
ga p o što v ali k ao b o g a.3 T aj je m ito g rafsk i p o d a ta k p re u z e o i P lin ije u svoj P ri-
ro d opis 3,141: Hinc Apulia Dauniorum cognomine a duce Diomedis socero ...
- “O d a v d e se A p u lija naziva D a u n ijo m p o v la d a ru koji je b io D io m e d o v ta st
... .” A im e to g a ahejskog ju n a k a javlja se i n a isto čn o j ja d ra n sk o j o bali.
Z a p isa o je to ta k o đ e r P linije opisujući d a lm a tin sk o p rim o rje (3, 141):
promunturium Diomedis vel, ut alii, paeninsula Hyllis - “D io m ed o v rt ili, kako
d ru gi k ažu, p o lu o to k H ilid a ”. P re m a o p isu o b a le ra z a b ire se d a j e to r t P lo če,
n ajizb o čen ija to č k a n a o b a ln o m p o te z u izm eđ u S p lita i Š ib en ik a. D o is ta je
tešk o n e pom isliti p ri svem u to m e d a se tu ra d i o m ito lo šk o m o d ra z u etn ičk ih
i ro d o slo v n ih veza, kojih su sp o m e n bilježili rim ski an tik v ari. T o više što je d n a
m ito g rafsk a verzija priče o D io m e d u u D a u n iji govori izričito o o d n o su H e
le n a s Ilirim a.
O to m e piše A n to n in L ib eral 37 ovo: Δ ιο μ ή δ η ς μ ετά τη ν α λ ω σ ιν Ι λ ίο υ
π α ρ α γ ε ν ό μ ε ν ο ς ε ις Ά ρ γ ο ς Α ΐγ ιά λ ε ια ν μ εν έ μ έμ ψ α το τη ν γ υ ν α ίκ α τη ν
ε α υ το ύ χ ά ρ ιν έρ γ ω ν Α φ ρ ο δ ίτη ς , α υ τ ό ς δ ’ ε ις Κ α λ υ δ ώ ν α τ ή ς Α ιτ ω λ ία ς
ά φ ίκ ετο κ α ί ά ν ελ ώ ν Ά γ ρ ι ο ν κ α ί τ ο ύ ς π α ϊδ α ς Ο ίν ε! τ φ π ρ ο π ά τ ο ρ ι τη ν
β α σ ιλ εία ν ά π ο δ ίδ ω σ ιν . α ϋ τ ις δε π λ έ ω ν ε ις Ά ρ γ ο ς υ π ό χ ε ιμ ώ ν ο ς ε ις τ ο ν
Ί ό ν ιο ν έκφ έρ εται π ό ν τ ο ν , έ π ε ί δε π α ρ α γ ε ν ό μ ε ν ο ν α υ τ ό ν ε γ ν ω Δ α ύ ν ιο ς ό
β α σ ιλ εύ ς ό τ ώ ν Δ α υ ν ίω ν , έδεήθη τ ο ν π ό λ ε μ ο ν α ΰ τ φ σ υ μ π ο λ εμ ή σ α ι π ρ ο ς
Μ ε σ σ α π ίο υ ς έ π ί μ έρ ει γη ς κ α ί γ ά μ ω θ υ γ α τ ρ ό ς τή ς εα υ το ύ , κ α ί Δ ιο μ ή δ η ς
ύ π ο δ έ χ ε τ α ι τ ο ν λ ό γ ο ν , έ π ε ί δέ π α ρ α τ α ξ ά μ ε ν ο ς έτρ έψ α το τ ο ύ ς Μ ε σ σ α π ίο υ ς
κ α ί έλαβε τη ν γή ν, τ α ύ τη ν μην Δ ω ρ ιε ϋ σ ιν ένειμ ε τ ο ΐς σ ύ ν α ύ τ ψ - δ ύ ο δέ
π α ϊδ ε ς έκ τή ς θ υ γ α τ ρ ό ς έσχε τ ή ς Δ α υ ν ίο υ , Δ ιο μ ή δ η κ α ί Ά μ φ ίν ο μ ο ν .
τε λ ε υ τή σ α ν τα δ ’ α ύ τ ό ν κ α τ α γ ή ρ α ς έ ν Δ α υ ν ίο ις έ κ τ έρ ισ α ν ο ί Δ ω ρ ιε ίς έν τή
3 Usp. ο tome dalje str. 334-336.203
203
νή σ ω - κ α ι ώ ν ό μ α σ α ν α υ τ ή ν Δ ιο μ ή δ εια ν , α υ τ ο ί δ ’ έ γε ώ ρ γ ο υ ν ή ν έ δ ά σ α ν τ ο
π α ρ ά τ ο ΰ β α σ ιλ έω ς γ η ν κ α ί α ΰ τ ο ϊς έξέφερε π λ ε ΐσ τ ο ν κ α ρ π ό ν κ α τ ’έ μ π ε ιρ ία ν
γ ε ω ρ γ ικ ώ ν έ ρ γ ω ν . Δ α υ ν ίο υ δ ’ ά π ο θ α ν ό ν τ ο ς έ π ε β ο ύ λ ε υ σ α ν Ί λ λ υ ρ ιο ί
β ά ρ β α ρ ο ι κ α τ ά φ θ ό ν ο ν α υ τ ώ ν τ ή ς γη ς κ α ί ά ν ε ϊλ ο ν έν τή νή σ ω π ά ν τ α ς
έ ν το μ α θ ύ ο ν τ α ς έ π ιφ α ν έ ν τ ες ο ι Ί λ λ υ ρ ιο ί τ ο ύ ς Δ ω ρ ιε ίς . Δ ιό ς δ ε β ο υλή τ α
σ ώ μ α τ α μ εν ή φ α νίσ θη τ ώ ν 'Ε λ λ ή νω ν, α ί ψ υ χ α ί δε μ ετέβ α λ ο ν ε ις ό ρ ν ιθ α ς ,
κ α ί ε τ ι ν υ ν 'Ε λ λ η νικ ή μ εν έ π ά ν κ α θ ο ρ μ ίσ η τ α ι ν α ΰ ς , φ ο ιτ ώ σ ι π ρ ο ς α υ τ ο ύ ς
< ο ύ τ ο ι > ο ί ό ρ ν ιθ ε ς . Ιλ λ υ ρ ικ ή ν δ ε φ εύ γουσ ι ν α ΰ ν κ α ί ά φ α ν ίζ ο ν τ α ι π ά ν τ ε ς
έκ τή ς ν ή σ ο υ - “D io m e d je poslije zau zeća Ilija d o ša o u A rg o s i p re k o rio
svoju ž e n u E g ijaliju zbog A fro d itin ih poslova, a sa m je stig ao u K a lid o n u
E to liji, i p o što je u b io A g rija i njegove sinove, p r e d a o je kraljevstvo E n e ju ,
svojem d jed u . A o n d a , d o k je o p e t plovio u A rgos, izn ijelo g a je n ev rijem e n a
Jo n sk o m o re . A k a d a je D a u n ije kralj D a u n ija c a , sa z n a o za n jegov d o lazak ,
zam o lio g a j e d a ra tu je s n jim u ra tu p ro tiv M e sa p lja n a i o b e ć a o m u je d a će
m u z a to d ati d io zem lje i svoju k ć e r z a ženu. D io m e d je to p rih v atio . A k a d a
je sta o s n jim u isti bojni re d i p o ra z io M e sa p lja n e te d o b io zem lju, razd ijelio
ju je D o ra n im a koji su bili s njim . A d o b io je o d D au n ijev e kćeri d v a sina,
D io m e d a i A m fin o m a. I k a d a je o n u sta ro sti u m ro m e đ u D au n ijcim a, sa
h ran ili su ga D o ra n i n a o to k u i nazvali su taj o to k D io m ed o v im . S am i su p a k
o b rađ ivali zem lju koju su dobili p o re d kraljeve i n jim a je d o n o sila najviše
p lo d a je r su bili iskusni u zem ljoradnji. A k a d a je u m ro D au n ije, stali su im
b a rb a ri Iliri snovati nevolju iz zavisti zbog njihove zem lje. I je d n o m su Iliri
iz n e n a d a n a srn u li i pobili sve D o ra n e n a o to k u d o k su p rin o sili p o k o jn ičk e
žrtve. P o Z eusovoj odluci n e sta la su tijela H e le n a , a d u še su se p re tv o rile u
ptice. I sa d a još, k a d god p rista n e helenski b ro d , d o laze p tic e k n jim a, a o d
ilirskog b ro d a bježe i n e sta ju sve s o to k a ”. T o je tu ž n a p rip o v ijest k o ja n a m
živo p o k a z u je k ak o su se G rci zap rav o osjećali n a d alek im ja d ra n sk im žalim a,
k ak o su čeznuli z a svakim tra g o m n ečeg a svojega i d om aćega.
U sred n jo j Italiji tragovi doseljavanja o d p re k o J a d ra n a nisu m a n je
očiti. I tu su neki p o d aci došli d o nas sam o zahvaljujući rim sk im sta rin a rim a .
Z a b ilje ž e n a je ta k o p re d a ja p o kojoj je sabelski n a ro d P elig n a b io ilirsk o g a
p o d rije tla . T a k o stoji u F e sta (ed. M uller, p. 222): Peligni ex Illyrico orti, inde
enim profecti ductu Volsimi regis, cui cognomen fuit Lucullo, partem Italiae
occuparunt, huius fuerunt nepotes Pacinus, a quo Pacinates, etPelicus, a quo
Peligni - “P eligni što su p o te k li iz Ilirika. O d a n d e su n a im e otišli p o d 204
204
Ilfyro-Apenninica
v o dstvom k ra lja V olsim a, koji se zvao jo š i L ukul, i zau zeli su d io Italije, k o jeg a
su u n u ci bili P acin, o d ko g a su P acin ati, i P elik o d k oga su P e lig n i” . T o je o p e t
p ra v o m ito g ra fsk o rodoslovlje, što k ao n a č e lo sređ iv an ja i usu stav ljiv an ja
p o tje č e iz e p ik e . U p o tv rd u povijesne je z g re te le g e n d e navodili su se a n tro -
po nim ijski razlozi.4
U Iguvinskim p lo čam a, u m brijskom sp o m en ik u s o b re d n im p ro p isim a,
sp o m in je se m e đ u stra n c im a što se m o ra ju u d a ljiti p rije n e g o p o č n e žrtv en i
o b re d i e tn ič k a s k u p in a Iapuzkum num en . T aj um brijski naziv o d g o v a ra p o t
p u n o izrazu Iapudiscum nomen, ak o se p re n e se u glasovni lik b lisko sro d n o g a
latin sk o g jezik a. T o n e m o ž e biti d ru g o n eg o italsk a in ačica ja p o d sk o g a
im ena. U staro j U m b riji, u g ra d u Iguviju ili u njegovoj bližoj oko lici b ilo je
d a k le u sta rin i J a p o d a . T a k o o p risu tn o sti k o m p a k tn ih sk u p in a stan o v n ištv a
s isto č n e s tra n e J a d ra n a svjedoči p rv o ra z re d n o vrelo , a u te n tič n i te k s t s
o d re d b a m a k o je se tiču v re m e n a u kojem je n astao .
P o m išljalo se v eć d a postoji veza izm eđu um b rijsk ih J a p o d a što se
sp o m in ju n a Iguvinskim p lo čam a i svjedočanstvim a o p risu tn o sti L ib u m a n a
ja d ra n sk o j o b ali sred n je Italije k od Ja k in a .5 O to m e p iše i o p e t P linije, a vijest
k oju donosi p o tječe v jero jatn o o d K ato n a. U P riro d o p isu 3, llO sto ji: Truentum
cum amne, quod solum Liburnorum in Italia relictum est - “T ru e n t s rijek o m ,
koji je g ra d je d in i o d lib u rn sk ih o sta o u Ita liji” . O d a tle se vidi d a je u Italiji bilo
o b aln ih lib u rn sk ih g ra d o v a i d a je je d a n m e đ u n jim a o ču v ao svoju etn ičk u
fizionom iju d o ra z m je rn o k a sn o g a v rem en a. P linije sp o m in je n e što d alje u
isto m d jelu (3 ,1 1 2 ) i d ru g e lib u rn sk e g rad o v e u \tdA\]\:AbAncona Gallica ora
incipit Togatae Galliae cognomine. Siculi et Liburni plurima eius tractus
tenuere, inprimis Palmensem, Praetutianum Hadrianumque agrum. Umbri
eosexpulere, hosEtruria, hancGalli - “O d A n k o n e p o čin je g alsk a o b a la , k o ja
je n a zv an a G alijo m o b u č e n o m u toge. Sikuli i L ib u rn i d ržali su najveći dio
to g a p o te z a , n a p rv o m m je stu P alm sko, P re tu tija n sk o i H a d rija n sk o p olje.
U m b rijci su ih istjerali, njih E tru rija , nju G a li”. T a vijest n e d o p u šta d a se
lib u rn sk e n a se o b in e n a ja d ra n sk o j obali sre d n je Italije bliže id en tificiraju i
lokaliziraju. P ovezivanje tih liburnskih n a se o b in a s “Ja p o d sk im im e n o m ” n a
Iguvinskim p lo č a m a v rlo je p ro b le m a tič n o j e r su o n e , p o svem u se čini, bile
4 Usp. E. Norden, A ltg c r m a n ie n , Leipzig 1935, 256 i d.

5 Usp. W. Helbig, S tu d ie n Ciber d ie a lteste ita lisch e G e s c h ic h te , Hermes 11 (1876) 271.205
205
o sn o v an e k a o p o m o rsk a i trgovačka u p o rišta lib u rn sk e talaso k racije n a J a

d ra n u . A u njoj Ja p o d i, n a ro d k o p n e n i grub, n eće b iti d a su im ali u d je la , p a
n ije v je ro ja tn o d a bi u n jezin u okviru n a stu p a li u Italiji k a o sa m o sta ln o o r
g an iziran o e tn ič k o “im e ”.
D ru g a m oguća svjedočanstva o p risu tn o sti etn ičk o g a e le m e n ta s isto čn e
ja d ra n sk e o b a le u staroj Italiji je su n a ro d Dolates cognomine Sallentini -
“D o la ti koji se zovu jo š i S a le n tin i”, koje P linije sp o m in je u P riro d o p isu 3 ,1 1 3
m e đ u n a ro d im a u U m b riji (usp. Saluntum u D alm aciji) i b rd o Λ ίβ υ ρ ν ο ν δ ρ ο ς
- “L ib u rn sk a g o ra ” n a granici S am n ija i A p u lije, koje sp o m in je P o lib ije 3,
100, 2.
N a sjeveru su d o d iri ob iju ja d ra n sk ih o b a la ta k o uski, g o to v o se m o ž e reći
osm o tski, d a ta m o te p o vezanosti i nisu d ale p o v o d a stv aran ju le g e n d a rn ih
p re d a ja . V erg ilije u svojim G e o rg ik a m a 3 ,4 7 5 p o k a z u je izrazo m Iapydis arva
Timavi - “p o lja ja p o d sk o g a T im a v a ” k ak o se je d n im p o g led o m o b u h v a ć a la
v e n e tsk a zem lja i visočje z a p a d n o g a Ilirika. O tk a k o se zn a d a Ι λ λ υ ρ ιώ ν
Ε ν ε τ ο ί - “ilirski V e n e ti” o k o jim a p iše H e ro d o t 1,196 nisu isti k a o ja d ra n sk i
V e n e ti, o sta je jo š sam o le g e n d a o A n te n o ru k ao izraz sta rih v eza izm eđ u
p a d sk e nizine i ilirskih obala. U m itološkoj italskoj sta rin i A n te n o r je b io
tro ja n sk i ju n a k osnivač p o litičk e zajed n ice v e n e tsk o g a n a ro d a .6
P o h o d u zem lju V e n e ta gdje će osnovati svoje kraljevstvo, d o v e o je
A n te n o ra i u ilirske zem lje. P o m o rsk a je p lovidba, k ak o je p o z n a to , u la z ila u
Ja d ra n sk o m o re držeći se njegove isto čn e o bale, gdje su o to ci i p riro d n e lu k e
štitile b ro d o v e o d o p asn o sti o tv o re n e pučine. T aj A n te n o ro v p u t o p isa o je
V erg ilije u svojoj E n e id i 1, 242-244:

regna Liburnorum et fontem superare Timavi
— “A n te n o r je m ogao, p o što je izm ak ao iz sre d in e A h e ja c a , p ro d rije ti

d u b o k o u ilirske zaljeve i u u n u tra šn ja kraljevstva L ib u rn a, sig u ran , te p rijeći
v relo T im a v a ” . A Servije k o m e n tira ju ć i te stihove piše: Illyricos penetrare
sinus: Antenor non Illyricum, non Liburniam, sed Venetiam tenuit, ideo autem
Vergilius dicit “Illyricos sinus”, quod inde venit quidam Henetus rex, qui
6 Usp. Strabon 608; Pomponije Mela 2, 60; Livije 1, 1.
206
lllyro-Apenninica
Venetiam tenuit, a cuius nom ine Henetiam dictam posteri Venetiam

nominaverunt - “P ro d rije ti d u b o k o u ilirske zaljeve: A n te n o r n ije z a p o sje o
Ilirik, n ije L ib u rn iju , n eg o V e n e tiju . V ergilije p a k z a to govori o “Ilirsk im z a
ljevim a” s to je o d a n d e d o ša o n e k i kralj H e n e t, koji je za p o sje o V e n e tiju , p o
čijem im e n u se o n a p ro z v a la H e n e tija , a p o s lije s u je ljudi nazvali V e n e tijo m ”.
Servije d a k le m isli d a je V ergilije pjevajući o ilirskim zaljevim a i lib u rn sk im
k raljevstvim a z ap rav o m islio n a V e n e tiju , je r je u njoj p rije A n te n o ra v la d a o
ilirski kralj H e n e t. N e ć e m o se sa d a o b a z ira ti n a naiv n o st S ervijeva tu m a č e n ja
je r se iz n je g a ip a k ja sn o ra z a b ire d a je p o sto ja la le g e n d a o to m e k a k o je h e ro j
im e n ja k V e n e ta , prvi njihov kralj, d o ša o iz ilirske zem lje.
A n te n o r je ta k o đ e r sm a tra n o snivačem C rn e K o rk ire , k ak o se u sta ri

n i zvala K o rč u la i g ra d n a njoj. U a n o n im n o m ro m a n u o tro ja n sk o m ra tu ,
k o jem u se k a o a u to r n avodi neki K rećan in D iktis, p rip o v ijed a se (5 ,1 7 ) k ak o
je A n te n o r u sam oj T roji tre b a o osnovati kraljevstvo, ali m u n isu d ali d a u đ e
u grad. D alje se o njem p rip o v ijed a ovako: Ita coactus cum om ni patrimonio
ab Troia navigat devenitque ad mare Hadriaticum multas interim gentes
barbaras praevectus. Ibi cum his qui secum navigaverant civitatem condit
appellatam Corcyram Melaenam - “T a k o je bio p risiljen d a sa svim im u tk o m
o tp lo vi iz T ro je. I d o šao je n a Ja d ra n sk o m o re p o što je p ro p lo v io p o re d
m n o g ih b a rb a rsk ih n a ro d a . T a m o je osnovao g ra d koji je n azv an C rn a K o r-
k ira ” . N ije d ak le sam o Patavij (P adova) u V e n e tiji g ra d k o jem u je A n te n o r
le g e n d a rn i osnivač neg o je to i C rn a K o rk ira, p a je to p le m e n ito p o d rije tlo n a
še K orčule. N ju je o sn o v ao n a p u tu , Patavij n a njegovu k raju . A to je m ito
loški izraz sp o n e što i n a sjeveru postoji izm eđ u je d n e i d ru g e ja d ra n s k e o b ale.
Sva k re ta n ja stanovništva o kojim a su se u sp o m e n e o d rž a le u m ito lo šk im

o k v irim a u sm je re n a su o d isto k a p re m a z a p a d u , iz Ilirik a u Italiju. U rb a n iz ira n a
p ro tu stru ja , k o ja je n a ilirske o b a le d o n o sila sa d ržaje an tičk e k u ltu re , p o čin je
z n a tn o kasnije, s grčkom kolonizacijom u če tv rto m sto ljeću sta re e re , a
d o lazila je p o g lav ito iz ju ž n e Italije i sa Sicilije. P oslije se n a stav lja o sn iv an jem
n aselja i o p ć in a rim skih g ra đ a n a kojih se stanovništv o d ijelo m d o seljav alo iz
Italije.
O čekivati je d a su ti d rev n i o d n o si i m igracije što se je d v a n a z iru u
p ro to h isto rijsk o m p o lu m ra k u ostavili jezičn ih trag o v a ta m o gd je se takvi
tragovi je d in o i m ogu očekivati, u o nom astici. I d o ista su se u p ra v o u to p o - 207
207
nim iji i a n tro p o n im iji dviju ja d ra n sk ih o b a la tražili tragovi tih n a jsta rijih
etn ičk ih d o d ira i v jero v alo se d a se nailazi n a njih.
Prvi k o jije istak n u o v ažn o st le g e n d a rn ih p re d a ja o ilirsk o m p o d rije tlu
a p u lsk ih n a ro d a b io je W . H elb ig .7 O n je ta k o đ e r stro g o p re isp ita o i p ro b ra o
to p o n o m a stič k i m a te rija l i sk u p io p o d u d a rn o sti što se u to m p o g le d u n a la z e
izm eđ u dvije ja d ra n sk e o b a le .8 T ak v a su Χ ω ν ία ι Χ ώ ν ε ς u ju ž n o j Italiji n a
p ra m a Χ α ο ν ία i Χ ά ο ν ε ς u E p iru . Isto tako Pandosia u o b a ta k raja. U E p iru
g ra d Pandosia leži u blizini rijek e Acheron i je z e ra Acherusia. K raj g ra d a
Pandosia u Italiji leži g rad Acherontia. A rt Licinium promunturium n a ju g u
Italije p o d u d a ra se sa civitas Laciniensis u L iburn iji. U apulskoj P e u k e tiji
(P o ed icu li) žive Genusini, ta m o je i agerGenusinus. A u Iliriji blizu E p id a m n a
(D ira h ija , D ra č a ) teče rije k a Genusus . Im e n u ju žn o italsk ih Sallentini o d g o
v a ra im e g ra d a Salluntum u D alm aciji. A p re m a Calabri u ju žn o j Italiji stoji
Γ α λ ά β ρ ιο ι u D a rd a n iji. Im e glavnoga g ra d a D a u n ije Arpi p o d u d a ra se s
Arupium , im e n o m g ra d a u zem lji Jap o d a.
Isti su o d n o si ostavili tra g a i u an tro p o n im iji. T u su n a p rv o m m jestu
o so b n a im e n a Dazet, Dazimas, Dazomas, koja se često jav ljaju n a p o d ru č ju
Jap ig a, a su sreću se u oblicim aD a.«';«, Dasimus n a ilirskoj o b ali.9 P ro u čav an je
tra g o v a tih ja d ra n sk ih veza u an tro p o n im iji p ro d u b io je W . D e e c k e .10 U to m
je p o g le d u v rlo v a ž n a stu d ija D . R en d ića-M io čev ića.11 U sp io je u tv rd iti d a su
p ri grčkoj k o lonizaciji o to k a p re d isto čn o m o b a lo m J a d ra n a im ali u d je la i Iliri
koji su dolazili iz Italije. A k o d grčkih n a seljen ik a n a C rn o j K o rk iri su sreću se
im e n a k o ja su p o z n a ta s tzv. m esap sk ih n a tp isa u A puliji.
T i p o k u šaji d a se in te rp re tira ju an tro p o n im ijsk i p o d aci, te v rlo ra z n o lik a
i n im alo o š tra slik a m nogo slo jn ih o d n o sa što se p ri to m e p o k azu je, u p o z o re n je
su d a se tu tre b a kloniti previše op ćen itih ko n statacija i p ren ag ljen ih zaključaka.
P o d u d a rn o s ti iz m e đ u m e sa p sk e a n tro p o n im ije i o n e š to p r ip a d a
d o m o ro d a č k o m stanovništvu istočne ja d ra n sk e o b a le n isu n im a lo n e o b ič n e s
7 Nav. dj.
8 Nav. dj. 268-270.
9 Usp. Helbig, nav. dj. 269-270.
1(1 Usp. W. Deecke, Z u r E n tz iffe r u n s d e r m e s sa p is c h e n In sc h r ifte n , Rheinisches Museum
36 (1881) 576-596.
11 Usp. D. Rendić-Miočević, Iliri u n a tp isim a g rč k ih k o lo n ija u D a lm a c iji, Vjesnik za
arheologiju i historiju dalmatinsku 53 (1950-1951) 25-57.208
208
Illyro-Apenninica
o b z iro m n a sta re trad icije o ilirskom p o d rije tlu D a u n ija c a i d ru g ih ap u lsk ih

n a ro d a u starin i. D a le k o je p ri d a n a šn je m n a še m z n a n ju z n a tn ije to što se
ra z a b ire o d re đ e n a z e m ljo p isn a ra sp o d je la tih pojava. O n o m a stič k e an alo g ije
v o d e p o g lav ito p re m a sred n jo j D alm aciji, a n e p re m a p re m a ju žn ijim o b aln im
p o te z im a što su n a su p ro t sam oj A puliji. T i se o dnosi, k ak o se čini, nisu odvijali
n a n a jk ra ć e m m o g u ćem pravcu. T a k o Dasas, što n a ilirskoj ob ali o d g o v a ra
m e sap ijsk o m u Dazet, p rip a d a an tro p o n im iji sred n je D alm acije, a n e o noj
k o ja n a m je p o z n a ta iz sta ro g a regnum Illyricum . Je d n a k o ta k o m esap ijsk o
im eBosat im a izv an red n o p o tp u n u p o d u d a rn o st u balkanskom .Beuza.s, k o je
ta k o đ e r p rip a d a an tro p o n im iji sred n je D alm acije. N joj p rip a d a i Iettus, k o je
se p o d u d a ra s m esap ijskim Iettis, p a Paius, koje se p o d u d a ra s m esap ijsk im
Paivas, i Bennus, koje se p o d u d a ra s m esapijskim Bennaras.12
D ru g a je d n a “ilirsk a” p o d u d a rn o st m esap sk o g a o so b n o g im e n a v o d i jo š
m n o g o dalje. J e r m esapijsko &aotor p o d u d a ra se s Tutor, za k o je n e m a ni
n a jm a n je su m n je d a p rip a d a d o m o ro d ačk o j a n tro p o n im iji isto čn ih A lp a .13
T v o rb a to g a im e n a n a -tor u p u ć u je n a v e n e tsk o p o d rije tlo . T e p o d u d a rn o sti
svjedoče o o d n o sim a i v ezam a m e đ u ja d ra n sk im n a ro d im a u sta rin i d a le k o
k o m p lek sn ijim n e g o se m oglo i slutiti k a d a se govorilo te k o z n a tn im a n a lo
g ijam a izm eđ u m esap ijsk e a n tro p o n im ije u ju žn o j Italiji i ilirske n a z a p a d n o m
B alk an u .
U p ra v o ta v rlo z a p le te n a slika, n a kojoj je d v a d a se ra z a b iru čvršći o brisi,
m o ra n a m b iti o p o m e n a d a se klonim o svakoga u ž u rb a n o g i n a te g n u to g
u o p ćav an ja. P re k o m o rsk e an tro p o n im ijsk e veze ko je su se u sp o stav ljale u
d av nini s je d n e stra n e J a d ra n a n a dru g u tre b a p ro u čav ati v rlo te m e ljito uz
p o d ro b n u analizu vrela. P ri to m e valja razlikovati ra z n e sloj eve o n o m astičk o g a
ra sp ro stra n jiv a n ja , k o n k re tn e sm jerove m igracijskih k re ta n ja i k u ltu rn o g a
z ra č e n ja iz utvrdivih središta. Istraživanja što se u p ra v o sa d a p ro v o d e u
A lb an iji o bećavaju d a će b aciti novo svjetlo n a k a rd in a ln e to čk e to g a sk lo p a.
Z a takvo je istraživanje vrlo ilu strativ n a im en sk a p o ro d ic a k o ju tvori
m u šk o o so b n o im e Plator i d ru g a im e n a što su izv ed en a o d n jega. R a s p ro
stra n je n a je o k o cijeloga J a d ra n a i čvrsto je u k o rije n je n a u više ja sn o različitih
12 Usp. R. Katičić, D a s m itte ld a lm a tis c h e N a m e n g e b ic t, Živa Antika 12 (1963) 264, 265,

268-9,270,271.
13 Usp. J. Untermann, D ie v e n e tisc h e n P e r s o n e n n a m e n , Wiesbaden 1961, karta 14.209
209
a n tro p o n im ijsk ih p o d ru čja, p a čak i, što se u to m slučaju p o u z d a n o zna, k o d

n ek o lik o etn ičk ih i jezičn ih skupina. Isto ta k o i Turus sa svojim izved en icam a,
p re m d a m u je p o d ru č je m n o g o o g ran ičen ije, p o k riv a ip a k sav sjev ern i Ja d ra n
p re k o čvrsto u tv rđ e n ih an tro p o n im ijsk ih i etn ičk ih g ran ica.14
T e a n tro p o n im ijsk e činjenice više su g eriraju n e k e o d n o se n eg o što ih
osvjetljuju. Ip a k svjedoče o n e k o m ra sp o re d u etn ičk ih i k u ltu rn ih bliskosti,
ra s p o re d u stv o re n o m p re tp o v ije sn im i p ro to p o v ije sn im k re ta n jim a , a
o d slik an im je d n o m za uvijek n a epigrafičkoj površini rim sk o g a svijeta. K ro z
tu p o v ršin u ra z a b iru se te bliskosti i njihov ra sp o re d k ao u p o lu m ra k u i
m o ra m o se p ita ti u kojoj m jeri o d ražav aju p ro to h isto rijsk e m ig racije o k o jim a
svjedoče vijesti književnih vrela. N e m o že biti nikakve dvojbe d a su te v rlo d av
n e m igracije ostavile trag o v a čak i u d o m o ro d ačk o j a n tro p o n im iji n a j a
d ran sk im o b a la m a k ak o n a m se o n a pojavljuje n a epig rafsk im sp o m en icim a
rim sk oga d oba. A lije isto ta k o sigurno d a se n e m o že svaka a n tro p o n im ijsk a
an alo g ija pripisivati p re th isto rijsk im m igracijskim p o k re tim a . P ita n je k ro n o -
logij e dobiva ta k o p rv o razred n u važnost u to m vrlo k o m p lek sn o m istraživanju.
U čen jaci koji su se prihvatili p o sla d a istražuju etn ičk e i o n o m a stič k e o d n o se
obiju j ad ran sk ih o b ala nisu to dovoljno uzim ali u obzir. U tv rđ en e p o d u d a rn o sti
koj e su o n i iznosili n a svjetlo slične su sto g a a rh e o lo šk im n a la z im a n a površini
zem lje, n a kakve arh eo lo zi n ailaze slučajno, p a ih z a to n e u m iju u v rstiti u
zado voljavajuću stratig rafsk u kronologiju.
S tra tig ra fija o n o m astičk ih o d n o sa što p o sto je izm eđ u dviju ja d ra n sk ih
o b a la velik je sto g a d e z id e ra t ja d ra n sk ih an tičk ih studija.
14Usp. Untermann, nav. dj., karte 27 i 31.
210
Enhelejci
1 k o m a k a r i m a lo p o z n a je v re la za stariju povijest Ilira, lak o će se složiti d a

su vijesti o n a ro d u E n h e le ja c a o so b ito v ažn e u to m sk lo p u . O n i se jav ljaju u
n a jsta rije m zem ljopisu isto čn e ja d ra n sk e o b ale, za n jih se veže m it o K a d m u
i H a rm o n iji, o n i k ad ik a d k a o d a G rc im a n a p ro sto p re d sta v lja ju Ilire, k ad ik ad
se o p e t sp o m in ju p o re d n jih k a o p o se b a n n a ro d . G rč k a ih književ n o st n e
zam išlja sam o k ao stan o v n ik e d a le k ih ja d ra n sk ih ža la i d o lin a u m o ćn im ilir
skim p la n in a m a , n eg o ih sm ješta i u blisku B eo tiju , k a o su sjed e T eb i, koji su
o d ig rali ulogu u najranijoj njezinoj povijesti. O E n h e le jc im a im a ta k o vijesti
svagdje gdje su, p re m a drevnoj priči, boravili K a d m o i H a rm o n ija : i u B eo tiji,
i u ilirskom kraju. V e z a s tim m ito m p o k a z u je se tim e jo š čvršćom .
P ita n je o E n h e le jc im a n ed v o jb en o je je d n o o d ključnih"u starijo j ilirskoj
povijesti. I k ao d ru g a što su, i o n o je takvo d a velikim i b itn im svojim dijelo m
p rip a d a književnom istraživanju. T e k k ad se vijesti o E n h e le jc im a ra z m o tre
u m eđ u so b n o j svojoj svezi i p o p o lo žaju što ga im aju u svem u g rčk o m p isan ju
0 ja d ra n sk im o b a la m a i o K a d m u i H a rm o n iji, m oći će se z n a ti i to k o lik o n a m
to g a k azuju o starijim n a ro d n o sn im p rilik am a u našim k rajevim a.
B it će, dakle, p o tre b n o d a se ra z m o tre i ra z m rse vijesti o E n h e le jc im a , d a
se sk u p e i sre d e tekstovi koji su važni za to p ita n je , d a se p re g le d a ju m išljen ja
1 zaključci istraživača. C jelovita slika što će se ta k o d o b iti b it će, v jeru jem o ,
k o rista n p rin o s našoj najstarijoj povijesti, sve ak o u toj slici i n e b u d e m n o g o
p o d a ta k a i z ak lju čak a koji u lite ra tu ri nisu već o v ak o ili o n a k o zab ilježen i.
S k u p ljeni i p re g le d n o izneseni, b it će tekstovi, p o d a c i i m išljenja v re d n iji n eg o
d a o sta n u ra sp rše n i i teže p ristu p ačn i. C jelovitost nosi svoju v rije d n o st u sebi,
i d o b ro je u sre d o to č iti se n a v ažn a p ita n ja , a n e d o d iriv ati ih uvijek te k u sp u t. 21
211
V ijesti o E n h e le jc im a javljaju se u grčkoj k njiževnosti v rlo ra n o . O n jim a

su pisali već logografi, prvi osnivači p ro z n e h isto rio g rafije i g eografije. O n i su
tu k n jiževnu d je la tn o st izdvojili iz ep sk e p re d a je i težili z a no v im zn an jem ,
p re isp itu ju ć i i slažući u sustavnu cjelinu sta re p re d a je ep sk ih p jev ača o d rev
nim ro d o v im a i nove vijesti p o m o ra c a o d alek im o b alam a.
D je la se lo g o g rafa nisu sačuvala. P o tisn u lo ih je pov ijesn o d jelo H e-
ro d o to v o i n a m e tn u lo se u m jesto njih tekstovnoj pred aji. O n o je i k a o h isto
rio g rafija i k a o opis d a le k ih k rajev a i stra n ih n a ro d a n ed v o jb en o n a višem
stu p n ju n eg o su bili spisi što su n a to m p o d ru č ju bili sastavljeni p rije njegova.
N o velika je šte ta z a n aše p o zn av an je staro g a svijeta što n e m o žem o č itati
knjige logografa. T o v red n ija n am je g ra đ a što je iz njih u šla u saču v an a d jela
m lađ ih pisaca, o so b ito p a k k a d se p ri to m navodi v re lo iz k o jeg a je crp ljen a,
p a su n a m ta k o ostali b a r ulom ci izgubljenih djela. U d va tak v a u lo m k a n a j
starije grčke h isto rio g rafije spom inje se n a ro d E n h e le ja c a. J e d a n o d tih
fra g m e n a ta p rip a d a H e k a te ju iz Mi leta, a drugi H e la n ik u s L ezba.
H e k a te j M ilećan in stoji n a čelu logografske k njiževnosti k a o n jezin
začetnik. Ž ivio je p o d k raj 6. sto ljeća p rije n a še e re u m alo azijsk o m g rčk o m
g ra d u M ile tu i b io je ta m o p o d a n ik p erzijsk o g a k ra lja D a re ja . Jo n sk a o b a la
M ale A zije, a to je sred n ji d io o n e njezine stra n e što je o k re n u ta p re m a
E g ejsk o m m o ru , b ila je u to d o b a o so b ito živo žarište in te le k tu a ln o g a života.
U istom je M ile tu T a le s jo š u prvoj polovini to g a sto ljeća u d a rio te m e lje grčkoj
filozofiji i o sn o v ao školu k o ja je svem u grčkom i ev ro p sk o m razm išljan ju
u d a rila tra ja n p e č a t. U n e d a le k o m je E fezu, n e k a k o u isto v rijem e k a d i H e k a
tej u M iletu , živio H e ra k lit, ta m n i filozof, čija d u b o k a n a u k a sve d o d a n a s
u zn e m iru je m islioce. U toj je atm o sferi, i H e k a te j odvažnim , o so b n im p o t
h v ato m zasnovao kritičk u povijest.
N a p isa o je dva d jela, je d n o zem ljopisno: Obilazakzemlje (Γ η ς π ε ρ ίο δ ο ς ),
u k o jem u je su stav n o izložio vijesti što su ih grčki p o m o rc i bili skupili o
d alek im zem ljam a, i d ru g o povijesno Istraživanja (Ί σ τ ο ρ ία ι) ili Rodoslovlja
(Γ ε ν ε α λ ο γ ία ι), u ko jem je p re d a ju o grčkoj dav n in i složio u cjelovit p rik az,
n asto jeći se p ri to m oslo b o d iti slijepe v jere u a u to rite t p o sv ećen e le g e n d e .1
1 Vijesti o Hekateju i ulomci njegovih djela što su se sačuvali kao citati ili kao spomeni u
drugih pisaca skupljeni su i komentirani u K. Miiller, F ra g m en ta h isto rico ru m G ra eco ru m , Pariz
1874. (FHG), 1, IX -X V I i 1- 31, te do sada najbolje i najpotpunije u F. Jacoby, F ra g m en te d e r
griechisch en H istoriker, Berlin 1923. i d. (F Gr Hist), 1,1 -4 7 i 317-375.2 1
212
Enhelejci
O H e k a te je v u kritičkom p ristu p u n ajb o lje svjedoče riječi što ih iz njeg o v a

h isto rijsk o g a d je la navodi re to rič k i spis O izrazu (Π ερ'ι ε ρ μ η ν ε ία ς)2 u svojoj
12. glavi. K a o a u to r to g a re to rič k o g tra k ta ta n av o d i se D e m e trije F a le ra n in ,
ate n sk i p isac s k ra ja 4. i p o č e tk a 3. sto ljeća n a še e re , ali su izrečen e i su m n je
u to a u to rstv o . Iz spisa O izrazu v je ro ja tn o je p re u z e o taj H e k a te je v c ita t i
b izan tsk i p isa c 12. sto ljeća G rig o rije P a rd , m itro p o lit k o rin tsk i, u svojem k o
m e n ta ru u z tra k ta t O sredstvima snažnoga stila (Π ερ'ι μ ε θ ό δ ο υ δ ε ιν ό τ η τ ο ς )
re to r a H e rm o g e n a iz T a rsa u m aloazijskoj K ilikiji što je živio i p isao p o d k ra j
2. sto ljeća p rije n a še ere .3
T e saču v an e H e k a te je v e riječi sta ja le su v je ro ja tn o n a p o č e tk u njeg o v a
po v ijesnog d jela i glase:
Έκαταΐος Μ ιλ ή σ ιο ς ώδε μυιΜται- τάδε γράφω ώς μοι δοκεΐ άληάέα

είναι- οί γάρ 'Ε λ λ ή ν ω ν λ ό γ ο ι π ο λ λ ο ί τε και γελοίοι, ώς έμοι φαίνονται,
είσίν. (F ra g m e n t 332 F H G i 1 F G r H ist.)
- “H e k a te j M ilećanin govori ovako: O vo pišem k a k o m islim d a je istina.
J e r što G rci p ričaju m n o g o je i sm iješno, kak o se m e n i čin i.”
H e k a te j, d ak le, stoji sam n a p o č e tk u je d n o g a no v o g a grčkog m isa o n o g i

k n jiževnoga zaleta. N ove su i vijesti što ih je o stra n im zem ljam a, o n k ra j
o b z o rja grčke le g e n d a rn e povijesti, sk u p io u svojem z e m ljo p isn o m d jelu.
N jem u je d o d a o i k a rtu , d ru g u iza o n e koju je izrad io n jeg o v zem ljak , m iletsk i
filo zo f A n a k sim a n d a r. U svojem je Obilasku zemlje H e k a te j sk u p io i vijesti
o ja d ra n sk im o b a la m a . Z a n a s s njim p o čin je p isa n a pov ijest n a ših k rajev a, je r
su vijesti u sačuvanoj epskoj književnosti grčkoj v rlo o sk u d n e i tiču se više
p o g ra n ič ja n aših zem alja n eg o njih sam ih.
O pisujući istočnu ja d ra n sk u o b alu , H e k a te j je zabilježio i n a jsta riju n a
m a p o z n a tu v ijest o E n h elejcim a. T aj n a m se u lo m a k njeg o v a d je la saču v ao
u izvatku iz to p o n o m a stič k o g a rje č n ik a E tn ic i ( Ε θ ν ικ ά ) S te fa n a B izan tin ca,
2 Najpristupačnije izdanje: L. Spengel, R h e to re s G ra eci 3, Leipzig, Teubner, 1856, str.

259-328.
3 Izdanje Hermogenova djela: L. Spengel, R h e to re s G ra eci 2, Leipzig, Teubner, 1854, str.
426—456. Izdanje Grigorijeva komentara: Chr. Walz R h e to re s G raeci, vol. 7, pars 2, Stuttgart -
Tiibingen - London —Pariz, Cotta - Black, Young and Young—Didot 1834, str. 1097—1352.
Citat iz Hekateja na str. 1215,26-1216,2.213
213
koji je živio u prvoj polovici 6. sto ljeća naše e re .4 U to m su d jelu zem ljo p isn i
nazivi p o re d a n i alfab etsk im re d o m i uz svaki je d a n o n e k o o b jašn jen je. U
izv o rnom djelu S tefanovu ta su tu m a č e n ja bila o p širn a i p ro v iđ e n a b o g a tim
n a v o d im a iz m je ro d a v n e lite ra tu re . U izvatku koji n a m se sačuvao tu m a č e n ja
su v rlo sažeta, a izravni su c itati ra z m je rn o rijetk i, te se sv o d e n a p u k o
sp o m in jan je. T o v re d n ije n a m je k a d u izvatku iz S tefan o v a d jela čitam o :
Δ εξ ά ρ ο ι, έ θ ν ο ς Χ α ό ν ω ν , τ ο ΐς Έ γ χ ε λ έ α ις π ρ ο σ ε χ ε ίς 'Ε κ α τ α ιο ς Ε υ ρ ώ π η -
ΰ π ό νΑ μ υ ρ ο ν δ ρ ο ς ο ΐκ ο ΰ ν .
- “D e k sa ri, h a o n sk i n a ro d , susjedi E n h e le ja c a, k a k o p iše H e k a te j u
o p isu E v ro p e. S tan u je p o d g o ro m A m iro m .”
(F ra g m e n t 73 F H G i 103 F G r H ist.)
Iak o je taj c ita t prilično b o g a t p o d acim a, n e polazi n a m z a ru k o m d a iz

n jeg a sa z n a m o m nogo. P re m a lo z n a m o o n a jsta rije m g rčk o m zem ljo p isu n a
ših s tra n a i z a to sam o slab o m o žem o povezati H e k a te je v e p o d a tk e s d ru g im a
i ta k o ih u vrstiti u širu sliku. Ni p le m e D e k sa ra ni g o ra A m ir nisu n a m p o z n a ti
iz d rugih v rela.5 H aonci su m o ćn o epirsko p le m e i z a njih je d o b ro p o sv jed o čen o
d a su živjeli n a sjev ero zap ad u E p ira , uz ilirsku gran icu . D ržali su o b a lu o d
K erau n ijsk o g a g o rja i rta A k ro k e ra u n ije sve n eg d je d o polovice e p irsk o g a p ri
m o rja. N jegov ju ž n i d io p rip a d a o je T esp ro ćan im a. D ek sari su, d a k le , k ao
p o d razd io H a o n a c a , p lem en sk a zajednica sjeverozapad n o g a E p ira , a E n h e le jc i
su im n e p o sre d n i susjedi.
Z b o g u sk e veze što je p re m a sta rim piscim a p o sto j a la izm eđ u E n h e le j aca
i Ilira svi istraživači sm ještaju D e k sa re n a sk rajn ji sjev er H a o n ije , n a sjev er čak
o d K e rau n ijsk o g a gorja, u kraj gdje se v e ć o tv a ra ju širo k e rav n ice ju ž n e Ilirije.
H ao n ij a se, n aim e, p o svem u se čini, p ro stira la i n e što sjev ern o o d k erau n ijsk ih
visova.6
4 Izdanja: S te p h a n u s B y za n tin u s cum annotationibus L. Holstenii, A. Berkelii et Th. de

Pinedo, vol. 1 -4 , Leipzig, Kiihn, 1825; Antonius Westermann, Leipzig, Teubner, 1839; A. Mein-
eke, Berlin, Reimer, 1848 (izašao je samo prvi dio s tekstom i kritičkim aparatom).
5 H. G. Lolling, H ellenische L a n d e sk u n d e u n d Topographie, u zbirnom svesku G e o g m p h ie u n d
p olitisch e G eschichte des klassischen A ltertu m s, Handbuch der klassischen Altertumsvvissenschaft
herausgegeben von Iwan MiiUer, sv. 3, Nordlingen, Beck, 1889, str. 157. Spominje pleme pod gorom
Amirom i zove ga D axares. Nije nam pošlo za rukom utvrditi odakle mu taj oblik imena.
Usp. C. Bursian, G e o g m p h ie v o n G riech en la n d , sv. 1, Leipzig, Teubner, 1862, str. 20 i
Lolling, na navedenom mjestu.214
214
Enhelejci
P o m išlja se d a D e k sa re valja izjednačiti s ilirskim D a sa re tim a , d o b ro

p o z n a tim iz kasnijih vrela, a g o m A m ir s T o m o ro m , što se ista k n u t diže u k raju
koji su istraživači identificirali k ao D a sa re tid u . T o je p re d io što se o d O h rid
sk o g a je z e ra p ro te ž e p re m a K orči i p rim o rsk im rav n im a.7 I d o ista , p o sto ji
n e k a d a le k a sličnost im en a, a o p ćim se to p o g rafsk im ra z m a tra n jim a tak v a
p re tp o sta v k a m ože p o d u p rije ti. N o ip ak valja z ad ržati p o tre b a n o p re z . Z ip p e l
o d b ija je d n a č e n je p lem en sk ih im e n a i sm a tra d a n e m a do v o ljn e o sn o v e za nj,
ali p rih v aća id en tifik aciju g o re A m ira k ao T o m o ra , p o g lav ito iz to p o g rafsk ih
razlo g a.8 U najnovije d o b a H a m m o n d o p e t sn ažn o p o tv rđ u je o b a je d n a č e n ja ,
n av odeći ta k o đ e r uglavnom to p o g rafsk e razlo g e.9
U kasnijim v relim a D a sa re ti se javljaju k ao Iliri, d o k se o H a o n c im a n i
k a d a ta k o n e govori. T a k o đ e r se D a sa re ti n ik a d a n e m iješaju s H a o n c im a niti
se sp om inju k a o E p ira n i. Istin a, u H e k a te je v o je d o b a to m o g lo b iti d ru k čije,
a i obavijesti koje je sku p io nisu m o ž d a u svem u bile p o u z d a n e . N ik a k o se
d a k le n e m o že isključiti identifikacija kakvu z a stu p a H a m m o n d , ali se n e
m o že ni p rih v a titi k ao p o u z d a n a .
O vdje je v ažn o u tv rd iti d a istraživači, k a o u o sta lo m i sam H e k a te j, u toj

n ajstarijo j vijesti o d re đ u ju položaj D e k sa ra p re m a E n h e le jc im a i sa m o zb o g
k asnije p o tv rđ e n e ilirske p rip a d n o sti E n h e le ja c a sm ještaju D e k s a re s to je u
H a o n iji sam o m oguće sjevernije. I tako, u n a to č obilju p o d a ta k a i asocijacija,
o staje k ao sigurno sam o to d a H ek atej u svojem zem ljopisu sp om inje E n h e le jc e
k ao n a ro d koji živi u n e p o sre d n u susjedstvu s je d n im h ao n sk im p lem en o m .
U v rštava, d ak le, E n h e le jc e m e đ u n a ro d e što žive o k o K erau n ijsk ih g o ra, n e g
d je k o d sje v e ro z a p ad n e g ran ice E p ira . O ni su n a m tim e p o tv rđ e n i k a o n a ro d
i njihov je položaj o d re đ e n s p ribližnom , ak o n e i s p o tp u n o m , to čn o sti. U
svjetlu to g a n ajsta rije g a svjedočanstva m ogu se o n d a ra z m a tra ti i sva k asnija.
H e la n ik s L e z b a svakako je je d a n od m lađ ih logografa. Ž ivio je u d rugoj
polovici 5. sto ljeća prije n aše ere. B io je su v rem en ik H e ro d o to v i to, čini se,
n e što m lađi. N ap isao je b ro jn a djela, m eđ u n jim a i je d n o o p ro šlo sti B eo tije
7 Usp. G. Zippel, D ie ro m isch e H errschaft in Ilfyrien b is a u f A ugustus, Leipzig, Teubner, 1877,

str. 13.
8 Na navedenom mjestu.
9 Usp. N.G.L. Hammond, A H istory o f M acedonia, Volume 1: Historical Geography and
Prehistory, Oxford, Clarendon Press, 1972, str. 94.215
215
(B o ιω τ ια κ ά ).10 Je d a n k o m e n ta r uz A ristofanove kom edij e, tak o zv an a Scholia

R , tu m ačeći L isistratu 36. n avodi iz to g a spisa ovo:
B v γ ά ρ τη Κ ω π α ΐδ ι λίμ ν η μ έγ ισ τα ί ε ίσ ιν έγχέλεις· ψ κ ο υ ν τε τη ν
Β ο ιω τ ία ν κ α ί ο ι λ ε γ ό μ εν ο ι Ε γ χ ε λ ε ΐς , π ε ρ ί ώ ν κ α ί 'Ε λ λ ά ν ικ ο ς έν τ ο ΐς
Β ο ιω τ ια κ ο ΐς φησιν.
- “U je z e ru su K opaidi, naim e, vrlo velike jegulje. I B eotiju su nastavali
ljudi što su se zvali E nhelejci, o kojim a govori H elan ik u svojoj knjizi o B eo tiji”.
(F ra g m e n t 50 F G r H ist. U F G H n e m a to g a fra g m e n ta )
E n h e le jc i se tu nedvosm isleno spom inju k ao stanovnici B eo tije i n jihovo

se im e p ovezuje sa čuvenim jeg u lja m a u b e o tsk o m je z e ru K o p aid i. I d o ista , u
im en u E n h e le ja c a svatko će b ez oklijevanja p re p o z n a ti grčki naziv z a jeg u lju
εγχελυς. T a je riječ etim o lo šk i p o v e z a n a s latin sk o m anguilla , “je g u lja ”, te sa
sta ro m slavenskom ožb “zm ija” . N aša riječ jegulja s ta ra je p o su đ e n ic a iz
ro m a n sk ih go v o ra (usp. istro ro m an sk i angvela) i p o tje č e ta k o o d la tin sk o g a
anguilla.
E n h e le jc i su, dakle, ljudi-jegulje i njihova v eza s je z e ro m K o p a id o m i s
B e o tijo m o d a tle je sasvim p riro d n a . U n u ta r n ajsta rije g a g rčkog o b z o rja
lju d im a koji se ta k o zovu ta m o je baš i m jesto.
Je g u lje iz je z e ra K o p aid e nisu bile p o z n a te sam o p o to m e što se o d n jih
p riređ iv alo o so b ito slasno jelo. T ako ih, naim e, spom inje A risto fa n u L isistrati,
n a m jestu k oje se u S holijam a R k o m e n tira c ita to m iz H e la n ik a . U z n jih su se
vezale i p ra sta re vjerske p red o d žb e b eotskoga stanovništva, te su bile u k lju čen e
u njihove o b re d n e običaje. A te n e j iz eg ipatskoga N a u k ra tisa , p isac sv aštar što
je ra d io u A le k san d riji n a k raju 2. i n a p o četk u 3. sto ljeća n aše e re , sačuvao
n a m je o to m e vijesti starijih pisaca. E u b u l iz A te n e , p jesn ik sre d n je k o m ed ije,
koji je živio u 4. stoljeću p rije n a še ere, izrugivao se tim o b ičajim a izražavajući
tim e p re z irn e i n ep rijateljsk e osjećaje što su ih A te n ja n i gojili p re m a B eo-
ćan im a, a o so b ito p re m a T e b a n c im a .11 Č itam o ta k o k o d A te n e ja u njegovoj
o p sežn o j svaštari Sofisti na gozbi (Δ ε ιπ ν ο σ ο φ ισ τ α ί) 7, p. 300 b - c ovo:
10Vijesti o Helaniku i ulomci njegovih djela što su se sačuvali kao citati ili kao spomeni u drugih
pisaca skupljeni su i komentirani u FGH 1, ΧΧΙΙΙ-ΧΧΧΙΙΙ i 45 - 69, te do sada najbolje i naj
potpunije u F Gr Hist 1,104-152 i 430-475.
11Ulomci Eubulovihkomedijaskupljenisu kod A. Meineke, Fragm enta co m ico ru m G raecorum ,
pars 1, Berlin, Reimer, 1847, 594—629 i Th. Kock, C o m ic o ru m A ttic o r u m fragm enta, volumen 2,
Leipzig, Teubner, 1880.216
216
Enhclejci
δ’ήσθιον τ ά ς έ γ χ έ λ εις κ α ί μ ετά τ ε ύ τλ ω ν έ ν τ υ λ ίξ α ν τ ε ς π ο λ ύ μ εν

δτι
έστι καί παρά τ ο ϊς άρχαίοις κωμικοΐς, καί Ε ΰ β ο υ λ ο ς δε φ η σ ιν εν Ήχοι-
νύμφα απειρόγαμος τ ε ύ τλ ψ π ε ρ ί σώμα καλυπτά
λ ε υ κ ό χ ρ ω ς π α ρ έ σ τα ι,
έ γχ ελ υ ς, ώ μ έγα μ ο ι, μ έγα σ ο ι φ ω ς ... ένα ρ γές.
κ α ί έν Ί ω ν ι -
μ ετά τ α ϋ τ α -θύννω ν μ ε γ α λ ό π λ ο υ τ ’ έ π ε ισ έπ λ ε ι
ύ π ο γ ά σ τ ρ ι’ ο π τ ώ ν α'ί τ ’έ χ ιδ ν ο σ ώ μ α τ ο ι
Β ο ιώ τ ια ι π α ρ ή σ α ν έ γχ έ λ εις θ ε α ί
τ ε ϋ τ λ ’ ά μ π εχ ό μ εν α ι.
κ α ί έν Μ ή δ εια -
π α ρ θ έ ν ο υ Β ο ιω τ ία ς
Κ ω π δ δ ο ςτί ό ν ο μ ά ζ ε ιν γ ά ρ α ίδ ο ϋ μ α ι θ ε ά ν .
(F ra g m e n ti 3,222 i 3,223 M e in e k e ; 37 i 64 K o ck )
- “A d a su je li jeg u lje i s blitvom , um otavši ih u n ju , m n o g o o to m e stoji

i u d jelim a sta rih kom ičkih pjesnika, i E u b u l kaže u E h i:
I n aći će se ta m o n ev jesta što jo š nije o k u sila b rak , s tije lo m z a m o ta n im
u blitvu, bijele kože jeg u lja, o veliko m e n i, velik o teb i s v je tlo ... ja sn o .
I u Ionu:
P oslije to g a su dolazili p re b o g a ti trb u si p e č e n ih tu n a , a n ašle su se ta m o
i zm ijolike b e o tsk e jegulje, božice, u m o ta n e u blitvu.
I u M edeji:
b e o tsk e djevojke iz K o p aid e; je r stidim se nazvati je b o žico m .”
E u b u l p o stiž e svoje kom ičke e fe k te su p ro tstav ljaju ći k u lin arsk u v rijed

n o st b e o tsk ih jeg u lja njihovu religijskom zn ačen ju i k u ltn im atrib u tim a .
Je g u lje iz je z e ra K o p a id e n e javljaju se, m e đ u tim , sam o k a o d jev ičan sk e
božice n eg o su se i u p ra d a v n o m o b re d u p rin o sile k a o žrtve. P o z n a to je,
u o sta lo m , d a se sta tu s žrtve o d d u b o k e sta rin e shvaćao k ao b o žan sk i i d a se,
p o to m e , u žrtvi b o žan sk o p rin o si b o žanskom . Z a žrtv o v an o b iće žrtv o v an je
je u je d n o p re o b ra ž e n je , k o n a č n o u tv rđ e n je u triju m fa ln o m b laženstvu.
V ijest o p rin o še n ju b e o tsk ih jeg u lja n a žrtv u b o govim a zabilježio je
A g a ta rh id iz K nida, u čen i pisac koji je u 2. stoljeću p rije n a še e re ra d io u
A lek san d riji. B io je filo zo f p e rip a te tič k e škole i sastavio je, u z o sta la djela,
o p šira n opis A zije u d e se t i E v ro p e u č e trd e se t i d e v e t knjiga. P o d sta ro s t je 217
217
iz ra d io p e t knjiga o C rv en o m e m o ru i tu je o njem u savjesn o sk u p io sve z n a n je

svojega v re m e n a .12 N en ad o k n ad iv je gubitak što se ti plodovi k asn e helenističke
u č e n o sti n isu sačuvali. Z a n a š je p re d m e t, m e đ u tim , v a ž n o što u več
sp o m e n u to g a A te n e ja iz N a u k ra tisa 7, p. 297, c č ita m o ovo:
φησι γ ο ϋ ν Ά γ θ α ρ χ ίδ η ς έν έκττι Ε υ ρ ω π α ϊκ ώ ν τ ά ς υ π ε ρ φ υ ε ίς τ ω ν
Κ ω π α ΐδ ω ν έ γ χ έλ εω ν ιε ρ ε ίω ν τ ρ ό π ο ν σ τε φ α ν ο ΰ ν τα ς κ α ι κ α τ ε υ χ ο μ έ ν ο υ ς
ο ΰ λ ά ς τ ’έ π ιβ ά λ λ ο ν τε ς ό ύ ε ιν τ ο ΐς ό ε ο ΐς τ ο υ ς Β ο ιω τ ο ύ ς - κ α ι π ρ ο ς τ ο ν ξ έ ν ο ν
τ ο ν δ ια π ο ρ ο ϋ ν τ α τό το ΰ έ ό ο υ ς π α ρ ά δ ο ξ ο ν κ α ι π υ ν ά α ν ό μ ε ν ο ν έ ν μ ό ν ο ν
ε ίδ έ ν α ι φ ήσ αι τ ό ν Β ο ιω τ ό ν φ ά σ κ ειν τε δ τ ι δ ε ι τ η ρ ε ΐν τ ά π ρ ο γ ο ν ικ ά ν ό μ ιμ α
κ α ι δ τ ι μή κ α ά ή κ ε ι τ ο ΐς α λ λ ο ις υ π έ ρ α υ τ ώ ν ά π ο λ ο γ ίζ ε σ ά α ι.
(F ra g m e n t 1 F H G i 5 F G R H ist.)
— “ A g a ta rh id p a k k aže u šestoj knjizi svojega O p isa E v ro p e d a B eo ćan i

žrtv u ju bog o v im a je g u lje k o je su o so b ito velike m e đ u o n im a u je z e ru K o p aid i
i d a ih p ri to m k ru n e vijencim a, o n a k o k ak o je običaj d a se v jen čaju žrtv e n e
životinje, d a se m o le n a d n jim a i d a ih po sip aju zrn je m ječm a. A k a d a se
stra n a c čudi to m č u d n o m o b ičaju i ra sp itu je se o njem , B e o ć a n in m u k a ž e d a
z n a sam o je d n o i govori d a tre b a d rž a ti p ra d je d o v sk e ob ičaje i d a n e priliči
d ru g im a o to m e p o la g a ti ra č u n e .”
Iz to g a A g a ta rh id o v a svjedočanstva ja sn o proizlazi i to k ak o je taj

o b re d n i običaj bio star, i to kak o je bio neo b ičan . P o tv rđ u je se relig io zn o
zn a č e n je K o p aid sk ih jeg u lja i p o sta je razum ljivije k ak o su se p o n jim a m ogli
p ro zv ati i ljudi koji su živjeli n a o b a la m a v elikoga b e o tsk o g b lata, lovili n je
gove jeg u lje i obdržavali kult u kojem su o n e bile i žrtv e i božice.
T ešk o o k rn je n a an tičk a p re d a ja d o p u šta n a m sam o d a n a slu tim o p ra sta re
v jersk e p re d o d ž b e i k u ltn u p o v ezan o st k o p aid sk ih rib a ra i p o sta je n a m o d a tle
razum ljivo k ak o su se m ogli nazvati E n h elejcim a, ljud im a-jeg u ljam a. T im e,
m eđ u tim , nisu jo š iscrpljeni po d aci o vjersk o m zn ačen ju je g u lje u sta ro m e
g rčk o m svijetu. V ijesti kojim a jo š rasp o lažem o s tim e u vezi n e o d n o se se,
d o d u še, izravno n a B eo tiju i n a K o p aid sk o b lato , n eg o o b u h v aćaju širo k
p ro sto rn i ra sp o n sve do m aloazijskih voda, ali se po v ijesn a veza s b e o tsk im
12Vijestio Agatarhiduiulomci njegovih djela skupljeni su i komentirani u FHG 3,190 - 197

i u F Gr Hist 2a, 205 -222, i 2c, 150-154.218
218
Enhelejci
Je g u lja rim a ip a k ra z a z n aje u trag o v im a d avnih k re ta n ja i n ik a d a sasvim

z a b o rav ljen ih seoba.
N a isto k o d B eotije, o n k ra j m o rsk o g a tje sn a c a E u rip a , u g ra d u H alk id i
n a o to k u E u b eji, zn alo se, ta k o đ e r, za svete jegulje. N a jp o tp u n ije n as o to m e
o b av ještav a isti A te n e j. O n kaže 8, p. 331, e:
έγώ δε έν ττ) κ α τ ά Χ α λ κ ίδ α ’Α ρεϋούσ τι τ ε ά έ α μ α ι, ’ισ ω ς δ ε κ α ί υ μ ώ ν ο ί

π λ ε ϊσ τ ο ι, κ εσ τ ρ ε ϊς χ ε ιρ ο ή ύ ε ις κ α ί έγχέλ εις έ ν ώ τ ια έχο ύ σ α ς ά ρ γ υ ρ ο κ α ί
χ ρ υ σ ά , λ α μ β α ν ο ύ σ α ς τε κ α ί λ α μ β ά ν ο ν τα ς π α ρ ά τ ώ ν π ρ ο σ φ ε ρ ό ν τ ω ν τρ ο φ ά ς
τ ά τε ά π ό ιε ρ ε ίω ν σ π λ ά γ χ ν α κ α ί τυ ρ ο ύ ς χ λ ω ρ ο ύ ς.
- “A ja sam vidio u v relu A re tu si, o n o m što je k o d H a lk id e , a v a ljd a i
v ećin a vas, ciple što su p rip ito m ljen i čovjekovoj ruci i jeg u lje što su im ale
sre b rn e i z la tn e n au šn ice i p rim a le su h ra n u o d o n ih koji su im je d o n o sili i
u tro b u ž rtv en ih životinja i z e le n e sireve.”
A te n e j stavlja te riječi u u s ta je d n o m o d su d io n ik a n a sofističkoj gozbi.

N jegovu v ijest p o tv rđ u je P lu ta rh iz H e ro n e je , životo p isac i p u čk i filo zo f s k ra
ja 1. i p o č e tk a 2. sto ljeća n a še ere. U njegovu d jelu Opameti životinja (Π ά τερ α
τ ω ν ζ ώ ω ν φ ρ ο ν ιμ ό τ ε ρ α , p o z n a to m u filologiji k a o De sollertia animalium)
u 23. glavi stoji:
ή γ ά ρ φ ύ σ ις ... π α ρ έ χ ε ι π ο λ λ ά ς μέν έγχέλεις ίε ρ ά ς λ εγο μ έν α ς ά ν ιλ ρ ώ π ο ις

χ ε ιρ ο ή ά ε ις , ώ σ π ε ρ τ ά ς έν ττί Α ρ ε ά ο ύ σ τ ]...
- “P r ir o d a ... n am d aje m n o g e jeg u lje što se nazivaju svetim a i p riv ik n u le

su se n a ljudske ru k e, k ao o n e u A re tu si.”
T a k o stoji u svim ru k o p isim a. N o vrlo je uvjerljiv K altw assero v kritički

zah vat, koji p re m e ć e riječi u to m te k stu i v jeru je d a je P lu ta rh zap rav o
n ap isao:
ή γ ά ρ φ ύσ ις ... π α ρ έ χ ε ι π ο λ λ ά ς μέν έγχ έλ εις ά ν ά ρ ώ π ο ις χ ε ιρ ο ή ά ε ις ,

ώ σ π ε ρ τ ά ς ίε ρ ά ς λ εγο μ έν α ς έν ’Α ρ ε ά ο ύ σ τ ι...
- “P riro d a d aje m n o g e jeg u lje što su se privik n u le n a ljudske ru k e , k ao

o n e što se zovu svetim a u A re tu si...”13
13Usp. kritičko izdanje C. Hubert, P lu ta rc h iM oralia, vol. VI, fasc. 1, Leipzig, Teubner, 1954,
str. 52.219
219
S m isao te k sta je ta k o m n o g o oštriji, ali je i u ru k o p isim a zajam čen o m

svojem o bliku o n p o tv rd a A te n e je v e vijesti i p o k a z u je d a su se o n e n e o b ič n e
je g u lje u halkidskoj A re tu si p oštivale k ao svete.
D a ljn ja se p o tv rd a n alazi u K lau d ija E lijan a. T o je grčki p isac 3. sto ljeća
n a še ere. R o d o m je b io iz P re n e s ta kraj R im a i b io je p re d sta v n ik d ru g e
sofistike. N a p isa o je v elik o z b irn o d je lo O životinjskoj naravi (Π ε ρ ί ζ ώ ω ν
ίδ ιό τ η τ ο ς , p o z n a to m u filologiji i k a o De natura animalium). T a m o u 4. glavi
2. knjige stoji:
’ Η σ α ν δε ά ρ α κ α ί ιχ θ ύ ε ς π ρ ά ο ι τε ά μ α κ α ί χ ε ιρ ο ή θ ε ις κ α ί ο ίο ι κ α λ ο ύ
μ εν ο ι τε ΰ π α κ ο ύ ε ιν κ α ί δ ιδ ό ν τ ω ν τρ ο φ ά ς έ τ ο ίμ ω ς δ έ χ ε σ θ α ι, ώ σ π ε ρ ο ύ ν ή
έν Ά ρ εθ ούσ τ) ιε ρ ά εγχελυς.
- “A zn ale su čak i rib e biti p ito m e i p riviknuti se n a lju d sk e ru k e i bile

su u sta n ju p o slu šati k ud ih se zvalo i sp re m n o p rih v aćati h ra n u o d o n ih koji
su im je davali, u p ra v o k ao u A re tu si sveta je g u lja ”.
S vete jeg u lje u A re tu si n e ć e b iti d a su bez svake veze sa svetim je g u lja m a

u K o paidi. P reviše su g u ste le g e n d a rn e , m itološke, i u o p ć e v jersk e, a i
to p o n o m a stič k e veze i p a ralelizm i što spajaju o b je o b a le e u b ejsk o g a tjesn aca.
P re k o n jeg a m o ra d a se o dvijao živ p ro m e t, i m irn i i ratn ičk i, a ljudi su p re k o
n jeg a nosili i svoje vjerske p re d o d ž b e i k u ltn e n av ik e.14 Im a sto g a d o b rih ra z
loga za p re tp o sta v k u d a su svete je g u lje u vrelu A re tu si k o d eu b e jsk e H a lk id e
k ao k u ltn a u sta n o v a p re n e se n e n a taj o to k iz p rv o b itn e svoje sre d in e , o d
Je g u lja ra n a b e o tsk o m b la tu K opaidi.
N o tim e jo š nisu n a k raju tragovi što ih je ostavilo zra č e n je n e o b ič n o g a
b e o tsk o g k u lta u g rčk o m e svijetu. S taro j grčkoj skupljačkoj i leksikografskoj
k njiževnosti zahvaljujem o p o d a ta k o je d n o j zanim ljivoj m itskoj p re d a ji s
o to k a K osa, što leži p re d ju žn im o d sječk o m m alo azijsk e eg ejsk e o b a le ,
sjev ern o o d R o d a . U H esihijevu rječniku, leksikog rafsk o m d jelu 5. ili 6.
sto ljeća n a še e re , n alazim o i ovu jedinicu:
Κ ρ ίσ α μ ις Κ ω ο ς - η ν π ο λ υ θ ρ έ μ μ α τ ο ς . τ ο ύ τ ω φ α σ ίν ε γχ ε λ υ ν έ π ιφ α ιν ο -
μ ένη ν κ α τ ’ έτο ς τ ό κ ά λ λ ισ τ ο ν τ ώ ν π ρ ο β ά τ ω ν ά φ α ρ π ά ζε ιν . κ α ί τ ο ν Κ ρ ίσ α μ ιν
ά ν ελ εΐν . φ α ιν ο μ έν η ν δε α ύ τ φ δ ν α ρ κ ελ εϋ σ α ι κ α τ α θ ά ψ α ι α ύ τή ν , τ ο ν δ ε μή
φ ρ ο ν τ ίσ α ν τ α π α γ γ ε ν ε ϊ ά π ο λ έ σ θ α ι.
14 Usp. I. Toeppfer, A ttis c h e G enealogie, Berlin, Weidmann, 1889, str. 164.20
220
Enhelejci
- “K risam is K ošanin: B io je b o g a t stokom . N jem u se, kažu, svake g o d in e

pojavljivala jeg u lja i g rab ila m u n ajljepšu ovcu. I K risam is ju je u b io . A li m u
se o n a p o jav ila u snu i n a re d ila d a je p o k o p a. O n se n ije p o b rin u o za to i
p o g in u o je sa čitavim svojim ro d o m .”
T a n a m se n atu k n ica, s n e z n a tn im sam o tek sto v n im razlik am a, sačuvala

u više vrela. N ajstarije je o d njih Z en o b ijev izvadak iz zbirki starijih sk u p ljača
poslovica, a poglavito iz D idim ove. D id im je bio alek san d rijsk i g ra m a tik
A u g u sto v a v rem en a. B io je o so b ito p lo d a n p isac i u p riru č n u je ob lik u
sk u p ljao gradivo i p o d a tk e iz helen ističk e filološke lite ra tu re . M e đ u o stalim
d jelim a sastavio je zbirku poslovica u 13 knjiga. S am je Z e n o b ije b io p rip a d n ik
d ru g e sofistike i nau čav ao je u R im u za c a ra H a d rija n a , d a k le u 2. sto ljeću
n a še ere. U n jeg a n a m se, n a svojem alfab etsk o m m jestu , prvi p u t jav lja ta j e
d in ica, p a je v je ro ja tn o d a p o tje č e iz D id im o v e zbirke, k o ja n a m se u svojem
p u n o m o bliku izgubila.
O d skupljača poslovica (p a re m io g ra fa ) p re u z e li su tu je d in ic u sastavljači
rječn ik a (leksikografi). O sim već sp o m e n u to g a H e sih ija tu je jo š rječn ik
carig rad sk o g a p a trija rh a i velikoga b izantskog filologa F ocija, što je živio u 9.
stoljeću, i a n o n im n a leksikografska k o m pilacija što je d o šla d o n a s p o d
im e n o m Suida ili Suda. T o je najveći sačuvani grčki rječnik, a n a sta o je n e g d je
o k o 1000. godine, v je ro ja tn o u C a rig ra d u .15
T u n a m se javlja n o v a i s tra šn a slika b o ž a n sk e jeg u lje. P ojav lju je se k a o
n e m a n što traži svoju žrtvu, a u b ije n a u svojem tje le sn o m liku p o k a z u je te k
svoju p rav u n a tp riro d n u m oć, n are đ u ju ć i u sn im a i kažnjavajući n e p o slu h is-
tre b lje n je m ro d a. Je g u lja je tu p o sta la zm aj u p ra v o o n a k o k ak o to izriče sho-
lijast uz L u k an o v e p F arsalija 3 ,1 8 9 enchelys dicitur dracon.
T im e se z ao k ru žu je slika b o žan sk e jeg u lje. A n a pov ijesn u v ezu s
H a lk id o m i B eo tijo m u p u ću je p re d a ja o H a lk o n u , sinu H a lk iđ a n in a E u rip ila
i k o ške k raljevne K litije, koji je p o sta o le g e n d a rn i p re d a k i sim bolički
p re d sta v n ik o n o g a dijela koških izvrsnika koji su svoje p o d rije tlo vukli iz
15 Usp. izdanja: Zenobije u E. L. Leutsch - F. G. Schneidein, C o r p u sp a ro e m io g ra p h o ru m

G raeco ru m , Tomus 1, Gottingen, Vandenhoeck et Ruprecht 1839, pretisak Hildesheim, Georg
Olms, 1958, str. 1-75; K. Latte, H esych ii A le x a n d rin i L exico n , vol. II E - O, Kpbenhavn,
Munksgaard, 1966; S. A. Naber, P h o tii P atriarchae L e xico n , vol. 1 -2, Leiden 1864/65, pretisak
Amsterdam, Hakkert, 1965; Ada Adler, S u id a e L e x ic o n Pars III K -O , Leipzig, Teubner 1933;
usporedi još i monografiju beogradskoga filologa Veselina Čajkanovića: W. Tschajkanowitsch,
Q u a e s tio n u m p a ro e m io g ra p h ica ru m capita selecta, Tubingen 1908.2
1
221
H a lk id e . T a n a m je p re d a ja zab ilježen a u k o m e n ta ru u z se d m u Id ilu , stih 5,

sirak u šk o g a b u k o ličara T e o k rita , koji je živio u 3. stoljeću p rije n a še e re i b io
najveći m a jsto r sta ro g a grčkog p astirsk o g pjesništva. Jegu lja-zm aj s o to k a
K osa p rip a d a p o to m e najv jero jatn ije halkidskoj p re d a ji n a K o su , i p o tje č e ta
ko , n a k o n c u k o n ca, ta k o đ e r o d k o p aid sk o g a k u lta i o d n jeg o v a m ita.
V ra ć a m o se sa d a B eotiji i K o p aid i, n e što bogatiji p re d o d ž b a m a o v jer
sk o m zn a č e n ju i o k u ltu njezinih jegulja. N ije, d ak le, n im alo č u d n o što se k o
m e n ta to r A risto fa n o v e L isistrate, čitajući njegove stiho v e o slasn im b e o tsk im
jeg u ljam a, sjetio H e la n ik a i njegove vijesti o E nhelejcim a, lju d im a Jeg u ljarim a,
k a o d rev n im stan o v n icim a B eotije. K ak o su g od škrti p o d a c i što se n a v o d e iz
H e la n ik a , o n i su z a n a s o d te m e ljn e važnosti je r p o tv rđ u ju d a se p re d a ja o
E n h e le jc im a , B e o ć a n im a s K o p aid e, javlja već u starijo j grčkoj k n jiževnosti,
p a im am o razlo g a d a je p rih v atim o k a o a u te n tič n u leg en d u , a n e sa m o k ao
p lo d u č e n ih dom išljanja kasnijega v rem en a.
O m je stu E n h e le ja c a u starijoj povijesti B e o tije i T e b e , n jezin a g lavnoga
g rad a, sazn ajem o više iz Povijesne knjižnice (Β ιβ λ ιο θ ή κ η ισ τ ο ρ ικ ή ) S icilca
D io d o ra . T o je grčki h isto rič a r sa sam o g a k ra ja n aše ere , su v rem en ik C ezaro v
i O k tavijanov, koji je u široko zasn o v an u djelu skupio i u su stav io što su p isali
grčki povjesnici njegovi p re th o d n ic i. Ia k o sam nije bio z n a ta n pisac, v ažan je
p o to m e što n a m je sačuvao p o d a tk e m nogih inače izg ubljenih v rela. U
njegovu djelu 19, 53, 3 - 5 stoji o v o :lfi
Μ ετά γ ά ρ τ ο ν έ π ί Δ ε υ κ α λ ίω ν ο ς κ α τα κ λ υ σ μ ό ν Κ ά δ μ ο υ κ τ ίσ α ν τ ο ς τη ν
ά π ’α ύ το ϋ π ρ ο σ α γ ο ρ ε υ ιΜ σ α ν Κ α δ μ εία ν , σ υ ν ή λ ό ε ν έ π ’α ύ τ ή ν λ α ό ς ό ν τ ιν έ ς
μεν Σ π α ρ τ ό ν π ρ ο σ η γό ρ ε υ σ α ν δ ιά τό π α ν τ α χ ό ό ε ν σ υ ν α χ ά ή ν α ι, τ ιν έ ς δε
ό η β α γεν ή δ ιά τό τη ν α ρ χ ή ν έκ τή ς π ρ ο ειρ η μ έ ν η ς π ό λ ε ω ς ό ν τ α δ ιά τ ο ν
κ α τα κ λ υ σ μ ό ν έκ π εσ εϊν κ α ί δ ια σ π α ρ ή ν α ι. Τ ο υ ς ο ύ ν τ ό τ ε κ α τ ο ικ ή σ α ν τ α ς
ύ σ τε ρ ο ν Έ γ χ ε λ ε ΐς κ α τα π ο λ εμ ή σ α ν τε ς έξέβ α λ ο ν ό τε δη συνέβη κ α ί τ ο υ ς
π ε ρ ί Κ ά δ μ ο ν ε ις Ί λ λ υ ρ ιο υ ς έκ π εσ εϊν. Μ ετά δ ε τ α ΰ τ ’ ’Α μ φ ίο ν ο ς κ α ί Ζ ή ό ο υ
κ ρ α τ η σ ά ν τ ω ν το ΰ τό π ο υ , κ α ί τό τ ε π ρ ώ τ ο ν τ ό ά σ τυ κ τ ισ ά ν τ ω ν ...
- "P o slije p o p lav e što je b ila za D e u k a lio n a , k a d je K a d m o sag rad io

K ad -m eju , što se p ro zv ala p o n jem u , sku p io se u njoj svijet ko ji su je d n i nazvali
16 Usp. izdanja F.Vogel - C.T.Fischer,Leipzig,Teubner, 1888-1906; C.H.Oldfather—C.

L. Sherman —C. Dradford Welles - R. M. Geer - F. R. Walton, London, Loeb Classical Library,
1933. i d.2
222
Enhelejci
S p a rtim a , tj. ra sp rše n im a je r se o d asv u d bio skupio, a d ru g i su g a n azvali

T eb ag en im , tj. ro d o m iz T e b e j e r je p rv o b itn o p o tje c a o iz s p o m e n u to g a g ra d a ,
a p o p lav a g a je o d a n d e izbacila i raspršila. O ni su se d a k le ta d a ta m o n a sta n ili,
a p o slije su E n h elejci zavojštili n a n jih i izbacili ih; ta d a se d o g o d ilo i to d a j e
K a d m o sa svojim a p o b je g a o u zem lju Ilira. P oslije to g a su A m fio n i Z e t
zav lad ali tim m jesto m , i ta d a su te k o snovali g r a d ...” .
U D io d o ro v u te k stu n e stoji n išta o to m e o d a k le su bili ti E n h e le jc i što

su zau zeli K a d m e ju i o d a n d e istjerali S p a rte , o d n o sn o T e b a g e n e , tj.n a ro d što
je p o tje c a o , v aljda, iz eg ip atsk e T e b e , je r su g ra d T e b u p o d tv rđ av o m K ad -
m e jo m te k k asnije osnovali A m fio n i Z e t. U svjetlu H e la n ik o v e vijesti m o že
se s v elik o m sigurnošću p re tp o sta v iti d a se tu ra d i o b eo tsk im E n h e le jc im a s
je z e ra K o p a id e , koj i sp ad aju m e đ u sta re stanovnike šireg a te b a n sk o g a kraj a .17
B eo tsk i se E n h e le jc i ta k o u k lap aju u n ajstariju p ovijest T e b e i d o b iv aju svoje
m jesto u grčkoj leg en d arn o j pred aji. Z anim ljivo je d a D io d o ro v a vijest p o
vezu je K adm ov o d lazak m eđ u Ilire s en h elejsk im z au zećem T e b e . T a k o se u
D io d o ra jav lja i m itski m otiv K a d m a u Iliriji. A li b a š tim e D io d o r o š tro luči
E n h e le jc e o d Ilira. T o je jo š d o d a tn i razlog d a se D io d o ro v i E n h e le jc i p o
isto v jete s on im H e lan ik o v im beotskim a.
Č ini se d a je vrelo koje D io d o r slijedi u p rik a z u te b a n sk ih le g e n d a b io

h elen ističk i h isto rik H ije ro n im iz K ardije, što je živio i p isa o u 4. i 3. sto ljeću
p rije n aše e re .18 P o to m e bi n a ša vijest d olazila o d d o b ro o b a v ije šte n a h e le n i
stičkog u č e n ja k a i uvrštavala se u veliku sistem atizaciju etio lo šk ih i d ru g ih
osnivačkih le g e n d a koju su izvršili helenistički istraživači starin a.
Z a n im ljiv o je jo š je d n o k a sn o to p o n o m a s tič k o s v je d o č a n stv o o
E n h e le jc im a u B eotiji. S ačuvano je k o d Iv an a M alale, b izan tsk o g a S irca ro
d o m iz A n tio h ije , što je u 6. stoljeću, za c ara Ju stin ijan a, sastavio p rv u b iz a n t
sku k ro n ik u svega svijeta i p o sta o ta k o u tem eljitelj te v ažn e g ra n e m o n a šk e
književnosti. G o voreći o osnivanju teb an sk o g a g ra d a isp o d K ad m o v e tv rđ av e
K ad m eje, n a p isa o je (str. 49. ed. D in d o rf19) ovo:
17 Usp. F. Gr. Hist. 1, str. 451.

ls Na navedenom mjestu.
19 Io a n n is M a la ta e C hronographia ex recensione Ludovici Dindorfii, Corpus scriptorum
historiae Byzantinae, Bonn, Weber, 1831.23
223
κ α ί ε υ θ έ ω ς Α μ φ ίω ν ό λ υ ρ ικ ό ς κ τ ίζ ε ι π ό λ ιν μ εγά λ η ν π ά ν υ , δ ω δ ε κ ά -
π υ λ ο ν , τη ν π ρ ώ η ν μεν ο υ σ α ν κ ώ μ η ν Ε ν / ι λ ί α ν - ή ν ώ ν ό μ α σ α ν ο ί α υ τ ο ί
ά δ ελ φ ο ί π ό λ ιν θ ή β α ς ...
- “I o d m a h je svirač u liru A m fio n sa g rad io v rlo velik grad , s d v a n a e st

v rata. P rije je to bilo o tv o re n o n aselje i zvalo se E n h ilija. Ista su g a b rad a
n azv ala g ra d T e b a ” .
Izdavač D in d o rf u svojem je k ritičk o m k o m e n ta ru izrazio m išljen je d a je

im e n aselja u M alalin u te k stu glasilo zap rav o Έ γ χ έ λ ε ια i o n d a se u p rijep isu
iskvarilo. D in d o rf p o d sje ć a n a p riču o odlask u K a d m a i H a rm o n ije E n h e -
lejcim a.
D a lje n a istoj stran ici sp o m in je M a la la k ao svoje v relo K efalio n a, r e to ra
što je živio u 2. stoljeću n a še ere , za c a ra H a d rija n a , i n a p isa o sin tezu le g e n
d a rn e povijesti p o d naslovom Muze. O d a tle se m o že zaključiti d a i vijest o
kojoj je ovdje riječ p o tje č e o d K efalio n a.20
U e k sc e rp tu iz k ro n ik e Iv an a iz A n tio h ije, koji je , k ak o se čini, živio i
p isao u 7. stoljeću n aše e re , za c a ra H erak lija, stoji p o sv e isti p o d a ta k . U
C o d ex P arisin u s 1630 čitam o ovo:
... Κ α λ λ ιό π η έκ μ ίξ ε ω ς θ ε ο β ο ίο υ Ζ ή θ ο ν κ α ί Ά μ φ ίο ν α έτεκεν, ο ί ...

κ τ ίζ ο υ σ ι π ό λ ιν τη ν π ρ ώ η ν ο ΰ σ α ν κ ώ μ η ν κ α ί κ α λ ο υ μ έν η ν Ε ύ θ α λ ε ία ν ...
(F ra g m e n t 8, F H G 4, str. 545)
- “K a lio p a j e s T e o b e je m ro d ila Z e ta i A m fio n a k o ji... su sag rad ili g ra d

g d je je p rije bilo o tv o re n o n aselje i zvalo se E u ta lija ” .
Izd av ač fra g m e n a ta M u lle r ispravlja im e se la p re m a M alali u Εγχέλειαν

pozivajući se p ri to m n a D in d o rfa i U n g e ra .21
I n a k ra ju , p reg led av aju ći trag o v e što su ih u staro j k njiževnosti o stavili
b eo tsk i E n h e le jc i, n e v alja zaobići ni p o p is d je c e što ih je H e ra k lo im a o s
k ć e rim a T esp ija, h e ro ja osnivača b e o tsk o g a g ra d a T esp ije. T a m o sto ji d a se
H e ra k lu ro d io Ελαχείας Β ο υ λ ε ύ ς —Bulej odElaheje. T o n a m je z ab ilježen o
u m ito lo šk o m p riru č n ik u iz prv o g a stoljeća n a še e re ko ji se saču v ao p o d
20 Usp. F Gr Hist. 1,452.

21R. Unger, T h e b a n a p a ra d o x a , vol. 1, Halle, Lippert, 1839, str. 20. Usp. još F. Vian, L e s
origines d e Thebes, C a d m o s e t les Spartes, Paris, Klincksieck, 1963, str. 72.24
224
Enhelejci
im en o m velikoga m ito g ra fa A p o lo d o ra , i to n a m jestu 2 , 7 , 8 , 6.22 K a rl M iiller

m isli d a i tu tre b a č ita ti Έ γ χ ε λ ε ία ς Β ο υ λ ε ύ ς te je i to im e tesp ijsk e k raljev n e
sačuvalo neki tra g beo tsk ih E n h e le ja c a .23
P o što sm o ta k o ogledali sve što n a m govori o E n h e le jc im a u B eo tiji,
m o žem o se sa d a v ra titi o n im H ek atejev im što su susjedi h ao n sk im D e k sa rim a .
P oslije H e k a te ja M ilečan in a prvi n a m d on o si vijesti o n jim a d ru g i je d a n G rk
s m alo azijske o b ale, H e ro d o t H a lik a rn a ša n in (o k o 484 - n e što p o slije 430.
p rije n a še e re ). O n je, nadovezujući n a spise logografa, stvorio p rv o velik o i
cjelovito povjesničko djelo p a ga z a to i zovu o cem povijesti (pater historiae,
C icero n , D e legibus 1, 5). P o d d o jm o m perzijskih ra to v a o n je z am islio tijek
povijesti k ao tra ja n suk o b Isto k a i Z a p a d a . V rh u n a c to g a su k o b a v id io je u
D a re je v im i K serksovim v o jn a m a n a G rčk u , p a ih je u svom djelu p o ta n k o o p i
sao . U p rik a z d o g a đ a ja koji su to m u p re th o d ili i d o to g a vod ili u v rstio je vijesti
0 z e m lja m a i n a ro d im a kakve je nalazio u svojih p re th o d n ik a lo g o g rafa ili ih
sam sk u p io n a svojim d ugim i d alek im p u to v an jim a. U svoje je d jelo u v rstio
1 n e k e p o d a tk e o E n h elejcim a.
G ovoreći o d o g a đ a jim a koji su doveli d o perzijskih rato v a, H e ro d o t p rič a
k a k o je A rista g o ra , tira n in m aloazijskoga M ileta, p o ša o u G rčk u d a ta m o o d
n a jz n a tn ijih d ržav a zatraži p o m o ć za u sta n a k jo n sk ih G rk a p ro tiv p erzijsk e
vlasti. P rvo je p o šao u S p artu , ali je ta m o doživio n eu sp jeh . S p a rta n sk a se
v an jsk a p o litik a uvijek o d lik o v alav elik im op rezo m . O n d a je p o k u ša o u A ten i.
T a se država, kaže H e ro d o t, b aš bila o slo b o d ila tiran ije. K ad su A risto g e ito n
i H a rm o d ije , o d sta ro g a ro d a G efirejaca, ubili H ip a rh a , P isistrato v a sin a i
b ra ta ta d a šn je g a tira n in a H ip ije (bilo je to o velikoj p a n a te n e jsk o j svetkovini
514. p rije n aše e re ), nije to b io kraj tiraniji, neg o su A te n ja n i jo š č e tiri g o d in e
nosili ja ra m , teži n eg o prije. I dalje o n d a H e ro d o t kaže o ro d u H ip a rh o v ih
u b o jica ovo (5, 57):24
ο ί δε ΓεφυραΤοι, τ ω ν ή σ α ν ο ί φ ονέες ο ί 'Ιπ π ά ρ χ ο υ , ώ ς μεν α υ τ ο ί λ έγο υ -

σ ι, έγεγό ν εσ α ν έξ ΐ ρ ε τ ρ ί η ς τη ν ά ρ χ ή ν , ώ ς δε έγώ ά ν α π υ ν ά α ν ό μ ε ν ο ς
22 Usp. izdanje M yth o g ra p h i G raeci, volumen 1, A p o llo d o ri B ib liotheca, edidit R. Wagner,

Stuttgart, Teubner, 1965, str. 100.
23 K. Miiller, G eo g ra p h i G raeci m inores, volumen 1, Paris, Didot, 1855, str 32.
24Usp. izdanja H. Stein, 1869 - 72; C. Hude, Oxford, Clarendon Press, 1908,3. izdanje 1927;
Ph. E. Legrand, Collection Bude, Paris 1932 - 54.25
225
ε υ ρ ίσ κ ω , ή σ α ν Φ ο ίν ικ ε ς τ ώ ν σ υν Κ ά δ μ ω ά π ικ ο μ έ ν ω ν Φ ο ιν ίκ ω ν ές γ η ν τη ν
ν ϋ ν Β ο ιω τ ία ν κ α λ εο μ έν η ν , ο ϊκ ε ο ν δε τη ς χ ώ ρ η ς τα ύ τ η ς ά π ο λ α χ ό ν τ ε ς τη ν
Τ α ν α γ ρ ικ η ν μ ο ίρ α ν , έ ν δ ε ΰ τ ε ν δέ Κ α δ μ ε ίω ν π ρ ό τ ε ρ ο ν έ ξ α ν α σ τ ά ν τ ω ν ύ π ’
Ά ρ γ ε ίω ν ο ί Γ εφ υρα ΐοι ο ΰ τ ο ι δ εύ τερ α ύ π ό Β ο ιω τώ ν έ ξ α ν α σ τά ν τες έ τρ ά π ο ν τ ο
έ π ’ ’Α -θηνέω ν.
- “G e fira n i, o d kojih su bili H ip arh o v i ubojice, p o tek li su, k ak o sam i

kažu, p rv o tn o iz E re trije . A j a sam to isp itao i k ak o sam n a ša o bili su F en ičan i,
i to o d o n ih F e n ič a n a što su s K ad m o m došli u zem lju k o ja se sa d a zove
B eo tija. D o b ili su n a ž d rijeb u d io te zem lje koji je o k o T a n a g re i ta m o su
stanovali. K a d a su K adm ejci p rije bili o d a n d e istjeran i o d A rg ejaca, ovi su
G efirejci bili p oslije istjeran i o d B e o ć a n a i sklonili su se u A te n u ”.
D a lje H e ro d o t p rič a k ak o su G rci o d tih K adm o v ih F e n ič a n a naučili

pism o. K aže, zatim , d a je i sam vidio kadm ejska p ism en a u svetištu Ism enijskoga
A p o lo n a u beo tsk o j T eb i u k le sa n a u tri tro n o šca. T o su bili zav jetn i natp isi.
P re m a n atp isu , treći je tro n o ž a c po stav io kralj L a o d a m a n t k a o zav jetn i d a r
A p o lonu. P o što je ispisao tekst i toga trećeg a natpisa, H e ro d o t kaže ovo (5,61):
έ π ί τ ο ύ τ ο υ δη το ΰ Λ α ο δ ά μ α ν τ ο ς το ΰ Έ τε ο κ λ έο ς μ ο υ ν α ρ χ έ ο ν τ ο ς
έ ξ α ν ισ τ έ α τ α ι Κ α δ μ ε ίο ι ΰ π ’ ’Α ρ γε ίω ν κ α ι τ ρ έ π ο ν τ α ι έ ς τ ο ύ ς Ε γ χ ε λ έ α ς , ο ί
δέ Γεφ υραΐοι ΰ π ο λ ειφ ϋ έντες ύσ τερ ον ΰ π ό Β ο ιω τώ ν ά ν α χ ω ρ έω σ ιν ές Α θ ή ν α ς .
- “U p ra v o za vladavine to g a L a o d a m a n ta , sin a E te o k lo v a , istje ra n i su

K ad m ejci o d A rg e ja c a i pošli su k E n h elejcim a, a G efirejci su o sta li i p o slije
su o d B e o ć a n a pobjegli u A te n u ”.
O va dva m jesta tek z a je d n o d a ju p o tp u n u vijest. K a ra k te ristič n o je za

H e ro d o to v stil, i u o p ć e za kom poziciju arh ajsk e g rčke p ro ze, d a se te m a p rv o
n a b a c u je i d a joj se izlaganje p o slije e k sk u rza o p e t v raća. T im e se o zn a č u je
cjelina.25
Pišući o ro d u H ip a rh o v ih ubojica, H e ro d o t n a m d a je zanim ljiv p rim je r
ra n e h isto rijsk e k ritik e kakva je poslije u d a rila p e č a t svem u ev ro p sk o m u
25 Usp. R. Katičić, K a k o j e p ro v e d e n a k r u žn a k o m p o zic ija u ps. K s e n o fo n to v o j A th e n a io n

politeia, Živa Antika5 (1955)267—273;D ie R in g k o m p o s itio n im c r s te n B u c lie d e s T h u k y d id e isc h e n
G eschichtsw erkes, Wiener Studien 70 (1957) 176—196; D ie R in g k o m p o sitio n in d e r vorklassischen
a ttisch en P rosa , Živa Antika 10 (1960) 41-60. 2 6
226
Enhelejci
m išljenju. T i uboj ice tiran in a pripadali su odličnom u aten sk o m ro d u G efirej aca,

koji je m e đ u o stalim aten sk im ro d o v im a im ao p o n e što izdvojen p o ložaj.
G efirejci su im ali o d v o jen a svetišta i p o se b n e orgije ah ejsk e D e m e tre .26 T aj
njihov izdvojen položaj b io je po v ezan s p re d a jo m o p o se b n o m p o d rije tlu .
V jero vali su d a p o tje č u iz g ra d a E re trije n a o to k u E u b eji. N o H e ro d o t nije
p rih v a tio tu tradiciju, nego je sam istražio p o d rije tlo G efire ja ca i n a ša o d a je
o n o bilo drukčije. N a žalost, o n n am n e iznosi svoje razlo g e ni izvor p o d a ta k a
n a k o je se oslanja. G efirejci p re m a tim njegovim re z u lta tim a p o tje č u o d
F e n ič a n a što su se s K ad m o m p ri o sn u tk u T e b e n aselili u B eo tiji, i to o d o n ih
m e đ u n jim a k o jim a je žd rijeb o m p rip a o kraj ok o T a n a g re , n a sjevernoj ob ali
B eo tije, blizu a tičk o g a p o g ran ičja i blizu obali što je p re k o m o rsk o g a tje sn a c a
n a su p ro t eubejskoj E re triji, o d a k le sam i G efirejci vjeru ju d a p o tječu .
D a lje H e ro d o t razlikuje i p ra ti te b a n sk e K ad m ejce, k raljevsku lozu, i
ta n a g a rsk e G efirejce. K adm ejci su prvi n ap u stili B eo tiju je r su ih o d a tle
istjerali A rgejci. N ašli su novu p o sto jb in u k od E n h e le ja c a. P oslije su B eo čan i
istjerali G efirejce. O ni su našli novu p o sto jb in u u A te n i. H e ro d o t n a m kaže
i k a d a su K adm ejci n a p u stili B eotiju. B ilo je to za k ra lja L a o d a m a n ta , sina
E teo k lo v a. T aj v rem en sk i p o d a ta k d o p u šta n a m d a o d la z a k K a d m e ja c a E n -
h elejcim a p recizn o uvrstim o u H e ro d o to v u kronolog iju . O n je, n aim e, k o
m en tiraju ći n a tp ise s tebanskih tro n o žaca uključio u svoje izlaganje i fra g m e n te
ro d o slovlja te b a n sk ih K adm ejaca. R odoslovlje, pak, te m e ljn a je o k o sn ica
le g e n d a rn e povijesti grčke.27
Z a prvi tro n o ž a c kaže H e ro d o t (5, 59):
τ α ΰ τ α ή λ ικ ίη ν είη α ν κ α τ ά Λ ά ιο ν το ν Λ α β δ ά κ ο υ τ ο ϋ Π ο λ υ δ ώ ρ ο υ το ΰ
Κ άδμου.
- “Τ ο bi p o tje c a lo iz v re m e n a L aja, sin a L ab d ak o v a, sina P o lid o ro v a,

sina K a d m o v a ”.
O Skeju pak, koji je ism enijskom A p o lo n u p rin io d ru g i tro n o žac, veli ovo
(5, 60):
2f) Usp. Herodot 5,61.

27 Usp. D. W. Prakken, S tu d ie s in G re e k G enea lo g ica l C hronology, Lancaster, Lancaster
Press, u vlastitoj nakladi, 1943; M. Broadbet, S tu d ie s in G reek G enealogy, Leiden, Brill, 1968.27
227
ή λ ικ ίη ν κ α τ ά Ο ίδ ίπ ο υ ν τ ο ν Λ α ΐο υ
- “ a v rijem e m u je bilo z a E d ip a , sin a L ajev a”
Z n a se, p ak , d a je E te o k lo , o ta c L ao d am an to v , bio sin E d ip o v . T aj j e ro d

binski odn o s čest k ao m otiv u grčkoj tragediji. O dlazak K ad m ejacaE n h elejcim a
d o g o d io se d ak le, p re m a H e ro d o tu , u se d m o m n a ra šta ju p o slije K ad m a.
D a bi se ta H e ro d o to v a vijest p o tp u n o razu m jela, p o tre b n o je d o d a ti

n ek o lik o p rim je d a b a n a tem elju d ru g ih vrela. Γ έφ υ ρ α , što znači “m o st” , bilo
je , čini se, starije im e b eo tsk e T a n a g re . S tra b o n p iše ( 9 ,2 ,1 0 ) :
κ α λ ο ύ ν τ α ι δέ κ α ι Γ εφ υ ρ α ΐο ι ο'ι Τ α ν α γ ρ α ίο ι
- “a T a n a g ra n i se zovu jo š i G e fira n i (G e fire jc i)” .
U S te fa n a B izan tin ca stoji:
Γέφυρα, π ό λ ις Β ο ιω τ ία ς , τ ιν έ ς δέ τ ο ύ ς α υ τ ο ύ ς ε ίν α ι κ α ί Τ α ν α γ ρ α ίο υ ς
φ α σ ίν, ώ ς Σ τρ ά β ω ν κ α ί Έ κ α τ α ΐο ς . ά φ ’ ο ύ κ α ί Γ εφ υ ρ α ία ή Δ ηώ .
- “ G efira, g ra d u B eotiji. N eki kažu d a su to isti koji i T a n a g ra n i, k ao

S tra b o n i H e k a te j. O d a tle se i D e m e tra naziva gefirsk a.”
T u se p o tv rđ u je o n o što H e ro d o t veli o izdvojen o m k u ltu D e m e trin u u

ro d u G e firejaca. A čini se d a j e G efirejce p o v ezao s T a n a g ro m čitaju ći H e-
k ateja.
U etim o lo šk o m p riru č n ik u p o z n a to m k a o Etymologicum Magnum, na-

stalo m u prvoj polovici 12. sto ljeća k a o b iz a n tsk a sin te z a starijih i n a m a
izgu b ljenih etim o lo šk ih djela, n alazi se jo š p o d a ta k a što tu m a č e H e ro d o to v u
vijest:
Γέφυρα: Π ό λ ις Β ο ιω τ ία ς , ή κ α ί Τ ά ν α γ ρ α κ α ί Γ ρ α ία κ α ί Π ο ιμ α ν δ ρ ία
κ α λ ο υ μ έν η . Ε ίρ η τ α ι, ό τ ι έν Σ χ ε δ ία κώ μΐ] κ α τ ο ικ ο ΰ ν τ ε ς , κ α ί έν ττί π έ ρ α ν γΐ)
το ύ ’Α σ ω π ο ϋ , δ ιά τ ο ύ χ ε ιμ ώ ν ο ς έν τ ο ΐς π ρ ο ς ά λ λ ή λ ο υ ς έ π ιμ ιξ ία ις γ εφ ύ ρ α ις
έχρ ώ ν το .
- “ G efira: g ra d u B eotiji koji se zove i T a n a g ra i G re ja i P o im a n d rija .

K aže se d a su stanovali u selu S h ed ija i u k raju s o n u s tra n u rijek e A so p a , p a
d a su se p o zim i služili m o sto v im a u sao b raćaju je d n i s d ru g im a .”28
228
Enhelejci
O v a je p o slje d n ja vijest o so b ito v ažn a je r p o k a z u je ja sn o d a se o n o što

m lađi pisci zn a ju o T a n a g ri k a o G efiri i o G efirejcim a k a o T a n a g ra n im a n e
svodi sam o n a o n o što je p isa o H e ro d o t.28
J e d a n g ra d p o im en u G e fira p o sv je d o č e n je i u Siriji (K lau d ije P to le m e j
5 ,1 5 ,1 5 ) . O d a tle je , v jeru je se, H e ro d o t m o ž d a d o ša o d o to g a d a su o n i F e -
•v -2Q
nicant.
A rg ejci koji su istjerali K ad m ejce iz B eo tije je su E p ig o n i, sinovi o n e
S ed m o rice što su s E d ip o v im sinom P olin ik o m p o k u šali osvojiti T e b u i
o d u z e ti je P olinikovu b ra tu E te o k lu . P ri to m e su zaglavili. E p ig o n im a je
d o ista p o šlo z a ru k o m zau z e ti T e b u , te su o d a n d e istjerali P o lid a m a n ta i K a d
m ejce, njegov ro d .30
B eo ćan i su eolski G rc i koji su p re m a p re d a ji p rv o tn o živjeli u T esaliji, a
o n d a se še z d e se t g o d in a p oslije tro ja n sk o g a ra ta k a o osvajači sp u stili u
B eo tiju , k o ja se i p ro zv ala p o n jim a.31
H e ro d o t je , d ak le, je d n a k o k a o i H e la n ik i H ije ro n im iz K ard ije, p o v ezao
E n h e le jc e s le g e n d a rn o m povijesti teb an sk o m . Ja sn o je ip a k d a se u je d n o m e
razlik u je o d tih pisaca. N jegovi E n h e le jc i n e žive u B eotiji. Iz n jeg o v ih riječi
ja sn o proizlazi d a su K adm ejci bili istjeran i iz B eo tije. R ije č έ ν τ ε ΰ ΰ ε ν
“o d a tle ” m o že se u svom k o n tek stu o d n o siti je d in o n a Β ο ιω τ ία ν u p re th o d n o j
rečenici. A k o , p ak , E n h elejci koji su prihvatili K ad m ejce nisu B eo ćan i, n a
m eće se p re tp o sta v k a d a su to o n i H ek atejev i E n h e le jc i s g ran ice E p ira . T ak v u
p re tp o sta v k u p o tv rđ u je d o n e k le sam H e ro d o t k a d a u d aljn jem tijek u svojega
izlaganja p o n o v o sp om inje E n h elejce.
P rije b itk e k o d P la te je (g o d in e 479. p rije naše e re ), k ad je m o ra o d o n ije ti
su d b o n o sn u o d lu k u o to m e d a li d a se sukobi sa sk u p ljen o m g rčk o m vojskom
ili d a joj se ukloni, p a su i m išljenja m e đ u ista k n u tim P erzijan cim a b ila
28 Usp. C. Bursian, G eographie v o n G ricchenland, sv. 1, Leipzig, Teubner, 1862, str. 203. On
se poziva na Curtius, D k lo n ie r v o r d e r io n is c h e n W a n d e r u n g , str. 27 i Giseke, Thrakisch-pclasgischc
S ta m m e , str. 77. Misli da su Gefirejci pripadali plemenu Kadmejaca i da su se, prema vlastitoj
tradiciji, iz Eretrije na Eubeji preselili u dolinu beotskog Asopa, a odande u Atenu, gdje su poslije
zadržali svoje posebne kultove.
2!)Usp. W.W.How - J. Wells, A C o m m e n ta ry o n H ero d o tu s, Oxford Clarendon Press, 1912,
uz mjesta ovdje navedena.
3,) Usp. Apolodor, B ib lio teka , 3, 7, 2 —4 i Sholije uz Homerovu Ilijadu 4,401. Usp. još E.
Bethe, T h eb a n isc h e H eldenlieder, 1891, str. 76 - 146.
31 Usp. Tukidid, 1,11,13. Po njemu se Beotija prije zvala Kadmeida.29
229
p o d v o jen a, pozvao se perzijski vojskovođa M a rd o n ije i n a p ro ro č a n stv a d a

p o d ig n e m o ra l svojih i d a p o d u p re o d lu k u d a tre b a p rih v a titi bitk u . P o što je
p rik a z a o sav tijek d o g ađ aja, H e ro d o t kaže o to m e ovo (9, 4 2 - 4 3 ) :
μ ετα π εμ ψ ά μ ε ν ο ς ώ ν (ό Μ α ρ δ ό ν ιο ς ) τ ο υ ς τ α ξ ιά ρ χ ο υ ς τ ω ν τε λ έ ω ν κ α ι
τ ω ν μ ε τ ’ έω υ το ύ έ ό ν τω ν 'Ε λ λ ή ν ω ν τ ο υ ς σ τρ α τ η γ ο ύ ς ε ίρ ώ τ α ε’ι τ ι ε ίδ εϊν
λ ό γ ιο ν π ε ρ ί Π ερ σ έω ν ώ ς δ ια φ ύ ε ρ έ ο ν τ α ι έν τή Έ λ λ ά δ ι. σ ιγ ώ ν τ ω ν δε τ ω ν
έ π ικ λ ή τω ν , τ ώ ν μεν οΰ κ ε ίδ ό τω ν τ ο υ ς χ ρ η σ μ ο ύ ς, τω ν δέ ε ίδ ό τ ω ν μεν, έν
ά δ είη δέ ο ύ π ο ιε υ μ έ ν ω ν το λ έγειν , α υ τ ό ς γε Μ α ρ δ ό ν ιο ς έλεγε’ Έ π ε ί τ ο ίν υ ν
υ μ ε ίς ή ισ τέ ο ΰ δ έν, ή ού το λ μ ά τε λέγειν, ά λ λ ’ έγώ έρέω ώ ς εύ έ π ισ τά μ ε ν ο ς.
έσ τι λ ό γ ιο ν ώ ς χ ρ εό ν έσ τι Π έρ σ α ς ά π ικ ο μ έ ν ο υ ς ές τη ν Ε λ λ ά δ α δ ια ρ π ά σ α ι
τό ίρ ό ν τό έν Δ ελ φ ο ΐσ ι, μ ετά δέ τη ν δ ια ρ π α γ ή ν ά π ο λ έ σ ά α ι π ά ν τ α ς . η μ είς
τ ο ίν υ ν α υ τ ό τ ο ύ τ ο έ π ισ τά μ ε ν ο ι ο ύ τε ίμ εν έ π ί τό ίρ ό ν τ ο ύ τ ο ο ύ τε έ π ιχ ε ι-
ρ ή σ ο μ εν δ ια ρ π ά ξ ε ιν , τα ύ τη ς τε εΐν εκ α τή ς α ίτ ίη ς ο ϋ κ ά π ο λ ε ό μ ε ύ α . ώ σ τε
ύ μ έω ν ό σ ο ι τυ γ χ ά ν ο υ σ ι ε ύ ν ο ο ι έό ν τε ς Π έρσ η σ ι, ή δ εσ ύ ε το ΰ δ ε ε ΐν ε κ α ώ ς
π ε ρ ιε σ ο μ έ ν ο υ ς ή μ έα ς 'Ε λ λή νω ν, τ α ΰ τ ά σφ ι ε’ί π α ς δ εύ τερ α έσ ή μ α ινε π α -
ρ α ρ τέ ε σ ά α ί τε π ά ν τ α κ α ί ε ύ κ ρ ιν έ α π ο ιέ ε σ ύ α ι ώ ς α μ α ήμερη τή έπ ιο ύ σ η
σ υ μ β ο λ ή ς έσ ομένη ς. τ ο ύ τ ο ν δ ’ έγω γε τ ο ν χρ η σ μ ό ν , τ ο ν Μ α ρ δ ό ν ιο ς ε ίπ ε ές
Π έρ σ α ς έ χ ε ιν ,έ ς ’ίλ λ υ ρ ιο ύ ς τε κ α ί τ ο ν ΐγ χ ε λ έ ω ν σ τρ α τ ό ν ο ίδ α π ε π ο ιη μ έ ν ο ν
ά λ λ ’ο ύ κ ές Π έρ σ α ς.
- “ Pozvao je dakle (M ardonije) zapovjednike o d re d a i vojskovođe G rk a koji

su bili s njim e te ih je pitao d a li znaju kakvo drevno proroštvo o Perzijancim a d a
će zaglaviti u Grčkoj. A kad su svi pozvani šutjeli, jedni je r nisu znali proročanstva,
a drugi, koji su znali, je r se nisu osmjelili govoriti, sam je M ardonije kazao: “K ako
vi dakle ili ništa ne znate ili se ne usuđujete govoriti, ja ču v am o n d a reći je r d o b ro
znam . Postoji drevno proroštvo da Perzijanci treb a d a d o đ u u G rčku i d a
opljačkaju svetište u D elfim a, a poslije te pljačke svi d a poginu. A m i pak, budući
d a upravo to znam o, niti ćem o ići n a to svetište niti ćem o kušati d a g a opljačkam o
i s to ga uzroka nećem o poginuti. V eselite se dakle zbog to g a koji ste skloni
Perzijancim a je r ćem o m i nadvladati G rke.” T o im je rek ao i zapovijedio k ao
drugo d a pripravljaju sve i da uređuju je r će u osvit idućega d an a započeti bitka.
A ja znam d a je to proročanstvo, za koje je M ardonije rekao d a se odnosi n a
Perzijance, zapravo izrečeno o Ilirim a i o vojsci E nhelejaca, a n e o Perzijancim a.”
O d a tle se raz a b ire d a je u d o b a p latejsk e b itk e p o sto jalo p ro ro štv o d a će
n ek i b a rb a ri p ro v aliti u G rčku, n a p a sti delfski h ra m , o p ljačk ati g a i o n d a tešk o
stra d a ti. M a rd o n ije je m islio d a to p ro ro čan stv o govori o P erzijan cim a. 230
230
Enhelejci
D o g ađ aji su p o k azali d a je im ao krivo. P re m d a nisu o p ljačk ali sv etište u D el-

fim a, P erzijanci su ip ak razbijeni. H e ro d o t to tum ači ta k o d a se to p ro ro čan stv o
i nije o d n o silo n a P erzijance, nego n a Ilire i E n h elejce. O tu d a , p ak , slijedi d a
su Iliri i E n h elejci provalili u G rčku, zauzeli D elfe, o p ljačk ali svetište i o n d a
bili satrti. In ače, n aim e, H e ro d o t n e bi im ao a rg u m e n a ta za tu m a č e n je to g a
p ro ro štv a n a tem elju u tv rđ e n ih činjenica, za razliku o d p ro izv o ljn o g a M ar-
donijeva.
U to m su H e ro d o to v u izlaganju E n h elejci b a rb a ri i vezan i su s Ilirim a.
O n i tu, dakle, n ik a k o n e m ogu biti B eoćani, n eg o su to o čito ja d ra n sk i E n h e
lejci s granice E p ira , o kojim a je pisao H e k a te j. H e ro d o t d ak le n a zanim ljiv
n ačin p ovezuje vijesti svojih p re th o d n ik a . I za n jeg a E n h e le jc i ig raju u lo g u u
staro j te b an sk o j povijesti, k ao i za H elan ik a, ali nisu vezani za B e o tiju i je z e ro
K o p a id u s njegovim jeguljam a, n eg o su sjeverni b a rb a ri, vezani za ilirski svijet,
k ao i k o d H e k a te ja .
O leg en d i n a koju se H e ro d o t tu poziva m o že se sazn ati više. O n a se jav lja
i u d ru g im d jelim a sta re g rčke književnosti, p a se o d a tle vidi d a j e im ala čvrst
o b lik i bila d o b ro p o z n a ta . U m ito lo šk o m p riru č n ik u n e p o z n a ta a u to ra iz
p rv o ga sto ljeća n aše ere, koji n a m se sačuvao p o d im en o m A p o lo d o ra ,
v elikoga m ito g ra fa iz d ru g o g a sto ljeća p rije n a še e re , k a o n jeg o v a Biblioteka,
čitam o n a m je stu 3, 5 ,4 ovo:32
ό δε Κ ά δ μ ο ς μ ε τ ά 'Α ρ μ ο ν ία ς θ ή β α ς έ κ λ ιπ ώ ν π ρ ο ς Ε γ χ ε λ έ α ς
π α ρ α γ ίν ε τ α ι, τ ο ύ τ ο ις δε υ π ό Ι λ λ υ ρ ιώ ν π ο λ ε μ ο υ μ έ ν ο ις ό θ ε ό ς εχρ η σ εν
Ι λ λ υ ρ ιώ ν κ ρ α τή σ ε ιν , έά ν η γ εμ ό ν α ς Κ ά δ μ ο ν κ α ί 'Α ρ μ ο ν ία ν εχω σ ιν . ο ί δε
π ε ισ θ έ ν τ ε ς π ο ιο ύ ν τ α ι κ α τ ά Ι λ λ υ ρ ιώ ν η γ εμ ό ν α ς τ ο ύ τ ο υ ς κ α ί κ ρ α τ ο ΰ σ ι. κ α ί
β α σ ιλ εύ ει Κ ά δ μ ο ς Ι λ λ υ ρ ιώ ν , κ α ί π α ΐς Ι λ λ υ ρ ιό ς α ύ τ ώ γ ίν ε τ α ι, α ύ θ ις δε
μ ετά 'Α ρ μ ο ν ία ς ε ις δ ρ ά κ ο ν τ α μ ετα β ο λ ώ ν ε ις Ή λ ύ σ ιο ν π ε δ ίο ν υ π ό Δ ιό ς
έξεπ έμ φ θη .
- “P o što je K a d m o sH a rm o n ijo m n a p u s tio T e b u ,o tiš a o je k E n h e le jc im a .

N jih su Iliri pritiskali ra to m , a b og im je p ro re k a o d a će n ad v lad ati Ilire ak o
b u d u im ali K a d m a i H a rm o n iju z a v o d e . O n i su to m u povjerovali, uzeli su njih
z a v o d e p ro tiv Ilira i savladali su ih. I k raljevao je K a d m o n a d Ilirim a i ro d io
m u se sin Ilirije. A o n d a se p oslije s H a rm o n ijo m p re tv o rio u zm iju i Z e u s g a
je p o sla o n a E lizijsko p o lje .”
32 Str. 118. u već navedenom Wagnerovu izdanju.231
231
T u se H e ro d o to v i Iliri i vojska E n h elejaca, n a k o je se p o njegovu

m išljenju o d n o si o n o p ro ro čan stv o , pojavljuju k ao dvije z a ra ć en e stra n e 33.
E n h e le jc i se stoga u toj staro j p re d a ji n ik ak o n e m ogu p o isto v jetiti s Ilirim a.
K ad m o , osnivač te b a n sk e tvrđave i prvi njezin kralj, o tiša o je k E n h e le jc im a
sa svojom ž e n o m H arm o n ijo m . O n i su ih, uzdajući se u bo žje p ro ro č a n stv o ,
učinili svojim v o đ a m a p ro tiv Ilira, koji su ih n a p a d a li. P o što je K a d m o n a čelu
E n h e le ja c a p o b ije d io Ilire, zav lad ao je n jim a i p o sta o im k raljem . V la d a o im
je n e k o v rijem e i ta m o m u se, u p o o dm akloj dobi, ro d io sin, n azv an Ilirije, p o
n o v o m kraljevstvu. N a p o k o n se K ad m o , kralj Ilira, sa svojom ž e n o m H a r
m o n ijo m , p re tv o rio u zm iju i u to m se obliku p o božan sk o j volji p re se lio n a
E lizijsko polje, b o rav ište b lažen ih , kojim a su bogovi d aro v ali sre tn u b e s
m rtn o st. D oživio je , d akle, b lažen o p re o b ra ć e n je u zm ijskom liku. E lizijsko
p o lje, vječno b o rav ište božjih ljubim aca, isto k a o i o to c i b lažen ih , leži n a
zem lji i p rip a d a p o to m e k a o p o ja m grčkoj m itskoj geografiji.34
Jo š više o K adm ovoj legendi, i o to m e zašto je H e ro d o t p ro ro č a n stv o što
g a sp o m in je M a rd o n ije m o g ao povezati s E n h e le jc im a , sa z n a je m o o d
E u rip id a , i to ta k o đ e r u obliku p ro ro čan stv a. E u rip id je tre ć i veliki tra g ič a r
grčki i b io je H e ro d o to v suvrem enik. Ž ivio je o d o k o 485. d o 407. p rije n a še
ere . R a sp o la g a o je, d ak le, istim v relim a za p o zn av an je le g e n d a rn e povijesti
k a o i H e ro d o t. U njegovoj tragediji β α λ /te k aže bo g D io n is, p ro riču ći K ad m u ,
te b a n sk o m u k ralju , ovo ( 1 3 3 0 - 1339):35
δ ρ ά κ ω ν γενήσ η μ ετα β ο λ ώ ν , δ ά μ α ρ τε σή
έ κ ά η ρ ιω Ο ε ΐσ ’ ο φ εος α λ λ ά ξ ε ι τ ύ π ο ν ,
ή ν ’Ά ρ ε ο ς έσ χες 'Α ρ μ ο ν ία ν -θνητός γ εγώ ς.
ο χ ο ν δε μ ό σ χο υ , χρ η σ μ ό ς ώ ς λ έ γε ι Δ ιό ς ,
έ λ ρ ς μ ε τ ’ ά λ ό χ ο υ , β α ρ β ά ρ ω ν η γ ο ύ μ εν ο ς.
33 Herodotov izraz ές Ίλλυριούς τε καί τον Έγχελέων στρατόν nije dakle h en d ia d yo in ,

jedno, izrečeno usporednim imenicama, dakle Iliri i E n h e le jc i mjesto ilirski E nhelejci, kako misli
M. Suić, G d je se n a la zilo je ze ro iz 24. p o glavlja P se u d o S k ila k o v a P eripla? Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine 8 (1953) 119.
34 Usp. Homer, O diseja, 4,561-562iHesiod ,D je Ia id a n i, 167-173. Ornitološkoj geografiji
usp. E. H. Berger, M yth isch e K o sm o g ra p h ie d e r G riechen, Supplement, Ausfiihrliches Lexikon der
griechischen und romischen Mythologie, herausgegeben von W. H. Roscher, Leipzig, Teubner,
1904. O Elizijskom polju vidi str. 16 i d.
35 Izdanje G. Murray, Oxford, Clarendon Press, 1902. i d; 1954. i d.23
232
Enhelejci
π ο λ λ ά ς δέ π έ ρ σ ε ις ά ν α ρ ίθ μ φ σ τρ α τ εύ μ α τ ι
π ό λ ε ις - ό τα ν δέ Λ ο ξ ίο υ χ ρ η σ τή ρ ιο ν
δ ια ρ π ά σ ω σ ι, ν ό σ τ ο ν ά θ λ ιο ν π ά λ ιν
σ χή σ ο υ σ ι σέ δ ’ 'Ά ρ η ς 'Α ρ μ ο ν ία ν τε ρ ύ σ ε τα ι
μ α κ ά ρ ω ν τ ’ές α ία ν κ α θ ιδ ρ υ σ ε ι β ίο ν .
— “preobrazivši se p o sta t ćeš zm ija i tvoja ž e n a će se p retv o riti u životinju

i p o p rim it će lik guje. N ju si, H arm o n iju , k ćerku A reso v u , u z e o p re m d a si se
ro d io k ao sm rtnik. K ako veli Z eusovo proroštvo, vozit ćeš sa su p ru g o m k o la s
u p reg n u tim ju n cim a kao vođa barbara. I m noge ćeš gradove osvojiti n eb ro jen o m
vojskom . A li k a d opljačkaju L oksijevo proročište, ja d a n će im biti p o v ra ta k k u
ći. A te b e i H arm o n iju zaštitit će A res i sm jestit će ti život u zem lju b lažen ih .”
P o č e ta k D io n iso v a govora nije n a m se sačuvao. Izgubio se u p re d lo šk u

iz k o jeg a je p re p isa n tek st što je d o šao d o nas. R a sp o la ž e m o n ek im p o d a c im a
n eizrav n e tek sto v n e p re d a je kojim a se ta la k u n a d jelo m ičn o d a d e ispuniti.
O ni, m e đ u tim , n e p ru ž a ju n išta što bi za n a š p re d m e t b ilo o d k ak v a zn ačen ja.
U E u rip id a se javljaju svi bitni elem en ti p ro ro č a n stv a o k o jem govori
H e ro d o t. S p o m in je se vojska b a rb a ra , njezina u sp ješn a n av ala, p ljačk an je
d elfskoga svetišta i loša sreća pljačkaša. L oksija je , n a im e , naziv za A p o lo n a -
p ro ro k a , a n jegovo su p ro ro č ište D elfi. A li D ioniso v o se p ro ro č a n stv o , k ak o
stoji k o d E u rip id a , p o k la p a i s le g en d o m k ak o je zab ilje ž en a u P se u d o -
A p o lo d o ro v o j Biblioteci. I tu i ta m o je K ad m o v o đ a b a rb a rsk e vojske, i tu i ta
m o se o n i H a rm o n ija p re o b ra z u ju u zm ije, i tu i ta m o se p re o b ra ž e n i, p o b o ž
jo j volji, sele n a p o lja n e b lažen ih . Š to je to b o žan stv o je d n o m Z e u s, a d ru g i
p u t A re s, lak o je razu m jeti. Z e u s je najviši i najčišći izraz b o žan sk e m oći, p a
je u v ijek la k o n a nj pom isliti. A re s je H a rm o n ijin o ta c , i sto g a o so b ito b lizak
njoj i K ad m u , n jezin u m užu.
E u rip id je dalje nBakham a stavio K ad m u u u sta o d jek D io n iso v a p r o r o
č an stv a (1352—1362):
ώ τέ κ ν ο ν , ώ ς ές δ ε ιν ό ν η λ θ ο μ ε ν κ α κ ό ν
π ά ν τ ε ς , σ ύ θ ’ή τ ά λ α ιν α σ ύ γ γ ο ν ο ί τε σ α ί,
έγώ θ ’ό τ λ ή μ ω ν β α ρ β ά ρ ο υ ς ά φ ίξ ο μ α ι
γ έ ρ ω ν μ έτο ικ ο ς- έ τ ι δ έ μ ο ι τ ό θ έ σ φ α το ν
ές Έ λ λ ά δ ’ ά γ α γ ε ΐν μ ιγ ά δ α β ά ρ β α ρ ο ν σ τρ α τ ό ν ,
κ α ι τη ν Ά ρ ε ω ς π α ΐ δ ’ 'Α ρ μ ο ν ία ν , δ ά μ α ρ τ ’έμήν, 23
233
δ ρ ά κ ω ν δ ρ α κ α ίν η ς φ ύσ ιν έχο υ σ α ν ά γ ρ ία ν ,
α ξ ω ’π ί β ω μ ο ύ ς κ α ι τά φ ο υ ς 'Ε λ λ η ν ικ ο ύ ς,
η γ ο ύ μ ε ν ο ς λ ό γ χ α ισ ιν ο ύ δ έ π α ύ σ ο μ α ι
κ α κ ώ ν ό τλ ή μ ω ν , ο υ δ έ τ ο ν κ α τα ιβ ά τη ν
Α χ έ ρ ο ν τ α π λ ε ύ σ α ς ή σ υ χ ο ς γ εν ή σ ο μ α ι.
- “ο d ije te , u k ak o sm o se strašn o j nevolji n ašli svi, i ti ja d n a , i tvoje se stre

ro đ e n e , i ja b ijed an ; stići ću k a o sta ra c k b a rb a rim a d a se n a sta n im m e đ u
njim a; i jo š su m i bogovi p ro re k li d a ću u H e la d u povesti m iješan u b a rb a rsk u
vojsku. I A reso v u k ć e r H a rm o n iju , svoju žen u , p o v est ću k ao zm ija, n ju k o ja
će ta k o đ e r im ati divlji izgled zm ije, n a h e le n sk e o lta re i g ro b o v e k a o v o đ a
šiljcim a k o p alja; i n eću se nevoljan riješiti zala niti ću se sm iriti k a d zap lo v im
p o A h e ro n tu što te č e u p o d z e m lju .”
T u se m a lo što d o d a je o n o m u što d o z n a je m o već iz sam o g a D io n iso v a

p ro ro č a n stv a . Izričito se k aže d a b a rb a rsk a vojska p o d K ad m o v im vodstvom
p ro v alju je u G rčku. T a m o se to ra z a b iralo sam o p o sp o m e n u D elfa. P o se b n o
je zanim ljivo d a se ovdje govori o m iješanoj b arb arsk o j vojsci. T im e se p o tv r
đ u je o n o što H e ro d o t kaže o Ilirim a i E n h elejcim a, ko je sp o m in je k a o d va
n a ro d a . U izgubljenom p o č e tk u D io n iso v a p ro ro č a n sk o g a g o v o ra v je ro ja tn o
su se izričito ta k o i spom injali. Iz ovoga je te k sta vidljivo i to d a je K a d m o v eć
u zm ijskom liku v odio vojsku ja d ra n sk ih b a rb a ra n a G rčk u . E u rip id je ta k o
ob lik o v ao slijed d o g ađ aja. T o proizlazi i iz D ionisovih riječi, ali ta m o n ije ta k o
n ed v o jb en o ja sn o i m oglo bi se po m išljati d a b o g u p ro ro č k o m za n o su p rv o
sp o m in je o n o što je u K adm ovoj b u d u ćo j su d b in i n a jču d esn ije, a te k o n d a
govori o p rovali u G rčku. K ad m o v e su riječi, m e đ u tim , u to m p o g led u sasvim
n ed v o sm islen e. P ro re č e n o m u je d a će u zm ijskom liku v o d iti b a rb a re p ro tiv
G rčk e. P ri to m se ja sn o o sjeća i u o b ičajen i E u rip id o v p ro tu b a rb a rsk i p a to s i
n ag lašen h elen sk i ekskluzivizam . In a č e su ti osjećaji došli d o n ajjasn ijeg a
izražaja u završnim stihovim a njegove Ifigenije u Tauridi.
H e rm o g e n iz T a rsa u Kilikiji, r e to r d ru g o g a sto ljeća n aše ere , sačuvao
n a m je d v a stih a iz je d n e izgubljene E u rip id o v e tra g e d ije (C h ristia n u s W alz,
R h e to re s G raeci, vol. III, S tu ttg a rt-T u b in g e n , su m p tib u s J. G . C o tta e , 1834,
str. 180; fra g m e n t 930 (K aibel)):
ο ’ί μ ο ι, δ ρ ά κ ω ν μ ου γ ίν ε τ α ι τό ημ ισ υ
τέ κ ν ο ν , π ε ρ ιπ λ ά κ η ύ ι τ ω λ ο ιπ ω π α τ ρ ί. 234
234
Enhelejci
- “ja o , p olovica m e n e p o sta je zm ija, dijete, zagrli o n o što je p re o sta lo o d

oca.
T i se stihovi o d n o se n a K ad m o v u p re o b ra z b u i stavljeni su m u u usta.

V je ro ja tn o ih je H e rm o g e n ispisao iz E u rip id o v e izgub ljen e trag ed ij e Kadmo.
E u rip id a b it će d a se drži S en ek a (oko 4. p rije n aše e re - 65. n a še e re ),
rim ski filo zo f i p jesn ik trag ed ija, k a d u svojem Bijesnom Heraklu (Hercules
furens) piše ovo (392 - 394):3fi
quin ipse torvum subrigens crista caput

Illyrica Cadmus regna permensus fuga
longas reliquit corporis tracti notas.
- “Štoviše sam je K ad m o po d ig ao glavu stra šn u o d krijeste, p ro m je rio

je u bijegu ilirsko kraljevstvo i ostavio dugi tra g k u d a m u se v uklo tije lo .”
Snažnim i slikovitim izrazom iskazuje se tu kak o je K adm ovo p re o b ra ž en je

stra šn o i ču d esn o . N jegov se čudovišni zm ijski lik o p isu je neizrav n o . S p o m in je
se k rijesta n a glavi i c rta što je n a tlu ostavlja tijelo k a d a se vuče p o n jem u .
U E u rip id a prvo se spom inje p re o b ra z b a u zm ijski lik, a o n d a v o d stv o
b a rb a rsk e vojske. U P se u d o -A p o lo d o ra je o b ra tn o . O v o d ru g o je razum ljivije.
L ak še je zam isliti d a je K ad m o u ljudskom liku v o d io vojsku E n h e le ja c a i
v la d a o Ilirim a, a o n d a se p re o b ra z io u zm iju i b io p re n e se n n a E lizijsko p olje.
K o d E u rip id a se K a d m o već p re o b ra ž e n u zm iju stavlja n a čelo b arb arsk o j
vojsci. L ak o je zam isliti d a bi to m o g la b iti le g e n d a u svojem p rv o b itn o m
o b lik u , koji je jo š n a b ije n m itsk o m silinom , a P se u d o -A p o lo d o ro v a v erzija
b ila bi o n d a k asnija racionalizacija. M o g u će je , d ak ak o , i su p ro tn o : d a je
E u rip id stari m it h tio učiniti te a tra ln ijim i efektnijim .
K a k o g od to bilo, o crtav aju se obrisi s ta re le g e n d e o K ad m u , tu m a č e n je
s ta ro g a p ro ro štv a: K ad m o je sa ž e n o m H a rm o n ijo m u p o o d m ak lo j d o b i
n a p u stio T e b u . U to su v rijem e Iliri navaljivah n a E n h e le jc e i p ritisn u li su ih.
E n h elejci su se u toj nevolji o b ra tili p ro ro č ištu i o d n jeg a su sazn ali d a će
n a d v la d a ti Ilire ak o sebi z a v o đ e u zm u K a d m a i H a rm o n iju . K a d m o je s
H a rm o n ijo m poveo vojsku E n h e le ja c a o d p o b je d e d o p o b jed e. Svladali su
Ilire i K a d m o im je p o sta o kralj. V e ć k ao ilirski v la d a r d o b io je sin a i n a d je n u o
m u im e Ilirije. P oslije su K ad m o i H a rm o n ija n a k o lim a u k o ja su bili
36 Usp. izdanja F. Leo, 1878. i d; L. Hermann, 1924 -26, treće izdanje 1961.235
235
u p re g n u ti ju n c i k re n u li p re d m ije ša n o m svojom b a rb a rs k o m v o jsk o m

E n h e le ja c a i Ilira o p e t p re m a svojoj staro j postojbini. V o jsk a je p ro v alila u
G rčk u . Z a u z e la je m n o g e gradove i n a k raju je n a p a la i o p ljačk ala A p o lo n o v o
sv etište i p ro ro č ište u D elfim a. T a d a je tu vojsku stigla te šk a n esreća. R a z b ije
n a je i u n išten a. A li su se K ad m o i H a rm o n ija spasili je r ih je p re o b ra ž e n e u
zm ije (te k ta d a ili jo š prije p o h o d a n a G rčk u ) bog (Z e u s ili A re s) p re b a c io n a
p o lja n e b lažen ih k a o svoje izab ran ik e i ljubim ce.
U perzijskoj skupštini p re d p latejsk u b itk u govorio je M a rd o n ije o
sta ro m p ro ro štv u koje p ro rič e d a će n ek i b a rb a ri p ro v aliti u G rč k u i d a će
tešk o stra d a ti p o što o p ljačk aju svetište u D elfim a. M a rd o n ije je m islio d a su
to P erzijanci. H e ro d o t je p ro n a ša o d a b i se o n o p rije m o g lo o d n o siti n a E n -
h ele jc e s Ilirim a, tem eljeći to m išljenje n a leg en d i ko ju sm o u p ra v o re k o n
stru irali. P o njoj p o sta je razum ljivija i o n a d ru g a o K ad m ejcim a, koji su se
se d a m n a ra šta ja poslije K ad m a, istje ra n i iz T e b e o d A rg ejaca, sklonili k E n -
helejcim a. P ošli su o n a m o gdje je n e k a d a i osnivač n jihov a ro d a n a ša o n o v u
p o sto jb in u i v o d io novu vojsku. K adm ejci su ta k o , izgubivši je d n u d jed o v in u ,
pošli u d rugu.
O so b ito je, m eđ u tim , zanim ljivo d a se izm eđ u n a ša tri v rela: H e ro d o ta ,
P se u d o -A p o lo d o ra i E u rip id a , n e javljaju sam o sa d rž a jn e p o d u d a rn o sti, n eg o
i te k stu a ln e . T a k o se P se u d o -A p o lo d o r i E u rip id p o d u d a ra ju u je d n o m
k lju čn o m izrazu ε ις δ ρ ά κ ο ν τ α μ ετα β ο λ ώ ν “p reobrazivši se u z m iju ” i δ ρ ά κ ω ν
γενή σ η μ ετα β ο λ ώ ν “p o sta t ćeš zm ija preobrazivši s e ”. I d ru g a je p o d u d a rn o st
u k lju čn o m izrazu ή γεμ ώ ν “v o đ a ” i η γ ο ύ μ εν ο ς “koji v o d i”. Izm eđ u H e ro d o ta
i E u rip id a te k stu a ln e su p o d u d a rn o sti u riječim a σ τρ α τ ό ς o d n o sn o σ τρ ά τευ μ α
“v o jsk a” i δ ια ρ π ά ζ ω “p lja č k a ti” u obojih. Izm eđ u H e ro d o ta i P se u d o -A p o lo
d o ra n e m o g u se u tv rd iti takve p o d u d a rn o sti je r to što se u o b o jih sp o m in ju
E n h e le jc i i Iliri, o d v o jen o je d n i o d d rugih, k ao dva n a ro d a , b u d u ći d a se ra d i.
o vlastitim im en im a, proizlazi iz sad ržaja o n o g a što o b a p isca p ričaju , a n e iz
n jih o v e stilizacije.
T ak ve se p o d u d a rn o sti u izričaju n e bi m ogle lako j aviti, d a su ta tri pisca
sastav ljala svoje tek sto v e sasvim nezavisno je d a n o d d ru g o g a. O d a tle se
n am eće p retp o stav k a d a su im ali kakav zajednički predložak. P se u d o -A p o lo d o r
je m o g ao svoju su h u p riču crp sti iz E u rip id o v e p oezije. K ak o je p o č e ta k
D io n iso v a p ro ro č a n stv a u te k stu njegovih Bakha izgubljen, m ogu iz te scen e,
d o k jo š n ije bila o k rn je n a , p o tje c a ti i p o d aci o K ad m o v u o d lask u iz T e b e i o
236
Enhelejci
to m e k a k o su g a E n h elejci n a tem elju p ro ro č a n stv a učinili svojim v o đ o m ,

k a k o je ra to v a o s Ilirim a i p o s ta o n jihov kralj. S labo je , m e đ u tim , v je ro ja tn o
d a b a š n išta o d to g a n e bi ostavilo tra g a u neizravnoj tek sto v n o j p red aji.
E u rip id , p ak , i H e ro d o t n e m ogu b iti u izravnoj tek stu aln o j vezi. Bakhe
su prvi p u t izv o đ en e te k poslije p jesnikove sm rti, a o n je k o jih d v a d e se ta k
g o d in a nadživio svojega v ršn jak a H e ro d o ta . T aj se, d a k le , u svojem izričaju
n ije m o g ao n a sla n ja ti n a E u rip id o v e Bakhe. N i E u rip id se, o čito , d o k je is-
p ijev ao D io n iso v o p ro ro štv o , nije m o g a o n aslan jati n a H e ro d o ta , j e r m u taj
svojim škrtim n a tu c a n je m o Ilirim a i vojsci E n h e le ja c a n e d aje o n e p o d a tk e
što ih j e p jesn ik stavio u b o žja u sta. N o , k ako i u z a sve to p o sto je te k stu a ln e
p o d u d a rn o sti izm eđ u ta dva pisca, m o ž e se po m išljati d a su o b a im a la p re d
so b o m isti tekst, u kojem u se pričala leg en d a o K adm u i H arm o n iji, en h elejsk o j
vojsci i Ilirim a. N ajv jero jatn ije je to bilo djelo n ek o g a logografa. T aj isti te k st
je o n d a , b it će, e k sc e rp ira o i P se u d o -A p o lo d o r za svoj m ito g rafsk i p riru č n ik .
Izričaj to g a n e p o z n a to g pisca zrcalio bi se p re m a toj p retp o stav ci u te k stu a ln im
p o d u d a rn o stim a izm eđu tro jice sp o m e n u tih pisaca.
R a z m a tra n je H e ro d o to v ih vijesti dovelo nas je d alek o . Istin a je , d o d u še ,
k ak o kaže istraživač H e ro d o to v a zem ljopisa, d a se u njegovu d je lu ja d ra n sk i
E n h elejci sam o sp om inju i n išta više.37 A li k ad se ti sp o m en i d o b ro ra z m o tre
u svojem k o n te k stu i povežu s vijestim a dru g ih v rela, v o d e n a s staro j i b o g ato j
verziji le g e n d e o K ad m u k od E n h e le ja c a i k o d Ilira.38 T a, p ak , re k o n s tru ira n a
verzija, što će biti d a je stajala u djelu kojega logografa, m o že p o slu žiti k ao
čvrsto ish o d ište za daljnje ra z m a tra n je sta re književne p re d a je o E n h elejcim a.
S lika što sm o je dobili an alizo m ovih glavnih v re la u p o tp u n ju je se k ad se
p rik lju če jo š n ek i d o d a tn i podaci. P in d ar, veliki p jesn ik k o rsk e lirik e s k ra ja
še sto g a i p o č e tk a p e to g a stoljeća p rije n aše ere , za cijeli je d a n n a ra šta j stariji
o d H e ro d o ta , ro đ e n u K inoskefali kraj T eb e, pjeva u svojim h im n am a, slaveći
p o b je d n ik e n a svehelenskim atletsk im natjecan jim a, o to m e k ak o je K a d m o
p re n e se n n a o to k e b lažen ih .39 T o se p o k la p a s m ito m k akav se su sreće u E u -
rip id a i u P seu d o -A p o lo d o ra. U sholij am a, an tičkom k o m e n ta ru , u z P in d a ro v e
37 Usp. J. Talboys Wheeler, T h e G eography o f H ero d o tu s, London, Longman, Brown, Green

and Longmans, 1854, str. 130.
38 Usp. How - Wells u već citiranom komentaru Herodotova djela uz 9,43.
37 Usp. Drugu olimpijsku pobjednu pjesmu, st. 61 -80. 237
237
ILLYRICUM MYTHOLOCICUM
p jesm e ra z a b ira se jo š tragovi izričaja kakav sm o re k o n stru ira li za n aše

p rv o b itn o v relo (uz tre ć u P itijsku p o b je d n u p jesm u, st. 166):
6 μεν γ ά ρ Κ ά δ μ ο ς εις δ φ ιν μ ετα β ο λ ώ ν ά π έ ά α ν ε ν .
- “K a d m o je u m ro pretvorivši se u z m iju ”.
(U z istu p jesm u, st. 167):
ό μεν γ ά ρ Κ ά δ μ ο ς μετέβ αλεν εις δ φ ιν
- “K a d m o se p re tv o rio u z m iju ”.
U prvoj k o m e n ta to rsk o j bilješci in zistira se n a K adm ovoj sm rti, d o k

in ače m ito lo šk a p re d a ja ističe njegovo b la ž e n o p re o b ra ž e n je u v ječn o m
b o rav ištu (p o ljan i ili o to cim a) o d a b ra n ih sm rtnika.
U z stih 153 b iste p jesm e stoji o K ad m u ovo:
τ ο ν δε Κ ά δ μ ο ν π α ρ έλ α β ε δ ιά το κ α ι τ ο ΰ τ ο ν ε ύ δ α ιμ ο ν ή σ α ν τα έ κ π εσ εΐν
εις Ί λ λ υ ρ ιο ύ ς ... δ ιό π ε ρ κ α ι ά π ε ά ε ώ ά η μ ετά τή ς γ υ ν α ικ ό ς 'Α ρ μ ο ν ία ς, κ α ί
κ α τψ κ η σ α ν έν τ ω Ή λ υ σ ίφ π ε δ ίφ έ π ί δ ρ α κ ό ν τ ω ν ά ρ μ α τ ο ς , ώ ς ο ί π ο ιη τ α ί
κ α ί ο ί μ υ ά ο γ ρ ά ο ο ι ή μ ΐν π α ρ α δ ε δ ώ κ α σ ιν .
- “K a d m a je (pjesnik) tu n aveo je r je i o n prvo b io sre ta n , a o n d a je o tiša o

u p ro g o n stv o m e đ u I lir e ;... z a to je i bio božanski p re o b ra ž e n sa svojom žen o m
H a rm o n ijo m i n a stan ili su se n a E lizijskom po lju (došavši tam o ) n a zm ijskim
kolim a, k ak o su n a m pjesnici i m ito g rafi sačuvali p re d a ju .”
V re la n a k o ja se poziva P in d a ro v k o m e n ta r slažu se s n ašim a je r je

E u rip id pjesnik, a P se u d o -A p o lo d o r m itograf. U toj se sholijastovoj bilješci
d o ista javljaju m nogi ele m e n ti n aše legende. I o d la z a k iz T e b e n a J a d ra n , i
p re o b ra z b a z a je d n o sa su p ru g o m H a rm o n ijo m , i E lizijsko p o lje, i zm ije i kola.
A k o su to, što bi se prvo pom islilo, k o la u koja su u p re g n u te zm ije, b io bi to
nov m o m e n a t. N o ak o su to k o la n a k o jim a se voze zm ije, o n d a je to p ro izašlo
iz in te rp re ta c ije D io n iso v a p ro ro č a n stv a u E u rip id o v im Bakhama. S to g a je
ovo d ru g o i v jero jatn ije. T ak v a se g enitivna k o n stru k c ija u p o tre b lja v a u o b a
sm isla.
D a le k o su važnije d o d a tn e obavijesti što p o tje č u o d F ilo n a iz B ib lo sa u
F enikiji, u č e n o g a p isca d ru g o g a stoljeća n a še ere . U z m n o g a filo lo šk a d je la
n a p isa o je o so b ito zanim ljivu zbirku p o d a ta k a iz razn o v rsn e lite ra tu re p o d
n aslo v o m O gradovima i slavnim ljudima koje je svaki od njih othranio (Π ε ρ ί 238
238
Enhelejci
π ό λ ε ω ν κ α ί ο ΰ ς έκα σ τη α υ τ ώ ν έ ν δ ο ξ ο υ ς ή νεγκεν) u trid e se t knjiga. Τ ο n am

se d je lo n ije sačuvalo, ali će biti d a je iz n je g a c rp a o S te fa n B iz a n tin a c k a d a
je p isa o o B udvi, pozivajući se p ri to m n a F ilo n a. U saču v an o m e k sc e rp tu iz
S tefan o v a d je la stoji ovo:
Β ο υ ύ ό η , π ό λ ι ς ϊλ λ υ ρ ίδ ο ς , ώ ς Φ ίλ ω ν , δ ιά τό Κ ά δ μ ο ν έ π ί ζ ε ύ γ ο υ ς β ο ώ ν
ό χ ο ύ μ ε ν ο ν τ α χ έ ω ς ά ν ύ σ α ι τ η ν ές Ί λ λ υ ρ ιο ύ ς ο δ ό ν , ο ί δ έ τ ο ν Κ ά δ μ ο ν ά π ό
τη ς Α ιγ ύ π τ ια ς Β ο υ τ ο ΰ ς ό ν ο μ ά σ α ι α υ τή ν , κ α ί π α ρ α φ ΐία ρ ε ΐσ α ν κ α λ ε ϊσ ύ α ι
Β ουΦ όην. έ χε ι δ ’ έ π ί τ ο ϋ μ υ χ ο ύ ’Ρ ίζ ο ν α π ό λ ιν κ α ί π ο τ α μ ό ν ο μ ώ ν υ μ ο ν .
— “ B u to a , g ra d u Iliriji, k ak o p iše F ilo n , je r se K a d m o v o zio n a volovskoj

(β ο ύ ς) z a p re z i i b rzo ( ύ ο ώ ς ) je p rev alio p u t d o Ilira. D ru g i kažu d a g a je
K a d m o n azv ao p o egipatskoj B uti, p a se to p o k v arilo i s a d a se zove B u to a. A
u zaljevu jo j j e g rad R izo n i rije k a istoga im e n a .”
S te fa n n a m tu kaže, pozivajući se n a F ilo n a, d a je B u to a g rad u Iliriji.

O d a tle je o č ito d a se rad i o d a n ašn jo j B udvi. Z a tim d aje, v je ro ja tn o sve p re m a
isto m a u to ru , etim ologiju to g a im ena. G ra d bi bio nazv an p o to m e što je K a d
m o vu čen o d volova (β ο ύ ς) b rzo (ιΊο ώ ς) stigao u Iliriju. O d a tle Β ο υ ύ ό η .
D ru g o je tu m a č e n je d a je K ad m o nazvao taj g ra d p re m a eg ip atsk o j B u ti
(Β ο υ τώ ) p a se to im e poslije iskvarilo u Β ο υ ύ ό η . B u ta je b io g ra d u E g ip tu ,
a je d n a k o se zvala i njegova božica. N ije slučanjo što je ta bo žica U a z it bila
zm ijsko božanstvo. T o se p ovezuje s en h elejsk im k u lto m K a d m a i H a rm o n ije
p re o b lič e n ih u zm ije.411
T e su n a m etim ologije, p o sebi, slabo zanim lj ive. P rv a n a m ip ak p o tv rđ u j e
leg en d u o K ad m u n a volovskim k o lim a i vezuje njegov d o la z a k iz T e b e u
ja d ra n sk e p re d je le uz sasvim o d re đ e n lo k alitet, n aim e u z B udvu. T aj se važni
zem ljopisni p o d a ta k u p o tp u n ju je viješću d a je kraj B udve u zaljevu ležao g rad
R izo n n a istoim enoj rijeci. N e m a dvojbe d a je taj zaljev B o k a, g ra d d a je
R isan , a rije k a d a je u n u tra šn ji dio B oke, koji su stari zam išljali k a o rijek u što
u tje č e u J a d ra n sk o m o re. T a je p re d o d ž b a m o g la n a sta ti i p o lazeći o d v re la što
u n ajd u b ljim z a to n im a B oke obilnim to k o m iz stijen ja u viru u m o re . I d ru g d je
se d u b o k i zaljevi ra d o zam išljaju k ao ušća rijek a što zap rav o n e p o sto je (usp.
R io d e Ja n e iro ). T im e je p o tv rđ e n o d a je B u to a d o ista B u d v a i K ad m o v se
b o rav ak u Iliriji veže za p re d je le o k o B oke K otorsk e.
4(1 Usp. P. Lisičar, L e g en d a o K a d m u , Živa Antika 3 (1953), str. 248.239
239
P rv a o d dvije S tefan o v e etim ologije javlja se i u E ty m o lo g icu m m ag n u m :
Β ο υ ά ό η : Π ό λ ις Ί λ λ υ ρ ίδ ο ς. Ε ίρ η τ α ι ό τ ι Κ ά δ μ ο ς έ π ί β ο ώ ν ζ ε ύ γ ο υ ς έκ
ό η β ώ ν τ α χ έ ω ς ε ις Ιλ λ υ ρ ικ ο ύ ς π α ρ α γ ε ν ό μ ε ν ο ς έκ τισ ε π ό λ ι ν κ α ι ά π ό τ ώ ν
β ο ώ ν κ α ί τ ο ύ ά ο ώ ς φ υ γεϊν Β ο υ ύ ό η ν α υ τή ν ώ ν ό μ α σ εν .’Ή ά π ό το ΰ β ο ύ το υ
Β ο υ τό η κ α ί Β ο υ ϋ ό η ώ ν ό μ α σ τα ι.
- “B u to a: G ra d u Iliriji. P rič a se d a je K a d m o n a volovskoj z a p re z i iz

T e b e b rzo d o ša o m e đ u Ilire i o sn o v ao grad; i p o v olovim a (β ο ύ ς) i p o to m e
što je b rzo ( ό ο ώ ς ) p o b je g a o nazv ao ga je B u to a. Ili se p o travi o rig a n u
(β ο ύ τη ς) n azv ao B u to a i B u to a (p isa n o s th ).”
O sim n a m a b e z n a č ajn e b o ta n ič k e etim ologije41 novi su tu m o m e n ti što

se ja sn o k aže d a je K a d m o n a volovskoj z ap rezi b rzo d o ša o u Iliriju iz T e b e ,
i š to se p rič a d a j e o n o snovao B udvu i n a d je n u o jo j im e izvfedeno n a v r lo n e
o b ič a n način.
O d m a h d a lje č ita se u E ty m o lo g icu m m ag n u m , s n e k im d o p u n a m a p r e
m a fire n tin sk o m ru k o p isu ta k o zv an o g a Etymologicum genuinum, (9. st.) ovo:
Β ο ύ ά ο ια . π ό λ ις τή ς Ιλ λ υ ρ ίδ ο ς . Σ ο φ ο κ λ ή ς Ό ν ο μ α κ λ ε ΰ
Β ο υ ύ ό η Δ ρ ίλ ω ν ο ς ε π ί π ρ ο χ ο ή σ ιν ένά σ ό η .
Ε ίρ η τ α ι ά π ό τ ο ύ βοτρΊόν γ ε ν έ σ ά α ι τ ο ις Ί λ λ υ ρ ιο ΐς τ ο ν Κ ά δ μ ο ν έ'π ο ικ ο ν
γ εν ό μ ε ν ο ν , ή ά π ό το ΰ ζεύ γ ο ς β ο ώ ν ό χ ο ύ μ εν ο ν κ α τ ά τό π υ ό ό χ ρ η σ τ ο ν ε ις τη ν
’ίλ λ υ ρ ίό α π α ρ α γ ε ν έ ο ύ α ι.
- “B u to ja: g ra d u Iliriji. S ofoklo u O n om aklu: “B u to a j e b ila n a se lje n a

n a u šću D rilo n a ” . N azv an a je p o to m e što je K a d m o b io p o m o ćn ik Ilirim a k a d
se k o d njih naselio, ili p o to m e što je d o šao u Iliriju uprav ljaju ći z a p re g o m
volova k a k o je u D elfim a p ro re č e n o .”42
T u n a m se n u d i tre ć a etim o lo g ija z a sta ro im e B udve. Izvodi se o d β ο η ϋ ό ς

“p o m o ć n ik ” i n ad o v ezu je se n a to k ak o je K ad m o p o m o g a o Ilirim a (z a p ra v o
E n h e le jc im a , ali se tu ta ra z lik a već z a trla ) k ad je d o ša o k njim a. T u se govori
41 Ako se mjesto του βούτου čita τοϋ βουτοΰ ova je etimologija jednaka Stefanovoj
alternativnoj jer je Βουτάς varijanta imena egipatskoga grada Βουτώ.
42 Ovaj je tekst uspostavljen prema izdanju T. Gaisford, E ty m o lo g ic u m m a g n u m , Oxford
1848. i prema dodacima iz firentinskoga rukopisa E ty m o lo g ic u m g e n u in u m prema E. Miller,
M elanges d e litterature grecque, Paris, L’imprimerie imperiale, 1868, str. 68.240
240
Enhelejci
i o d elfijskom p ro ro č a n stv u kojim je bilo p ro re č e n o d a će K a d m o do ći u Iliriju

n a volovskim k olim a. T o je p ro ro štv o slično o n o m u D io n iso v u u E u rip id a , a
p o m išljam o i n a “ zm ijska k o la ” o n o g a P in d aro v a sholijasta. T ešk o je reći koji
je o b lik le g e n d e u toj p o jed in o sti p rv o tan . P ita m o se ta k o đ e r je li p re m a verziji
n a kojoj je zasn o v an a e tim o lo g ija im e n a B udve p o b rzim v o lo v im a K a d m o
p u to v a o k Ilirim a već u zm ijskom liku. O n d a bi se p re o b ra z b a d o g o d ila jo š p ri
o d la sk u iz T ebe.
S azn ajem o i to d a je već tragički pjesnik S ofoklo ( 4 8 7 - 4 0 6 . p rije n a še

e re ) u je d n o j svojoj izgubljenoj d ra m i sp o m in jao B u to u i sm je šta o je k o d u šća
D rilo n a (D rim a ), z n a tn o ju žn ije, d ak le, n eg o što B udv a zb ilja leži. N ije ja sn o
0 k o jem se Sofoklovu k o m a d u zap rav o ra d i je r je te k sto v n a p re d a ja n aslova
Onomaklo v rlo sum njiva, a to se im e inače n ig d je n e javlja. S u m njivo je čak
1 to d a li se d o ista ra d i o im e n u S ofoklovu. I c itiran i stih je u d a k tilsk o m h ek sa-
m e tru , a taj se m e ta r n e javlja u d ra m sk o m pjesništvu. P o m išlja se sto g a d a bi
citira n i stih m o g ao biti o d K alim ah a, h elen ističk o g a p jesn ik a tre ć e g a sto ljeća
p rije n a še ere . O n je m n o g o p isao u h e k sa m e trim a i u t a j e svoja d je la u n io
m n o štvo u č e n ih p o d a ta k a , p a i zem ljopisnih. N jegovo im e h tje li b i n ek i
p re p o z n a ti u d ru g o m dijelu naslova Onomaklo, k ako o n o stoji u ru k o p isu .43
T im e je sa d a z a o k ru ž e n a slika što je o K ad m u i B udvi, s o so b itim o b z iro m
n a p o s ta n a k n jezin a sta ro g a im en a, daje grčka e tim o lo šk a lite ra tu ra , n a d o -
vezujući se n a F ilo n a iz B iblosa. U tim je vijestim a uvijek riječ sam o o Ilirim a,
nig d je se n e sp o m in ju E n h elejci. Ip a k se tu n e ra d i o d ru g o m razd o b lju K ad-
m o v a b o ra v k a n a Ja d ra n u , k a d a je, p re m a P se u d o -A p o lo d o ro v o j verziji,
p o sta o v la d a r Ilira p o što ih je p o b ije d o n a čelu E n h e le ja c a i o n d a zav lad ao
njim a. V idi se to o d a tle što se p rič a d a je o snovao B udvu došavši n e o ček iv an o
b rzo n a volovskoj zap rezi iz T eb e. R a d i se, dakle, b aš o sam o m d o lask u ,
p re m a P se u d o -A p o lo d o ru o dolask u k E n h elejcim a, ko je su Iliri bili p ritisn u li
ra to m . E tim o lo šk a p re d a ja što se n ad o v ezu je n a F ilo n a iz B ib lo sa n e p rav i
ta k o razlike izm eđ u E n h e le ja c a i Ilira, n eg o ilirskim im e n o m o b u h v a ć a i
E n h elejce. T o i je st op će shvaćanje kasnijega v rem en a, d o k je izvor H e ro d o to v
i P se u d o -A p o lo d o ro v ja sn o lučio je d n e o d drugih.
43 Usp. kritički aparat uz naše mjesto u izdanju T. Gaisforda, Millerove kritičke bilješke na
navedenom mjestu i A. Nauck, Tragicorum G ra eco ru m fra g m e n ta , Leipzig, Teubner, 1888,
fragment 1024, str. 357—358.241
241
P re d o d ž b e m lađ eg a v re m e n a ja sn o je izrazio P a u san ija, koji je o k o 170

- 180. n a še e re o p isao G rčk u , njezin e sp o m en ik e, leg en d e i m itove, u svojem
p o z n a to m djelu Put po Grčkoj (Π ερ ιή γη σ ις τή ς 'Ε λ λ ά δ ο ς). G o v o reći o T eb i
i n jezinoj n a jstarijo j povijesti, o n u sp u t spom inje, k ao n e što d o b ro p o z n a to ,
i K ad m o v o d la z a k n a Ja d ra n . O n a ro d u k o d k o jeg a je K a d m o n a ša o n o v u
d o m o vinu kaže P au san ija ovo (9, 5, 3):44
Κ ά δ μ ο υ δε ές Ί λ λ υ ρ ιο υ ς κ α ί Ι λ λ υ ρ ιώ ν ές τ ο υ ς κ α λ ο ύ μ ε ν ο υ ς Έ γ χ ε λ έ α ς
μ ετο ικ ή σ α ν τ ο ς Π ο λ ύ δ ω ρ ο ς ό Κ ά δ μ ο υ τη ν ά ρ χ ή ν εσχε.
- “ A k ad a se K ad m o p reselio u zem lju Ilira, a m e đ u Ilirim a k o n im a koji

se zovu E n h elejci, p re u z e o je vlast P o lid o r, sin K ad m o v .”
T u se ra d i o nasljedstvu n a te b a n sk o m prijesto lju , ali u sp u t s azn ajem o i

to d a E n h e le jc i više nisu su p ro tstav ljen i Ilirim a, n eg o se o n jim a govori k a o o
je d n o m ilirskom n aro d u . U to m sm islu tre b a shvatiti vijest F ilo n o v u i
etim o lo šk ih zaključak a, p o kojoj je K ad m o n a volovskoj z ap rezi d o ša o
Ilirim a.
P a u sa n ija p o tv rđ u je H e ro d o to v u vijest (5, 61) p o kojoj su K adm ejci,
K adm ovi po to m ci, otišli E n h e le jc im a kad su ih A rgejci, p o z n a ti in ače k ao
ep ig o n i S ed m o rice, p ro tje ra li iz T eb e. O to m e čita m o u n je g a ovo (9 ,5 ,1 3 ) :
κ ρ α τ η σ ά ν τ ω ν δ ε τή μ ά χη τ ω ν ’Α ρ γε ίω ν Λ α ο δ ά μ α ς σ υ ν τ ο ΐς έ ά έ λ ο υ σ ιν
έ π ε σ ά α ι Θ η β α ίω ν υ π ό τη ν έ π ιο ΰ σ α ν ν ύ κ τ α ά π ε χ ώ ρ η σ ε ν ές Ί λ λ υ ρ ιο υ ς .
— “A k a d su A rg ejci n advladali u bici, L a o d a m a n t je s o n im T e b a n c im a

koji su ga h tjeli slijediti id u ć e noći o tiša o Ilirim a .”
T u se jav ljaju svi e le m e n ti H e ro d o to v e vijesti: i p o b je d a A rg ejaca, i kralj

teb an sk i L a o d a m a n t, p o to m a k K adm ov, i d ru ž in a što je s njim e p o šla n a
J a d ra n . M o g u će je , n arav n o , d a j e P au san ija u z e o sve te p o d a tk e u p ra v o o d
H e ro d o ta .
O d P a u sa n ije sazn ajem o jo š n e k e p o jed in o sti o seo b i K a d m ejaca p re m a
J a d ra n u (9, 8, 6-7):
ή ν ίκ α υ π ό ’Α ρ γ ε ίω ν μ άχη π ρ ο ς Γ λ ίσ α ν τ ι έ κ ρ α τή ό η σ α ν , τό τ ε ό μ ο ϋ
Λ α ο δ ά μ α ν τ ι τ φ Ε τε ο κ λ έ ο υ ς ΰ π ε ξ ία σ ιν ο'ι π ο λ λ ο ί- τ ο ύ τ ω ν ονν μ ο ίρ α τη ν
44 Usp. izdanja Η. F. Hitzig - Η. Bliimner, 1896-1910; F. Spiro, 1900.
242
Enhelejci
μ έν ές τ ο υ ς Ί λ λ υ ρ ιο ύ ς π ο ρ ε ία ν ά π ώ κ ν η σ ε, τ ρ α π ό μ ε ν ο ι δέ ές ύ ε σ σ α λ ο ύ ς
κ α τ α λ α μ β ά ν ο υ σ ιν 'Ο μ όλη ν, ο ρ ώ ν ά ε σ σ α λ ικ ώ ν κ α ι εΰ γε ω ν μ ά λ ισ τ α κ α ί
ϋ δ α σ ιν έ π ιρ ρ εο μ έν η ν . ά ε ρ σ ά ν δ ρ ο υ δε τ ο ΰ Π ο λ υ ν ε ίκ ο υ ς ά ν α κ α λ ε σ α μ έν ο υ
σ φ ά ς έ π ί τ ά ο ικ ε ία , τ ά ς π ύ λ α ς δ ιά ώ ν τη ν κ ά θ ο δ ο ν έ π ο ιο ϋ ν τ ο ά π ό τή ς
'Ο μ ό λη ς ό ν ο μ ά ζ ο υ σ ιν 'Ο μ ο λ ω ίδ α ς.
- “K ad su u bici k o d G lisa n ta bili p o b ije đ e n i o d A rg ejaca, ta d je v ećin a

o tišla z a je d n o s L a o d a m a n to m , sinom E teo k lo v im ; je d a n p a k d io n jih n ije se
u su d io poći d o Ilira, n eg o su se o k re n u li n a T esalce i zau zeli H o m o lu ,
n ajplodniju i vo d am a najbolje n a to p ljen u o d tesalskih gora. K ad ih je T ersan d ar,
sin P olinikov, p ozvao d a se v ra te kući, nazvali su H o m o lsk im a v ra ta k ro z k o ja
su se v ratili s H o m o le .”
T u se tu m ači p o sta n a k im e n a je d n ih o d te b a n sk ih v ra ta i sličn o st n jih o v a

im en a s im en o m je d n e tesalsk e gore. T u sazn ajem o , m eđ u tim , k ak o s e u tesal-
skoj p re d a ji sačuvao tra g p ro la sk a K a d m ejaca n a p u tu p re m a Ja d ra n u . Z a
uzeli su bili p la n in u H o m o lu . T a j e p la n in a ležala u tesalsk o j M ag n eziji n a
sj evernoj p ad in i O se. I tu P au san ija slijedi staru p red aju . O p ro lask u K ad m ejaca
k ro z T esaliju piše, n aim e, već H e ro d o t (1, 5 6 ):
έ π ί μ έν Δ ε υ κ α λ ίω ν ο ς β α σ ιλ έο ς ο ίκ εε (τό Δ ω ρ ικ ό ν γ έ ν ο ς) γ ή ν τη ν
Φ ά ιώ τ ιν , έ π ί δέ Δ ώ ρ ο υ τ ο ΰ Έ λ λ η ν ο ς τη ν υ π ό τη ν Ό σ σ α ν τε κ α ί Ό λ υ μ π ο ν
χ ώ ρ η ν , κ α λ εο μ έν η ν δέ Ί σ τ ια ιώ τ ιν . έκ δέ τή ς 'Ισ τ ια ιώ τ ιδ ο ς ώ ς έξα ν έσ τη υ π ό
Κ α δ μ είω ν , ο ίκ εε έν Π ίν δ φ Μ α κ ε δ ν ό ν κ α λ εό μ ενο ν .
- “Z a v la d a n ja k ra lja D e u k a lio n a n astav alo je (d o rsk o p le m e ) zem lju

F tio tid u , a za v la d a n ja D o ra , sin a H elen o v a, zem lju p o d O so m i O lim p o m
ko ja se zove H istijajo tid a. A k a d su ga K adm ejci istjerali iz H istijajo tid e,
stan o v alo je n a P in d u i zvalo se m a k e d a n sk o .”
I tu se k aže d a su se K adm ejci zadržali u T esaliji, p o d p la n in o m O so m .

S azn ajem o i to d a su o d a n d e istjerali D o ra n e , koji su se o n d a p o vukli n a
p la n in u P in d . D o šlo je ta k o d o p o m ic a n ja grčkih p le m e n a n a sjev eru . O
su k o b u K a d m e ja c a s D o ra n im a p iše i D io d o r Sicilac (4, 6 7 ,1 ):
ο ι δ ’ έ π ίγ ο ν ο ι τη ν σ τ ρ α τ ε ία ν έπ ιφ α νή π ε π ο ιη μ έ ν ο ι μ ετά π ο λ λ ώ ν
λ α φ ύ ρ ω ν α ν έ κ α μ ψ α ν ε ις τ ά ς π α τ ρ ίδ α ς , τ ώ ν δέ Κ α δ μ ε ίω ν τ ώ ν σ υ μ φ υ γ ό ν τω ν
ε ις τό Τ ιλ φ ω σ σ α ΐο ν Τ ε ιρ εσ ία ς μ έν έτελεύτη σ εν, ό ν Μ ψ α ν τ ε ς λ α μ π ρ ώ ς ο ί 243
243
Κ α δ μ ε ίο ι τ ιμ α ϊς ΐσ ο ύ έ ο ις έ τ ίμ η σ α ν α υ τ ο ί δε μ ετα ν α σ τά ν τες έκ τη ς π ό λ ε ω ς
έ π ί Δ ω ρ ιε ίς έσ τρ ά τευ σ α ν , κ α ί μ άχη ν ικ ή σ α ν τ ες τ ο ύ ς έ γ χ ω ρ ίο υ ς έ κ ε ίν ο υ ς
μ εν έ ξέβ α λ ο ν έκ τ ω ν π α τ ρ ίδ ω ν , α υ τ ο ί δ ’έ π ί τ ιν α ς χ ρ ό ν ο υ ς κ α το ικ ή σ α ν τ ε ς ,
ο ί μ εν έν α υ τή κ α τέ μ ε ιν α ν , ο ί δ ’ έπ α νή λ Φ ο ν εις τ ά ς ά ή β α ς, Κ ρ έ ο ν τ ο ς το ϋ
Μ ε ν ο ικ έ ω ς β α σ ιλ εύ ο ν το ς.
- “P o što su se proslavili u to m p o h o d u , epig o n i su se s m n o g o p lije n a

v ratili u svoje dom ovine. A o d o n ih K ad m ejaca koji su se bili sklonili u T ilfosej
u m ro je T iresija, ko jeg a su K adm ejci sjajno p o k o p a li i p o častili častim a
rav n im božanskim a. A o n i sam i otišli su iz g ra d a i zavojštili su n a D o ra n e . I
p o b ijed ili su u bici o n e d o m a ć e stan o v n ik e i izbacili su ih iz njih o v ih d o m o v in a,
a sam i su se n e k o vrijem e ta m o nastanili, p a su n e k i o n d je i o stali, a d ru g i su
se v ratili u T e b u , za k raljev an ja K re o n ta , sin a M e n e k e je v a .”
R a d i se tu o D o ra n im a u n jihovim starim , sjevern im sjed ištim a, p rije n e

go ih je velika se o b a što se u le g e n d a rn o j povijesti p a m ti k a o p o v ra ta k
H erak lo v ih p o to m a k a po v u k la n a P e lo p o n e z i d ru g a m o n a jug.
T ilfosej je selo u B eotiji, k ak o k aže sam D io d o r (4, 6 6 ,5 ). V ra č T ire sija
b io je u p u tio K ad m ejce d a se p o ra ž e n i o d A rg e ja c a p o v u k u o n a m o .
H e ro d o t, D io d o r i P a u sa n ija n a m p o u z d a n o p o k azu ju d a je p o h o d K a d
m e ja c a n a sjever, u novu d o m ovinu njihova ro d o n a č e ln ik a , o stav io ja sn o g a
tra g a u le g e n d a rn o j p re d a ji o sta rim se o b a m a i su k o b im a p le m e n a n a sjeveru
G rčk e. D o b ro su n am , d akle, p o tv rđ e n e dvije p re d a je što p o v ezu ju T e b u s
J a d ra n o m i E n h elejcim a. J e d n a se o d njih o d lik u je izrazito m itsk im crta m a .
P o njoj je K ad m o sa svojom žen o m H a rm o n ijo m u već p o o d m ak lo j d o b i
n a p u stio T eb u . N a kolim a s volovskom za p re g o m stig ao je E n h e le jc im a i ta
m o je o sn o v ao g rad B u to u , d an ašn ju B udvu. E n h elejci su ga učinili svojim
v o đ o m u o b ra m b e n o m ra tu p ro tiv Ilira. S njim e n a čelu pob ijed ili su E n h e le jc i
Ilire i ta k o je K a d m o p o sta o ilirski v ladar. U novom kraljevstvu ro d io m u se
sin Ilirije. P oslije je p oveo Ilire i e n h elejsk u vojsku p ro tiv H e la d e . O svojio je
i razvalio m n o g e gradove, sve d o k m u se vojska nije ogriješila o delfsk o
svetište. T a d a je, p re m a sta ro m p ro ro čan stv u , ilirska i e n h e le jsk a v o jsk a lju to
stra d a la . U to m slom u, m eđ u tim , K ad m o i H a rm o n ija nisu p re trp je li zla. O ni
su n a k raju p o božanskoj o dluci, p re o b ra ž e n i u zm ije, p re n e se n i n a p o lja n e ili
n a o to k e b lažen ih , k ao o d a b ra n ic i božji. N ajstarije ish o d ište te p re d a je do
k o jeg a m o ž e m o d o p rije ti n a tem elju raspoloživih p o d a ta k a je st izg u b ljen o 24
244
Enhelejci
vrelo, v je ro ja tn o spis n e k o g a logografa, iz kojega sn crpili H e ro d o t, E u rip id

i P seu d o -A p o lo d o r. Z a K adm ovu, pak, vezu s B udvo m i za volovska k o la n a
k o jim a je stigao n a Ja d ra n n ajstarije v relo p o z n a to n a m a je st F ilo n iz B iblosa.
D ru g a p re d a ja , o n a o odlask u K a d m ejaca n a J a d ra n m e đ u E n h e le jc e ,
im a sve zn ačajk e p rav e h istorijske legende. K ad su arg ejsk i ep ig o n i po b ijed ili
te b a n sk e K ad m ejce i razorili im grad , K adm ejci su, p ričalo se, n ap u stili T e b u
i pošli n a Ja d ra n E n h elejcim a. U sp u t u T esaliji je d a n je d io tih K a d m ejaca
istje ra o D o ra n e s o b ro n a k a O se i n a sta n io se ta m o je r nisu h tjeli ići u d alek u
i n e p o z n a tu zem lju. N eki o d tih K ad m ejaca što su o d u stali o d p u ta d o E n -
h e le ja c a v ratili su se n a p o k o n u T ebu.
N a ro d E n h e le ja c a n a d ale k o m Ja d ra n u v e z a n je u grčkoj k n jižev n o sti za
te dvije p re d a je . Š krti zem ljopisni p o d aci H ek atejev i dobivaju ta k o i m ito lo šk u
dim enziju. E n h elejci i Iliri su p ro tstav ljen i su k a o dva n a ro d a je r se K ad m o ,
došavši n a J a d ra n , u m iješao u ra t m e đ u njim a. S pajaju se, p ak , p o slije u je d n u
m a n je o d re đ e n u cjelinu je r sk u p a o d re đ u ju bajoslovno i d a le k o kraljevstvo
K ad m ove p re o b ra z b e. Čvršći im je p ri tom o d n o s p re m a tim p re d a ja m a , onoj
o K ad m u i o noj o K adm ejcim a, neg o što im je o d re đ e n a to p o g rafija. T o više
n as iz n e n a đ u je p recizn o st H e k a te je v ih p o d a ta k a , i to više žalim o što n a m
zbog izgubljena k o n te k sta ta k o m alo kazuju. O č ito je ip a k d a su E n h e le jc i bili
p rav i n a ro d , a n e sam o m itski stanovnici ja d ra n sk ih o b a la koji su prim ili
izag n an o g a K a d m a i k od kojih su našli u to č ište njegovi p o ra ž e n i p o to m ci k ad
im je T e b a b ila ra z o re n a i op ljačk an a. E n h elejci ta k o , čini se, p o d je d n a k o p ri
p a d a ju m itskoj geografiji, le g e n d a rn o j povijesti i p erieg ezi zasn o v an o j n a is
kustvu p o m o ra c a . M itološki i etn o lo šk i p o d a c i p re k la p a ju se tu k ao i d ru g d je
u n ajstarijo j povijesti J a d ra n a .45
P rip a d n o s t E n h e le ja c a ilirsk o m n a ro d u izrazio je i A p ija n , grčki
p o v jesn ičar d ru g o g a sto ljeća n a še e re (ro đ e n je n eg d je izm eđu g o d in e 90. i
100), su v rem en ik P au san ijin . N ap isao je Rimsku povijest o d k o je su se
sačuvali sam o neki dijelovi. B ila je e tn o g rafsk i o rije n tira n a i p o jed in i su se
n a ro d i u njoj opisivah o n im re d o m kojim su se pojavljivali u rim sk o m e
k ru g o zo ru . S ačuvan n a m je o n aj d io 9. knjige u k o jem se o p isu ju Iliri. T a m o
je A p ijan u 2. glavi u veo le g e n d a rn o rodoslovlje ilirskih n a ro d a , p o o b ičaju
45 Usp. R. Ksitičić, Io n io s dcrlllyiier, Godišnjaku (1973), str. 198-199 = u ovoj knjizi str. 180-181.
Usp. u njoj i str. 200-207.245
245
n a jsta rije grčke povijesti, u kojoj se o d n o si m e đ u n a ro d im a o p isu ju p re k o

ro d o slo v lja n jih o v ih h e ro ja im e n ja k a (e p o n im a ). T a k o u A p ija n a n a
n a v e d e n o m m jestu stoji ovo:46
φ ασ ί δ ε τη ν μέν χ ώ ρ α ν έ π ώ ν υ μ ο ν Ί λ λ υ ρ ιο ϋ ι ο ΰ Π ο λ υ φ ή μ ο υ γ ε ν έ σ θ α ι.
Π ο λ υ φ ή μ ψ γ ά ρ τ ώ Κ ύ κ λ ο π ι κ α ι Γ α λ α τε ία Κ ε λ το ν κ α ι Ί λ λ υ ρ ιό ν κ α ι Γ ά λ α ν
π α ϊδ α ς ό ν τ α ς έξο ρ μ ή σ α ι Σ ικ ε λ ία ς , κ α ί ά ρ ξ α ι τ ω ν δ ι ’α υ τ ο ύ ς Κ ε λ τώ ν , Ι λ
λ υ ρ ιώ ν κ α ί Γ α λ α τώ ν λ εγο μ έν ω ν , κ α ί τό δε μ ο ι μ ά λ ισ τα , π ο λ λ ά μ υ θ ε ό ν τ ω ν
έτερ α π ο λ λ ώ ν , άρέσκει· Ί λ λ υ ρ ιώ δε π α ϊδ α ς Έ γ χ έ λ ε α κ α ί Α ΰ τ α ρ ιέ α κ α ί
Δ ά ρ δ α ν ο ν κ α ί Μ α ΐδ ο ν κ α ί Τ α ύ λ α ν τ α κ α ί Π ε ρ ρ α ιβ ό ν γ ε ν έ σ θ α ι, κ α ί
θ υ γ α τ έ ρ α ς Π α ρ θ ώ κ α ί Δ α ο ρ θ ώ κ α ί Δ α σ σ α ρ ώ κ α ί έτέρ α ς, δ θ ε ν ε ίσ ί
Τ α υ λ ά ν τ ιο ι τε κ α ί Π ε ρ ρ α ιβ ο ί κ α ί Έ γχ έ λ ε ες κ α ί Α ύ τ α ρ ιε ΐς κ α ί Δ ά ρ δ α ν ο ι
κ α ί Μ α ΐδ ο ι κ α ί Π α ρ θ η ν ο ί κ α ί Δ α σ σ α ρ ή τ ιο ι κ α ί Δ ά ρ σ ο ι. Α ΰ τ α ρ ιε ΐ δ ε α ύ τ ω
Π α ν ν ό ν ιο ν η γ ο ύ ν τ α ι π α ΐδ α ή Π α ίο ν α γ ε ν έ σ θ α ι, κ α ί Σ κ ο ρ δ ίσ κ ο ν Π α ίο ν ι
κ α ί Τ ρ ιβ α λ λ ό ν , ώ ν ο μ ο ίω ς τ ά έ θ ν η π α ρ ώ ν υ μ α ε ίν α ι.
— “A k ažu d a je zem lja d o b ila im e o d Ilirija P o lifem o v a sina; je r k iklop

P o lifem i G a la te ja im ali su sinove K elta, Ilirija i G alu . I o n i su k re n u li iz
Sicilije i zavladali su n a ro d im a koji se p o njim a n azivaju K elti, Iliri i G alac'ani.
I to m i se najviše sviđa, iak o m nogi pričaju i m n o g o to g a dru g o g a: Iliriju su se
ro d ili sinovi E n h e le j, A u tarijej, D a rd a n , M ed, T a u la n t, P e re b , i kćeri P a rto ,
D a o rto , D a sa ro i d ru g e, o d a k le su T aulantijci, P e re b i, E n h elejci, A u ta rija ti,
D a rd a n c i, M ed i, P a rtin i, D a sa re ti i D arsi. A taj je A u ta rije j, k ak o m isle, im ao
sina P a n o -n ija ili P e o n a , a P e o n S kordiska i T rib ala, p o ko jim a se slično ta k o
nazivaju n a ro d i.”
T o je ro doslovlje sasvim fa n tastičn o . O čito je d a j e sastav ljen o u rim sk o

d o b a d a bi o b u h v atilo keltske i ilirske b a rb a re . U nj se u v o d e ep o n im i svih
p o z n a tijih p le m e n a ilirskoga p ro sto ra . N a m a je tu sam o je d n o važno, a to je
d a se E n h e le j, e p o n im E n h e le ja c a, uvodi u to rodoslovlje k a o Ilirijev n ajstariji
sin. T im e je izražen o d a su E n h e le jc i Iliri i d a im m e đ u ilirskim n a ro d im a
p rip a d a o so b ito časno m jesto. U o čiti valja i to d a u to m rodo slo v lju nisu svi
Ilirijevi p o to m c i ep o n im i ilirskih n a ro d a . M edi, a m o žd a i T rib ali, bili su
T račan i, S kordiski su bili K elti, a P e re b i su p lan in sk i T esalci s p o g ra n ič ja
^ A p p i a n i H istoria R o m a ria , Vol. I, ediderunt P. Viereck et A. G. Roos, editio stereotypa

correctior, addenda et corrigenda adiecit E. Gabba, Leipzig, Teubner, 1962.246
246
Enhelejci
E p ira . A p ijan o v o ilirsko rodoslovlje sastavljeno je, čini se, u velikoj m jeri
p re m a p re d o d ž b i rim skoga Ilirika. O drugoj verziji leg en d e o Iliriju, e p o n im u
Ilira, usp . str. 231-232, 282-283.
P o se b n o m jesto u sklopu p re d a je o E n h e le jc im a zau zim aju vijesti o K ad-
m ovu i H a rm o n ijin u grobu i o njihovim kam enim a. T i p o d aci p rip a d a ju grčkoj
zem ljopisnoj književnosti i u njoj se vrlo gusto račvaju, p a je n ajp rv o p o tre b n o
d a im se, koliko je to m oguće, o d re d i p o d rije tlo i veza. T e k o n d a će se m oći
p o crp sti i sve obavijesti koje pružaju.
P re d a ja o K adm ovu i H a rm o n ijin u grobu n a ja d ra n sk o j obali jav lja n am
se p rv o u helenističkoj poeziji. V eza s E n h e le jc im a izričito je ista k n u ta u
A p o lo n ija R o đ a n in a . Ž ivio je u tre ć e m stoljeću p rije n aše e re i n a p isa o je e p
o A rg o n a u tim a .47 G o voreći o K o lšan im a koji su pro g o n ili A rg o n a u te i nisu ih
m ogli u hvatiti, p a se nisu usudili v ratiti se n a oči svojem u k ralju, n e g o su ostali
u tu đ in i i naselili se n a razn im m jestim a, kaže A p o lo n ije ovo (4, 5 1 6 -5 1 8 ):
o l δ ’α ρ ’ έ π ’ Ί λ λ υ ρ ικ ο ΐο μ ελ α μ β α ϋ έ ο ς π ο τ α μ ο ΐο
τύ μ β ο ς ΐ ν ’ 'Α ρ μ ο νιη ς Κ ά δ μ ο ιό τε, π ύ ρ γ ο ν εό ειμ α ν,
ά ν δ ρ ά σ ιν Έ γχελ έεσ σ ιν έφέστιοι.
- “a d rugi su sagradili kulu n a Ilirskoj rijeci, crn o j i d u b o k o j, gd je je g ro b

H a rm o n ijin i K adm ov, naselivši se k od ljudi E n h e le ja c a .”
U zem lji E n h e le ja c a p o k o p a n i su, dakle, K a d m o i H a rm o n ija . T a m o , n a

Ilirskoj rijeci, p o z n a t je i p o što v an njihov grob. Z anim ljiv o je d a se n a ro d kod
k o jeg a su K ad m o i H a rm o n ija završili svoj zem aljski život ovdje zove E n h elejci
p a ta h elen ističk a vijest u to m e p o tv rđ u je stariju p re d a ju .
Isti m itološki d etalj sp o m in je se i ko d A p o lo n ijev a u čitelja i starijeg a
su v re m e n ik a , p rv a k a h e le n is tič k o g a p je sn ištv a , K a lim a h a . T a j v elik i
A le k sa n d rin a c je u je d n o m izgubljenom elegičkom spjevu Uzroci (Α ίτ ια )
sk u p io g olem m itološki m a te rija l o p o čecim a i osnucim a. Iz to g a d jela navodi
g eo g raf S tra b o n ove stihove ( 1 , 2, 39 i 1, 5, 9): 48
47 Usp. R. Katičić, P od u n a vlje i Jadran u epu A p o lo n ija R o đ a n ina, Godišnjak 7 (1970), str. 71-
136 = u ovoj knjizi str. 31-114. Najnovije izdanje Apolonijeva djela: A p o llo n ii R h o d ii A rgonautica,
Recognovit brevique adnotatione critica instruxit Hermann Frankel, Oxonii, e typographeo Claren-
doniano, 1961. Pretiskano s ispravcima 1964.
48 Usp. C allim achus, ed. R. Pfeiffer, Oxford, Clarendon Press, 1949, tfagmentum 11 i vrlo jako
oštećen tekst istoga toga mjesta na egipatskom papirosu: Papyri O xyrinchii 2167, fragmenat 2/II.247
247
o l μ έν έ π ’ Ί λ λ υ ρ ικ ο ΐο π ό ρ ο υ σ χ ά σ σ α ν τε ς έρετμ ά ,
λ δ α π ά ρ α ξ α ν θ ή ς 'Α ρ μ ο ν ίη ς ό φ ιο ς
α σ τ υ ρ ο ν έκ τίσ σ α ν το , τ ό κ ε ν Φ υ γ ά δ ω ν τ ι ς έ ν ίσ π ο ι
Γ ρ α ικ ό ς , ά τ ά ρ κ ε ίν ω ν γ λ ώ σ σ ’ό ν ό μ η ν ε Π ά λ α ς.
- “O n i su n a Ilirskoj rijeci zaustavili vesla, kraj k a m e n a p lav o k o se

H arm o n ije, zm ije, osnovali su grad. K oji G rk nazvao bi ga (g ra d o m ) B jegunaca,
a n jihov g a j e je z ik im en o v ao P o la .”
Iz S tra b o n o v a k o n te k sta proizlazi ja sn o d a se tu ra d i o K o lša n im a koji

su pro gonili A rg o n a u te . R iječ π ό ρ ο ς “p rijelaz” im a u staro j grčkoj književnosti
v iše z n a č e n ja. M eđ u n jim a su d o b ro p o sv jed o čen a “m o re ” i “rije k a ” . P o sa
m im K alim ahovim stihovim a bilo bi tešk o zn ati koje o d ta d v a z n a č e n ja tre b a
u zeti. N o k a k o A p o lo n ije u vezi s K adm ovim i H arm o n ijin im g ro b o m ja sn o
govori o Ilirskoj rijeci, tre b a i K a lim a h a ta k o shvatiti. U n jeg a se jav lja i g ra d
P o la što su ga osnovali odbjegli K olšani i nazvali svojim jezik o m , a im e m u
znači g ra d bjegunaca.
O sim rijek e i o sn o v an o g a g ra d a tu su i e le m e n ti le g e n d e o K a d m u , sp o
m in je se k a m e n H a rm o n ije , p re o b lič e n e u zm iju, p a je o d a tle ja s n o d a j e k ol-
šanski g rad n a ilirskoj obali o snovan b aš k od E n h e le ja c a. Z a razlik u o d A p o -
lo n ija K alim ah govori sam o o H a rm o n iji i sp o m in je zm ijsku p re o b ra z b u , o
kojoj A p o lo n ije šuti.
O b a p jesn ik a o čito su p re d sob o m im ala v re lo u k o jem se sp o m in ju
E n h e le jc i n a Ilirskoj rijeci i tragovi što su k od njih o stali o d d rev n ih h ero ja:
g ro b K ad m o v i H a rm o n ijin , o d n o sn o H a rm o n ijin k a m e n , i k u la, o d n o sn o
g rad P o la, što su ga sagradili K olšani p o što su o d u stali o d d aljn je p o tje re za
A rg o n a u tim a .
Istim se v re lo m služio i treći u čen i helenistički pjesn ik , tam n i L ik o fro n ,
su v rem en ik K alim ah o v i A polonijev. O n je u svojoj Aleksandri, u č e n o m
spjevu što g a je stav io u u s ta K asan d ri (A lek san d ri), kćeri tro jan sk o g k ra lja
P rijam a, zlogukoj p ro ro čici, u o bliku njezin a p ro ro č a n stv a isp ričao sva z la i
te šk e n ev o lje što su zadesili grčke p o b je d n ik e p ri njihovu p o v ra tk u o d
sp aljen e T ro je . U n jeg a čitam o ovo ( 1016 — 1026):49
49 Usp. izdanje Mascialino, Leipzig, Teubner, 1964.
248
Enhelcjci
τή δ ’ έκ Λ ιβ ύ σ σ η ς α ΰ θ ις έ μ π ίπ τ ω ν ν ό τ ο ς
ε ις Ά ρ γ υ ρ ίν ο υ ς κ α ι Κ ε ρ α ύ ν ιω ν ν ά π α ς
ά ξ ε ι β α ρ εΐ π ρ η σ τή ρ ι π ο ιμ α ίν ω ν α λ α ,
έ ν θ α π λ α ν ή τη ν λ υ π ρ ό ν δ ψ ο ν τ α ι β ίο ν
Λ α κ μ ω ν ίο υ π ίν ο ν τ ε ς Α Ϊα ν το ς ρ ο ά ς.
Κ ρ α θ ις δέ γ ε ίτ ω ν ή δε Μ υ λ ά κ ω ν δ ρ ο ις
χ ώ ρ ο ς σ υ ν ο ίκ ο υ ς δ έξ ετ α ι Κ ό λ χ ω ν Π ό λ α ις ,
μ α σ τή ρ α ς ο ΰ ς θ υ γ α τ ρ ό ς εσ τειλ εν β α ρ ύ ς
Α ία ς Κ ο ρ ίν θ ο υ τ ’ά ρ χ ό ς , Ε ΐδ υ ία ς π ό σ ις ,
τη ν ν υ μ φ α γ ω γ ό ν έκ κ υ ν η γη τώ ν τ ρ ό π ιν ,
ο ΐ π ρ ο ς β α θ ε ΐ ν ά σ σ α ν τ ο Δ ιζ ή ρ ο υ π ό ρ φ .
— “A iz L ibije će ih o p e t ju ž n i v je ta r navaljujući o d v esti m e đ u A rg irin ce

i u šu m o v ite d o lin e K erau n ijsk ih g o ra tešk o m vijavicom o d re đ u ju ć i k re ta n je
m o ra . T a m o će u g le d a ti b ije d a n život lutalački pijući iz s tru ja lak m o n sk o g a
A ja n ta . A susjed n i će ih K ra tiš prim iti k a o stan o v n ik e u zem lji M ila k a i u P oli
k o ja p rip a d a K o lšan im a što ih je p o slao tešk i v la d a r A je i K o rin ta , m u ž
E jd ijin , d a m u tra ž e k ćer, k a d a je p ro g o n io b ro d sk u kobilicu k o ja je o d v o d ila
nevjestu, a o n i su se n a sta n ili u z d u b o k i to k D iz e ra .”
T e se p ro ro č a n sk e riječi tiču inače slabo p o z n a tih grčk ih ju n a k a N ire ja

i T o a n ta . K a sa n d ra im p ro rič e d a će ih v je ta r d o n ije ti d o K e ra u n ijsk o g a go rja,
što je g ra n ic a izm đu Ilirije i E p ira , i d a će lu tati u k rajev im a o k o rije k e A ja n ta
(V o ju ša, V io se) sve d o k ih n e prim i g ra d P o la n a d u b o k o j rijeci D iz e ru u
zem lji M ilak a, g rad u kojem su se naselili K olšani u stra h u o d tešk o g a gnjeva
svoga k ralja, p o što im nije p o šlo za ru k o m d a z a ro b e b ro d koji je o d v o d io
n jegovu kćer.
R ije k a D iz e r je isto što i Ilirska rijeka k od K alim ah a i A p o lo n ija. T u se
o p e t jav lja g rad P o la o snovan o d K olšana. A pom išlja se i n a to d a bi L ik o fro -
novi M ilaci m ogli p re d stav ljati skrovit o b lik ilirskoga im en a. U g rčk o m jezik u
p o sto je , n aim e, sinonim i ίλ λ ό ς i μ υ λ λ ό ς “škiljav”. Μ ύ λ α κ ες bi o n d a u p u ć e
n o g a znalca, a za takve L ik o fro n i piše, p re k o te sin o n im ije p o d sjećalo n a
p ra v o im e o n o g a n a ro d a , n aim e Ί λ λ υ ρ ιο ί. Ilirska rijek a b ila bi ta k o skro v ito
u n e se n a i u L ik o fro n o v te k st.511 T aj se p jesn ik d o ista tru d i d a b u d e ta m a n , p a
ni tak v a šta nije isključeno.
50 Usp. A. W. Mair u komentaru engleskom prijevodu Likofronova spjeva što je izdan

usporedno s grčkim izvornikom u Loeb Classical Library, London 1921,579.249
249
Im e D iz e r za rijeku u ilirskoj zem lji javlja se i k o d S te fa n a B izan tin ca. O n

p iše Διζηρος· ποταμός Ίλλυρίδος- “D izer, rijek a u Iliriji”, ali se iz d aljn jeg a
te k sta vidi d a je u svem u zavisan o d ovdje n a v ed en o g a m je sta iz L ik o fro n a,
k o je citira: Λυκόφρων ”οί πρόςβαιΜνάσσαντοΔιζήρουπόρψ.” - "Liko-
fro n : a o n i su se n astan ili uz du b o k i to k D iz e ra .”
L ik o fro n n e spom inje nikoji e le m e n a t le g e n d e o K ad m u , n o o čito je, svoj
njegovoj stilskoj o se b u jn o sti u n ato č, d a crpe iz istoga v re la k ao K alim ah i
A p o lo n ije. P o k azu ju to i p o d u d a rn o sti u izričaju : Ιλλυρικός
ποταμός / Ιλ
λυρικός πόρος / Διζήρου πόρος . B it će d a je izvor tu im ao πόρος je r je to
neo b ičniji izraz, a u našoj se p re d a ji javlja n a dva m jesta. N a d a lje se k o d
A p o lo n ija i k od L ik o fro n a rijek a opisuje kao du b o k a: μελαμβαΦέος / βατΜ.
T u se ra d i o v ažnom p o d a tk u s p o d ru č ja z a p a d n ih m o ra , z a p a d n ih , d a
kak o , k a d a ih g led am o iz h elad sk e p ersp ek tiv e, p a je lak o p o m isliti n a T im eja
k ao n a zajed n ičk i izvor triju helenističkih pjesnika. T im ej je sic ilsk ip o v je sn ič a r
iz četv rto g a sto ljeća p rije n a še ere. N ap isao je o p sežn u p o v ijest Sicilije i
z a p a d n ih k rajev a i u njoj je sk u p io m n o g o p o d a ta k a o z em ljam a i n a ro d im a
tih d o ta d a slabije p o z n a tih p red jela. P o sta o je ta k o te m e ljn im a u to rite to m za
zem ljopis i m itologiju z a p a d n ih zem alja. U z T e o p o m p a H ija n in a , svojega
su v rem en ik a, o n je o snovno v relo za p o zn av an je J a d ra n a u staro j grčkoj
književnosti. U tv rđ e n o je d a je L ik o fro n m n o g o crp io iz T im eja.si
T rad icija o K ad m u n a Ilirskoj rijeci jo š je je d n o m p o sv jed o čen a u m n o g o
k asn ije doba. K o m e n ta r V ergilijeve E n eid e, p o z n a t k a o Scholia Vaticana,
bilježi uz stih 1, 243 (II, p. 311 L io n ) ovo:
Cadmus, Agenoris filius, relictis Thebis, comite Harmonia coniuge, fortunae

iniurias sustinens, fines Macedoniae supergressus, parvulum filium, qui iuxta
Illyricum fluvium ab Harmonia editus fuerat, dereliquit.
— “K a d a je K adm o, A g en o ro v sin, o stavio T e b u u dru štv u svoje su p ru g e

H a rm o n ije , p o d n o sio je u d a rc e su d b in e i k ad je p re ša o g ran ice M a k e d o n ije ,
o stavio je m a ju šn o g a sina k o jeg a je H a rm o n ija bila ro d ila k o d Ilirsk e rije k e .”
P o sto ja la je, dakle, p re d a ja o Ilirskoj rijeci n a kojoj su živjeli E n h elejci.

K n jim a s e sklonio K ad m o s H a rm o n ijo m k a d a je m o ra o n a p u stiti T e b u , ta m o
51 Usp. Giinther,£>eea, q u a e in ter T im a e u m et L y c o p h r o n e m intercedit ratione, Leipzig 1889;

J. Geifcken, T im a io s ’ G eographie d es W estens, Berlin, Weidmann, 1892, str. 1—51.250
250
Enhdejci
m u se ro d io sin, ta m o je stajao gro b n i sp o m en ik njegov i H a rm o n ijin . T a m o

su se poslije naselili bjegunci K olšani i osnovali g rad koji su n azvali P o la. I s
velikom se v jero jatn o šću m ože p re tp o sta v iti d a sve te vijesti v ezan e za Ilirsk u
rijek u p o tje č u iz T im ejeva d jela.52
P re d a ja o grobu K a d m a i H a rm o n ije ušla je i u n a m a saču v an e zem ljo
p isn e p riru čn ik e. U grčkoj se književnosti razvila p o se b n a v rsta tak v ih p r i
ru čn ika. K rajevi i n a ro d i se u tim d jelim a opisuju s g led išta p u tn ik a koji plovi
u z o b a le S re d o z e m n o g a m o ra. Z a to se zovu π ε ρ ίπ λ ο υ ς “p lo vljenje o k o č e g a ”
ili π ε ρ ιή γ η σ ις “obilazak, p u to v a n je ”. T i su spisi n am ijen jen i općoj n ao b razb i
i d aju z a to sam o o d a b ra n e i d o sta s te re o tip n e p o d a tk e . N e o d ražav aju n o v a
o tk rić a i sp o zn aje, neg o se o slanjaju n a stariju lite ra tu ru . N a m a su se d jela
takve v rste, o p ć a i sp ecijalna, sačuvala u ru k o p isn o m z b o rn ik u koji je sastav
ljen u 9. stoljeću n aše e re u B izantu, k ad su se prepisivali i u ređ iv ali i d ru g i
tek stovi sta re grčke književnosti što su se sačuvali d o no v o g a v re m e n a . N eiz
rav n o se m ože d o k azati d a je b izantinskim filolozim a po slu žio k ao p re d lo ž a k
već gotov z b o rn ik m an jih zam ljopisnih djela sastavljen u 6. sto ljeću n a še e re .55
N ajstarije m e đ u tim djelim a m an jih grčkih zem ljo p isaca je s t Plovidba
oko mora uz nastanjene obale Evrope, Azije i Libije. (Π ε ρ ίπ λ ο υ ς τή ς θ α λ ά σ σ η ς
τή ς ο ικ ο υ μ έν η ς Ε υ ρ ώ π η ς κ α ι ’Α σ ία ς κ α ί Λ ιβ ύ η ς) ili kraće, Periplus k o jem u
ru k o p isi k a o a u to ra nav o d e S kilaka iz m aloazijske K arijan d e. T o je b io slavan
p u tn ik i velik geograf. O n je p o n alogu p erzijsk o g a kralja D a re ja , a b io m u je
i p o d a n ik , g o d in e 519/516. p rije n aše e re prvi oplov io A rab iju . K re n u o je iz
d a n a šn je g a A fg a n ista n a i sp u stio se b ro d o m niz rije k e K ab u l i In d , izašao n a
A ra p sk o m o re , oplovio A ra p sk i p o lu o to k i stigao ta k o d o C rv en o g a m o ra . T o
je p u to v a n je o p isa o u zn a n stv e n o m djelu i o n o je poslu žilo H e k a te ju k a o v relo
za o p is In d ije i L ibije. P erip lu s što je p o d Skilakovim im en o m sačuvan u
zb o rn ik u m a n jih grčkih zem ljo p isn ih d jela nije, m e đ u tim , njegov n eg o p o tje č e
o d n e p o z n a ta p isca koji ga je sastavio isključivo n a te m e lju p o d a ta k a iz
lite ra tu re , n eg d je o k o 340 - 336. p rije n a še e re .54 U toj je ran o j sin tezi g rčk o g a
52 Usp. R. Katičić, Illyricus flu v iu s, Adriatica praehistorica et antiqua. Miscellanea Gregorio

Novak dicata, Zagreb, Arheološki institut I'ilozofskog fakulteta, 1970, str. 385 - 392= u ovoj knjizi
str. 115-123. Mnogi su elementi toga pitanja obrađeni i u P o d u n a v lje i Ja d ra n u e p u A p o lo n ija
R o đ a n in a , Godišnjak 7 (1970), str. 105 —114 = u ovoj knjizi str. 78-89.
53 Usp. A. Diller, T h e T ra d itio o f th e M in o r G reek G eographers, American Philological
Association, 1952, str. 1 i d.
54 Usp. K . Miiller, G eographi G ra eci m inores, vol. I, Paris, Didot, 1855, str. XXXVII.
251
z em ljo p isn o g a z n a n ja d a n i prvi sustavni opis n aše o b ale. T e k st to g a o p isa nije

sačuvao svoj prv o b itn i oblik, n eg o je d o šao d o n as p ro šire n b ro jn im i važn im
d o d a c im a iz m la đ e g a v rem en a. T a k o d a n a s čitam o p rv o tn i i v rlo šk rti te k st
P seu d o -S k ilak o v a o p isa p ro šire n b ro jn im i n e uvijek suvislim b ilješk am a
o so b ito z a in te re sira n ih č itatelja, k oje su p o tp u n o u k lju čen e u te k st saču v an ih
ru k o p isa .55
S ta re grčke vijesti o E n h e le jc im a o d ra z ile su se i u P seu d o -S k ilak o v o j
zem ljopisnoj sintezi. P rv o b itn o m i tem eljn o m njegovu te k stu p rip a d a ova
vijest o n jim a (24 - 25):
Ά π ό δ ε τ ο ΰ ’Α ρ ίω ν ο ς (čitaj: Ν ά ρ ω ν ο ς) π ο τ α μ ο ύ ε ις Β ο υ ύ ό η ν 6 π λ ο υ ς
(d o d aj: ή μ ερ ω ν δύο). Ι λ λ υ ρ ιώ ν έ θ ν ο ς ε ϊσ ιν ο ί Έ γ χ ε λ ε ΐς, έ χ ό μ ε ν ο ι το ΰ
'Ρ ιζο ϋ ν το ς . Ε κ Β ο υ Φ ό η ς δε εις Έ π ίδ α μ ν ο ν ,π ό λ ιν Έ λ λ η ν ίδ α , π λ ο υ ς η μ έρ α ς
κ α ι ν υ κ τ ό ς , ο δ ό ς δέ τ ρ ιώ ν η μ ερώ ν.
- “O d rijek e A rio n a (č ita j: N a ro n a ) d o B u to e plovi se (d o d aj: d va d a n a ).

E n h e le jc i su ilirski n a ro d i nastavljaju se n a R izu n t. Iz B u to e u E p id a m n o ,
grčki g rad , plovi se je d a n d a n i je d n u noć, a k o p n o m se p u tu je tri d a n a .”
T o je bilješka sastavljena u najčišđem stilu p e rip la i u k lju ču je b itn e p o

d a tk e u sa ž e t opis zem alja i n a ro d a n a o b a la m a S re d o z e m n o g a m o ra . T ežište
je p rik a z a n a p ro sto rn o m ra sp o re d u i n a u d aljen o stim a, k ak o i p rista je o p isu
plovidbe. D a bi se, m eđ u tim , suvislo re k o n stru ira o p rv o b itn i te k st, p o tre b n o
je z n a tn im k o re k tu ra m a z ah v atiti u prvi d io vijesti kak v a je u ru k o p isn o j
p re d a ji d ošla d o n as.5fi V e ć u d rugoj polovici četv rto g a sto ljeća p rije n a še ere ,
d a k le četiri sto tin e g o d in a p rije F ilo n a iz B iblosa, E n h elejci su tu u k lju čen i u
širu etn ičk u sk u p in u Ilira i sm ješteni su u kraj što sa sje v e ro z a p ad a p o č in je s
B o k o m i R isn o m , a nastavlja se p re m a B udvi i dalje. G lav n o im je g ra d sk o n a
selje B u to a , a d a lije za P seu d o -S k ilak a R iz u n t “rije k a ” ili g rad , ili je , m o žd a,
k ao u F ilo n a , o b o je, tešk o je o d re d iti, ali će ovo p o sljed n je biti n ajv jero jatn ije.
M ito loški i etim o lo šk i p o d aci k asnije lite ra tu re n ad o v ezu ju se ta k o n a
zem ljo p isn u p o d lo g u koja je već p rije bila u tv rđ e n a . F ilo n iz B ib lo sa c rp io je
u to m p o g le d u iz istih v re la k a o već četiri sto ljeća p rije n jeg a P se u d o -S k ilak
iz K arijan d e.
55 Usp. magistralnu raspravu M. Suić, Isto č n a ja d ra n s k a obala u P s e u d o -S k ila k o v u Periplu,

Rad JAZU 306 (1955), str. 121-185, i osobito 122- 126 i 167-184.
56 Usp. Suić, navedeno djelo, str. 174, G d je se n a la zilo jezero ? str.120.
252
Enhelejci
U b ilješk am a što su po slije u k lju čen e u te k st su sreće se i vijest o

k a m e n im a K a d m a i H a rm o n ije .57 N e p o sre d n o p rije u p ra v o n a v e d e n e vijesti
o E n h e le jc im a čitam o , n aim e, ovo (24):
κ α ι ά π ό τ ο ϋ Ν ά ρ ω ν ο ς έ π ί τ ο ν Ά ρ ίω ν α π ο τ α μ ό ν η μ έρ α ς έσ τί π λ ο υ ς ,
ά π ό δ έ τ ο ϋ Ά ρ ίω ν ο ς π ο τ α μ ο ύ π λ ο υ ς η μ έρ α ς η μ ισ υ , κ α ι Κ ά δ μ ο υ κ α ι
'Α ρ μ ο ν ία ς ο ί λ ί ϋ ο ι ε ίσ ίν έ ν τ α ΰ ό α , κ α ι ιε ρ ό ν ά π ω ό ε ν τ ο ϋ Ά ρ ίω ν ο ς π ο τα μ ο ϋ .
- “I o d rije k e N a ro n a d o rijek e A rio n a plovi se je d a n d an . A o d rijek e

A rio n a plovi se p o la d a n a i ta m o su k am en i K a d m a i H a rm o n ije i sv etište
p o d a lje o d rije k e A rio n a .”
U to m d o d a tk u , k o jem u se v rijem e p o sta n k a n e d a p o b liže o d re d iti,

najvažniji je p o d a ta k što se u z k a m e n je K a d m a i H a rm o n ije sp o m in je i sve
tište, o č ito njihovo. Z n a lo se, d ak le, za pravi k u lt to g a h e ro jsk o g a p a ra , k o je
m u je u k raju gdje su im stajali g ro b n i sp o m en ici u re đ e n o i sv etište p o sv ećen o
njihovu k u ltu . N e m a dvojbe d a su i njihovi k am en i, ili g ro b n i sp o m en ici,
ta k o đ e r bili k u ltn i objekti.
I u to m se o d lo m k u op isu ju z n a tn e to čk e n a o b ali i glavna je p o z o rn o st
p isca u p ra v lje n a n a p ro sto rn e o d n o se i vrijem e plovidbe. Ip a k se taj d io o p isa
n e u k la p a u cjelinu i logički slijed P seudo-S kilakova izlaganja, p a se zato ,
p re m d a in ače n e o d u d a ra m n o g o o d njegova stila, uv rštav a m e đ u k asn ije
d o d a tk e . U p ra v o z a to što je susljed n o st o pisa ja d ra n sk e o b a le tu o č ito p re k i
n u ta , nije lak o taj v ažan te k st ra z u m je ti u p o tp u n o sti. Je d in o čvrsto u p o rište
je sp o m e n rijek e N a ro n a , je r n e m o že biti sum nje d a j e to N eretv a. N ajv eća
je tešk o ća u tu m a č e n ju te vijesti to što n a m rije k a A rio n n ije p o z n a ta n i o d
k u d a iz d ru g ih v re la niti se igdje jo š sp o m in je u staro j književnosti. U o vom
se d ijelu Peripla više p u ta spom inje, a prv o b itn i se P seu d o -S k ilak o v te k st
m o že n ajb o lje uspostaviti, k ak o sm o vidjeli, ako se p re tp o sta v i d a je im e A rio n
n a je d n o m m je stu prepisivačkom g reškom zam ijen ilo im e N aro n .
S ta rin a ri su već davno P seudo-S kilakovu rijek u A rio n id en tificirali s
O m b lo m , R ije k o m du b ro v ačk o m , i to je m išljenje p rih v atio i C. M u lle r u
svojem k o m e n ta ru . O d lu čn o ga je o d b io M . Suić je r m isli d a je im e Α Ρ ΙΩ Ν
u šlo u ru k o p isn u p re d a ju p o g rešk o m k a d je neki p rep isiv ač n e m a rn o p ro č ita o
57 Usp. Suić, Isto č n a ja d ra n s k a obala, str. 174. i G d je se n a la zilo je ze ro ? str. 115. i 120.
253
izvorno Δ Ρ ΙΛ Ω Ν . B ilo je to , d ak ak o , u d o b a d o k se grčki p isalo jo š sam o v e

likim slovim a. R a d ilo bi se d a k le o rijeci D rilo n u , d a n a šn je m D rim u . U z tu se
rijek u ta k o đ e r v e z a la p re d a ja o K adm ovu i H a rm o n ijin u g ro b u , p a je n jezin o
im e s p o d a c im a o n jih o v im k u ltn im m je s tim a u m e tn u to s d ru g im p ro šire n jim a
u p rv o b itn i P seu d o -S k ilak o v tekst, ta m o gde se spo m in ju R isan , E n h e le jc i i
B udva, z a k o je je ta k o đ e r b ila v ezan a le g e n d a o K ad m u m eđ u Ilirim a .58 T o
je p o v ezivanje o so b ito uvjerljivo u svjetlu o n o g a S ofoklo v a (?) ili K alim ah o v a
(?) stih a što je sačuvan u etim o lo šk im djelim a i u k ojem u sto ji d a B u d v a leži
n a ušću D rim a . Id en tifik aciji P seudo-S kilakova A rio n a s D rilo n o m u sp ro tiv io
se J. L učić je r sm a tra d aS u ić e v i a rg u m en ti n em aju d o v o ljn e težin e.59 U p ro
širen o m P seu d o -S k ilak o v u Periplu re d o p isa o b a ln o g a p o ja sa o č ito je
p o m u ć e n . O d a tle je id en tifik acija A rio n a s O m b lo m , k o ja se osn iv a je d in o n a
to p o g rafsk im razlozim a, ip a k v rlo p ro b le m a tič n a . P seu d o -S k ilak o v A rio n ,
sig u rn o je, m eđ u tim , o n a Ilirsk a rije k a n a kojoj su gro b n i sp o m en ici K a d m a
i H a rm o n ije , ista k ao i L ik o fro n o v D izer, i tešk o je razlu čiti koji tu p o d aci
p o tje č u iz to p o g ra fsk e em p irije, a koji sam o iz lite ra rn e p re d a je .60
Ilirsk a se rije k a d o ista id e n tific ira la i s D rilo n o m , d a n a šn jim D rim o m .
P otvrđuj e n am to E ra to ste n , svestran pisac i d u b o k učenj ak, u čen ik K alim ah o v ,
koji je živio u tre ć e m stoljeću p rije n aše ere . U d a rio je te m e lje slavnoj trad iciji
h e len ističk e geografije. S te fa n B izan tin ac sačuvao n a m je u svojoj jed in ici
Δ υ ρ ρ ά χ ιο ν ovu njegovu vijest:
Ε ρ α τ ο σ θ έ ν η ς γ ’ γεω γρ α φ ο υ μ έν ω ν · έ χ ό μ ε ν ο ι δ ’ ο ίκ ο ϋ σ ι Τ α υ λ ά ν τ ιο ι.
π ό λ ις δ ’ 'Ε λ λ η ν ίς Ε π ίδ α μ ν ο ς έπ'ι χερ ρ ο ν ή σ ο υ τή ς κ α λ ο υ μ έν η ς Δ υ ρ ρ α χ ίο υ ,
π ο τ α μ ο ί δέ Δ ρ ίλ ω ν κ α ί ’Α ώ ο ς , π ε ρ ί ο ϋ ς ο ί Κ ά δ μ ο υ κ α ί 'Α ρ μ ο ν ία ς τά φ ο ι
δ ε ίκ ν υ ν τ α ι.
— “E ra to s te n piše u trećo j knjizi svojega zem ljo p isn o g a djela: D a lje

stan u ju T au lan tijci. G rčk i g ra d E p id a m n o n a p o lu o to k u koji se zove D irah ij.
R ije k e D rilo n i A o j, o k o kojih se p o k azu ju grobovi K a d m a i H a rm o n ije .”
I to je u lo m a k iz p e rip la . O p isu je se ilirska o b ala. N a p o te z u g d je živi

p le m e T a u la n tija c a n alazi se g rčk a kolonij a E p id a m n o , k o ja leži n a p o lu o to k u
5ii Usp. Suić, G d je se n a la zilo je ze ro ? str. 116-117 i 128.

59 Usp. J. Lučić, P s e u d o -S k ila k o v A rio n i R ije k a d u b ro v a čka , Anali Historijskog instituta u
Dubrovniku 6-7 (1959) str. 117-120.
60 Usp. Katičić, P o d u n a v lje i Jadran, str. 109-110 = u ovoj knjizi str. 84-85.
254
Enhelejci
D irah iju . T u se jo š lijepo razlu ču je što su ta dva im e n a o zn ačiv ala p rije n eg o

su p o sta la to p o n o m a stič k i sinonim i, p a je o n d a d ru g o p o tisn u lo prvo. N a to m
su p o te z u i rijek e D rim i V iose (V ojuša), a k o d njih su sm ješten i i g ro b n i
sp o m en ici K a d m a i H a rm o n ije . O so b ito je zanim ljivo što se vidi k ak o je grub
to p o g rafsk i opis u to m p erip lu . R ijek e D rim i V iose (V o ju ša) z n a tn o su u d a
ljen e je d n a o d d ruge, a ni je d n a o d njih nije k o d D ra č a . G ro b n i sp o m en ici
te b a n sk ih h e ro ja sm ješteni su tu vrlo n e o d re đ e n o n a širo k o m p ro sto ru . T ak o
je lak še o b jasn iti i to k ak o se m oglo d ogoditi d a se B u d v a sm jesti n a ušće
D rim a, tj. n a B ojanu, je r je o n a, čini se, bila sta ro ušće te rijek e. T a dva lo k a
liteta, za n as vrlo različita i z n a tn o u d aljen a, bila su u p re d o d ž b a m a h e le n istič
kih z em ljo p isaca je d a n kraj. T re b a se, u o stalo m , sam o sjetiti d a z a njih i P u la
leži u to m isto m kraju.
Ip a k je to, ta k o slabo to p o g rafsk i o d re đ e n o , m jesto K ad m o v a i H a rm o -
n ijin a g ro b a im alo svoje im e. Z ab ilježio n am g a je F ilarh , h elen ističk i p o v je
sn ičar d ru g e polovice tre ć e g a sto ljeća p rije n aše e re u svojem izg u b ljen o m
djelu. C itira ga A te n e j u Gozbisofista (1 1 , 6, p. 462b; fra g m e n t 8 1 ,3 9 Jacoby):
π ο λ λ ο ΐς δε κ α ί ό έν Ί λ λ υ ρ ιο ΐς τ ό π ο ς δ ια β ό η τ ο ς έ σ τιν ό κ α λ ο ύ μ ε ν ο ς
Κ ύ λ ικ ες, π α ρ ’ φ έστι τό Κ ά δ μ ο υ κ α ί 'Α ρ μ ο ν ία ς μ ν η μ εΐο ν ώ ς ισ τ ο ρ εί
Φ ύ λ α ρ χ ο ς έν τή δ εύ τερ α κ α ί εικ ο σ τή τ ω ν 'Ισ το ρ ιώ ν .
- “A m n o g im a je razg lašen o i m jesto u Iliriji (što se zove) Kilici, k o d

k o je g a je sp o m e n ik K a d m a i H a rm o n ije , kak o p rič a F ila rh u d v ad eset i d ru g o j
knjizi svoje P ovijesti.”
T o je v rlo ja sn o svjedočanstvo p o kojem to p o n im K ilici, što znači “č a š e ”,

o zn aču je lo k a lite t gdje se n alazio K adm ov i H a rm o n ijin g ro b n i sp o m en ik .
N igdje d ru g d je u staro j književnosti n e m a tra g a to m to p o n im u . Z a n im ljiv o je
d a A te n e j sp o m in je taj p o d a ta k k a o d a je n aširo k o p o zn at.
O so b ito v ažn u vijest o K ad m u i H a rm o n iji n a ja d ra n sk o j ob ali saču v ao
n am je N ik a n d a r iz m aloazijskoga K olofona, u č e n i p jesn ik d ru g o g a sto ljeća
p rije n a še e re , u svojem p o u č n o m spjevu O zvijerima (ϋ η ρ ια κ ά ), u k o jem
p jev a o z m ijam a i d ru g im o tro v n im životinjam a, te o n a jb o ljim sred stv im a
p ro tiv n jihova ugriza. V re lo m u je p ro z n o d jelo A p o lo d o ra Io lo g a (što će reći:
p o z n a v a o c a o tro v a ), koji je p isao n a p o č e tk u tre ć e g a sto ljeća p rije n a še ere.
fiI N ica n d e r, th e P o e m s a n d P o etic a l F ragm ents, editedwith aTranslationandNotesby A. S.

F. Gow and A. F. Scholfield, Cambridge, University Press, 1953.
255
N ik a n d a r je o K a d m u i H a rm o n iji zapisao ovo (6 0 7 —6 0 9 ):61
ιρ ιν δ ’ην εϋ ρ εψ ε Δ ρ ίλ ω ν κ α ί Ν ά ρ ο ν ο ς ο χ ΰ α ι,
Σ ιδ ο ν ίο υ Κ ά δ μ ο ιο ϋ ε μ ε ίλ ιο ν Ά ρ μ ο ν ίη ς τε
έ ν θ α δ ύ ω δ α σ π λ ή τε ν ο μ ό ν σ τείβ ο υ σ ι δ ρ ά κ ο ν τε.
- “i p e ru n ik u koju je u zgojio D rilo n i o b a le N a ro n a , tem elj S id o n jan in a
K a d m a i H a rm o n ije , ta m o o n i k ao dvije stra šn e zm ije gm ižu p o p a ši.”
O vo je o d lo m a k re c e p ta za n e k o sredstvo p ro tiv životinjskoga o tro v a. U
njegov sastav ulazi i ja d ra n sk a p e ru n ik a što ra ste uz D rim i N eretv u . T o je
stan , ta k o valja v je ro ja tn o ra z u m je ti o n o “te m e lj”, K ad m a i H a rm o n ije . T o d a
se K ad m o o zn aču je k a o S id o n jan in , to je st p o d rije tlo m iz g ra d a S id o n a, u č e n a
je N ik a n d ro v a aluzija n a njegovo feničko p o d rije tlo . H a rm o n ija i K a d m o žive
n a o b a la m a D rim a i N e retv e, kaže N ik an d ar, i ta m o k ao dvije zm ije gm ižu p o
zelenilu. T u se, dakle, susreće p re d o d ž b a p o kojoj teb an sk i h ero ji i d alje žive
n a illirskoj obali, ali u zm ijskom liku. Slična se p re d a ja su sreće k asn ije i k o d
O v id ija (v. str. 275-278). T u se, d ak ak o , o d m a h p om išlja n a kak av ilirski k u lt
sa svetim gajem i svetim zm ijam a u njem . Je li bilo tak v o o n o sv etište K a d m a
i H a rm o n ije o k o jem piše P seudo-S kilak? N a to p ita n je n e m o že se, n a ra v n o ,
d a ti odgovor, ali ga tre b a postaviti je r n as u p u ć u je n a veze što su v je ro ja tn o
p o sto ja le izm eđ u le g e n d e o K a d m u i njegovoj m itsko j p re o b ra z b i u zm ijski lik
i k u lta zm ije što n a m je d o b ro d o k u m e n tira n i p o u z d a n o z ajam čen u s ta rih
Ilira.62
62 Zmija je dobro potvrđena kao kultna životinja Ilira i može se smatrati da su oni u njoj gledali
svojega zaštitnika i svoje božanstvo. U ornamentici staroga Balkana motiv zmije javlja se još od
neolitika. Obilno se, međutim, susreće u arheološkim nalazima tek od 6, i osobito od 5. stoljeća prije
naše ere. Baš po tome se izrazitijc veže za ilirsku etniju, koja se, koliko danas znamo pojavila na
Balkanu u doba prijelaza iz kamenoga u brončano doba a konačno se oblikovala u željeznom. Usp.
A. Benac, Prediliri, PmtoiliriiPmiliri, Simpozijum o teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Dira
u praistorijsko doba, održan 15. i 16. maja 1964, Sarajevo 1964, str. 59-94; O identifikaciji ilirskog
etnosa. Godišnjak 11 (1973), str. 93-108. Vrela o tom zmijskom kultu jesu arheološka, a to znači da
su dokazi za njegovo postojanje neizravni jer se moraju donositi zaključci o vjerskim predodžbama
samo na temelju likovnih ostvarenja. Motiv zmije javlja se na završecima narukvica, na ogrlicama,
fibulama, ukrasnim iglama, na privjescima itd. Slike brodova na ilirskom novcu pokazuju da im je
pramac bio stiliziran u lik zmije. Teško je vjerovali da bi se tu moglo raditi samo o dekoraciji bez
dubljega smisla i sadržaja. Mnogo je vjerojatnije da je u toj ornamentici našla svoj izraz jedna duboko
ukorijenjena religiozna predodžba što je prožimala sav život ilirskoga pučanstva. Takvi nalazi sa
zmijskomornamentikornosebitesu brojni u Albaniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i u Makedoniji.
Zmija se u religioznim shvaćanjima ilirskih domorodaca može interpretirati kao čuvarica kućnoga
ognjišta i kao utjelovljenje pokojnih predaka. Tako shvaćena, zmija postaje htoničko božanstvo,
vežanoža zemlju i plodnostTOnaje osini toga apotropejska životinja i vodeni demon. Ilirimaje zmija,
čini se, bila totemska životinja, pa imje ime, u grčkom jeziku, možda izvedeno iz riječi koja znači zmiju
256
Enhelejci
(vidi str. 285). Vrlo je značajno da se zmijski ornamenti i zmijska simbolika javljaju samo u jugoistočnim
predjelima kasnijega rimskog Ilirika, dok na sjeverozapadu prevladava simbolika sunčanoga kulta:
svastika, koncentrični krugovi, kola, konji, barske ptice i dr. Usp. D. Garašanin - M. Garašanin, Crna
Gora u praistorijsko doba, Istorija Crne Gore I, Titograd, 1967, str. 181. i A. Stipčeviđ, Iliri, Zagreb,
Školska knjiga, 1974,str. 182-184;/esw Uilirski brodovi im alipukne u obliku zmije? Radovi Instituta
JAZU u Zadru, 20 (1973), str. 413 - 417.0 kultu zmije kod Ilira usp. još: R. Ferri, Prilogpoznavanju
ilirske mitologije. Anali Historijskog instituta u Dubrovniku 2 (1953), str. 419-429; V. Bazala, The Cult
o f Aesculapius at Epidaurus (Cavtat) and Dubrovnik, XVII0 Congres International d’Histoire de la
Mćdecine, Tome I, Athenes 1960,155 - 166. U vezi s time citira se koji put Ivan Liđanin, grčki pisac
6. stoljeća nove ere, da u 46. glavi prve knjige svojega djela O magistratima rimske države spominje
Jadransko more kao “drakontophoron ”, što bi značilo da nosi zmije, međutim u Ivana Liđanina nema
takve vijesti, pa se ti citati zasnivaju na zabuni. Zmijska ornamentika javlja se i u kasnije vrijeme, npr.
na nakitu helenističkoga doba iz Budve (usp. D. i M. Garašanin, na navedenom mjestu). Niti
uključivanje u helenizam, niti kasniji dugotrajni proces romanizacije nisu uspjeli potisnuti duboko
ukorijenjene domaće kultove. Još je U. von Wilamowitz - Mollendorf (Pindaros, Berlin 1922, str. 37)
zabilježio da je putujući za prvoga svjetskog rata po Makedoniji u Prilepu vidio votivni natpis nekoga
rimskoga veterana posvećen mjesnom božanstvu Δράκων. Taj se natpis doista nalazi uklesan u jednu
stijenu kod Trojaka između Prilepa i Gradskog i posvećen je Δράκονιι τφ τώδε τειμωμένω —“Zmiji
koja se ovdje poštuje”. Postavio gaje Tiberije Klaudije Ruf. Desno od natpisa isklesanaje zmija kako
se diže iznad plitice u kojoj je jaje. Najuvjerljivija interpretacija toga epigrafškog podatka nedvojbeno
je ta da se radiojednom domaćem zmijskom kultu lokalnoga značenja. Usp. R.Marić, Antički kultovi
unašojzemlji, Beograd 1933, str. 31. U selu Blaču kod Skoplja nađenje i prepisan jedan latinski votivni
natpis, koji je sada izgubljen, a glasi ovako: lovi et lunom et Dmcconi et Draccenae et Alexandro
Epitynchanus servus Furi Octavi clarissimi viri posuit - “Jupiteru i Junoni i Drakonu i Drakeni i
Aleksandru postavioje Epitinhan, rob Furija Oktavija, preslavnog muža”. Usp. R Marić, u navedenom
djelu, str. 85-87. Tojedrugi zmijski kult. Posvjedočenjeukasnorimsko doba na tlu antičke Dardanije.
U njemu se javlja bračni par božanskih zmija, pa se i nehotice pomišlja na Kadma i Harmoniju. Ti su
podaci iz rimskoga vremena osobi to dragocjenijer izrazito svjedočeozmijskim kultovima na području
na kojem je u starije doba prevladavala zmijska simbolika, a ujedno pokazuju da su se te religiozne
predodžbe sačuvale sve do kasne antike. Ostaje, međutim, činjenica da nam se sačuvao samo malen
broj takvih svjedočanstava i da su kultovi na koje se ona odnose sasvim lokalnoga značenja. Očito je
da u rimsko doba zmija više nij e bila važno ilirsko božanstvo. Iako potisnut, taj se kult uporno održavao
svim velikim promjenama unatoč. Usp. D. i M. Garašanin, na navedenom mjestu i A. Stipčević, u
navedenom djelu, str. 183. Zmijski kult jugoistočnoga Ilirika ostavio je traga i u kršćanskoj legendi.
U Životu blaženoga Hilariona, iz pera Jeronima (otprilike 342-420), crkvenoga oca podrijetlom iz
Stridona u Dalmaciji, priča se kako su žitelji Epidaura (današnjega Cavtata) živjeli u strahu od
golemoga zmaja, kojega su na svom jeziku zvali “Boas”. Blaženi Hilarion oslobodio ih je te napasti
kad je god. 365. došao k njima. On je čudesnom snagom svoje vjere svladao zmaja i spalio ga. Tim je
čudom jako potresao stanovnike Epidaura i usadio im je duboko poštovanje prema kršćanstvu. Usp.
s. Hieronymus, Opera, Pariz, IV, 2, p. 74-90; Acta SS Bollandiana, odobriš IX, 16—43; Sancti
Hieronymi Vita S. Hilarioni eremitae, caput 39, Migne, Patrologia Latina, vol. II; Farlatti, Illyricum
sacrum VI, 3 -4 ,4 7 -5 0 . Ta je legenda ostala živa sve do novoga doba. Još krajem prošloga stoljeća
pokazivala se u Cavtatu spilja gdje je taj zmaj živio, a na mjestu gdje ga je blaženi Hilarion spalio
posvećena je od davnine crkvica tomu svecu (sv. Uar), a nedaleko je selo Mlini, koje se spominje već
u Jeronimovu Životu blaženoga HUarija. U toj je legendi simbolizirana pobjeda kršćanstva nad
zmijskim kultom što je ostao duboko ukorijenjen u dušama domorodaca. Nad Cavtatom, u planini,
pokazivala se i druga spilja, koja se vezivala za preobrazbu Kadma i Harmonije i poslije za kult
Asklepijev. Usp. A. J. Evans, Through Bosnia and the Herzegovina on Foot During the Insurrection,
August and September 1875, second edition, London 1877, str. 391-397, “Pješke kroz Bosnu i
257
Sholije uz u p rav o n a v e d e n e N ik an d ro v e stihove bilježe ovo:63
ίρ ιν ύ ’ή ν κ ελ εύ ει σ υ μ μ ίσ γ ε σ ϋ α ι τ ο ύ τ ο ις τη ν Ιλ λ υ ρ ικ ή ν ίρ ιν . Δ ρ ίλ ω ν
γ ά ρ π ο τ α μ ό ς Ίλ λ υ ρ ίδ ο ς κ α ί Ν ά ρ ω ν, δ ς δ ια χ ω ρ ίζ ε ι Ί λ λ υ ρ ιο ύ ς κ α ί Λ ιβ ύ ρ ν ο υ ς.
έ ν τ α ΰ ό α κ α ί ό Κ ά δ μ ο ς κ α ί ή 'Α ρ μ ο νία φ κ η σ α ν, ο ΐ κ α ί εις δφ εις μ ετεβλήάησα ν,
ώ ς φησι κ α ί Δ ιο ν ύ σ ιο ς - κ ε ΐύ ι γ ά ρ ε ις ό φ ίω ν σ κ ο λ ιό ν γ έ ν ο ς ή λ λ ά ξ α ν το .
- “i p e ru n ik u koju: p ro p isu je d a se to m u p rim iješa ilirska p e ru n ik a .

D rilo n je n a im e rijek a u Iliriji, a to je i N a ro n , koji dijeli Ilire o d L ib u rn a . T u
su se n a sta n ili i K a d m o i H a rm o n ija , koji su se i p retv o rili u zm ije, k a k o veli
i D ionisije: O n d je su se n a im e p ro m ijen ili u vijugav zm ijski ro d ’
O K a d m u i H a rm o n iji n e sazn ajem o tu više neg o iz sam ih N ik an d ro v ih

stihova. V rlo je zanim ljiv p o d a ta k o to m e d a je N e re tv a b ila g ra n ic a izm eđ u
Ilira i L ib u rn a. T u sholijast o č ito crpi iz n ek o g a v rlo sta ro g v rela64, usp. i d alje
str. 281-288. N o to je p ita n je izvan o kvira ove rasp rav e. S am sh o lijast p rip a d a
k a sn o m v rem en u . D ionisije ko jeg a citira je st D ion isije P erieg et. Ž iv io je za
c a ra H a d rija n a u d ru g o m stoljeću naše ere.
Hercegovinu tokom ustanka augusta i septembra 1875”, preveo Milutin Drecun, ispravljeno i
popunjeno drugo izdanje, Sarajevo, str. 274 - 277. Taj se prijevod može upotrebljavati samo uz kritički
oprez, jer je prevodilac na više mjesta tako iskrivio smisao originala da se o predmetu koji nas ovdje
zanima dobivaju pogrešni podaci. Usp. još A. J. Evans, A n tiq u a ru m R esearches in Illyricum ,
Westminster 1883, str. 17-19. i A. Stipčević, u navedenom djelu, str. 183-184. Legenda o sv.
Hilarionu i epi-daurskom zmaju nalazi se i kod Aldhelma (umro 709), kanterberijskoga đaka i prvoga
pisca anglosaske narodnosti. Usp. G. Praga,La leggenda d i S. Ilarione a E pid a u ro in A d e lm o , scrittore
anglo-sassone d e l V llseco lo , Archivio storico per la Dalmazia, 13 (1938) fascicolo 147, str. 83 - 91. Kraj
takorječitihsvjedočanstavao trajanju zmijskoga kulta najugoistokullirikaio tome kako je bio duboko
ukorijenjen u svijesti tamošnjega naroda, neće nas začuditi da mu se tragovi otkrivaju i u narodnom
vjerovanj u novijega doba. Osobito je zanimljivo da se u Sutomori, dakle na enhelejskoj obali, smatra
grijehom ubiti blavora, zmijoliku guštericu. Vjeruje se daje blavor zaštitnik svake kuće i da živi pod
pragom. Sam pak zoološki naziv b lavor podudaran je s albanskim bullar “blavor” i “slijepac” (ovo
drugo značenje potvrđeno je samo u Ulcinju) i s rumunjskim b a la ur “zmaj”. Oclatle se vidi da je to
predslavenski balkanizam, pa kontinuitet sa zmijskim kultom antičkih domorodaca postoji, kako se
čini, i u nazivu. Usp. D. i M. Garašanin, navedeno djelo, str. 94; P. Skok, E tim ologijski rje čn ik h rvat
skoga ili srpskoga jezika , knjiga prva, Zagreb 1971, str. 169-170. O tragovima zmijskoga kulta u
narodnom vjerovanj u usp. još S. K n l& ić,Z n a ča jslo ven sko -b a lka n ske i ka v k a sk e tradicije u p ro u č a va n ju
stare slo v en ske religije (II), Godišnjak 11 (1973), str. 109—118. O zmijskome kultu u Ilira usp. danas
još A. Stipčević, K u ltn i s im b o li k o d Ilira , Sarajevo 1981, 47—59.
63S c h o lia in N ic a n d ri T heriaca c u m glossis, edidit Annunciata Crugnola, Milano— Varese,
Istituto editoriale cisalpino, Testi e documenti per lo studio dell’ antichita XXXIV, 1971, str. 228.
M Usp. Suić, Isto č n a ja d ra n s k a obala, 138—139.
258
Enhdejci
U sh o lijam a uz A p o lo n ija R o đ a n in a , u z stihove 4 ,5 0 7 , saču v an a je vijest

p o kojoj su E n h e le jc i živjeli o k o K erau n ijsk ih go ra.65
o l δέ έν Ι λ λ υ ρ ία δ π ο υ ο ί Ε γ χ ε λ ε ϊς π ε ρ ί τ α Κ ε ρ α ύ ν ια ό ρ η -
— “ a d ru g i u Iliriji gdje su E n h elejci o k o K erau n ijsk ih g o ra ” .
T aj se sm ještaj E n h e le ja c a, m eđ u tim , n e m o ž e u z e ti k a o d a je v a lja n o

p o tv rđ e n , je r je sholijast d o ša o d o te vijesti n a tem elju krivo sh v aćen o g a A p o -
lo n ijeva te k sta koji k o m e n tira .66
U zb o rn ik u m an jih grčkih g eo g rafa sačuvala se i je d n a P e rie g e z a p o d
im en o m S k im n a H ijan in a. B io je to zem ljopisni a u to r s p o č e tk a d ru g o g a sto
ljeća p rije n a še e re , koji je n a p isa o o p sežn u p e rie g e z u E v ro p e i A zije. T o n a m
se d je lo izgubilo. Spis što je sačuvan u z e m ljo p isn o m z b o rn ik u n ije njegov,
n eg o p o tje č e o d n e k o g n e p o z n a to g pisca, a n a sta o je n eg d je u d ru g o j polovici
d ru g o g a sto ljeća p rije n a še e re , ili čak n a p o č e tk u p rv o g a.67 U njegovoj p e-
riegezi stoji ovo (437-438):
Τ π ε ρ δε τ ο ύ τ ο ις είσ ί Β ρ ΰ γ ο ι β ά ρ β α ρ ο ι.
Π ρ ο ς Tfj ά α λάτττ) δ ’ έ σ τιν Ε π ίδ α μ ν ο ς , π ό λ ις
'Ε λ λ η ν ίς, η ν Κ ό ρ κ υ ρ ’ά π ο ικ ίσ α ι δ ο κ ε ΐ
υ π έ ρ δε Β ρ ΰ γ ο υ ς Ε γ χ έ λ ε ιο ι λ ε γ ό μ εν ο ι
ο ίκ ο ϋ σ ιν , ώ ν έπ η ρ ξ ε κ α ί Κ ά δ μ ο ς π ο τέ .
— “izn ad njih su B rigi b a rb a ri. N a m o ru je E p id a m n o , grčki g rad , za koji

se čini d a g a je n aselila K o rk ira. Iz n a d B rig a je n a ro d koji se zove E n h elejci.
N jim a je n e k a d a zav lad ao K a d m o .”
B rigi su, k ak o o d d ru g ih zn am o , sta ri n a ro d u okolici D ra č a . (U sp . A p i-

ja n . Povijest rimskih građanskih ratova 2, 29.) D ra č i B rigi d a ju n am , d ak le,
čv rstu o rijen taciju . Iz n a d njih su, veli P seu d o -S k im n o , E n h elejci, k o jim a je
K a d m o b io n e k o ć v lad ar. O n i se tu javljaju k a o pravi n a ro d , izvan m ito lo šk o g a
k o n te k sta , k a o k o d H e k a te ja i k o d P seu d o -S k ilak a. S p o m in je se te k n jih o v a
65 S c h o lia in A p o llo n iu m R h o d iu m vetera, recensuit Carolus Wendel, Berlin, Weidmann,

1935, str. 287.
66 Usp. Katičić, P o d u n a v lje i Jadran, str. 114 = u ovoj knjizi str. 91.
67 U sp K Miiller, navedeno djelo, str. LXXVII - LXXVIII, i potanku raspravu pod
natuknicomS&ym/ios u Pauly —Wissowa, R e a lE n zy k lo p a d ie d e rk la ssisc h e n A lte rtu m sw isse n sc h a jt,
zweite Reihe III A, Stuttgart, Metzler, 1927, stupac 672-675.
259
v eza s K ad m o m i le g e n d a p o kojoj je o n, otišavši iz T e b e , p o sta o n jih o v vo đ a.

S m ješten i su v rlo n e o d re đ e n o , p a tu nisu m ogući u tem eljen iji zaključci, ali
u p a d a u oči d a se P seu d o -S k im n o v a lokalizacija lijep o p o d u d a ra s H e k a te -
jev o m , je r su i za H e k a te ja E n h e le jc i n eg d je u k o p n e n o m p ro s to ru ju ž n e
Ilirije. R isa n i B udva, n ap ro tiv , k o d P se u d o -S k ilak a i k o d F ilo n a iz B ib lo sa,
o d re đ u ju ih s m o ra , i to z n a tn o sjevernije. S p o m en K ad m o v e v lad av in e veže
k o d P se u d o -S k im n a m ito lo šk u p re d a ju s g eografskom . U jo š čišćem i ra zra-
đ e n ije m o b lik u jav lja se ta v eza i k o d S trab o n a.
Iz n a še d a n a šn je p e rsp e k tiv e S tra b o n je n ed v o jb en o n ajz n a tn iji stari
grčki g eografski pisac. R o d io se 64. p rije n a še e re u P o n tsk o m kraljevstvu, u
g ra d u A m aseji. P isa o je i povijesna djela. O k o 18. g o d in e n a še e re izrad io je
svoj o p se ž n i Zemljopis u 17 knjiga. T o je en cik lo p ed ijsk a sin teza g eo g rafsk o g a
z n a n ja o n o g a v re m e n a . U ko lu velikih p re d sta v n ik a g rčk o g a zem ljo p isa o n
n ije o so b ito z n a ta n . P o svojem je u sm je re n ju više p o p u la riz a to r. N ije d u b o k
te o re tič a r n iti je p u tn ik istraživač što p rin o si novu em p irijsk u g ra đ u . V iše je
u čen i k o m p ila to r. N o, tu je p o k a z a o d o b a r sud u izb o ru v re la i n a sto ja o je
u k lju čiti u svoj p rik a z p o d a tk e o n ih p isaca koji su bili n ajb o lje u p u ćen i. S a
stavio je o p is cijeloga ta d a p o z n a to g a svijeta i sačuvao o b ilje p rv o ra z re d n ih
p o d a ta k a iz klasične i iz h elen ističk e grčke zem ljo p isn e i p o v ijesn e lite ra tu re .
N jegovo n a m se djelo sačuvalo gotovo cijelo. O n o n ije su h i sa ž e t p riru č n ik
n eg o o p širn o i b o g a to izlaganje, p a se n aše p o zn av an je an tičk e ek u m e n e ,
svijeta p o z n a to g n a ro d im a o k o S re d o z e m n o g a m o ra , zasniva z n a tn im dijelo m
u p ra v o n a njem u. N a m a je , dakle, S tra b o n je d a n o d najglavnijih p re d sta v n ik a
an tičk o g a zem ljopisa, i njegov je p rik az naših krajeva, u z o n a jP lin ija S ta rije g a ,
glavna p o d lo g a za p ro u čav an je njihove an tičk e to p o g rafije.
O pisujući isto čn u ja d ra n sk u obalu, S tra b o n je u p rik az pograničj a izm eđ u
M ak ed o n ije, Ilirije i E p ira uključio ije d n u o so b ito v ažn u vijest o E n h elejcim a.
Š te ta je sam o što nije b io opširniji, a i in te rp re ta c ija njeg o v a te k sta zad aje
o zbiljnih p ro b le m a . U ru k o p isim a S trab o n o v a d jela stoji ovo (7, 7, 8 u
M e in e k e o v u izdanju):
τή ς γ ά ρ Έ π ιδ ά μ ν ο υ κ α ί τή ς Α π ο λ λ ω ν ία ς μ έχ ρ ι τ ω ν Κ ε ρ α ύ ν ιω ν ϋ π ε -
ρ ο ικ ο ΰ σ ι Β υ λ λ ίο ν έ ς τε κ α ί Τ α υ λ ά ν τ ιο ι κ α ί Π α ρ ϋ ΐν ο ι κ α ί Β ρϋγου π λ η σ ίο ν
δέ π ο υ κ α ί τ α ά ρ γ υ ρ ε ΐα τ α έν Δ α μ α σ τίω , Π ερ εσ ά δ υ ές τε σ υ ν εσ τή σ α ν το τ η ν
δ υ ν α σ τ ε ία ν κ α ί Έ γ χ ε λ έ ο υ ς κ α ί Σ ε σ α ρ η ϋ ίο υ ς κ α λ ο ϋ σ ι- π ρ ο ς δέ τ ο ύ τ ο ις
Λ υ γκ η σ τα ί τε κ α ί ή Δ ε υ ρ ίο π ο ς κ α ί ή τ ρ ιπ ο λ ΐτ ις Π ε λ α γ ο ν ία κ α ί Ε ο ρ δ ο ί κ α ί
260
Enhelejci
Έ λ ίμ ε ια κ α ι Έ ρ α τύ ρ α . τ α ϋ τ α δε π ρ ό τ ε ρ ο ν μεν κ α τε δ υ ν α σ τε ύ ετο εκ α σ τα ,
ώ ν έν τ ο ΐς ’Ε γ χ ε λ έ ο ις ο ί Κ ά δ μ ο υ κ α ι 'Α ρ μ ο ν ία ς ά π ό γ ο ν ο ι ή ρ χ ο ν κ α ι τ ά
μ υ ά ε υ ό μ ε ν α π ε ρ ί α υ τ ώ ν εκεί δ είκ ν υ τα ι.
- “ iznad E p id a m n a i A p o lo n ije d o K erau n ijsk ih g o ra sta n u ju B ilioni,

T au lan tijci, P a rtin i i B rigi; a ta m o su neg d je blizu i ru d n ici sre b ra u D am astiju ,
i P eresad ijci su uspostavili vlast i E n h elejce zovu i S esarećan e; a p o re d n jih su
L in kesti i D e u rio p i P e lag o n ija sa svoja tri grad a, E o rd ejci, E lim e ja i E ra tira .
A ti su p rije bili svaki p o d svojim vladarim a. M e đ u n jim a su n a d E n h e le jc im a
v ladali p o to m ci K adm ovi i H arm o n ijin i i ta m o se p o k azu ju m je sta v e z a n a za
o n o što se o n jim a p rič a ”.
T aj je S trab o n o v pasu s vrlo sažet i b o g at p o d acim a. N a žalo st, ovakav

kakav n a m je p re d a n , o staje nerazum ljiv i to baš n a m jestu k o je n as najviše
zan im a. Izdavači su sto g a zaključivali d a je te k st u p rep isiv an ju p o k v a re n i
n a sto jali su ga ispraviti. D a bi se vidjelo o čem se rad i i d a se m o g n u o cijen iti
p o jed in i po k u šaji p o p rav ljan ja tek sta, p o tre b n o je d a se o n p o d ro b n o razm o tri
s o b ziro m n a p o d a tk e koje p ru ž a i n a veze što u sp o stav lja m e đ u n jim a.
P o lazište njegova izlaganja d aje n a m vrlo o d re đ e n u o rijen taciju . T o su g rčke
n a se o b in e n a ju g u ilirske o b ale, E p id a m n o i A p o lo n ija. P rv o je d a n a šn ji D ra č
(D u rre s), a d ru g o P o jan e, d alje n a ju g , n a d u šćem rije k e V o ju še (V io se), o b o
je u d a n ašn jo j A lbaniji. K erau n ijsk e g o re, i p re d n jim a o š tro istu re n i rt
A k ro k e ra u n ija (L in g u e tta , G lo se), je su s ta ra g ra n ic a izm eđ u Ilirije i E p ira .
S tra b o n n a m n a b ra ja n a ro d e što su živjeli n a o b a ln o m p o te z u ju ž n e Ilirije
u z a le đ u grčkih g rad o v a E p id a m n a i A p o lo n ije sve d o e p irsk e g ran ice. B ilioni
ili B ulini (Β υ λ λ ίο ν ε ς, Bulini) v ezan i su z a g ra d B ilid u (Byllis) n a sk ra jn je m
ju g u Ilirije, p o d sjevernim p a d in a m a K erau n ijsk o g a g o rja. T au lan tijci, P a rtin i
i B rigi, ovi p o sljed n ji s p o m e n u ti i k o d P seu d o -S k im n a, vezan i su u lite ra tu ri
z a E p id a m n o (D ira h ij). Z an im ljiv o je p ri to m d a S tra b o n u svojem izlag an ju
m ijen ja o rije n ta c iju i tim e zb u n ju je m a n je u p u ć e n a č itatelja. S p o m injući
E p id a m n o , A p o lo n iju , p a K erau n ijsk o gorje, v od i n a s o d sje v e ra n a jug.
N a ro d e , p ak , ta k o o p isa n a p o d ru č ja n a b ra ja u su p ro tn o m p rav cu . P o čin je o d
n ajju žn ijeg a i k re ć e se p re m a sjeveru. K ad se to uoči, o rije n ta c ija je p o tp u n a
i svi to p o g ra fsk i ele m e n ti su n a m čvrsto u ru k a m a . Blizu to g a ta k o d e fin ira n o g
i o p isa n o g a p o te z a je su , k aže d alje S tra b o n , ru d n ic i s re b ra u D am astiju .
V je ro ja tn o blizu sjevernom k raju p o te z a , je r n a s je ta m o n e g d je o stav ilo
261
n a b ra ja n je ilirskih n a ro d a . T u n e sta je to p o g ra fsk e o d re đ e n o sti. V je ro ja tn o

z a to je r se o pis u d aljio o d o b a le , p a su i p o d aci u S trab o n o v im v re lim a m a n je
o d re đ e n i. N a grčkoj je geografiji o sta o p e č a t njezin a p o d rije tla o d o p isa p lo
vidbe. P o ta n k e vijesti d aje uglavnom o o b alam a.
D am astij i njegovo sre b ro n e spo m in ju se nigdje više u staroj književnosti.
A li se taj o sk u d n i p o d a ta k naših šk rtih v re la odn o si n a v rlo stv arn u i opipljivu
činjenicu. O to m e svjedoče b o g ati nalazi sre b rn o g a no v ca s o zn ak o m d am a-
stijske kovnice: Δ α μ α σ τίω ν . P o tječu iz četv rto g a i iz p rvih d ese tlje ć a tre ć e g a
sto ljeća p rije n a še ere. T e tra d ra h m e , d ra h m e i te tro b o li k o vani u D am astiju ,
P elagiji i d ru g im m anjim su sjed n im kovnicam a isto g a v rem en a, našli su se o k o
S to b a, S koplja, K u m an o v a, K ra to v a i V ra n ja . D ru g a su n a la z išta u Jan jev u ,
P riz re n u , Đ ak o v ici i Peći. Sva ta m je sta u M a k e d o n iji i Srbiji, k a k o n a K osovu,
ta k o i u g o rn je m P o m o rav lju , u je d n o su i n a lazišta no v ca iz ko v n ica P e o n sk ih
kraljeva. Izvan to g a u žeg a p o d ru č ja p e o n sk o g a m o n e ta rn o g u tje c a ja n a đ e n o
je veliko h ra n ište d am astijsk o g a novca u K utini k od L eskovca. D a ljn ja su n a
lazišta n a b u g arsk o m p o d ru čju , a n e što je d am astijsk o g a no v ca n a đ e n o i u
R u m u n jsk o j. N a z a p a d u su se sreb rn jaci kovani u D a m a stiju našli k o d S k ad ra,
z a tim je v e lik o h ra n ište o tk riv en o u R isnu, a trid e se ta k k o m a d a p ro n a đ e n o je
k o d Sinja. P o jed in i su se k o m ad i našli kod B ileće i k o d B an je L uke. T i n alazi
svjedoče o širo k o m zn ačen ju sre b rn o g a novca iz d am astijsk e kovnice i
p o k azu ju ko lik a je bila g o sp o d a rsk a važnost ta m o šn jih ru d n ik a .68
P oložaj D a m a stija n ije do sad a p o u z d a n o identificiran . N a p o d ru č ju ko je
n a m S tra b o n su g e rira nigdje nisu p ro n a đ e n a veća ležišta s re b rn e ru d e niti su
o tk riv en i tragovi an tičk ih ru d n ik a. N aše z n an je o toj kovnici i o p olitičk o j sili
k o ja se osnivala n a njoj i k ro z čitavih sto i d v ad eset g o d in a k o v ala v lastit novac,
o staje zbog to g a d o sta n e o d re đ e n o . Istraživači, po n ajv iše n u m izm atičari,
d o m išljali su se n a ra z n e n ačin e o p oložaju D a m a stija i v ećin o m ga tražili n e
gdje blizu ja d ra n sk e obale, n a p o d ru č ju d an ašn je A lbanije. T o m u se, m eđ u tim ,
pro tiv i čin jen ica što baš u srednjoj A lbaniji n e m a n a lazišta d am astijsk o g a
novca. T ežište je n a la z a u sred išn jem B alk an u , u krajev im a koji su ili p rip a d a li
p e o n sk o m kraljevstvu ili su m u bili blizu. T ip d am astijsk o g a k ova p o k azu je
d u b o k e veze s peonsk im , ali je p risu ta n i ja s a n u tjecaj te tra d ra h m i što ih je
i>x Usp. J. M. F. May, T h e C o in a g e o f D a m a s tio n a n d th e L e sse r C oinages o f th e Iltyro-

Oxford University Press, London, Humphrey Milford, 1939, str. ΠΙ i 7-12.
P a e o n ia n R egion,
262
Enhelejci
k o vao savez grčkih g rad o v a n a H alkidici. O d a tle se n a m e ć e z ak lju čak d a je

D am astij m o ra o ležati n a p o lo žaju koji ga u p u ć u je n a vezu s P e o n ijo m i n a tr
govačke veze s grčkim k o lo n ijam a n a halk id ičk o m p o lu o to k u .
S tra b o n n e d aje p recizn ije obavijesti. O čito je d a n i o n n ije to č n o zn ao
gdje se nalazio D am astij. T i ru d n ic i sre b ra za n jeg a su sp o m e n a v rijed n a
zanim ljivost ju ž n e Ilirije. T o n ik a k o n e znači d a su ležali n a o b ali ili blizu nje,
ali se n e m o že pom išljati n iti n a m je sto koje bi bilo ja k o d u b o k o u k o p n en o j
u n u tra šn jo sti. K o n tek st, p ak , n a ro d a i zem alja u kojem S tra b o n sp o m in je
D am astij u p u ću je više n a u n u tra šn je krajeve nego n a p rio b aln e. S tra b o n ,
n a im e , govoreći o D am astiju , n ad o v ezu je se n a sp o m e n sje v e ro z a p ad n ih p le
m e n a u z a le đ u grčkih g ra d o v a n a ju ž n o m J a d ra n u i nastav lja s L in k estim a,
D e u rio p o m i P elag o n ijo m , s o n im d ak le n a ro d im a G o rn je M a k e d o n ije koji
su stanovali n ajd u b lje u k o n tin e n ta ln o m B alk an u . S trab o n o v k o n te k st d o b ro
se slaže s o n im n a što u p u ć u je tip dam astijsk ih sreb rn jak a.
Im e P elagije, sjed išta d ru g e kovnice d am astijsk o g a tip a, izrav n o u p u ć u je
n a im e P elag o n ije, i n e m o ž e se lak o p re tp o sta v iti d a s njim nije im alo nikakve
veze. D ru g a je d n a kovnica isto g a k ru g a s tip o m novca o so b ito sličnim
p elag ijsk o m u p rip a d a la je S a rn o a tim a (Σ α ρ ν ο α τ ώ ν ). T o se, p ak , im e d o sta
lak o p ovezuje s o n im castellum regionis Canisae quod Samonto dicitur - “ka-
šte o k an išk o g a k ra ja koji se zove S a rn o n to ”, što ga sp o m in je M arcellin u s
C o m es (Chronica minora 2, 100), k asn o an tičk i kro n ičar, govoreći o stra šn o m
p o tre su u D a rd a n iji g o d in e 518. Sve to u p u ću je n a to d a se polo žaj D a m a stija
traži neg d je u susjedstvu L in k esta, P elag o n ije i D e u rio p a , u sm jeru p re m a
D a rd a n iji, a o p e t n e izvan šire sfere ja d ra n sk ih k o m u n ik acija i ja d ra n sk o g a
slijeva. T o p a k u p u ću je n a p o d ru č je o k o O h rid sk o g a i P re sp a n sk o g a je z e ra i
n a p o rje č je C rn o g a D rim a. T u su se sačuvali i neki tragovi sre b rn ih ru d n ik a.
S tariji ih pisci spom inju k od O h rid a i k od D e b ra , a ostaci ru d n ik a našli su se
k o d O p e n ič e kraj O h rid a i u k raju ko d D e b ra . Iz tih, p ak , p re d je la vode
trgovački p utovi baš u o n im sm jerovim a n a koje u p u ću ju tip d am astijsk o g a
k ova i n a la z išta novca iz njegove kovnice.69
m Usp. May, navedeno djelo, str. 12-37. U istom smislu A. Mayer, P olo ža j D am astija,
Numismatika, Zagreb 1936, str. 2-25; D ie S p ra c h ed era lten IllyrierI, Beč 1957, str. 105 -107. Usp. još
B. Horvat, Tetradrahm c "grada”D a m a stio n a iz nalaza u R isn u (R hizon), Numismatika 2 -4 (1934
-36), str. 26-34. Damastij se spominje na još jednom mjestu u VIII. knjizi (6,16) Strabonove
Geografije, koje se izgubilo u rukopisima, ali je sačuvano u takozvanom Vatikanskom palimpsestu,
263
O k o g o d in e 1927. i o p e t 1952. našli su se kraj c e ste O h rid -R e se n sigurni

trag o v i n e k a d a šn je g a v a đ e n ja o lo v n e i sre b rn e ru d e . K o d S tarin sk o g D o la , 14
k ilo m e ta ra o d O h rid a , ra z a z n aje se n ek o lik o ru d a rsk ih o k a n a u k o jim a se
k o p a lo o lovo i sreb ro . J e d a n k ilo m e ta r d alje n a đ e n e su 1952. n a p a d in i b rijeg a
tri p e ć i z a ta lje n je ru d e , dvije p ra z n e , a je d n a p u n a ru d a č e k o ja sad ržav a o lovo
i sre b ro . D o ista se m o že p re tp o sta v iti d a n a s ta o tk rić a v o d e p re m a k o n ačn o j
lokalizaciji ru d n ik a s re b ra u D am astiju .70 Ia k o to p ita n je jo š n ije riješen o ,
m o ž e se s d o sta p o u z d a n ja p re tp o sta v iti d a j e D am astij b io n e g d je n a sjeveru
o d O h rid a .
D o v d je sm o m ogli p ra titi S trab o n o v tek st s n o rm a ln im n a p o ro m to p o
g rafsk e i h isto rijsk e egzegeze. N o o n o što u n jeg a slijedi u p u ć u je v eć n a k ri
tik u tek sta. P re m a ruk o p isn o j p re d a ji nastavlja, n aim e, ovako: π ερ ε σ ά δ υ έ ς τε.
P rv a riječ p o tp u n o je n e p o z n a ta u grčkom rječnik u , p a se n a m e ć e p re tp o
stavka d a se ra d i o im enu. Z a to i je s t u tek stu , k ak o sm o g a o v dje naveli, n a p i
sa n a velikim slovom . N o i to im e se nigdje d ru g d je n e sp o m in je. V e ć je Isaac
C a sa u b o n ( 1 5 5 9 - 1614)71 p o č e tn o π ερ ε- ispravio u π ε ρ ί- i ta k o je d o b io o b lik
pergameni iz 5. ili 6. stoljeća naše ere, s koje je sastrugan Strabonov tekst da bi se na njemu moglo pisati
što drugo. Usp. W. A\y,SitzungsberichtederAkademie, Heidelberg, 22,1, str. 8 i W Aly —F. Sbordone,
Dc Strabonis codice rescripto, Studi e Testi 188,1956,16. Tamo se čita: οί δέ φυγάδες μετά Μενδαίων
Δαμάστιον ωκησαν τής Ίλλυρίδος περί τά άργυρεΐα ών έμνήσάημεν έν Ιλλυρικοϊς - “a bjegunci
su se s Mendejdma naselili u Damastiju u Iliriji kod rudnika srebra koje smo spomenuli u opisu ilirske
zemlje”. Tu se izričito kaže da je Damastij ležao u Iliriji. Fanula Papazoglu zaključuje odatle da su
rudnici srebra pripadali području staroga ilirskog kraljevstva, pa se ne mogu tražiti u Dardaniji ili u
Peoniji, jer stara ilirska država nije obuhvaćala ta područja. To potvrđuje i vijest našega odlomka iz
palimpsesta, po kojoj se u Damastiju nastanila skupina Mendejaca, tj. halkidičkih Grka. Oni se pak
ne bi odvažili preduboko u ilirsko kopno. Usp. F. Papazoglu, Politička organizacija Ilira u vreme
njihove samostalnosti, Simpozijum o Ilirima u antičko doba, održan 10. do 12. maja 1966. godine,
Sarajevo 1967, str. 17; Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba, Sarajevo, Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1969, str. 355-356. Ti se zaključci izvrsno slažu s lokalizacijom
Damastija u kraju sjeverno od Ohridskoga jezera, jer je on pripadao najstarijoj jezgri ilirskoga
kraljevstva kako ga upoznajemo preko grčkih pisaca. Usp. F. Papazoglu, Poreklo i razvoj ilirske države.
Godišnjak 5 (1967), str. 128. Zbog svega toga slabo je uvjerljiv najnoviji pokušaj da se Damastiju
odredi položaj u Dardaniji, na današnjem Kosovu, kod Kišnice i Bele Zemlje, blizu Janjeva. Usp. Zef
Mirdita, Intomo alproblema dell’ubicazione e della identificazione di alcurte agglomerati Dardani nel
tempo preromano, Utvrđena ilirska naselja, međunarodni kolokvij, Mostar, 24-26. oktobar 1974,
Sarajevo 1975, str. 214-215.
70 Usp. P. Lisičar,Legenda o Kadmu i vezeLihnida sEgejem iladranom. Živa Antika 3 (1953)
str. 251-252; N. G. L. Hammond,Epirus, Oxford, Clarendon Press, 1967, str. 438A39,Macedonia,
str. 93.
71
U svojem izdanju, Paris 1587.
Enhelejci
v jero jatn iji za grčki tekst. D a ljn ja je te k sto v n a k ritik a p o lazila o d te ispravke.
A u g u st M e in e k e je u svojem fu n d a m e n ta ln o m izd an ju 72 u čin io d a le k o se ž a n
zah v at p okušavajući d a ispravi što su p o njegovu m išljen ju prep isiv ači n a to m
m je stu pokvarili. O n č ita ovako:
π ε ρ ί α Δ υ έσ τα ι σ υ ν εσ τή σ α ντο τη ν δ υ ν α σ τε ία ν κ α ί Έ γ χ έ λ ε ιο ι ο ϋ ς κ α ί
Σ εσ α ρ η Φ ίο υ ς κ α λ ο ΰ σ ι.
—“o k o njih su D ijesti uspostavili vlast i E nhelejci, koje zovu i S esarećanim a”.
T aj je kritički zahvat vrlo oštro u m an . P retpostav lja sam o o g ran ičen e in ter
v encije u tek sto v n u p re d a ju i sve su o n e p aleo g rafsk i d o b ro u te m e lje n e . L ak o
je o b jasn iti k ak o je p ri p rep isiv an ju m oglo doći b aš d o tak v ih p o g re ša k a . S lab a
m u je , p ak , stra n a što u te k st uvodi dva p o d a tk a koji nig d je d ru g d je nisu
p o tv rđ e n i, p a ih je d in o M e in e k e unosi u a n tičk u lite ra tu ru , a m n o g i ih istraži
vači o n d a citira ju k a o sig u rn e S trab o n o v e vijesti. V je ro ja tn o i z a to što čitaju
sa m o te k st kakav je u M e in e k e a , a n e zag led aju u n jegov k ritičk i a p a ra t, gdje
o n p o la ž e ra č u n a o ru k o p isn o j p re d a ji i o svojim zah v atim a. P rvi je p o d a ta k
o p le m e n u D ije sta k o je je uspostavilo svoju v last o k o ru d n ik a s re b ra u
D am astiju . T o m u n a ro d u n e m a tra g a u staro j književnosti. N ajbliži su p o im e
n u Δ ιέ σ τα ι, k o je spom inje H e ro d ija n , g ra m a tik 2. sto ljeća n a še e re k o d S te-
fa n a B izan tin ca p o d n a tu k n ic o m Π ιά σ τα ι, ali to su stan o v n ici m a k e d o n sk o g a
g ra d a D ija (ΔΤον). G o voreći o to m g rad u S te fa n sp o m in je e tn ik u m a lo d ru k
čijem obliku. S tanovnici m u se, kaže p o d n a tu k n ic o m Δ ϊο ν , zovu Δ ιά σ τ α ι i
poziva se n a p u to p isc a P au san iju . I d o ista se u njegovu d jelu (9, 30, 8) sp o
m in ju stanovnici g ra d a D ija i ta m o se nazivaju Δ ια σ τα ί, S te fa n n a m je p o
H e ro d ija n u sačuvao prv o b itn i naglasak.
D ru g i n e p o tv rđ e n i p o d a ta k je s t taj d a se E n h e le jc i zovu jo š i S esarećan i.
P o g re šk a ko ju M e in e k e n a to m m jestu p re tp o sta v lja d o ista se lak o m o že
ra z u m je ti k a o p o slje d ic a b rz o g ap isan ja koje je izostavilo n a sta v a k u p rv o tn o m
n o m in a tiv n o m obliku en h elejsk o g a im ena, p a se o n d a, p ri n e m a rn u č itan ju
p repisivačevu, akuzativni ob lik o d n o sn e zam jen ice p rilijep io z a e n h e le jsk o
im e k a o n a sta v a k .Έ γ χ έ λ ε ιο ι ο ϋ ς κ α ί, k ak o M e in e k e p re tp o sta v lja d a je
p rv o b itn o glasio tekst, p o sta lo bi ta k o Έ γ χ ε λ έ ο υ ς κ α ί, što stoji u ru k o p isim a.
72 S tra b o n is G eographica, recognovit Augustus Meineke, Lipsiae —sumptibus et typis B. G.

Teubneri, 1877, predgovor datiran 1853, str. 449.
265
A lije poistovjećivanje E n h e le ja c a i S e sa re ć a n a povijesn o ta k o d a le k o se ž n o

d a se teško m o že u tem eljiti n a takvu ispravku, p a m a k ak o uvjerljiv bio. S to g a
M e in e k e o v a k o re k tu ra n e rješav a k o n ačn o i je d n o m za svagda p ita n je
in te rp re ta c ije S tra b o n o v a p asusa.
K asniji su izdavači slijedili M e in e k e a u n o se ći te k n e k e v lastite p o jed in o sti
u o b lik o v an ju te k sta . C. M iiller i F . D u b n e r p išu 73 κ α ι Έ γ χ ε λ έ α ι ο ΰ ς, a H . L.
J o n e s im a74 κ α ι Ε γ χ ε λ ε ίο ις ο ΰ ς i prevodi: - “o k o kojih su D ijesti i E n h e le jc i
z a je d n o uspostavili v last”. U sad ržaju tu n e m a b itn ije razlik e, sa m o što je
Jo n e so v te k st p recizn iji, a M ein e k e o v n e što n e o d re đ e n iji.
U n ajnovije se v rijem e tim p ita n je m te m e ljito p o zab av io N. G . L. H a m -
m o n d .75 O n p o lazi o d to g a d a S tra b o n m alo p rije n a še g a p asu sa, u isto m
poglavlju govoreći o ep irsk im p le m e n im a kaže d a su se s n jim a p o m iješali Iliri:
ά ν α μ έ μ ικ τ α ι δε τ ο ύ τ ο ις τ α Ι λ λ υ ρ ικ ά έ θ ν η τ ά π ρ ο ς τ φ ν ο τ ίω μ έρ ει τ ή ς
ο ρ ε ιν ή ς κ α ι τ ά ΰ π ε ρ το ϋ Ί ο ν ίο υ κ ό λ π ο υ -
- “p om iješali su se s n jim a (tj. s E p ira n im a ) ilirski n a ro d i, o n i što su

p re m a ju ž n o m dijelu brd sk o g a p o ja sa i oni koji su uz Jo n sk i zaljev (tj. uz
J a d ra n sk o m o re )” .
N a te se riječi o n d a izravno n ad o v ezu je n a š pasus. H a m m o n d m isli d a se

u n jem u d aju p rim je ri za u p rav o sp o m e n u to m iješan je Ilira m e đ u E p ira n e .
Z a to o n u zim a d a glagol σ υ ν ίσ τη μ ι u σ υ ν εσ τή σ α ν το τη ν δ υ ν α σ τ ε ία ν tre b a
u zeti u inače d o b ro p o tv rđ e n o m z n ačen ju “u d ru ž iti se, p rid ru ž iti s e ”. U to m
slu čaju S tra b o n kaže d a su P eresad ijci ud ru žili svoju v last s E n h e le jc im a ili d a
su se p rid ru žili njihovoj. T i su P e resad ijci, p o njegovu m išljenju, ilirsk o p lem e.
H a m m o n d s n jim a u vezi p o d sje ć a n a tra č k o kraljevsko im e Β η ρ ισ ά δ η ς
(D e m o ste n 2 3 ,8 i 10). T i P eresad ijci koji su svoju vlast povezali s E n h e le jsk o m
bili su, p o H a m m o n d o v u m išljenju, S esarećan i, tj. sk u p in a T a u la n tija c a o d
g ra d a S e sa re ta , za koji z n a m o iz d je la S te fa n a B izan tin ca, a n je m u je v re lo
H e k a te j, p a se i tu rad i o ulom ku n a jsta rije g a an tičk o g a o p isa n aših k rajeva.
U S te fa n a č ita m o ovo:
73 S tra b o n is G eographica, graece cum versione reficta, curantibus C. Mtillero et F. Dubnero,

Paris, Didat, 1853, str. 271.
74 T h e G eography o f S tra b o n w ith a n E n g lish Translation, by Horaee Leonard Jones, The
Loeb Classical Library, London 1924, sv. III, str. 306.
75 E p im s , str. 466-467.
266
Enhekjci
Σ ε σ ά ρ η ΰ ο ς π ό λ ις Τ α υ λ α ν τ ίω ν , ώ ς φ ησ ιν Έ κ α τ α ΐο ς .
- “S esaret, g rad T au la n tija c a, kak o veli H e k a te j”.
S to g a tre b a , p o H a m m o n d o v u m išljenju, p rv o b itn i S tra b o n o v te k st

u sp o stav iti ovako:
π λ η σ ίο ν δέ π ο υ κ α ι τ ά ά ρ γ υ ρ ε ΐα τ α έν Δ α μ α σ τίω . Π ε ρ ε σ ά δ υ έ ς τε
σ υ ν εσ τή σ α ν το τ η ν δ υ ν α σ τ ε ία ν τ ω ν Έ γ χ ε λ έ ω ν (κ α ί Σ ε σ α ρ η δ ίο υ ς κ α λ ο ϋ σ ι-)
i p rev o d i to: “a blizu su n e g d je i ru d n ici s re b ra u D am astiju . I P e resad ijci

su se p rid ru žili vlasti E n h e le ja c a (zovu ih /tj. P ere sa d ijc e / i S e s a re ć a n im a ).”
I ta je k o re k tu ra v rlo o štro u m n a . Z asn iv a se n a zanim ljivoj, suvisloj i

uvjerljivoj in te rp re ta ciji tek sta. O sta je te k p ro b le m a tič n o d a li se ru d n ici u
D a m a stiju i E n h e le jsk a v last u v o d e d o ista z a to d a bi se d a o p rim je r m iješan ja
Ilira s ep irsk im p le m e n im a , ili S trab o n o v a k o n sta ta c ija o to m e ip a k o sta je
o p ć e n ita i o d n o si se m o ž d a sa m o n a p risn u te re n s k u p o v e z a n o st tih
n a ro d n o sn ih sk u p in a uz o b alu i u g orovitu zaleđ u . A i te k st k ak av H a m m o n d
u sp o stavlja nije b aš gladak, o so b ito onaj d o d a ta k u z a g ra d a m a o to m e d a se
P eresad ijci zovu jo š i S esarećani. N e m ože se reći d a j e H a m m o n d k o n a č n o
u re d io S trab o n o v tekst, ali g a je sigurno p o k a z a o u n o v o m svjetlu i p rid o n io
njegovu d u b ljem razum ijevanju.
S tra b o n o v a se vijest, dakle, n a m jestu gdje je riječ o D am astiju i E n h e -

lejcim a n e d a p o u z d a n o tu m ačiti. O staje, m eđ u tim , n e sp o rn a čin jen ica d a j e
S tra b o n sp o m e n u o ru d n ik e sreb ra, D am astij i E n h e le jc e u je d n o m d ah u .
O d a tle p a k proizlazi d a n a m o n ipak, svim tešk o ćam a te k sto v n e k ritik e
u n a to č , svjedoči o njihovoj vezi, iako iz njegovih riječi, k ak o su d o šle d o nas,
n e m o ž e m o p o b liže ra z a b ra ti kakav je njegov p o ta n ji o p is te veze. Ip a k sa
z n ajem o iz S tra b o n a d a se d am astijsk o sre b ro u starin i aso ciralo u z E n h e le jc e ,
i slo b o d n o m o žem o p re tp o sta v iti d a su E n h elejci bili blizu tih ru d n ik a.
U blizini su, k aže S tra b o n d alje, bili i L inkesti. N jih o v a se ž u p a p ro stira la
n a sk ra jn je m ju g u p elag o n ijsk o g a p olja, o k o B ito lja i L e rin a (F lo rin e ). D e u -
rio p je g o rn ja d o lin a C rn e re k e (E rig o n a ), a P elag o n ija, u s tro je n a u tri g rad a,
rav n ica je o k o P rile p a , n a isto k o d D e u rio p a . E o rd e ja je u b rd im a ju g o isto č n o
o d V o d e n a (E d e sse ) i ju ž n o o d O stro v sk o g a je z e ra , a E lim e ja ju ž n o o d n je,
u z g o rn ji to k rije k e B istrice (H a lia k m o n a ). E r a tir a je b ila n a p la n in i
267
G ra m m o su .76 T o je sk u p in a g o rn jo m ak ed o n sk ih p le m e n a što z au zim a ja sn o

o d re d iv o p o d ru č je u sred išn jem gorju. S o b ziro m n a njih i n a ilirska p le m e n a
u z aleđ u ja d ra n sk ih grčkih gradova, m o g u se o tp rilik e o d re d iti i sjed išta
E n h e le ja c a k ak o ih je zam išljao S trab o n .
T i su n a ro d i, stoji dalje u S tra b o n a , im ali n e k a d a svaki svoju nezav isn u
p o litičk u o rganizaciju i bili su p o d a p so lu tn o m vlasti svojih v lad ara. Sve je to
sa d rž a n o u glagolu κ α τα δ υ ν α σ τ εύ ω . S gledišta an tičk ih grčkih g rad sk ih re
p u b lik a to je b ila o so b ita, b a rb a rsk a , značajka tih n a ro d a . M e đ u n jim a su
E n h e le jc i im ali za v la d a re p o to m k e K a d m a i H a rm o n ije . T u se jo š je d n o m
p o tv rđ u je , sa d a u b e sp rije k o rn o m tek stu , d a su E n h e le jc i za S tra b o n a bili
bliski g o rštacim a g o rn je M a k e d o n ije , n ik ak o p a k p rim o rsk i ja d ra n sk i n a ro d .
I o tk riv a n a m se re a ln a p o d lo g a le g e n d a rn e veze izm eđ u E n h e le ja c a i K ad m a.
E n h e le jsk i su v lad ari u historijsko d o b a izvodili svoje p o d rije tlo o d K a d m a i
H a rm o n ije . S tim je u vezi p o se b n o zn a č a jn a i p re d a ja o bijegu K a d m e ja c a
p o d k raljem L a o d a m a n to m p re d argejskim e p ig o n im a iz T e b e k E n h elejci-
m a. P o sto ja la je d a k le je d n a e n h elejsk a d in astija k o ja se sm a tra la g ra n o m
k ad m ejsk elo ze. B io je to znsča^zmtitulusnobilitatis, zalog p le m e n ita p o d rijetla,
ko jim su se ti v la d a ri n a d za b itn im b a rb a rim a m ogli p re d sta v lja ti G rc im a s
k o jim a su d o lazili u dodir.
I n a k ra ju n a m S tra b o n k aže d a su se k od E n h e le ja c a p o k aziv ala m jesta,
a m o ž d a i spom enici, što su vezan i za p riče o K a d m u i H a rm o n iji. T o su g ro b n i
h u m a k ili k am enovi, p a svetište k o je sp o m in je P seudo -S k ilak , a v je ro ja tn o i
g rad o v i k o je su osnovali.
T u k a o d a se sp ajaju ra z n e n iti p re d a je o E n h e le jc im a ko je sm o d o sa d a
p ra tili. S trab o n o v i E n h e le jc i v rlo su slični H e k a te je v im a. O n i su sasvim
stv a ra n n a ro d i žive n eg d je u z a le đ u K erau n ijsk o g a g o rja blizu gran ici H a o -
n aca. T o je o so b ito zn a č a jn o k a d se u zm e u o b zir d a je S tra b o n , k a k o p o k a z u ju
n ajn o v ija istraživanja, svoj opis E p ira , k o jem u p rip a d a i ovaj n a š p asu s,
u g lav n o m c rp io iz H e k a te ja , ili izravno, ili, p ak , p re k o T e o p o m p a , h isto rič a ra
4. sto ljeća p rije n a še ere , koji se o b iln o služio H e k a te je m , ali je i sam d o d a o
m n o g o p o d a ta k a o “z a p a d n im k rajev im a”, p a j e i za n ašu n a jsta riju p o v ijest
o so b ito v ažan .77
7fi Usp. Hammond,M a ced o n ia , str. 69—70,102—110,115-123.

77 O Strabonovim vrelima pri opisu Epira usp. Hammond, E pirus, str. 443-469.
268
Enhelejci
N o, m a k a r i im plicitno, S tra b o n govori i o m itsk im v e z a m a K a d m a i

H a rm o n ije sa zem ljom E n h e le ja c a, o p ro ro čan stv u , ra to v im a i p re o b ra z b i, o
volovskim k o lim a i o cijelom m ito lo šk o m k o m p lek su o k o jem n a m sv jedoče
H e ro d o t, E u rip id i P seu d o -A p o lo d o r.
U z to o n sp o m in je i m je sta i d ru g e trag o v e K ad m o v a i H a rm o n ijin a b o
rav k a u enhelejskoj zem lji. T im e se z a nas n astav lja n a T im e ja i n a zem ljo p is
n u lite ra tu ru , iz koje su crpili i helen ističk i u č e n i pjesnici, a F ilo n iz B ib lo sa
ih je k o m e n tira o svojim sad ržajn im bilješkam a.
K adm ovi p a k p o to m ci k ao en h elejsk i v la d a ri u sk lad u su s le g e n d o m o
bijegu K a d m e ja c a k E n h elejcim a, ko ju n a m sp om in ju H e ro d o t i P au sa n ija .
Sve to p o sta je jo š značajnije k a d a se z n a d a je S tra b o n n a to m e m je stu
crp io iz vrlo sta rih vrela, p a m o že biti d a n a m se k o d n je g a sačuvalo, šk rto
d o d u še, ali cjelovito, što je k od d ru g ih i o d n je g a starijih a u to ra d o šlo d o nas,
d o d u še b o g atije p o d ro b n o stim a , ali ip a k sam o ra sc je p k a n o i ra sp rše n o . N o
p ri takvu je zaključivanju p o tre b a n velik o p re z je r se n e m o že p o u z d a n o k azati
za svaku p o je d in o st d a ju je S tra b o n u zeo iz svojega glavnog v rela. M o g a o ju
je i d o d a ti k a o zanim ljiv p o d a ta k d a bi u p o tp u n io i o su v re m e n io svoje
izlaganje. T a k o vijest o ru d n ic im a sre b ra u D a m a stiju n e m o ž e p o tje c a ti o d
H e k a te ja je r su se ti ru d n ic i p ro č u li m n o g o kasnije.78
Ia k o S tra b o n o to m e n išta izričito n e k aže, m ogu se p re k o D a m a stija i
nj egovih ru d n ik a s re b ra E n h e le jc i u n je g a p o v ezati s o h rid sk im k rajem . S tim e
se slaže i to što P se u d o -S k im n o m a lo p rije n e g o govori o E n h e le jc im a
sp o m in je O h rid sk o je z e ro (4 2 9 -4 3 0 ):
ε χε ι δ έ λ ίμ ν η ν εύ μ ά λ ’ ή χ ώ ρ α τ ιν α
μ εγά λ η ν π α ρ ’α ύ τ ο ϊς τη ν Λ υ χ ν ΐτ ιν λεγο μ έν η ν.
- “a im a ta zem lja n ek o jezero , vrlo veliko, koje se kod njih zove L ih n itid a”.
N o m n o g o čvršća h isto rijsk a p o tv rd a ta k v a sm ještaja n alazi se u P olibija,

h isto rič a ra d ru g o g a sto ljeća p rije n a še ere . O n je o p isa o ra to v e koji su R im u
d ali k o n a č n u p re m o ć n a d grčkim svijetom . O pisujući r a t što g a je m a k e d o n sk i
kralj F ilip V g o d in e 217. v o d io p ro tiv ilirskoga k ra lja S k erd ilaid e, k aže
P olibije ov o (5 ,1 0 8 ,8):79
7ii Usp. Hammond, Epirus, str. 466.

79 Usp. izdanja J. Schweighauser, 1889-95; F. Hultsch 1867-72, drugo izdanje 1. i 2. sveska
1888—1992; Th. Biittner - Wobst, Leipzig, Teubner, 1893-1904, drugo izdanje prvoga sveska 1905;
W. R. Patton, London, Loeb Classica! Library, 1922-27.
269
π λ ή ν δ γε Φ ίλ ιπ π ο ς σ τρ α τεύ σ α ς ά ν εκ τή σ α το μεν τ α ς π ρ ο ε ιρ η μ έ ν α ς
π ό λ ε ις , κ α τε λ ά β ε το δέ τή ς μεν Δ α σ σ α ρ ή τιδ ο ς Κ ρ ε ώ ν ιο ν κ α ι Γ ε ρ ο ΰ ν τα , τ ώ ν
δε π ε ρ ί τη ν Λ υ χ ν ιδ ία ν λ ίμ ν η ν Ε γ χ ε λ ά ν α ς , Κ έρ α κ α , Σ α τ ίω ν α , Β ο ιο ύ ς , τή ς
δέ Κ α λ ο ικ ίν ω ν χ ώ ρ α ς Β α ν τ ία ν , έτι δέ τ ώ ν κ α λ ο ύ μ ε ν ω ν Π ισ α ν τ ίν ω ν
Ό ργεσόν
- “ali je F ilip p o v eo svoju vojsku i p o n o v o osvojio g rad o v e što su p rije

sp o m e n u ti, a za u z e o je jo š K reo n ij i G e ru n t u D a sa re tid i i o k o L ih n id sk o g a
je z e ra E n h e la n e , K erak , S a tio n i B oje, u z e m lji K a le k in a B an tiju , i jo š O rg es
u zem lji tak o zv an ih P isa n tin a c a .”
N a to m e m je stu i u njegovu p re th o d n o m k o n te k stu P o lib ije n a s u p ra v o

b o m b a rd ira to p o g rafsk im i e tn o lo šk im p o d a c im a s g o ro v ito g a p o g ra n ič ja
izm eđ u M a k e d o n ije i Ilirije, p o d a c im a ta k o p o d ro b n im a d a n a s go to v o
zb u n ju ju je r ih n e m o žem o u vrstiti u sliku što je im am o o tim k rajev im a u sta
rini, je r ta slika n e d o seže in ače takav stu p an j p o d ro b n o sti. Ip a k se, u z p o m o ć
v ijesti o n ih p o vjesnika koji op isu ju ra tn a zbivanja n a m ak ed o n sk o -ilirsk o j
granici - to su u p rv o m re d u sam Polibije, p a o n d a D io d o r S icilac i Livije,
rim ski h isto rič a r p rv o g a sto ljeća p rije n a še e re - m ogu ovi Polibijevi p o d aci,
m a k a r i g rubo, to p o g rafsk i o rije n tira ti.
D a s a re tid a je bila zem lja n a ju g u i ju g o isto k u O h rid sk o g a je z e ra , te n a
z a p a d u o d P resp an sk o g a. U to m je k ra ju d a n a s n ajz n a tn iji g ra d K o rq a u
A lb aniji. T u je , izm eđ u O h rid sk o g a i P re sp a n sk o g a je z e ra , m a n je je d n o j e
z e ro k o je se zove M aliq, a d alje n a z a p a d izviru rijek e D ev o l i O su m , p a tek u ,
p rv a sjev ern o , a d ru g a ju ž n o o d p la n in e T o m o r i spajaju se k o d m je sta K ug u
rijek u S e m e n , k o ja d alje u tje č e u Ja d ra n sk o m o re . D o lin a O su m a, k o ji te č e
ju ž n o o d T o m o ra , n ad o v ezu je se n a zem lju ep irsk ih H a o n a c a . G ra d o v i
K reo n ij i G e ru n t ležali su v je ro ja tn o u zap ad n o j ili u sred n jo j D a sa re tid i.80
O k o O h rid sk o g a je z e ra p o k o rio je F ilip E n h e la n e . N e m a d v ojbe d a su ti
E n h e la n i ( Ε γ χ ε λ α ν ε ς ) u p ra v o E nhelejci, te k je im e n a ro d a u P o lib ijev u
te k stu d o n e se n o sa sufiksom k a ra k te ristič n im z a e tn ik e (im e n a n a ro d a i
sta n o v n ik a g rad o v a) u z a p a d n im grčkim d ijalek tim a, d o k g a in a č e su srećem o
u k arak terističn im isto čn im , jonskim , oblicim a Ε γ χ ε λ ε ις ,Ε γ χ έ λ ε ε ς , Ε γ χ έ λ ε ιο ι,
Ε γ χ ε λ έ α ι. O vi p o tje č u iz povijesne i zem ljo p isn e lite ra tu re , p isan e, p o
su Usp. Hammond, M a c e d o n ia , str. 95.
270
Enhclejci
tradiciji, p o d u tje c a je m jo n sk o g a narječja. U P o lib ija se p a k jav lja o b lik koji

je b io običniji z a p a d n im G rcim a, što su im ali najviše n e p o sre d n ih d o d ira s
E n h elejcim a. O n o je d a k le učeni, a ovo pu čk i ob lik n jih o v a im en a.
T o je p itan je zaokupljalo i sta re pisce. T ak o čitam o k o d S tefan a B izantinca:
Έ γ γ ε λ α ν ε ς, εϋνος Ιλ λ υ ρ ία ς , ο ί α υ τ ο ί τ ο ΐς Έ γ χ ε λ έ α ις , ώ ς Μ ν α σ έα ς έν
γ ’ τ ώ ν π ερ ιη γή σ εω ν.
- “E n g e la n i, n a ro d u Iliriji, isti k ao E n h elejci, k ak o veli M n a se ja u trećo j

knjizi svojih p u tn ih o p isa.”
M n asej a j e bio h elenistički geografski pisac, v je ro ja tn o iz tre ć e g a sto ljeća

p rije n a še ere. O n je ta k o đ e r su sre o im e E n h e le ja c a sa zap a d n o g rč k im su
fiksom i u tv rd io d a se o n o odn o si n a isti n a ro d koji je in ače p o z n a t p o d
im en o m jo n sk o g a oblika. O so b ito je zanim ljivo što je u o b lik u koji n avodi
M n a se ja i bezv u čn a a sp ira ta kh za m ije n je n a zvučnim ek splozivom g. T o je
in ače k a ra k te ristik a m a k e d o n sk o g a izgovora i p rik lju ču je se sta rim jezicim a
sjev ernoga B a lk a n a .81 T o bi m o g a o biti izvorni glasovni lik to g a im en a.
P o lib ije govori o ra tn im o p e ra c ija m a 217. godin e. N e crp i d a k le iz sta rije
lite ra tu re n iti su m u tu in te re si starin arsk i. N jegova n a m vijest sasvim a u te n
tičn o p rik a z u je sta n je kakvo je bilo k ra je m tre ć e g a sto ljeća p rije n a še e re . I tu
se E n h e le jc i p o tv rđ u ju k ao p lem e, m a le n o d o d u še i n e z n a tn o , u z sam o O h -
rid sk o je z e ro . Štoviše, činjenica što P olibije u o p ć e n e govori o g ra d u L ih n id u ,
glavnom naselju uz je z e ro , v je ro ja tn o n a m jestu d a n a šn je g a O h rid a , tu m ači
se n a jp riro d n ije ako se u zm e d a je taj g ra d p rip a d a o p le m e n u E n h e le ja c a i d a
je o b u h v aćen tim e što su o n i sp o m e n u ti.82
K e ra k i S a tio n su gradovi. V je ro ja tn o n a istoku i sjev ero isto k u o d je z e ra .
B oji su bili p le m e n a njegovu ju g u , n a su p ro t E n h e le jc im a n a n jegovu sjeveru.
X1 Usp. R. Katićiđ, The Ancient Languages of the Balkans, Haag, Mouton, 1976,111-112;
Godišnjak 13 (1976) 348-349. U novije doba povezalo
O J e zik u i n a ro d n o s ti starih M a k e d o n a c a ,
se ime Εγχελεϊς s albanskim ngjale “jegulja”. Usp E. Hamp u G ju rm im e A lb a n o lo g jik e 2 (1969) 2,
str. 63-64. Ako to stoji, pokazuje se daje ime Enhelejaca ilirsko, a u grčkom prilagođeno grčkoj
riječi za jegulju koja je bila prasrodna s ilirskom. Tako je ime Enhelejaca, čini se, izvedeno od
ilirskoga naziva za jegulju.
x2 Usp. Hammond, M a c e d o n ia , str. 94. Budući da se u tom nabrajanju Filipovih osvajanja
spominju mnogi gradovi, a i mnogo je topografskih oznaka na razmjerno malom području, uzimalo
se obično da su i E n c h e la n e s i B o io i gradovi. To se, međutim, nikako ne slaže s oblikom njihova
imena, pa je mnogo vjerojatnije da se radi o malim i slabim etničkim skupinama. Usp. još
Hammond, E p iru s, str. 332 i 703.
271
K alekini su bili n a ju g u o d B oj a, a i P isantinci su p rip a d a li z a p a d n o j D a sa re tid i.

B a n tija je b ila g ra d K alek in a, a O rg es g rad P isa n tin a c a 83 Ia k o se svi ti p o k u
šaji lokalizacije m o ra ju p rim a ti s velikim o p re z o m i o tv araju m n o g a z a p le te n a
p ita n ja , ovoliko je d o sta za o rijen taciju kolika je p o tre b n a u o k v iru n a še tem e.
U svjetlu Polibijevih p o d a ta k a i njihove to p o g ra fsk e in te rp re ta c ije tre b a
sad o p e t raz g le d a ti p o jed in o sti H e k a te je v e vijesti o E n h elejcim a. U z m e li se,
n aim e, d a su njegovi D e k sa ri n a ro d p o k o jem je p ro z v a n a D a sa re tid a , d o ista
je m o g u će id e n tificirati g o ru A m ir s T o m o ro m u dolin i S em en a. G o rn ji njezin
dio, d o lin a O su m a ju ž n o o d T o m o ra , o tv o re n je p re m a H a o n iji, p a se lak o
razu m ije k a d H e k a te j D e k sa re p rib ra ja H ao n cim a. N jihovo se p a k p o d ru č je ,
k asn ija D a sa re tid a , p ro te ž e p re m a O h rid sk o m i P re sp a n sk o m je z e ru , gdje su
stan ovali E n h elejci. H e k a te je v p o d a ta k o E n h elejcim a, su sjed im a h a o n sk ih
D e k sa ra , d obiva ta k o p u n i k o n k re ta n sadržaj. S tog a je id en tifik acija z em lje
D e k sa ra s D a sa re tid o m i g o re A m ira s T o m o ro m vrlo o zb iljn a p re tp o sta v k a
za k oju g ovore o d n o si n a te re n u . P olibijevo p a k svjedočanstvo tu vrijed i o so
b ito m n o g o je r je sasvim n ezavisan o d H e k a te ja .
H e k a te j, S tra b o n i P olibije sm ještaju, d akle, E n h e le jc e u o h rid sk i kraj.
T ragovi p a k leg en d e o K a d m u k od E n h e le ja c a, gro b H a rm o n ijin i K adm ov,
njihovi k am en i, njihovo svetište, vezani su s m o re m . N a m o ru leže i g rad o v i
koji se sp o m in ju u vezi s njim a: B udva i R isan . P se u d o -S k ilak im d a je p ri o p isu
ja d ra n s k e o b a le je d a n njezin odsječak. Č ini se k a o d a a n tič k e vijesti o p o d
ru čju E n h e le ja c a sa d rž e veliko i n ep re m o stiv o p ro tu rje č je .
J e d in o S tra b o n , koji sm ješta E n h e le jc e n eg d je u b rd o v ito j u n u tra šn jo sti,
sp o m in je s n jim a u vezi i K a d m a i H a rm o n iju , te govori o o n o m e što se k o d
njih p o k a z u je k a o u sp o m e n a n a njihov b o ravak. S to m je d in o m i slab o izri
č ito m izn im k o m d o ista bi le g e n d a o K ad m u k od E n h e le ja c a z a n a s b ila isk lju
čivo v e z a n a z a J a d ra n , j e r je ta k o p rik azu je a n tič k a lite ra tu ra , d a n a m se n ije
sačuvao je d a n k asni e p ig ra m koji n ed v o jb en o p o k a z u je d a je lo k aln a, m a k a r
i u širim k ru govim a slabo p o z n a ta , p re d a ja n alazila trag o v e K ad m o v e p ri
su tn o sti i u o h rid sk o m kraju.
T ak o zv an a Anthologia Palatina, zbirka ep ig ram a n a sta la u tijeku stoljeća,
a saču v an a u b izan tsk o m ru k o p isu što p o tje č e o d n eg d je o k o 980. g o d in e,
sad rži i ove n a d g ro b n e stihove (7, 697):84
83 Usp. IIammond, M acedonia, str. 93-94.

84 Usp. izdanje i prijevod H. Bcckby, A nthologia Graeca, Miinchen, Tusculum Biicher, 1957. i d.
2 72
Enhelejci
Χ ρ ισ τ ο δ ώ ρ ο υ
Ο ύ τ ο ς ϊω ά ν ν η ν κ ρ ύ π τ ε ι τά φ ο ς, δ ς ρ ’ Ε π ιδ ά μ ν ο υ
ά σ τ ρ ο ν έην, ή ν π ρ ιν π α ΐδ ε ς ά ρ ιπ ρ ε π έ ε ς
έ κ τ ισ α ν Ή ρ α κ λ ή ο ς· ό θ ε ν κ α ι μ έρ μ ερ ο ς ή ρ ω ς
α ίε ί τ ω ν ά δ ικ ω ν σ κ λ η ρ ό ν ε κ ο π τε μ ένο ς.
Ε ίχ ε δ ’ ά π ’ εύσ εβ έω ν π ρ ο γ ό ν ω ν έ ρ ικ υ δ έ α π ά τ ρ η ν
Λ υ χ ν ιδ ό ν , η ν Φ ο ΐν ιξ Κ ά δ μ ο ς έδειμ ε π ό λ ι ν
έ ν θ ε ν λ ύ χ ν ο ς εη ν 'Ε λ ικ ώ ν ιο ς ο ΰ ν ε κ α Κ ά δ μ ο ς
σ τ ο ιχ ε ίω ν Δ α ν α ο ΐς π ρ ώ τ ο ς έδειξ ε τ ύ π ο ν .
Ε ις υ π ά τ ο υ ς δ ’ ά ν έλ α μ ψ ε κ α ι ϊλ λ υ ρ ιο ΐσ ι δ ικ ά ζ ω ν
Μ ο ύ σ α ς κ α ι κ α θ α ρ ή ν έσ τεφάνω σ ε Δ ίκ η ν.
“H risto d o ro v ep ig ram
O vaj g ro b skriva Iv a n a koji je b io zvijezda E p id a m n a , što su g a p rije

sag radili o d ličn i sinovi H e rak lo v i. Z a to je u b o jn i ju n a k uvijek u d a ra o p o tv r
d o m ž a ru n e p ra v e d n ih . A im a o je o d svojih p o b o ž n ih p r e đ a slavnu d o m o v in u ,
L ih n id , g ra d što g a je sa g ra d io F e n ič a n in K ad m o ; sto g a je b io h e lik o n sk a luč,
je r je K a d m o prvi p o k a z a o D a n a jc im a ob lik slova. Z a b lje sn u o j e m e đ u
k o n zu le i k a o su d ac Ilirim a o vjenčao je M u z e i čistu P ra v d u .”
H ris to d o r je n eo b ičn o p lo d a n grčki pjesnik. Ž iv io je n a p rije la z u iz 5. u

6. sto ljeće n a še e re , a b io je ro d o m iz K o p ta kraj eg ip atsk e T e b e . O d n jeg o v a
v elikog d jela sačuvao se sam o ovaj epigram , te jo š je d a n (Anthologia Palatina
7, 698) u sm rt iste o so b e, i opis o sa m d e se t kipova, što su stajali u z zidove
je d n o g a carig rad sk o g gim nazija, u 416 stihova.
Ivan iz E p id a m n a b io je p re fe k tllirije p o d carem A n a sta sije m I (4 9 1 -5 1 8 ).
L e g e n d a rn i o sn u ta k D ra č a vezan je s m ito m o H e ra k lu .85 D o m o v in a n jegovih
p re d a k a b io je L ihnid. A taj g ra d je, veli H risto d o r, o sn o v ao K ad m o . K a d m o
je p o le g e n d a rn o j p re d a ji b io F e n ičan in . Č ini se, m e đ u tim , d a to n ije p rv o tn o
b ilo ta k o je r se u n ajstarijim v re lim a K a d m o sp o m in je k a o sin F en ik o v ,
sta ro g a o d g o jite lja i u č ite lja A hilejeva. O d a tle je m o g lo n e sp o -ra z u m o m
n a sta ti u v je re n je d a je K a d m o p o te k a o iz F en ik ije86. Z a to j e Iv an , k aže
H risto d o r, b io h e lik o n sk a luč. T o je igra riječim a Λ υ χ ν ιδ ό ς : λ υ χ ν ό ς = “luč,
R. Katičić, Io n io s d e r lllyrier. Godišnjak 11 (1973), str. 197-199 u ovoj knjizi str. 179-181.
^ Usp. J. Toppfer, A ttis c h e G enealogie, Berlin, Weidmann, 1889, str. 294.
273
svjetlo, svjetiljka” . H e lik o n u B eotiji k od T e b e b rd o je M uza. I n a k ra ju se

e p ig ra m a sp o m in je d a j e Ivan ovjenčao M uze. A o K ad m u se p rič a lo d a j e
d o n io G rcim a fenička pism ena. H ristodor, dakle, slavi Ivana k ao pjesnika. Ivan
j e k ao p re fe k t im ao i sud ačk u vlast. T ak o j e sav ep ig ram sa z d a n o d k a sn o a n tič
ki m a n irira n ih ig ara riječim a i aluzija.
U n a še m je k o n te k stu z n a tn o to d a H ris to d o r sp o m in je K a d m a k a o o s
nivača L ih n id a. U to m e je, kak o sm o već rekli, p o tp u n o u sam ljen . P riro d n o
je d a je vijest ta k o k asn o g a pisca, i k to m u p jesnika, p o b u d ila n e p o v je re n je
h isto rijsk e kritike. O so b ito je o šta r D im ica, koji se o slan ja n a sta rije k o m e n
ta to re A n to lo g ije .87 N o ip a k je p re tje ra n o k a d se u H risto d o ro v o j vijesti h o će
v id jeti sam o p rig o d n ič a rsk a pjesn ičk a sloboda. H ris to d o r je b io u č e n p jesn ik
i m n o g o se b avio le g e n d a rn o m povijesti r a znih k rajev a g rčk o g a svijeta. M n o
go je sto g a v jero jatn ije d a j e u svojim studijim a, ili baveći se Iv a n o m iz D ra č a
i p re d a jo m njegova ro d a , n aišao n a p o d a ta k p o k o je m je K a d m o b io leg en d arn i
osnivač L ihnida.
T a k o se n e sam o vijesti o p o d ru čju E n h e le ja c a n e g o i o n o što se p o k a z u je
u vezi s p rič o m o K ad m u i H arm o n iji, p a i g radovi k o jih se o sn u ta k p rip isu je
K ad m u , p ro te ž u n a d ale k o m p o te z u o d J a d ra n sk o g a m o ra , B o k e K o to rsk e ,
R isn a i B udve, d o k o p n e n o g a L ih n id a i O h rid sk o g a je z e ra, d u b o k o u b rd ovitoj
u n u tra šn jo sti. T u k a o d a , n a prvi po g led , n e m a baš nik ak v e m o g u ćn o sti
tu m a č e n ja . N o p o g le d a li se, p ak , što sp aja čitavo to zem ljište, p o sta je o č ito
d a je to rije k a D rim , što p ro sije c a b rd a, i stari trgovački p u to v i o d O h rid a
p re m a D ra č u z a kojim a je p o šla i rim sk a V ia E g n a tia , a d a n a s ih je p re sje k la
ju g o slav en sk o -alb an sk a granica. Im a t će sto g a p rav o P e ta r L isičar k a d a le
g e n d u o K a d m u k od E n h e le ja c a v eže n e to lik o za p o d ru č je je d n o g a p le m e n a ,
ko liko za “K adm ejski p u t” što je k ro z ju ž n e m asive b alk an sk ih p la n in a v o d io
iz egejsk o g a svijeta p re m a Ja d ra n u .88 U p ra v o z bog tih k o m u n ik acija m o g lo
se iz p rio b a ln e p e rsp e k tiv e an tičk ih g eo g rafa učin iti d a je o h rid sk a k o tlin a
b liža ja d ra n sk o m p rim o rju n eg o što d o ista jest.
M it o K a d m u i H a rm o n iji ko d Ilira i njihova p re tv o rb a u zm ije jav lja se
k ao te m a u više n a v ra ta i u kasnijoj antičkoj književnosti, grčkoj i latin sk o j.
S am a p rič a o p re o b ra ž e n ju o so b ito je p rivukla p ažn ju rim sk o g a p jesn ik a
87Usp. Μ. Δημίτσας, Α ρχαία γεωγραφία της Μ ακεδονίας II, Atena 1871, str. 610-612.
88 Navedeno djelo, str. 247.
274
Enhelejci
O vidija (43. p rije n a še e re - 1 8 . n a še e re ), koji je ispjevao velik spjev p o d

naslovom Metamorphoses (Preobrazbe). P ričajući kak o je K ad m o p ri o snivanju
T e b e u b io zm aja, O vidije k aže u to m djelu ovo (3, 9 5 - 9 8 ) :89
D um spatium victor victi considerat hostis

Vox subitum audita est; neque erat cognoscere promptum,
Unde, sed audita est, “quid, Agenore nate, peremptum
Serpentem spectas? et tu spectabere serpens”.
— “D o k je p o b je d n ik p ro m a tra o veličinu p o b ije đ e n o g a n e p rija te lja ,

iz e n a d a se začu o glas; i nije se lako m oglo ra z a b ra ti o d a k le , ali č u o se: Š to
gledaš, A g e n o ro v sine, u b ijen u zm iju, i te b e će g led ati k a o z m iju .”
A g en o ro v sin je K ad m o . A taj anstveni glas m u nav ještav a n jeg o v o p re o b -

ličenje. O to m e O vidije u istom spjevu piše ovo (4, 5 6 4 -6 0 3 ):
Luctu serieque malorum

Victus et ostentis, quae plurima viderat, exit
Conditor urbe sua, tamquam fortuna locorum,
N on sua se premeret; longisque erratibus actus
Contigit Illyricos profuga cum coniuge fines.
Iamque malis annisque graves, dum prima retractant
Fata domus releguntque suos sermone labores,
“N um sacer ille mea traiectus cuspide serpens”
Cadmus ait “fuerat, tum, cum Sidone profectus
Vipereos sparsi per humum, nova semina, dentes?
Quem si cura deum tam certa vindicat ira,
Ipse precor serpens in longam porrigar alvum ”-
Dixit, et ut serpens in longam tenditur alvum
Durataeque cuti squamas increscere sentit.
Nigraque caeruleis variari corpora guttis.
In pectusque cadit pronus, commissaque in unum
Paulatim tereti tenuantur acumine crura.
Bracchia iam restant. Quae restant bracchia tendit,
E t lacrimis per adhuc humana fluentibus ora
89 Usp. izdanje R. Ehwald —F. Lenz, 1888—1922; H Magnus, 1914; G. Lafaye, 1928—30.
275
“Accede, o coniunx, accede, miserrima”, dixit,

“Dumque aliquid superest de me, m e tange, manumque
Accipe, dum manus est, dum non totum occupat anguis. ”
Ille quidem vult plura loqui, sed lingua repente
In partes est fissa duas: nec verba loquenti
Sufficiunt, quotiensque aliquos parat edere questus,
Sibilat: hanc illi vocem natura reliquit.
Nuda manu feriens exclamat pectora coniunx
“Cadme, mane, teque, infelix, his exue monstris!
Cadme, quid hoc? ubi pes? ubi sunt umerique manusque
E t color et facies et dum loquor, omnia? cur non
Me quoque, caelestes, in eandem vertitis anguem?”
Dixerat. Ille suae lambebat coniugis ora,
Inque sinus caros, veluti cognosceret, ibat,
E t dabat amplexus, assuetaque colla petebat.
Quisquis adest - aderant comites - terrentur: at illa
Lubrica permulcet cristati colla draconis;
E t subito duo sunt iunctoque volumine serpunt,
Donec in appositi nemoris subiere latebras.
N unc quoque nec fugiunt hominem, nec vulnere laedunt
Quidque prius fuerint, placidi meminere dracones.
P o b ijeđ en žalošću i nizom nevolja i znakovim a, kojih je v rlo m n o g o

vidio, izišao je osnivač iz svoga grada, kao d a g a je pritiskal'a su d b in a p red jela,
a n e njegova vlastita; i poveden dugim lu tanjim a stigao je sa su p ru g o m izbje
glicom u ilirsku zem lju. T eški već o d nevolja i o d godina, d o k raspravljaju o
prijašnjoj sudbini svoje kuće i u razgovoru p onovno p reb iru svoje m u k e, reče
K adm o: “Z a r je b ila sveta o n a zm ija što sam je p ro b o svojim šiljkom , ta d a k ad
sam k re n u o iz S idona i p o zem lji posijao gujine zube, k ao novo n ek o sjem e? A k o
to nju briga bogova osvećuje tak o p o u zd an o m srdžbom , m olim , n e k a se i sam
kao zm ija ispružim n a dug trb u h .” R e k a o je i već se k ao zm ija isteže n a d u g tr
b uh, osjeća k ako n a otvrdnuloj koži rastu ljuske i kako m u se c rn o tijelo šaren i
m o d rim pjegam a. N a p rsa p a d a p re d a se, a bed ra, sp o jen a u jed n o , p o m a lo se
istanjuju u zaobljen šiljak. R u k e jo š ostaju. I o n p ru ža što ostaje i d o k m u suze
tek u p o licu što je jo š ostalo ljudsko, rek ao je: “D ođi, ženo, dođi, n esretn ice, d o k
276
Enhclejci
je jo š o stalo što o d m ene, dodirni m e i prim i m i ruku, d o k je jo š ru k e, d o k m e

svega n e zaokupi guja.” O n je , doduše, htio govoriti i više, ali m u se jezik
izn en ad a rascijepio n a dva dijela: i k ad hoće govoriti n e dolaze m u riječi, kad g o d
se sp rem a izustiti žalbu, sikće: taj m u je glas ostavila p riro d a. A su p ru g a ru k o m
u d a ra gola p rsa i viče: “K adm o, ostani, i skini sa sebe, nesretn iče, to čudovište!
K ad m o, što je to? G d je ti je n oga? G d je su ti ra m e n a i ru k e i b o ja i lice i, d o k
ovo govorim , gdje ti je sve? Z a što i m ene, nebesnici, n e p retv o rite u istu takvu
gu ju ?” R e k la je. A o n je lizao u sta svoje žene, i uvlačio se u d rag o krilo, k ao d a
ga je poznavao, i grlio ju je i vio se k v ratu kojem u se b io privikao. T k o god se
n ašao ta m o —a bili su njihovi pratioci —p ro trn u o je o d u ž a sa :a o n a m ilu je v la ž n i
v rat ljuskave zm ije; i o d jed n o m su dvije i gm ižu povezanim vijugam a d o k se nisu
zavukle u skrovište bliskoga gaja. I sad a još, niti bježe p re d čovjekom , niti ga
ozljeđuju ranom . I blage su zm ije zapam tile što su p rije b ile.”
T u je m ito lo šk a p re d a ja jo š sam o književni m otiv. U g o đ aj je h elen ističk i,

a takvo je v je ro ja tn o bilo i vrelo. S vakako je to blistav u z o ra k latin sk o g a p je
sništva A u g u sto v a v rem en a.
K a d m o je p re m a priči d o šao iz S id o n a u G rč k u i tu je p o n alo g u p ro ro -

čišta o sn o v ao T eb u . P rvo je m o ra o ubiti z m a ja (zm iju) što je živio u spilji p o d
uzvisinom n a kojoj je tre b a lo izgraditi grad. O n d a je m o ra o u z o ra ti p o lje i n a
n jem u k a o sjem e p o sijati zm ajeve zube. Iz njih j e n ik a o ju n a č k i ro d koji se
n azv ao S p arti, što znači posijani.90 P re m a O vidiju i njegovu v relu , K a d m o i
H a rm o n ija su p re o b ra ž e n i u zm ije živjeli d alje u ilirsk o m gaju. P o z n a ju se p o
to m e što su to p ito m e zm ije, koje se n e klo n e o d ljudi i n e čin e im n išta n a žao.
Č ini se d a je O vidije tu crp io iz istoga v rela k a o N ik an d ar.
O vidije se za svoj o p is K adm ove i H a rm o n ijin e p re o b ra z b e n ije m o ra o
in sp irira ti je d in o n a književnim p red lo šcim a. U njegovim stih o v im a k a o d a se
o sjeća i neki e le m e n a t slikarstva. M jestim ice se čitaju k a o o p is slike. D o ista
je K ad m o v o p reo b ličen je b io zahvalan slikarski m otiv. J e d n u je tak v u sliku
o p isa o F ilo stra t, grčki r e to r 3. stoljeća n aše ere , u svojem djelu Slike (Ε ικ ό ν ε ς).
T a k a v je o p is b io vrlo u o b ič a je n a vježba u govorničkim šk o lam a o n o g a
v re m e n a . N e z n a se d a lije F ilo stra t opisivao zbiljske slike ili sam o zam išljen e.
,J0 Usp. Vian, L e s origines d e Thebes, u poglavlju o Kadmovoj borbi sa zmajem i sijanju
njegovih zubi.
277
U njegovoj zbirci d e v e tn a e sta slika p rik azu je m otiv E u rip id o v ih Bakha. U

o p isu te slike stoji:91
ή δε 'Α ρ μ ο ν ία κ α ί ό Κ ά δ μ ο ς είσ ί μεν, ά λ λ ’ο ύ χ ο'ίπερ ή σ α ν, δ ρ ά κ ο ν τε

γ ά ρ ήδη έκ μ η ρ ώ ν γ ίγ ν ο ν τ α ι, κ α ι φ ο λ ίς α υ τ ο ύ ς ήδη έχει, φ ρ ο ύ δ ο ι π ό δ ε ς ,
φ ρ ο ύ δ ο ι γ λ ο υ τ ο ί, κ α ί ή μ ετα βολή τ ο ύ ε ίδ ο υ ς 'έρπει α ν ω ο ί δέ έ κ π λ ή τ τ ο ν τ α ι
κ α ί π ε ρ ιβ ά λ λ ο υ σ ιν ά λ λ ή λ ο υ ς, ο ίο ν ξ υ ν έ χ ο ν τ ε ς τ ά λ ο ιπ ά τ ο ύ σ ώ μ α τ ο ς , ώ ς
ε κ ε ίν α γ ο ύ ν α υ τ ο ύ ς μη φ ύ γ ο ι.
- “A H a rm o n ija i K a d m o je su ta m o , ali n e više k akvi su bili, o d b e d a ra

n a im e već p o staju zm ije, i već ih p o k riv a ljuskava k o ža, o tišle su n o g e, otišli
su guzovi, i p re o b ra z b a lika p u ž e p re m a g o re. A o n i su zg ra n u ti i g rle je d n o
d ru g o i k a o d a skupljaju što je o sta lo o d tije la d a im b a r to n e p o b je g n e .”
S ličnost književne o b ra d b e to g a m o tiv a s O vidijevom o č ita je . T e šk o je ,

m e đ u tim , išta o d re đ e n ije g a reći o e v e n tu a ln im zajed n ičk im književnim ili
likovnim p red lo šcim a.
E n h e le jc i se spom inju i u d jelim a rim skih g eografa. P o m p o n ije M e la sa
stav io je o k o g o d in e 43/44. n a še e re zem ljo p isn o d je lo u o b lik u sa ž e ta p e rip la .
T a m o stoji o vo (2, 5 4 - 5 6 ) :92
Butroton ultra est, deinde Ceraunii montes, ab his flexus est in Hadriam,
hoc mare magno recessu litorum acceptum et vaste quidem in latitudinem
patens, qua penetrat tamen vastius, Illyricis usque Tergestum, cetera Gallicis
Italicisque gentibus cingitur. Partheni etDasaretaeprima eius tenent, sequentia
Encheleae, Phaeaces, dein sunt quos proprie Illyrios vocant, tum Piraei et
Liburni et Histria, urbium prima est Oricum, secunda Dyrrachium, Epidamnos
ante erat, Rom ani nomen mutavere, quia velut in dam num ituris omen id visum
est. ultra sunt Apollonia, Salona, Iader, Narona, Tragurium, sinus Polaticus et
Pola quondam a Colchis ut ferunt habitata, in quantum res transeunt! nunc
Romana colonia, amnes autem Aeas et N ar et Danuvius qui iam dictus est
Hister: sed Aeas secundum Apolloniam, Nar inter Piraeos et Liburnos, per
Histros Hister emittitur. Tergeste intumo in sinu Hadriae situm finit Illyricum.
— “D a lje je B u tro t, zatim K erau n ijsk e g o re, a o d n jih se sk reće u Ja d ra n .

T o m o re leži u velikoj uvali o b a la i o g ro m n o se o tv a ra u širin u , a jo š o g ro m n ije
91F lavii P hilostrati opera a u ctio m , edidit C L. Kayser, vol. II, Leipzig, Teubner, 1871, str. 321.
92 Usp. izdanje K. Frick, 1880; pretiskano 1935.
278
Enhelejci
o n u d a k u d a p ro d ire u k o p n o . O k ru žu ju ga ilirski n a ro d i d o T e rg e sta , a d alje

galski i italski. P a rte n i i D a sa re ti d rž e p o č e ta k njegov e o b ale, a o n o što slijedi
T au lan tijci, E n h elejci i F eačan i. Z a tim su o n i k o je u p rav o m sm islu zovu Iliri
m a, p a P ireji, L ib u rn i i Istra. O d g rad o v a prvi je O rik , d ru g i D ira h ij, p rije je
to b io E p id a m n o . R im ljan i su m u p ro m ijen ili im e je r im se u čin ilo k a o loš z n a k
d a ć e p re trp je ti š te tu (domnum ). D a lje su A p o lo n ija , S alo n a, Ia d e r, N a ro n a ,
T rag u rij, pulski zaljev i P ola, n e k a d a , kak o p ričaju, n a sta n je n a o d K o lšan a,
k ak o li sam o stvari prolaze! S ad a je rim ska kolonija. R ijek e su p a k A ja n t, N a r
i D u n a v koji je već nazvan H ister: A ja n t je k o d A p o lo n ije, N a r izm eđ u P ire ja
i L ib urna, a p o zem lji H istra istječe H ister. T ergest, sm ješten u n aju n u trašn jijem
zaljevu Ja d ra n a , završava Ilirik .”
T aj opis ilirskih o b a la J a d ra n a o č ita je u č e n a ko m p ilacija k o ja se zasn iv a

n a starijoj lite ra tu ri i m alo u zim a u o b zir m la đ a i su v re m e n a isk u stv a s
isto čn o m ja d ra n sk o m obalom . U m nogim je p o je d in o stim a to p o g ra fsk o g a
re d o slijed a p isac pogriješio, a d ru g e je stvari previše p o jed n o stav n io . E n h elejci
se k o d n jeg a spom inju u p rav o u onakvu k o n te k stu k ak av bi se p re m a grčkoj
lite ra tu ri k oju je M e la im ao p re d sobom m o g ao i očekivati. N ovo je je d in o to
što se u n jega P o la više n e veže uz E n h elejce, k ao u h elen ističk o j k n jiževnosti,
n eg o je to p rav i historijski grad , sasvim izvan m ito lo šk e sfere, rim sk a k o lo n ija,
d a n a šn ja P u la u Istri. K oliko je M e la zavisan o d starijih v re la vidi se o so b ito
p o to m e što i k o d njega D u n a v je d n im svojim ušćem u tje č e u J a d ra n , i to
n eg d je k od Istre , p a se n jezin o im e p ovezuje sa starijim im e n o m te rijeke:
H iste r. V e h k a je sta rin a saču v an a i u p o d a tk u p o k o jem je N a r, tj. N e re tv a ,
g ran ica izm eđu L ib u rn a i P ire ja (usp. i g o re str. 278).
D ru g i je rim ski geografski p isac koji sp o m in je E n h e le jc e P lin ije S tariji
( 2 3 - 7 9 . n a še e re ) u svojem djelu Prirodopis (Naturalis historia). T a m o stoji
( 3 , 139):93
Arsiaegens Liburnorum iungitur usque ad flumen Tityum. Pars eius fuere
Mentores, Himani, Encheleae, Buni et quos Callimachus Peucetios appellat,
nunc totum uno nomine Illyricum vocatur generatim.
- “N a rijek u A rsiju n ad o v ezu je se n a ro d L ib u rn a sve d o rije k e T itija. D io

njegov bili su M e n to ri, H im a n i, E n h elejci, B uni i o n i k o je K a lim a h zove
P eu k etijci, a d a n a s se sve to je d n im im e n o m o p ć e n ito zove Ilirik ”.
93 Usp. izdanje L. lan - K. Mayrhoff, Leipzig, Teubner, 1892-1909.
279
R ije k a A rsija je d a n a šn ja R a ša u Istri, a T itij je K rk a u D alm aciji. T u se

E n h e le jc i izričito u b rajaju m e đ u L ib u rn e i sm ještaju se n a sjevernoj ja d ra n sk o j
ob ali izm eđ u R a še i K rke. T a je vijest bez ikakve d ru g e p o tv rd e u an tičk o j
k njiževnosti i o d u d a ra o d svega što se o E n h e le jc im a in ače zna. M o ž e se sa m o
n a g a đ a ti o to m e d o kakve je tu z a b u n e došlo u P linijevim v re lim a ili k a k o se
n jem u p ri b rz o m ra d u o m a k n u o tak av sm ještaj E n h e le ja c a. Z a d n ja o p a sk a o
to m e d a se svi ti krajevi sa d a o p ć e n ito je d n im im e n o m zovu Ilirik, k a o d a
p o k azu je d a je n ab rajaju ći n a ro d e im ao u v idu širu cjelin u n eg o je sa m o Li-
b u rn ija o d R a š e d o K rke, k ak o ju je o d re d io u p re th o d n o j rečen ici. Č ini se k a o
d a je p o v e z a o p o d a tk e o d k o jih su se je d n i od n o sili n a L ib u rn iju , a d ru g i n a
čitav Ilirik, te d a to nije u sk lad io , p a su p o d aci koji se tiču čitav o g a Ilirik a ušli
u o pis Iiburnske obale. Z an im ljiv a je tu p o d u d a rn o st s p ro tu rje č jim a u sm je
štaju P o le, k o ja je k od helenističkih pisaca, k ak o sm o p rije vidjeli, ležala n a
Ilirskoj rijeci, v je ro ja tn o p ri ušću D rim a, a poslije se id en tificirala s istarsk im
g rad o m , k a k o je u P o m p o n ija M ele. N e sam o P o la, d ak le, n eg o i E n h e le jc i
p o tv rđ e n i su dvojno: n a ju ž n o m i n a sjevernom J a d ra n u . T u se o č ito ra d i o
p ro m je n a m a što su n a stu p ile u književnoj p re d a ji sta re le g e n d a rn e i z em ljo
p isn e građe.
V e ć sp o m e n u ti D io n isije P e rie g e t, u č e n i p jesn ik d ru g o g a sto ljeća n a še
ere , kaže u svojem Opisu nastanjena svijeta (Ο ικ ο υ μ έν η ς π ε ρ ιή γ η σ ις ) k ad
govori o ilirskoj obali ovo (3 8 7 - 3 9 7 ) :94
έπ ι δ ’α σ π ετο ν ο λ κ ό ν α γο υ σ α
Ιλ λ υ ρ ικ ή ν περ'ι χ έρ σ ο ν ελ ίσ σ ετα ι α χ ρ ι κ ο λ ώ ν η ς,
ο ύ ρ έ ω ν τ ’ή λ ιβ ά τω ν , τ α Κ ε ρ α ύ ν ια κ ικ λ ή σ κ ο υ σ ιν .
Κ ε ίν ο ν δ ’ α ν π ε ρ ί κ ό λ π ο ν ίδ ο ις έ ρ ικ υ δ έ α τύ μ β ο ν,
τύ μ β ο ν , ό ν 'Α ρ μ ο ν ίη ς Κ ά δ μ ο ιό τε φ ή μ ις έ ν ίσ π ε ι
κ ε ΐϋ ι γ ά ρ ε ις ό φ ίω ν σ κ ο λ ιό ν δ έμ α ς ή λ λ ά ξ α ν το ,
ό π π ό τ ’ά π ’ Ίσ μ η ν ο ΰ λ ιπ α ρ ό ν μ ετά γ ή ρ α ς ΐκ ο ν τ ο .
Έ ν ι3 α σφ ιν τέ ρ α ς οίλλο θ ε ο ί θ έ σ α ν ά μ φ ί γ α ρ α ία ν
κ είν η ν ά μ φ ο τέ ρ ω ύ ε ν έρ η ρ έδ α τα ι δ ύ ο π έ τ ρ α ι,
α ίτ α μ φ ω ξ υ ν ία σ ι δ ο ν ε ύ μ ε ν α ι εύτέ τ ις α ρ χή
γ ίγ ν ε τ α ι έννα έτη σ ι κ υ λ ιν δ ο μ έ ν ο ιο κ α κ ο ΐο .
y4 Ed. C. Mulier, G eographi G ra eci m inores, vol. II, str. 127.
280
Enhelejci
— “i z a tim vukući o g ro m n u b ra z d u obilazi o k o ilirsk o g a k o p n a sve d o r ta

i d o visokih g o ra što ih zovu K erau n ijsk im a. A o k o o n o g a zaljeva m o žeš v id jeti
slavan g ro b n i hu m ak , g ro b n i h u m a k za koji se p riča d a j e H a rm o n ijin i K ad -
m ov. O n d je su se n a im e p re o b ra z ili u vijugav lik zm ija k ad su d ošli o d Ism e n a
p o slije b o g a te staro sti. T a m o su im bogovi postavili d ru g o ču d o : o k o o n e
zem lje u čvrstila su se s o b je stra n e dva k a m e n a koja se o b a sastaju i tu tn je čim
se n a sta n o v n ik e p o č n e v aljati kakvo zlo .”
K a m e n i K a d m a i H a rm o n ije tu su p o stali n jihov e stijen e, k o je se č u d e sn o

p o k re ć u , nagiblju, prim iču i zlo k o b n o tu tn je k ad se k akva n e sre ć a s p re m a
stan o v n icim a o k o ln ih krajeva. T u je i slavni n a d g ro b n i h u m a k i p re o b ra z b a u
zm ije. Z a n im ljiv o bi bilo z n a ti d a li se D io n isije tu u p ire n a lo k a ln a ja d ra n s k a
v je ro v a n ja ili je to sam o književna ra z ra d b a m o tiv a o k a m e n im a K a d m o v u i
H a rm o n ijin u .
Č itaju ći D io n isija lak o je steći d o jam d a su p o njegovu sv jed o čan stv u
g ro b n i h u m a k i stijen e sm ješten i n eg d je k o d K erau n ijsk ih g o ra. U to m se
sm islu o n č e sto i citira. N o k a d se pažljivije ra z m o tri te k st o č ito je d a se n je
govo: “o n aj zaljev” n ik a k o n e m o ra o d n o siti n a K erau n ijsk e g o re, n e g o se
v jero jatn ije o d n o si n a cijeli p o te z o b a le koji D io n isije zove ilirsk im k o p n o m ,
a p ro te ž e se o d zem lje B u lin a d o K e rau n ijsk o g a rta . T u se, d o d u še , jav ljaju
p ro b le m i s o d re đ iv a n je m p o lo ž a ja te zem lje B ulina, ali to je p ita n je z a se b e
i ovdje nije m oguće u p u stiti se u p o ta n ja razlag an ja.95 S ig u rn o je d a je to za
D io n isija bio p riličn o velik o d sječak obale, o tp rilik e o d u šća N e re tv e d o ušća
V o ju še (V io se). T o se, p ak , ak o se uzm u vijesti sta re k njiževnosti u cjelini,
p o k la p a s najširim m ogućim o d re đ e n je m K adm ove obale.
E u sta tije , m itro p o lit solunski, b izantski u č e n ja k 12. sto ljeća, n a p isa o je
k o m e n ta r uz D ionisijevu perieg ezu . K o m en tiraju ći u p rav o n a v e d e n e stihove
n a p isa o je ovo:96
"Ο τι π ε ρ ί τ ο ν κ ό λ π ο ν τ ο ν κ α τ ά τ ά Κ ε ρ α ύ ν ια όρη ’ί δ ο ις α ν τ ο ν τ ο ύ
Κ ά δ μ ο υ κ α ί τή ς γ υ ν α ικ ό ς 'Α ρ μ ο ν ία ς τ ύ μ β ο ν , ό ν κ α ί ά ν α δ ιπ λ ο ΐ δ ι ’
ά ν α λ ή ψ ε ω ς, κ α ί έρ ικ υ δ έα κ α λ εϊ. Π ε ρ ί ώ ν μ ΰ ϋ ό ς έσ τι, φησίν, ώ ς ά ρ α μ ετά
λ ιπ α ρ ό ν γ ή ρ α ς ύ ή β η ά ε ν έκεΐ έ λ ύ ό ν τ ε ς ε ις ό φ εω ν σ κ ο λ ιό ν γ έ ν ο ς ή λ λ ά ξ α ν το ,
95 Usp. G e o g r a p h i G r a e c i m in o re s, vol. II, komentar uz naše stihove, str. 127.

96 G e o g r a p h i G r a e c i m in o re s, vol. II, str. 289.
281
έπ ει Κ ά δ μ ο ς τ ο ν ’Ά ρ ε ο ς ά ν εΐλ έ π ο τ έ έν θ ή β α ις δ ρ ά κ ο ν τ α , τ ο ν τή ς Δ ίρ κ η ς
φ ύλα κα. Δ ή λ ο ι δε ό λ ό γ ο ς, ώ ς έξ Ε λ λ ά δ ο ς α υ τ ό θ ι έ λ θ ό ν τ ε ς έ κ ε ΐν ο ι
μ ετέ θ ε ν τ ο τη ν 'Ε λ λ η ν ικ ή ν χ ρ η σ το ή θ ε ια ν , κ α ί μ ετέπ εσ ο ν έξ ε π ιε ίκ ε ια ς
π ρ ε π ο ύ σ η ς Έ λ λ η σ ιν εις σ κ ο λ ιά ή θ η κ α ί ο ιο ν όφεώ δη κ α ί β ά ρ β α ρ α , π α ρ ά
τό γ ή ρ α ς δ υ σ π ρ α γ ή σ α ν τ ες ε ις ή θ ο υ ς μ ετα βολή ν. Κ α ί έ σ τιν έ ν α λ λ α γ ή ν α ι
α υ τ ο ύ ς ε ις ό φ εις, ώ ς έ π ο ς ε ίπ ε ΐν , τό εις θ η ρ ιω δ ία ν μ ετα μ ειφ θ ή ν α ι.
- “D a o k o zaljeva što je k od K erau n ijsk ih g o ra m o žeš v id jeti g ro b n i

h u m a k K adm ov i njegove ž e n e H a rm o n ije , koji i u d v o stru ču je p o n av ljan jem
i zove ga slavnim . O njim a se p riča, kaže D ionisije, d a su p o slije b o g a te sta ro sti
došli o n a m o iz T e b e i p re o b ra z ili se u vijugav ro d zm ija je r je K a d m o n e k a d a
u T eb i ub io A re so v a zm aja, ču v ara izvora D irk e. P o k a z u je ta p rič a d a su o n i,
p o što su došli o n a m o iz H e la d e , p ro m ijen ili č e stite h e le n sk e o b ičaje i d a su iz
b lag o sti k o ja dolik u je H e le n im a pro m ijen ili svoju ću d u vijugavu, k a o n ek u
zm ijsku i b a rb a rsk u , i ta k o se p roveli zlo je r su pro m ijen ili ćud p re m d a su bili
v e ć sta ri. A to d a su se p reo b razili u zm ije kaže je d n o m riječju d a su svoju n a ra v
p ro m ijen ili u zvjersku.”
E u sta tije p ovezu je zm ijsku p re o b ra z b u sa zm ajem k o jeg a je K a d m o

m o ra o u b iti d a bi m o g ao o sn o v ati T eb u . T a k o je p jev ao i O vidije. I E u sta tije
je razu m io D io n isija k ao d a sm ješta sp o m e n ik e K ad m o v e i H a rm o n ijin e k o d
K erau n ijsk ih gora. T o, m eđ u tim , n e proizlazi iz D io n isijev a te k sta . Z a n im
ljivo je E u statijev o racionalističko i alegorijsko tu m ačen je zm ijske p re o b ra z b e.
K a ra k te ristič n o je za srednjovjekovni p ristu p antičkoj književnosti. U n je m u
se, ta k o đ e r, sn ažn o očituje h e le n sk a k u ltu rn a , p a čak i n a ro d n o sn a svijest,
kak v a se u d v an aesto m stoljeću v eć uvelike osjećala k o d n a o b ra ž e n ih Bi-
zan tin aca.
U o p širn o m E u statijev u k o m e n ta ru uz n a v e d e n e D io nisijeve stihove
stoji i ovo:
Ί λ λ υ ρ ιο ύ ς δε φ ασ ι τ ό έ θ ν ο ς κ λ η θ ή ν α ι ά π ό Ί λ λ υ ρ ιο ϋ , π α ιδ ό ς Κ ά δ μ ο υ
κ α ί 'Α ρ μ ο ν ία ς
- “K ažu d a se n a ro d Iliri prozvao p o Iliriju, sinu K adm ovu i H a rm o n ijin u ”.
V e ć P se u d o -A p o lo d o r sp o m in je Ilirija, sina koji se K ad m u p o d sta ro st

ro d io u ja d ra n sk im krajevim a. O vdje se izričito k aže d a je on e p o n im n a ro d u
Ilira i d a se taj n a ro d ta k o p ro zv ao p o njem u. Isto to veli i S te fa n B izan tin ac:
282
Enhelejci
Ι λ λ υ ρ ία , χ ώ ρ α π λ η σ ίο ν το ϋ Π α γ γ α ίο υ , ά π ό Ί λ λ υ ρ ίο υ τ ο ϋ Κ ά δ μ ο υ
π α ιδ ό ς·
- “Ilirija, zem lja blizu P angeja, p o Iliriju, K ad m o v u sin u ” .
O so b ito je tu zanim ljiv opis Ilirije k a o zem lje blizu P an g eja. P an g ej je

g o ra u P eo n iji, n a istok rijeke S trim o n a (S tru m e), blizu m o ra . T u rsk i se zove
Bunar dag. T akva n a m lokalizacija Ilirije o staje n erazu m ljiv a i p ita m o se
kak va je to, n a m a inače n e p o z n a ta , veza p o sto ja la izm eđ u le g e n d e o Iliriju,
K adm ovu sinu, i P an g ejsk e gore. K ao asocijacija n a m e ć u se slavni pan g ejsk i
ru d n ici z la ta n a p ra m a sre b rn im a u D a m astiju , ali n e m a čvršće p o d lo g e o koju
bi se ikakvo zaključivanje m oglo o p rijeti. S vakako će ta S tefan o v a vijest biti
v rlo stara. N ajv jero jatn ije p o tje č e iz razd o b lja ra n ih trgovačkih k o n ta k a ta
h elen sk o g a svijeta sa svojim sjevernim susjedim a n a k o n tin e n ta ln o m B alk an u .
Ilirija se tu p ro m a tra iz te, a n e iz ja d ra n sk e p ersp ek tiv e. O n a je tu k o p n e n a
zem lja, ta m o n eg d je iza M ak ed o n ije, baš k ao i P e o n ija . Z em ljo p isn i o d n o si
o staju i z a tak v u o rijen taciju vrlo približni i n e o d re đ e n i. G lav n o je , čini se,
zn an je o b o g atim ru d n ic im a p le m e n itih kovina. O d a tle n a sta je d o ja m o
starin i p e rsp e k tiv e i vijesti k o ja se n a njoj zasniva. O d ru g o j verziji le g e n d e o
Iliriju, e p o n im u Ilira, v. str. 231-232, 245-247 i dalje.
U to m sklopu zanim ljivo je sjetiti se i sasvim n e o b ič n e vijesti P lin ija S ta
rijega p o kojoj p o sto ji n ek ak v a Ilirija {Illyris) u L ikijsk o m m o ru , p re d ju ž n im
o d sječk o m egejske o b a le M a le A zije. (U sp . P linije 5 ,1 3 1 .)
K adm ova sina ro đ en o g u Iliriji spom inju i V atikan sk e sh o lijeu zV erg ilijev u
E n e id u , 1,243 (II,p .3 1 1 L io n ). O d a tle sazn ajem o o n jem u više je r su te sholije
sačuvale n a jp o tp u n iju verziju njegove legende:
Cadmus, Agenorisfilius, relictis Thebis, comite Harmonia coniugefortunae

iniurias sustinens fines Macedoniae supergressus parvulum filium, qui iuxta
Illyricum fluvium ab Harmonia editus fuerat, dereliquit. Hunc serpens spiris
suis innexuit et, donec ad adultos veniret annos, amplexu corporis fovit imbuit-
que viribus, quibus omnem illam regionem sibi subdidit. Hic ex vocabulo suo
Illyrium denominavit.
- “K ad m o , A g e n o ro v sin, ostavio je T e b u i u dru štv u svoje su p ru g e

H a rm o n ije p o d n o sio je u d a rc e su d b in e i k a d je p re ša o g ran ice M ak ed o n ije,
o stavio je m a le n o g a sin a ko jeg a je H a rm o n ija bila ro d ila k o d Ilirsk e rijeke.
283
N jeg a j e zm ija u m o ta la u svoje k o lu te i, d o k nije d o šao u o d rasle godine,

njegovala g a je zagrljajem svojega tijela i n ap u n ila ga sn ag o m k o jo m je p o k o rio
sebi čitav onaj kraj. O n a m u je p o riječi koja o značuje n ju d ala im e Ilirije.”
P re m a tim sh o lijam a K a d m o je prešavši g ra n ic e M a k e d o n ije n a Ilirskoj

rijeci d o b io o d H a rm o n ije sina. A li g o n jen u d a rc im a su d b in e o n g a je o stav io
jo š sasvim m alo g a. Z a n jeg a se, m eđ u tim , č u d e sn o p o b rin u la zm ija i o d g o jila
g a zavivši u svoje k o lu te. O d a tle je d ječak d o b io to lik u sn ag u d a j e o d rastav ši
p o k o rio sebi sav o n aj k raj. A im e m u je d a la njegova h ra n ite ljic a zm ija izvevši
g a iz riječi k o ja o zn a č u je nju sam u. N a z v a la g a je d a k le zm ijskim h ran je n ik o m .
T u se izričito k a ž e d a je ilirsko im e izvedeno iz riječi k o ja o zn aču je zm iju. Iliri
bi p o to m e bili zm ijski n a ro d . U grčk o m je je z ik u d o ista i bilo p o d lo g e z a takvu
e tim o lo g iju . T o n a m p o tv rđ u ju d v ije n a tu k n ic e u rje č n ik u H e s ih ija ,
alek san d rijsk o g a lek sik o g rafa iz 6. sto ljeća n a še e re :9798
ΐλ λ ίς - σ τρεβλή, δ ιεσ τρ α μ μ έν η
ΐλλός· σ τρ εβ λ ό ς, σ τρ α β ό ς, δ ιε σ τρ α μ μ έ ν ο ς
R iječ illis p o H esih iju znači “svinuta, iskrivljena”, a riječ illos “svinut,
kriv, iskrivljen”. U ilirskom se im en u p re m a to m e m o ž e p re p o z n a ti je d n a
g rčk a riječ za v ijuganje ili k o lu ta n je i ta k o se to im e m o že sh v atiti k a o d a j e
izv ed eno o d o z n a k e za vijugavu zm iju.9X - D a k a k o , ra d i se o etim o lo g iji n a
tem elju grčkoga jezik a, p o svem u se čini, o pučkoj etim o lo g iji k o ja tu đ e im e
tu m ači grčkom riječju, nad o v ezu ju ći n a le g e n d a rn e i k u ltn e veze ilirsk o g a
n a ro d a s likom zm ije.
S ačuvala su n a m se dva la tin sk a z em ljo p isn a spjeva z a sn o v a n a n a
D io n isijevu Opisu nastanjenoga svijeta. J e d a n p rip a d a A v ijen u , d id a k tič k o m
p je sn ik u d ru g e polovice č e tv rto g a sto ljeća n a še e re , a d ru g i g ra m a tič a ru P ris
o j an u iz še sto g a sto ljeća n a še ere.
97Hesychii Alexandrini Lexicon, recensuit et emendavit Kurt Latte, vol. II, K0benhavn,
Munksgaard, 1966.
98 Usp. O. Gruppe, Griechischc Mythologie und Religionsgeschichte, Miinchen, Beck, 1906,
str. 358; A. Mayer, Die Sprache der alten Ittyrier, Bd. II, Wien 1959, str. 54; K. Oštir, Illyro-
thrakisches. Arhiv za arbanasku starinu, jezik i etnologiju 1 (1923), str. 109, izvodi ilirsko ime iz
predindoevropskoga ilur “zmija”. Ta njegova etimologija nema, međutim, čvrsta temelja. Već u
svojoj knjizi Beitrage zur alarodischcn Sprachwissenschaft, Bd. I, Wien-Leipzig 1921, str. 67, veže
Oštir ilirsko ime s imenom mitske zmije ΙΙΙιιήαηΙαι u hetitskom epu.
284
Enhelejci
A vijen je o d lo m a k o K ad m u i H a rm o n iji p re n io o v ak o (5 3 7 - 5 5 0 ) :99
Illyris ora dehinc distenditur; hicque periclis

saepe carinarum famosa Ceraunia surgunt.
Tunc prorepentis qua sunt vada turgida Nerei,
Harmoniae et Cadmi sustentat gleba sepulcrum
barbara. N am longo iactati saepius orbe,
postquam liquerunt Ismeni fluminis undam,
hic in caeruleos mutati membra dracones
absolvere diem, finemque dedere labori.
Nec minus hic aliud monstri genus arbiter aethrae
edidit. Assistunt scopuli duo, cumque quid atri
imminet eventus, ut vulgi corda fatiget
sors rerum, et gentem terat inclementia fati
et motantur hum o et coeunt sibi vertice saxa.
- “O d a v d e se p ro te ž e ilirska obala; i tu se dižu K e ra u n ijsk e g o re što se

često p ro č u ju p o o p a sn o stim a bro d o v a. T a d a , gdje su plićaci razliv en o g a
m o ra , b a rb a rsk a g ru d a nosi grob H a rm o n ijin i K adm ov. N aim e, češće su se
p o tu c a li g onjeni u d u g o m kru g u p o što su ostavili val ism en sk e rije k e , i tu su
im se u dovi p retv o rili u m o d rik a ste zm ije i odslužili su svoj ro k , završili su
svoju m u ku. A li im je v la d a r n e b esk ih p re d je la tu p ro izv eo jo š i d ru g u v rstu
ču d a. T a m o u blizini stoje dvije litice, i k ad a p rije ti kak av crn d o g ađ aj d a u su d
izm o ri src a m n o štv a i n em ilo st su d b in e d a ta re n a ro d , ti se k a m e n i i p o m iču
u zem lji i prim iču se je d a n d ru g o m u v rhovim a.”
A vijen tu nije n išta d o d a o D ionisiju, n eg o ga je sam o p re p rič a o vlastitim

p jesničkim izričajem , izostavivši p ri to m n e što p o d a ta k a .
P riscijan je , pak, p re n io D ionisijev o d lo m a k ov ak o (3 8 1 - 3 9 5 ) :100
et venit Illyrias late porrectus ad arces,

quas tollunt montes, excelsa Ceraunia, summas.
Cernitur hic tumulus, qui Cadmi dicitur esse
Harmoniaeque simul: namque hic serpentibus illi
corpora post longum tempus mutasse feruntur
G eo g ra p h i G ra eci m inores, vol. II, str. 182.

100 G eo g ra p h i G ra eci m inores, vol. II, 193.
285
in senio, postquam patriam Thebasque relinquunt.

Hic ollis aliud posuerunt numina monstrum:
namque duo tumuli concurrunt peste jutura,
significant quoties saevissima damna colonis.
Haec regio fontem mirandae concipit undae,
quem merito veteres dixerunt nomine Sacrum;
nam gelidus superat cunctarum frigus aquarum,
accensasque faces si quis prope duxerit undam,
exstinguit flammas; recipit sed rursus easdem,
admoveat dextra cum exstinctam lampada fonti.
- “i dolazi široko isp ru žen o (tj. m o re ) d o Ilirske tv rđ e k oju n a v rh u dižu
go re, v isoke K eraunijske. T u se vidi grobni h u m a k za koji se veli d a p rip a d a
K ad m u i H a rm o n iji u jed n o : n aim e, p rič a se d a su o ni tu poslije d u g o g a
v re m e n a p ro m ijen ili tijela u zm ije, u staro sti, p o što su ostavili d o m o v in u i
T eb u . T u su im bo žan stv a u re d ila i d ru g o čudo: n aim e, dva se h u m k a p rim iču
je d a n d ru g o m u k a d se sp re m a kakva p ošast, svaki p u t k a d najavljuju stra šn e
šte te naseljenicim a. U to m je k raju v relo ču dovite vo d e k o je su sta ri s p rav o m
nazivali Svetim , o n o n aim e, led en o , n ad m ašu je h la d sviju v o d a, i ak o tk o
p ribliži z a p a lje n u baklju vodi, gasi joj p lam en ; ali se o p e t pali, k a d d esn ico m
p rim a k n e u g ašen u svjetiljku v re lu .”
I taj se opis, očito, zasniva n a D ionisiju, ali d o d a je n e k e svoje p o d a tk e . T u
se jav lja Ilirsk a tvrđava n a v rh u K erau n ijsk ih gora. O njoj se ni o d k u d a
d ru g u d a n išta n e zna. N o, m o ž d a je to P o la h elenističk ih p jesn ik a. M e đ u
z n a m e n ito stim a ilirske zem lje spom inje se i S veto v relo , što h la d o m svoje
v o d e gasi i su h u baklju ako joj se sam o p rim a k n e , ali se o n a o p e t z a p a li k a d
se, u g ašen a, d esn ico m p rim a k n e vrelu.
Istom razdoblju p rip a d a i N o n o iz P an o p o la k od egipatske T eb e, posljednji
veliki epski p jesn ik grčki. Ž ivio je u 5. stoljeću n.e. i spjevao je o p se ž a n ep o
D io n isu (Δ ιο ν υ σ ια κ ά ). U njem u n a više m jesta sp o m in je K ad m o v u p re o
b razb u u Iliriji.
P rvo je tak v o m jesto 4, 416 421:un
κ α ί δ α π έ δ ψ τετά ν υ σ το δ ρ ά κ ω ν νέκ υ ς. ά μ φ ί δε ν ε κ ρ φ
■άοϋρος ’Ά ρ η ς β α ρ υ μ η ν ις ά ν έκ ρ α γε' χ ω ο μ έν ο υ δε
1,11 N o n n i P a n o p o lita n i D io n ysia ca , recensuit Arthurus Ludwich, vol. I-Π , Leipzig, Teubner,
1909-1911.
286
Enhelejci
Κ ά δ μ ο ς ά μ ειβ ο μ έν ω ν μ ελέω ν έ λ ικ ώ δ ε ι μορφή

ά λ λ ο φ υ ή ς ή μ ελλ ε π α ρ ’ ΐλ λ υ ρ ίδ ο ς σ φ υ ρ ά γ α ίη ς
ξ ε ΐν ο ν ε χ ε ιν ίν δ α λ μ α δ ρ α κ ο ν τ ε ίο ιο π ρ ο σ ώ π ο υ -
ά λ λ ά τ ά μ εν π έ π ρ ω τ ο μ ετά χ ρ ό ν ο ν .
- “ I n a tlu se isp ru žio m rta v zm aj. A kraj lješin e je divlji A re s v ik n u o u

teškoj srdžbi; zb o g n jegova je b ijesa K a d m o im a o p re o b ra ž e n p ro m ije n iti
u d o ve u zavojit lik i n a o b ro n c im a zem lje Ilirije d o b iti tu đ i o b lik zm ijsk o g a
izgleda. A li to je bilo su đ e n o z a b u d u ć n o st.”
T u se u b ojstvo zm aja, ču v ara v re la D irk e , o p e t p rik a z u je k a o u z ro k

K ad m o v a p re o b ra ž en ja . T aj zm aj b io je sin A reso v , p a je srd ž b a to g a b o g a
p ro g o n ila K a d m a d o k ra ja života. O b ro n ci zem lje Ilirije pjesnički je izvještačen
izraz z a ilirsku o b alu . U to m e n e tre b a vidjeti b a š sp o m e n A k ro k e ra u n ijsk o g a
r ta k a k o m isli C. M iiller.102
D ru g o je m jesto 4 4 ,1 1 5 - 1 1 8 :
κ α ι δ ιδ ύ μ ω ν ό φ ίω ν π ε τ ρ ώ σ α τ ο γ υ ια Κ ρ ο ν ίω ν
δ τ τ ι π α ρ ’ Ί λ λ υ ρ ικ ο ΐο δ ρ α κ ο ν το β ό το υ σ τό μ α π ό ν τ ο υ
Α ρ μ ο ν ίη κ α ί Κ ά δ μ ο ς ά μ ειβ ό μ εν ο ιο π ρ ο σ ώ π ο υ
λ α ϊν έ η ν ή μ ελ λ ο ν ε χ ε ιν ό φ ιώ δ εα μορφήν.
- “I K ro n o v sin je o k a m e n io član k e ob iju zm ija je r su H a rm o n ija i

K a d m o k o d ustiju Ilirskoga m o ra što o th ra n ju je zm ije im ali d o b iti k a m e n i
zm ijski ob lik p o što im se izm ijeni izgled.”
T u j e riječ o strašn im priviđenj im a što ih je im ala A gava, kći K a d m a i H a r

m o n ije, i ž e n a E h io n o v a, je d n o g a o d ju n a k a što su nikli iz zm ajevih zubi.
M e đ u ostalim , o n a je vidjela k ak o se dvije zm ije svijaju o k o K a d m a i H a r
m o nije, sve d o k ih Z eu s, K ro n o v sin, nije p re tv o rio u k am en . T o je alu zija n a
Ilijad u 2 ,3 1 9 . T a m o je ta k o đ e r riječ o zm iji koju je b o žan sk a m o ć p re tv o rila
u k am en , d a b u d e z n a k A hejcim a.
P re m a N o n u su se K ad m o i H a rm o n ija n a J a d ra n u p re tv o rili p rv o u
zm ije, a o n d a se u to m liku skam enili. N jihovi k am en i ili stijen e bili bi, d ak le,
o n i sam i sk am en jen i u zm ijskom liku. D o ista se i sta rija p re d a ja m o že ta k o
shvatiti, o so b ito P seu d o -S k ilak i K alim ah, ali se ta m o ta p re d o d ž b a m iješa s
11)2 G e o g r a p h i G r a e c i m in o re s, vol. II, str. 127.
287
d ru g o m , o g ro b n o m h u m k u i sp o m en ik u , p a ih nije m o g u će ja s n o razlu čiti

je d n u o d d ru g e.
Z an im ljiv je e p ite t Ilirsk o g a m o ra p o k o jem o n o o th ra n ju je zm ije. T u se
o sjeća o d je k o n e p re d a je u kojoj je K ad m o v a i H a rm o n ijin a p re o b ra z b a v e z a
n a z a pojavu zm ija n a ilirskoj o bali. Sve to u p u ć u je n a d o m a ć e ilirsk e zm ijske
k u lto v e u k o jim a je le g e n d a o K a d m u n a šla p o d lo g u i p o tv rd u (N ik a n d a r,
O vidije).
P ri sp o m e n u u stiju ilirskoga m o ra pom išlja C. M u lle r n a K e ra u n ijsk o
g o rje .103 N e m a , m e đ u tim , razlo g a očekivati k o d N o n a tak v u to p o g ra fsk u to č
n o st. N jegov se izraz o d n o si n a p ro s to n a p o d ru č je kod u la z a u Ja d ra n sk o
m o re i m o ž e o b u h v aćati sav “k a d m ejsk i” p o te z n a istočnoj ob ali o d V o ju še n a
ju g u d o N e re tv e n a sjeveru. Iz isto g a je razlo g a n e o sn o v a n o k ad F . V ian tu
p o m išlja n a B o k u K o to rsk u .104
T re ć e m je sto n a k o je m N o n o sp o m in je su d b in u ko ja o č e k u je K a d m a i
H a rm o n iju n a k ra ju života, u Iliriji, je s t 4 6 ,3 5 6 - 3 6 7 :
ώ ς α ι μ εν στενάχοντο κατηφέες. ε ΐσ ο ρ ό ω ν δε
Β ά κ χ ο ς ά ν α ξ έλέα ιρ ε. φ ιλ ο δ ρ ή ν ο υ ς δε γ υ ν α ίκ α ς
μ υ ρ ο μ έ ν α ς ά ν έκ ο ψ εν , έ π ε ί σ τ ο ιχ η δ ό ν έκαστη
λ υ σ ίπ ο ν ο ν κ έρ α σ α ς μ ελ ιη δ έι φ ά ρ μ α κ ο ν ο ιν ω
δ ώ κ ε π ο τ ό ν λ η δ α ϊο ν ό δ υ ρ ο μ έ ν ο ιο δέ Κ ά δ μ ο υ
π έ ν ά ιμ ο ν έπ ρ ή υ νε γ ό ο ν π α ιή ο ν ι μ ύ δ ω -
ά μ φ ο τέρ α ς δ ’ εΰνησε κ α ι Α ύ το ν ό η ν κ α ι ’Α γα ΰ η ν,
έ λ π ίδ ο ς έσ σ ομ ένη ς π ρ ω τ ά γ γ ε λ α ά έσ φ α τα φ α ίν ω ν
Ί λ λ υ ρ ίη ν δ ’ έ π ί γ α ϊα ν ές 'Ε σ π ε ρ ίο υ χ ά ό ν α π ό ν τ ο υ
'Α ρ μ ο ν ίη ν λ ιπ ό π α τ ρ ιν ό μ ό σ το λ ο ν η λ ικ ι Κ ά δ μ ω
ά μ φ ο τέρ ο υ ς π ό μ π ε υ ε ν ά λ ή μ ο ν α ς, ο ίς χ ρ ό ν ο ς έ ρ π ω ν
ώ π α σ ε π ετρ ή εσ σ α ν έ χ ε ιν ό φ ιώ δ εα μορφήν.
- “O n e su ta k o uzd isale p o tište n e . A g led ao ih je v la d a r B a k h o i žalio ih.

P re k in u o je u jad ik o v an ju ž e n e sklone p laču k a d je svakoj p o re d u d a o n a p ita k
zab o rav a, prim iješavši vinu, slatk o m k ao m ed , lijek što razg o n i žalost. A
u m irio je ljekovitom riječi i ža lo b a n plač K ad m a koji je tu ž n o grcao. P o lo žio
je u k re v e t o bje, i A n tin o ju i A gavu, p o k azu ju ći im prvi p u t o b jav ljen a
p ro ro č a n stv a b u d u ć e n a d e . U Ilirsku zem lju, n a o b a lu V e č e rn je g a m o ra , slao
1(13 G eo g ra p h i G ra eci m inores, vol. II, str. 127.

11)4L e s origines d e Thebes, str. 126.
288
Enhelejci
je H a rm o n iju što je ostavila d o m o v in u i p rid ru ž ila se v ršn jak u K a d m u , njih

o b o je k a o lutalice, kojim a je v rijem e puzeći p o d a rilo d a d o b iju k a m e n o b lik
p o p u t zm ijskoga.”
D io n is tu sm iru je stra šn u žalo st n a te b a n sk o m d v o ru k a d je A g av a,

K ad m o v a kći, u b a k h a n tsk o m zan o su ra strg a la svojega sin a P e n te ja . D io n is
p ro rič e K ad m u kak o će n a p u stiti T e b u i p o ći b a rb a rim a d a se ta m o p re tv o ri
u zm iju. T o je epski p re p je v scen e s D ionisovim p ro ro č a n stv o m u E u rip id o v im
Bakhama. I tu se sp o m in je d a su se K a d m o i H a rm o n ija n a k ra ju o k am en ili
u zm ijskom liku. T o je i g lavna n o v in a ko ju N onovi stihovi, p re b o g a ti d o sje t
k am a i zasićeni dionizijskom opojnosti, p rid o n o se antičkoj p re d a ji o p reo b razb i
K a d m a i H a rm o n ije k o d Ilira.
K ao d o sta in d ire k tn a alu zija n a K adm ovo p ro g o n stv o u Iliriju i zm ijsku
p re o b ra z b u , m ogu se navesti jo š N onovi stihovi 2, 669-679:
εΐ δε τύ χ η ς έ ύ έ λ ε ις έ τ ε ρ ό τ ρ ο π α κ ύ μ α τ α φ εύ γειν
π ο ρ ύ μ ε ύ ω ν β ιό τ ο ιο γ α λ η ν α ίο ιο π ο ρ ε ίη ν ,
’Ά ρ ε α μεν Δ ιρ κ α ΐο ν άε'ι π εφ ύ λ α ξ ο χ α λ έ ψ α ι,
’Ά ρ ε α ν ό σ φ ι λ ό χ ο υ κ ε χ ο λ ω μ έ ν ο ν έ ν ν ύ χ ιο ς δ έ
ο ύ ρ α ν ίο ιο Δ ρ ά κ ο ν τ ο ς έ ν α ν τ ίο ν ό μ μ α τ ιτ ή ν α ς
ρ έξ ο ν υ π έ ρ β ω μ ο ΐο λ α β ώ ν ε υ ω δ μ ο ν ό φ ίτη ν,
κ ικ λ ή σ κ ω ν Ό φ ιο ϋ χ ο ν Ό λ ύ μ π ιο ν , έν π υ ρ ί κ α ίω ν
Ιλ λ υ ρ ικ ή ς έλά φ ο ιο π ο λ υ γ λ ώ χ ιν α κ ερ α ίη ν ,
ό φ ρ α φ ύγης δ σ α π ικ ρ ά τεω π ε π ρ ω μ έ ν α π ό τ μ ω
Μ ο ιρ ιδ ίη ς έκλ ω σ εν έ λ ιξ ά τ ρ α κ τ ο ς ά ν ά γ κ η ς,
εΐ λ ιν ά Μ ο ιρ ά ω ν έ π ιπ ε ίύ ε τ α ι.
- “A ako želiš izbjegavati valove sreće, što se o k re ć u čas n a je d n u , a čas

n a d ru g u stra n u , i d a ti živ o tn a plovidba b u d e m irn a , čuvaj se d a n e razlju tiš
d irk ejsk o g a A re sa , A re sa što se ljuti rastavljen o d svojega p o ro d a ; p o noći
u p rav i p o g le d p re m a n e b e sk o m u Z m a ju i p rin esi žrtvu n a o lta ru uhvativši u
ru k u m irisav zm ijski k am en , zazivajući olim pskoga Z m ijo n o šu i p aleći u v a tri
ro g ilirsk o g a je le n a n a k o jem u je m n o g o p a ro ž a k a , n e b i li izb jeg ao sve o n o
g o rk o što je tvom u su d u n a d a r isp rela u zav rtn ju p re slic a su d b in sk e n u žd e,
a k o se n iti su đ e n ic a ičem u p o k o ra v a ju .”
D io n is tu savjetuje K ad m a i kaže m u što tre b a činiti d a bi izbjegao

su d b in u k o ja m u p rije ti o d A reso v a gnjeva, je r je k o d v re la D irk e u b io zm aja,
289
A re so v a sina, d a bi o sn o v ao T e b u . Z m ijsk e čaro lije i ro g ilirskoga je le n a

aluzije su n a K adm ovu p re o b ra z b u u Iliriji. N ebeski Z m aj i olim pski Z m ijo n o ša
je s u zviježđa.
J e d n a m la đ a v erzija le g e n d e o K a d m u m e đ u Ilirim a saču v ala se u m ito
loškoj en cik lo p ed iji d ru g o g a sto ljeća n aše e re , pisan o j latin sk im je z ik o m , k o ja
je d o n a s d o šla p o d im e n o m Ju liia H ig in a, o slo b o đ e n ik a c a ra A u g u sta i
ra v n a te lja p a la tin sk e knjižnice. T o je d jelo o so b ito v rije d n o je r u p o tp u n ju je
n a še p o z n a v a n je an tičk e m ito lo g ije i p o m a ž e p ri re k o n stru k c iji sa d rž a ja
izgubljenih trag ed ija. N e p o z n a ti je p isac svoje m ito lo šk e p o d a tk e uvelike
c rp io iz trag ičk o g a pjesništva. N o glavno m u je v re lo b io je d a n grčki m itološki
p riru č n ik sličan P se u d o -A p o lo d o ro v u .
U P se u d o -H ig in a sa m a je le g e n d a o K ad m u isp rič a n a v rlo šk rto (F a b u la
6):105
Cadmus
Cadmus Agenoris et Argiopes fdius, ira Martis quod draconem fontis
Castalii custodem occiderat suorum prole interempta, cum Harmonia Veneris
et Martis filia uxore sua in Illyriae regionibus in dracones sunt conversi.
“K ad m o
K ad m o , sin A g e n o ra i A rg io p e, zbog srd žb e M a rto v e što je u b io zm aja

ču v ara K astalijskoga izvora, p o što su u b ije n a d je c a njegovih, s H a rm o n ijo m ,
k ć e rk o m V e n e re i M a rta , svojom žen o m , u ilirskim k rajev im a p re tv o re n i su
u zm ije.”
T o je d o b ro p o z n a t oblik legende, te k što je pisac zm aja ču v ara teb an sk o g a

v re la D irk e z a m ijen io s delfskim zm ajem P ito n o m , ču v aro m v re la K astalije.
D o ista je p o d u d a rn o st izm eđ u ta d va zm aja što čuvaju izvore v elik a, p a n eće
b iti n i slučajna, n ego se u o b je p re d a je zrcale iste p ra d a v n e m itsk e p re d o d ž b e .
N o u P seudo-H iginovoj enciklopediji tim e se jo š n e iscrpljuje m o tiv o
K a d m u k o d Ilira. O n je tu z n a tn o p ro šire n te uključu je i K ad m o v u k ć e r A gavu
(F a b u la 184):
105 H yg in i fa b u la e , recensuit, prolegomenis, commentario, appendice instruxit Η. I. Rose,

editio tertia immutata, Leyden, Sijthoff, 1967.
290
Enhelejci
Pentheus etAgaue
Pentheus Echionis etAgaues filius Liberum negavit deum esse nec mysteria
eius accipere voluit, ob hoc eum Agaue mater cum sororibus Ino et A utonoe per
insaniam a Libero obiectam membratim laniavit. Agaue ut suae mentis compos
facta est et videt se Liberi impulsu tantum scelus admisisse, profugit ab Thebis
atque errabunda in Illyriaefines devenit adLycothersen regem, quam Lycotherses
excepit.
“P en tej i A gava
P e n te j, sin E h io n a i A gave, re k a o je d a B ak h o n ije b o g i nije h tio p rim iti

njegove m isterije. Z b o g to g a m u je njegova m a jk a A g av a sa svojim se stra m a
In o m i A n tin o jo m u ludilu što g a je n a njih bacio B ak h o ra strg a la udo v e. K ad
je A g ava d o šla k sebi i v id jeta d a je p o čin ila ta k o stra ša n zločin n a B ak h o v
p o ticaj, izbjegla je iz T e b e i lu taju ći d ošla u ilirsku zem lju k a kralju L ik o tersu .
I L ik o ters ju je p rim io .”
N ije d ak le K a d m o prvi teb an sk i p ro g n a n ik koji je n a ša o u to č ište u Iliriji.

Jo š p rije n je g a sklonila se ta m o njegova kći A gava. P rim io ju je ilirski kralj koji
se zvao L ik o ters. A gava je n a p u stila T eb u po slije stra šn e n e sre ć e k o ja je od
b o g a D io n isa za d e sila nju i sav K ad m o v ro d . T aj se kralj n e sp o m in je nig d je
o sim u P seu d o -H ig in a. Im e m u je čisto grčko: Λ υκοΌ έρ σ η ς i znači “o n aj k o je
m u je o d v ažn o st v u čja” .
P se u d o -H ig in n a m d aje jo š p o d a ta k a o A gavi i L ik o tersu , i p o v ezu je ih
s K ad m o v im d o la sk o m m e đ u Ilire (F a b u la 140):
Quae coniuges suos occiderunt
Clytaemnestra Thestii filia Agamemnonem Atrei filium. Helena Iovis et

Ledae filia Deiphobum Priami filium. Agaue Lycothersen in Illyria, ut regnum
Cadmo patri daret.
“O n e k o je su ubile svoje su p ru g e
K lite m n e stra , kći T estijeva, A g a m e m n o n a , sin a A trejev a. H e le n a , kći

J u p ite ra i L ed e, D eifo b a, sin a P rijam ova. A gava L ik o te rsa u Iliriji, d a d a d e
kraljevstvo svom ocu K a d m u .” 106
lt,f> U tekstu treba nadopuniti glagol iz naslova K litem n estra j e ubila A g a m e m n o n a itd.
291
ILLYRICUM MYTHOLOCICUM
O d a tle se vidi d a kralj L ik o te rs nije sam o p rim io A gavu n eg o se i o ž e n io

n jo m e. A k a d a je K ad m o k a o p ro g n a n ik d o šao iz T e b e n a Ja d ra n , o n a je u b ila
svojega m u ž a L ik o te rsa d a bi n jezin o ta c K a d m o m o g ao p o sta ti kralj u Iliriji.
T im e se z n a tn o n a d o p u n ju je o n a sta ra p re d a ja p o kojoj je K a d m o s H a rm o
n ijom , p o što su m o ra li n a p u stiti T e b u , n a ša o u to č ište k o d E n h e le ja c a , p o sta o
im v o đ o m u ra tu s Ilirim a, p o b ije d io n a njihovu čelu i o n d a p o s ta o kralj n a d
Ilirim a. U to m m u je, p re m a P se u d o -H ig in u , b itn o p o m o g la izd aja njeg o v e
kćeri A gave, k o ja je čak u b ila ilirskoga kralja, svojega m u ža. T o se p o tv rđ u je
n a jo š je d n o m m je stu u P se u d o -H ig in a (F a b u la 154):
Quae piissimae fuerunt

Agaue Cadmi fdia in Illyrica Lycothersen regem interfecit et patri suo
regnum ded it ...
“O n e koje su bile n a jo d a n ije svojim ro d iteljim a
A gava, kći K adm ova, u ilirskoj je zem lji u b ila k ra lja L ik o te rsa i svojem u
je o cu d a la kraljevstvo...”
U o vom svojem obliku t a je verzija vrlo m la d a , n o n e m a razlo g a isključiti

m o g u ćn o st d a se P seu d o -H ig in tu n ad o v ezu je i n a starije k o je v relo , o so b ito
n a k lasičnu ili n a h elen ističk u poeziju. N aprotiv, to je d o sta v jero jatn o . Z a
Iliriju se, d akle, n e veže sam o K a d m o neg o i širi njegov ro d . P rič a o A gavi i k ra
lju L ik o te rsu n a d o p u n ju je ta k o o n u o K ad m u i H a rm o n iji i širi p o n e što ilirsko
o b zo rje grčke m itologije. N e d o sta je sam o sigurnija d ata c ija p ra v ih p o č e ta k a
te p re d a je . N o , bili o n i stariji ili m lađi, čini se d a je tim e sam o isk ićen a
te m e ljn a p rič a o K ad m u u Iliriji i p ro šire n a z a p le ta jim a u povijesti njeg o v a
ro d a .
A gavin b ijeg o p isa n je u pjesm i Mušica (Culex) k o ju ru k o p isn a p re d a ja
p rip isuje V ergiliju ( 7 0 - 1 9 . prije naše e re), a svakak o p o tje č e iz d o b a A u g u -
stove m ladosti. T a m o sto jiu o p isu A rtem id in a (D ijanin a) g ajao v o (109—114):107
hautprocul accessit luco residere virenti,

Delia diva, tuo, quo quondam victa furore
107 p y erg iin M a ro n is opera, recognovit Otto Ribbeck, Leipzig, Teubner, 1884.
292
Enhelejci
venit Nuctalium fugiens Cadmeis Agaue,

infandas scelerata manus ac caede cruenta:
quae gelidis bacchata iugis requievit in antro,
posterius poenam gnati de morte datura.
- “n e d a le k o je p ristu p io d a sje d n e u tvojem z elen o m gaju, d e lsk a b ožice,

u koji je n e k a d a sv lad an a b o žan sk im bijesom d o šla bježeći p re d B a k h o m
K ad m o -v a kći A gava okalj avši ru k e neizrecivim zločin o m i krvava o d u b o jstva:
o n a je lu d o v ala p o le d e n im visovim a i o d m o rila se u spilji, a p o slije je im ala
p o d n ije ti kazn u z a sm rt svojega sin a.”
N iti iz ovoga o d lo m k a, a n iti iz k o n te k sta , n e ra z a b ire se gd je se n alazio

taj gaj. O sta je sto g a n ejasn o o d a k le se pom išljalo n a to d a se o n n a la z io u H a o -
niji u E p iru .108 P o pjesnikovu p rik azu izgleda k ao d a je taj A g av in o d m o r u
gaju i spilji d o šao vrlo b rzo n a k o n njezin a stra šn o g rastrežn jen ja.
Sačuvali su se i d rugi tragovi K adm ova ro d a n a z ap ad u . N ije sa m o A g av a
p o šla n a isti kraj kam o će poslije nje doći njezin o tac, n eg o je s n jim n a to m
p u tu b ila i u n u k a , A gavina kći E p ira . V ijest o to m e sačuvao n a m je P a rte n ije
iz N ikeje, elegički p jesn ik grčki iz prvoga sto ljeća n a še e re , u m ito g rafsk o m
djelu O ljubavnim jadima (Π ερ'ι έ ρ ω τικ ώ ν π α θ η μ ά τ ω ν ), u k o jem u je k a o si
rovu pjesn ičk u g ra đ u sk u p io ljubavne m otive iz g rčk e m ito lo g ije. C rp io je ,
d a k a k o , iz starijih v rela, a najviše su m u poslužili F ilo ta iz K o sa, g ra m a tič a r
i p jesn ik s p o č e tk a tre ć e g a sto ljeća p rije n a še e re , i H e rm e sia n a k t iz K o lo fo n a,
p jesn ik ljubavnih zgoda, koji je b io u p u n o j snazi o k o polovice isto g a sto ljeća.
P a rte n ije je sk u p io m n o štv o m a n je p o z n a tih m ito lo šk ih p o d a ta k a i svoj je
p riru č n ik po sv etio rim sk o m eleg ičk o m p je sn ik u K o rn eliju G a lu , p rv a k u rim
skih n e o te rik a , koji g a je p rim io u svoj krug, k ad se taj m aloazijski G rk n a ša o
u R im u k a o o slo b o đ en ik . U P a rte n ije v u djelcu (32) sto ji o vo:109
έ ν θ α δή ό μ εν έ τε θ ν ή κ ε ι, ο ί δε Χ ά ο ν ε ς τ ιμ ώ ν τ ε ς τ ο ν β α σ ιλ έα κ α τ ά τ ο ν
α υ τ ό ν τ ό π ο ν τ ε ίχ η π ε ρ ιε β ά λ ο ν το κ α ί τη ν π ό λ ιν έ κ ά λ εσ α ν Κ ίχ υ ρ ο ν . φ α σ ί δέ
τ ιν ε ς τ ο ν δ ρ υ μ ό ν έκ ειν ο ν ε ίν α ι τή ς Ε χ ίο ν ο ς θ υ γ α τ ρ ό ς Η π ε ίρ ο υ , ή ν μ ετα -
ν α σ τα σ α ν έκ Β ο ιω τ ία ς β α δ ίζ ε ιν μ ε θ ’ Α ρ μ ο ν ία ς κ α ί Κ ά δ μ ο υ φ ερ ο μ ένη ν τ ά
108 Usp. F. Vian, navedeno djelo, str. 126, prema Ch. Plesent, L e Culex, Paris 1910, str.
11-47,139.
I,w P a rth en ii N ic a e n i q u a e su p ersu n t, edidit Edgarus Martins, Mythographi Graeci, vol. II,
fasc. 1, supplem., Leipzig, Teubner, 1902.
293
Π ε ν ϋ έ ω ς λ ε ίψ α ν α , ά π ο ό α ν ο ϋ σ α ν δε π ε ρ ί τ ο ν δ ρ υ μ ό ν τό ν δ ε τα φ ή ν α ι- δ ιό
κ α ί τη ν γ η ν 'Ή π ε ιρ ο ν ά π ό τα ύ τ η ς ό ν ο μ α σ ό ή ν α ι.
- “T a m o p a k gdje je o n u m ro H a o n c i su, p o štu ju ći svojega k ralja, isto to

m je sto o p asali zid o m i nazvali su taj g ra d K ihir. A n ek i k ažu d a je on aj
šu m a ra k E h io n o v e kćeri E p ire k o ja je odselivši se iz B e o tije k o ra č a la s
H a rm o n ijo m i K ad m o m noseći sebi P e n te je v e o sta tk e , p a je u m rla i p o k o p a n a
je kraj to g a šu m ark a; z a to se je i zem lja p o njoj n azv ala E p ir.”
U zem lji ep irsk ih H a o n a c a stajao je , d ak le, g ra d K ih ir i kraj n jeg a sveti

gaj. V jero v alo se d a je n a to m m jestu p o g in u o sin h a o n sk o g a k ra lja K ih ira i
d a je g ra d sa g ra đ e n n jem u n a sp o m e n je r su H a o n c i h tjeli tim e p o č astiti
njegova oca. T o m u su neki dodavali d a je taj gaj b io zap rav o p o sv ećen
K adm ovoj un u ci E piri, kćeri S p a rta E h io n a i K adm o v e A gave. E p ira je tad a,
p o slije ra sp a d a K adm ove kuće, k ad je A gava u D io n iso v u lud ilu ra strg a la
n jezin a b ra ta P e n te ja , p o šla s K ad m o m i H a rm o n ijo m n a d a le k i za p a d . V e ć
u ja d ra n sk im krajevim a, k o d h ao n sk o g a K ihira, o n a je u m rla i ta m o je p o k o
p a n a i p o sv ećen joj je g a j. P o njoj se ta zem lj a i pro zv ala E p ir. T a k o n as tragovi
K ad m o v a ro d a i njegova zap a d n o g p ro g o n stv a v o d e u E p ir, m e đ u H a o n c e ,
koji su o d svih ep irsk ih p le m e n a bili n aju d aljen iji o d g rčk o g a svijeta. A
H e k a te j sp o m in je E n h e le jc e k ao susjede h ao n sk ih D e k sa ra , p a K a d m o i nije
b io više d a le k o o d svojega ja d ra n sk o g p rib je ž išta k a d a je k o d H a o n a c a
izgubio svoju u n u k u .1111
L e g e n d a o K ad m u i H a rm o n iji k od Ilira i o njihovoj p re tv o rb i u zm ije
spom inj e s e v iš e p u ta u sta ro m la tin sk o m pjesništvu, ali se o d a tle n e raz a z n aje
n išta nova. O vdje ćem o u k ra tk o sab rati i ta m jesta.
H o ra c ije ( 6 5 - 8 . p rije n a še e re ) u svojoj p oslan ici Opjesničkom umijeću
(De arte poetica) sp o m in je K adm ovu p re o b ra z b u u zm iju (Epistulae, 2, 3,
1 8 5 - 1 8 7 ) :111
110 Kihir je bio mlade ime epirskoga grada Efire, koji je ležao dalje na jugu, u zemlji
Tesproćana, na močvarnoj obali Aheruzijskoga jezera. Čudno je da za stari Epir imamo potvrđena
dva grada Kihira, ali se na temelju podataka kojima raspolažemo ne može zaključiti da se radi samo
o jednome.
111Q . H o r a ti F la cci C a rm in a , recensuit Fridericus Vollmer, editio minor, Leipzig, Teubner,
1907.
294
Enhelejci
Nec pueros coram populo Medea trucidet,

aut humana coquat exta nefarius Atreus,
aut in avem Procne vertatur, Cadmus in anguem.
- “n e k a M e d e ja n e ubij a d ječak e p re d o čim a gled alaca, ili z lo ću d n i A tre j

d a k u h a ljudsku u tro b u ili d a se P ro k rn a p re o b ra z u je u p ticu , K a d m o u z m iju ” .
T o je savjet p jesnicim a tra g e d ija d a čudovišne p riz o re n e v alja stav ljati n a

p o zo rn icu , n ego će se o n i ta m o ispričati i opisati.
P je sn ik L u k a n ( 3 9 - 6 5 . n aše e re ) u ep u o g ra đ a n sk o m ra tu (Bellum
civile), opisujući n a ro d e koji su se u G rčkoj p rid ru žili P om p ejev o j vojsci k ao
saveznici, sp o m in je i E n h elejce, koji svojim im en o m , izv ed en im o d naziva za
jeg ulju, svjedoče o K adm ovu svršetku ( 3 , 1 8 8 - 189):112
et nomine prisco
Encheliae versi testantes funera Cadmi
- “ i E n h e le jc i koji svojim d rev n im im e n o m sv jed o če o p o g re b u

p re o b lič e n o g a K a d m a ”.
E tim o lo šk u aluziju pjesnikovu tum ači a n o n im n i sh o lijast o v ak o :113
versi testantes funera Cadmi: Cadmus in hac civitate cum uxore Armonia
versus est in dracones, unde civitas hoc nomen accepit. “Encheloe” enim
“dracones” dicuntur a Graecis; ideo ergo dixit “testantes”.
- “koji svjedoče o p o g re b u p re o b lič e n o g a K ad m a: K a d m o se u toj državi

sa su p ru g o m H a rm o n ijo m p reo b ličio u zm ije, o d a k le je d ržav a d o b ila to im e.
G rci n a im e kažu “e n h e li” za “zm ije”; z a to je d a k le re k a o “ koji sv jed o če”.”
G rč k a riječ ε γχ ελ ο ι (encheloe), a to je m n o ž in a o d εγχ ε λ ο ς, n ije n a m

in ače p o tv rđ e n a , n ego sam o (εγχελ υ ς), k a k o je v eć sp o m e n u to .
R im sk i p jesn ik Stacije, iz d ru g e p olovice p rv o g a sto ljeća n a še e re ,
n a p isa o je ep sk o djelo u d v a n a e st knjiga i u n je m u je o p jev ao le g e n d e
teb a n sk o g a ciklusa (Thebais). V rlo je p riro d n o što u to m djelu sp o m in je i
K ad m o v sv ršetak i č u d n o je sam o što to nije u čin io češće.
112M. A n n a e i L u c a n i d e B e llo civili libri d ecem , G. Steinharti aliorumque copiis usus iterum
edidit Carolus Hosius, Lipsiae Teubner, 1905.
113A d n o ta tio n e s su p e r L u c a n u m , primum ad vetustissimorum codicum fidem edidit loannes
Endt, Leipzig, Teubner, 1909.
295
P rv ije s p o m e n a lu z ija n a z m ijsk u p re o b lik u u d a le k o jIliriji(2 ,2 8 9 - 291):114
prima fides operi, Cadmum comitata iacentem

Harmonia versis in sibila dira querellis
Illyricos longo sulcavit pectore campos.
- “prvi p u t se p o tv rd ilo djelo, H a rm o n ija se p rid ru ž ila K a d m u koji je v eć

ležao i p o što su joj se tužbalice p re v ra tile u stra šn o sik tan je p o v u k la je
izd u ljen im p rsim a b ra z d u p o ilirskim p o ljim a.”
O to m e kaže an o n im n i sholijast ovo:
Prima fides operi periculum, huius monilis fidem fecit Harmonia, quae
prima experta est. nam in anguem versa est cum marito ob hanc causam, quod
Agenoris et Europae filius draconem Martis, qui fontem custodiebat, occidit,
ideo vult hoc contigisse quia nuptialibus donis hoc monile possederat.
- “P rv a p o tv rd a d jela je o p a sn o st. T u je ogrlicu p o tv rd ila H a rm o n ija

k o ja ju je p rv a iskusila. N a im e p re tv o rila se u zm iju s m u ž e m iz to g a u z ro k a
što je A g e n o ro v i E u ro p in sin u b io M a rto v a z m a ja ko ji je ču v ao v relo . A o n
h o će d a se to d o g o d ilo z a to što je d o b ila tu ogrlicu k a o v jen čan i d a r.”
S tacije je , d ak le, v ariraju ći le g e n d a rn u p re d a ju , tu m a č io H a rm o n ijin u

p re o b lik u tim e što je o n a b ila u p o sje d u n e k e z lo k o b n e ogrlice.
D ru g i sp o m e n ( 3 ,2 8 8 - 2 9 0 ) n e d o d a je n išta p rvom u:
indigna parumne
pertulimus, divae Veneris quod filia longum
reptat et Illyricas deiectat virus in herbas?
- “z a r sm o tek m a lo n e što n e d o sto jn o g a p o d n ijeli što kći b o žan sk e

V e n e re izd u žen a p uzi i štrca o tro v u ilirske tra v e ”?
V e n e rin a kći je H a rm o n ija , kći A re sa i A fro d ite , i o n a se u Iliriji

p re tv o rila u zm iju. S holijast k aže uz n a v e d e n e stih o v e ovo:
114 P. P a p in i S ta ti Thebais, cum Ottonis Miiller tum aliis copiis usus edidit Alfredus Klotz,
Leipzig, Teubner, 1908.
296
Enhelejci
Illyricas, ubi Cadmus fugiens infortunia Thebarum, existimans se loco

etiam mutare fortunam, cum Harmonia coniuge versi sunt in dracones in
Illyrico, ut Lucanus: Encheliae versi testantes funera Cadmi.
- “Ilirske, gdje je K adm o, bježeći o d teb an sk e n esreće i držeći d a s m je

stom m ijenja i sreću, sa suprugom H arm o n ijo m p retv o ren u zm ije u Iliriku.
K ako pjeva L ukan: E nhelejci koji svjedoče o pog reb u p reo b ličen o g a K ad m a.”
I tre ć i je sp o m e n ta k o đ e r sasvim u sp u ta n ( 4 ,5 5 3 - 5 5 5 ) :
primus sanguineo submittit inertia Cadmus

ora lacu, iuxtaque virum Cythereia proles
insequitur, geminusque bibit de vertice serpens
- “prvi je K ad m o sp u stio svoje n e m o ć n o lice k lokvi krvi, o d m a h z a svojim

m u žem slijedi k ite rsk o d ijete, i d vojna zm ija pije s v rh a .”
A n o n im n i sholijast tu m ači to ovako:
‘Primus sanguineo’ eleganter coepit a conditore Thebarum posteriorum

historias narraturus. Cadmum et Harmoniam diximus in dracones esse
conversos, quorum veniunt animae ut bibant fossam sanguinis plenam.
- “ ’Prvi k lokvi krvi’ p o č e o je b ira n o o d osnivača T e b e sp re m a ju ć i se d a

isp riča p rič e o kasnijim a. R e k li s m o v e ć d a su se K a d m o i H a rm o n ija p re tv o rili
u zm ije. S ad d o laze n jihove d u še d a p iju iz ja r k a p u n o g a krvi.”
Z azivaju se d u še p o k o jn ik a. K rv u isk o p an u ja rk u d a t će im n a čas živ o tn e

snage. Sve se tu p rič a p re m a o b re d im a o p isa n im u je d a n a e sto j k njizi O d iseje.
P ri to m zazivanju p o k o jn ih te b a n sk ih v la d a ra prvi se jav lja p ra o ta c K a d m o i
u z n je g a k ite rsk o d ijete, A fro d itin a kći H a rm o n ija . K ite ra je , k a o i C ip a r, b ila
A fro d itin o to k . I u carstvu p o k o jn ik a K a d m o i H a rm o n ija z ad ržali su zm ijski
lik. T a k o o n jim a p jev a S tacije. N o , v eć se v id jelo d a se o n o d n o si d o s ta
slo b o d n o p re m a m itološkoj p re d a ji. P rv o b itn o su se K a d m o i H a rm o n ija
zam išljali p re o b ra ž e n i n a p o ljim a ili n a o to c im a b lažen ih .
O v a m o id e i sp o m e n u d jelu O plesu (Π ε ρ ί ό ρ χ ή σ ε ω ς) L u k ija n a iz
S a m o sa te ( 1 2 0 - 1 8 0 . n a še e re ). U to m e d je lu (41) o n p iše ovo:
... κ α ί α υ Ο ις τ ο ϋ Κ ά δ μ ο υ ε ις δ ρ ά κ ο ν τ α μ ετα β ο λ ή ...
- "... i o p e t K adm ova p re tv o rb a u z m iju ...”
297
I n a k raju ovoga p re g le d a n e k a se sp o m en e, ra d i veće p o tp u n o sti, i je d n o

b izan tsk o svjedočanstvo. Ivan C ee, g ram atik d v an aesto g a sto ljeća i vrlo
p lo d a n i n a č ita n pisac, zabilježio je u svojim Hiljadama (Χ ιλ ιά δ ε ς ) ovo
(4,707):115
ΐλ λ υ ρ ιο ΐς ο ί τά φ ο ι δε Κ ά δ μ ο υ κ α ί 'Α ρ μ ο ν ία ς,
Κ α κ ο ΰ τ ίν ο ς Ι λ λ υ ρ ιο ΐς κ α ί βλάβη ς γ ιν ό μ εν η ς,
’Α λ λ ή λ ο ις κ υ λ ιν δ ο ύ μ ε ν ο ι π ά τ α γ ο ν σ υ ν εκ ρ ό το υ ν ,
'Ώ σ π ε ρ έ π α λ γ υ ν ό μ ε ν ο ι τ α ΐς σ υ μ φ ο ρ α ΐς κ α ί β λ ά β α ις.
- “K o d Ilira su grobovi K ad m a i H a rm o n ije , i k a d a se Ilirim a d o g a đ a

kakvo zlo i šte ta , valjaju se je d a n p re m a d ru g o m i o d to g a n a sta je b u k a k a o d a
žale zbog n e sre ć a i zbog š te ta .”
O čito je d a se C ee tu o slan ja n a D io n isija P e rie g e ta . Svoju je u čen u

kom p ilaciju ispjevao u bizantskim političkim stihovim a, k o jim a se rita m
zasniva n a dva n ag la še n a sloga u svakom po lu stih u . T u je a k cen atsk i m e ta r
z a m ijen io sta ri grčki, koji se osnivao n a razlici dugih i k ra tk ih slogova.116
115I o a n n is T z e tz a e H is to r ia ru m v a ria ru m C h ilia d e s, Graece. Textum ad fidem duorum codicum

monacensium recognovit, brevi adnotatione et indicibus instruxit Theophilus Kiesslingius, Leipzig,
Vogel, 1827.
1lr’ Iz literature sam skupio još nešto citata u vezi s Kadmom u Iliriji: Hermogenes, P e ri id eo n ,
p. 391, 23 Rabe; M y th o lo g ia V a tica n a , X 150 i 2, 77; Stobaeus, Florilegium 4, 25, 9. Meni su ta
svjedočanstva ostala nepristupačna. Jedna verzija legende o Kadmovoj preobrazbi nalazi se i u
uvodnom poglavlju povijesnoga djela H isto ria S a lo n ila n o r u m p o n tific u m a tq u e S p a la te n s iu m Tome
Arhiđakona, splitskog pisca iz trinaestoga stoljeća. Tamo stoji (usp.izdanjaFr.Rački, Zagreb, JAZU,
1894. i S. Gunjaca, Isp r a v c i i d o p u n e s ta rijo j h r v a tsk o j h isto riji I, Zagreb, Školska knjiga, 1973, str. 39):
S e c u n d u m p o e ta r u m fa b u la s C a d m u s d ic itu r in e a n d e m d e v e n iss e p r o v in c ia m q u a n d o in se r p e n te m
m u ta tu s est. F u it a u te m c iv ita s e iu s E p ita u ru s, q u e e s t iu xta R a g u siu m , in q u a e s t m a g n u m a n tr u m e t
u s q u e h o d ie o p in io e st ib i h a b ita re d r a c o n e m ; u n d e p o e ta : C u r in a m ic o r u m v itiis ta m c e m is a c u tu m ,
u t serp e n s E p ith a u riu s. O b h a n c c a u s a m p o p u li d ic e b a n tu r an gpigen e. E t e tia m d e b e a to Illa rio n e leg itu r
q u o d m a g n u m ib i d r a c o n e m p erre m it. S e c u n d u m h is to r ia m v ero id e m C a d m u s rex f u i t in G re c ia , q u i
d e p u ls u s regn o v e n it in D a lm a tia m , fa c tu s q u e p ir a ta sevissim u s, c e p it q u a s i lu b ric u s a n g u is p e r m a r e
“Prema pričama
discu rrere, n a v ig a n tib u s insidiari, e t q u o s c u m q u e p o te r a t o p p r im e re im p o te n te s. -
pjesnika kaže se da je Kadmo došao u istu tu provinciju kad se promijenio u zmiju. A njegovje grad bio
Epitauro koji je blizu Raguzija. U njemu je velika spilja i sve se do danas vjeruje da ondje stanuje zmaj;
odatle pjesnik pjeva: “Zašto gledaš tako oštro na pogreške svojih prijatelja, kao epitaurijska zmija?” Iz
toga su se uzroka narodi tamo nazivali rođenima od zmija. I čita se također o blaženom Hilarionu da je
ondje ubio velikoga zmaja. Prema povijesti je pak isti taj Kadmo bio kralj u Grčkoj. Otjeran iz kraljevstva
došao je u Dalmaciju i postao je silno žestok gusar, počeoje kao sluzava zmija juriti po moru, postavljati
zasjede moreplovcima i tlačiti nemoćne, koje je god mogao.” To je verzija legende o Kadmu koja se
bitno razlikuje od one u svim antičkim vrelima. Ilirski se Epidaur nigdje u antičkoj književnosti ne
298
Enhelejci
L e g e n d a o K adm ovu i H a rm o n ijin u svršetku nije je d in i grčki m it koji se

v eže za Iliriju i E n h e le jc e . K n jim a je, kako se pričalo , bio p re n e s e n i B ato n ,
u p ravljač b o jn ih k o la vidioca A m fijaraja. T aj je k ao je d a n o d S ed m o rice
su djelovao u P olinikovu i A d ra sto v u p o h o d u n a T eb u . O n je u o n im b o rb a m a
iz n e n a d a p ro p a o p o d zem lju i živi o d o n d a k ao h e ro j-p ro ro k k o jem u je sila
p o d zem n a. A B ato n , u p ravljač njegovih b ojnih kola, n aselio se ta d a u zem lji
E n h e le ja c a i n a sta n io se ta m o u g rad u H a rp iji. O to m e n a m je S te fa n
B iz a n tin a c saču v ao je d n u P olibijevu vijest:
'Ά ρ π υ ια , π ό λ ις έν Ι λ λ υ ρ ία π α ρ ’ΐγ χ ε λ έ α ις , ε ις ή ν Β ά τ ω ν ό ’Α μ φ ια ρ ά ο υ
η ν ίο χ ο ς μ ετά τ ο ν ά φ α ν ισ μ ό ν α ύ τ ο ΰ ά π ώ κη σ ε. Π ο λ ύ β ιο ς .
- “H a rp ija , g rad u Iliriji k od E n h e le ja c a, u koji se o d selio B a to n ,

u z d o d rž a A m fijarajev, poslije njegova n e sta n k a . P o lib ije.”
T a je le g e n d a v eć o p širn o o b ra đ e n a i r a z m o tre n a u svjetlu svih v re la , p a

to n ije p o tre b n o ovdje ponavljati, to m a n je što se u d ru g im v ijestim a o to m
B a to n u nigdje n e spom inju E n h e le jc i.117
S vakako je z n a tn o to d a se p ričalo o dva g rčk a h e ro ja k ak o su svoj život
završili k o d E n h e le ja c a. T o, d ak ak o , nije slučajno. A k a d se z n a d a je u p r e
d jelim a ju ž n o g a J a d ra n a završio, p re m a leg en d arn o j p red aji, svoj živ o t i D io -
m ed , a A n te n o r k od V e n e ta n a sjeveru, u k lap aju se le g e n d e o K a d m u i o B a
to n u k o d E n h e le ja c a u širu sliku.
N e m a dvojbe d a se tu rad i o leg en d arn o j lokalizaciji je d n e p rv o b itn o
sasvim m itsk e p re d o d ž b e o davnim h e ro jim a koji n e u m iru k ao o sta li sm rtnici,
n eg o se n a k ra ju života p re o b ra z u ju i žive d alje zag ro b n o k ao o d a b ra n ic i i
ljubim ci božji. M jesto to g a p re o b ra ž e n ja p o z n a to je k ao E lizijsko p o lje, Elizij,
ili k a o o to ci blaženih. I k ako g od to v jerovanje o b o rav ištu p re o b ra ž e n ih
spominje kao Kadmov grad. U vezi s njime spominju se samo Budva i Risan. Nova je i vijest o spilji
kod Epidaura u kojoj stanuje zmaj. Novo je, nadalje, i to da su se narodi onoga kraja nazivali zmijskim
potomcima. Legenda o blaženom Hilarionu koji je ubio epidaurijskoga zmaja potječe iz Jeronimova
hagiografskoga djela (usp. bilješku 62). Racionalističko i alegoričko tumačenje mita o Kadmu jako
podsjećana Eustatijevo (usp. str. 281-282). Toma nije mogao čitati komentar solunskoga mitropolita
jer nije znao grčki. Ipak je u oba pisca srodan način na koji podru religiozni sadržaj antičke mitologije
i nekršćanskim čudesima nastoje poreći čudovitost. U obojih je to tipičan srednjovjekovni pristup
sadržajima antičke književnosti. Objašnjenje Tomine verzije legende o Kadmu i utvrđivanje izvora iz
kojih je crpao zahtijeva studiju za sebe i prelazi okvire ove radnje.
117 Usp. R. Katičić, D rei a ltb a lka n isch e N o m in a sacra, Godišnjak 9 (1972), str. 105—191 =
u ovoj knjizi na str. 130-133.
299
b lažen ik a, k a d a se sk u p e sve vijesti, o staje ra z n o lik o i p ro tu rje č n o , ip a k

p rilič n o ja sn o p rev lad av a p re d o d ž b a o to m e d a se o n o n alazilo n e g d je d a le k o
n a z a p a d u , iza o b zo rja p o z n a to g a svijeta. U k rajev im a gdje zalazi sunce,
v jero v alo se d a je b o rav ište p okojnika.
B ilo je v rijem e k a d a je u p ra v o n a ja d ra n sk o j obali G rcim a svršavao svijet,
p a se ta m o i zam išljao p ro sto r p re o b ra ž e n ih p o k o jn ik a. Z an im ljiv o je s tim e
u vezi i to d a se u e p irsk o m p rim o rju su sreće to p o n o m a stik a p o d z e m n o g a
svijeta, javljaju se tu rijeke A h e ro n t i K okit, ta m o je p o sto ja lo p ro ro č ište
m rtv aca (nekyomanteion). J a d ra n se u najdavnijoj grčkoj davnini zvao K ro n o v o
m o re ili R e jin zaljev, a K ro n i R e ja bili su v lad ari n a d p re o b ra ž e n im b lažen i-
cim a.118 K ad m o v a p re o b ra z b a i njegovo p re n o še n je u Elizij b ilo je , d ak le,
isprva isto o n o što i njegov odlazak, n a k raju života, m e đ u ja d ra n sk e E n h e le jc e .
T o d ru g o je le g e n d a rn a lokalizacija m itsk e p re d o d ž b e izražen e u p rv o m e. A
i K ad m o v a je p re tv o rb a u zm iju b ila ta k o đ e r h ero jsk o p re o b ra ž e n je n a k raju
života, p o k o jem je osnivač T e b e i n a čeln ik n jezin a k raljev sk o g a r o d a k ao
k u ć n a zm ija i d o b a r d u h sta ln o o sta o u svojem u d o m u i p ri svojem o g n jištu .
T ak v a je bila i sveta zm ija n a a ten sk o j ak ro p o li u kojoj je z a č e tn ik E re h te je v a
ro d a o sta o tra jn o p risu ta n n a svojoj g ra d in i.119
U leg en d i o K ad m u k ak o je d o šla d o n as sp o je n a su o b a m itsk a e le m e n ta :
i p re n o še n je u z a p a d n u zem lju b lažen ik a i p re o b ra z b a p ra o c a u k u ć n u zm iju,
i o n d a su, k ad se z a p a d n o o b zo rje grčkoga zem ljo p isa p ro širilo sve d o
H e ra k lo v ih stu p o v a, d a n a šn je g a G ib ra lta ra , le g e n d a rn o lo k a liz ira n i n a
ja d ra n sk o j o b ali k o d n a ro d a E n h e le ja c a, je r su G rci, p o što su došli u d o d ir s
tim krajevim a, vjerovali d a ta m o p rep o zn aju n ek e tragov e K adm ova zap ad n o g a
b o rav k a i svršetka. T o m u je vjero jatn o prid o n ijelo p o sto jan je d o m aćih zm ijskih
k u lto v a n a ja d ra n sk o j o b a li,120 a p o d ržav ala je to i trad icija en h elejsk ih v la
d a ra , koji su takvu id en tifik aciju ra d o bili prihvatili i izvodili svoj ro d o d
K a d m a i K a d m e ja c a.121 T a j e le g e n d a rn a id en tifilk acija d io g rčk o g a n a p o ra
118 E. H. Berger, Mythische Kosmographie der Griechen, str. 16; M. Nilsson, Geschichte der
griechischen Religion, I. sv., 2. izd., Miinchen, Beck, 1955, str. 324 - 325; R. Katičic, Podunavlje i
Jadran, str. 95 -9 6 i 100 = u ovoj knjizi str. 56-57, 59, 64-66.
119 Usp. M. Nilsson, The Minoan-Mycenean Religion and its Survival in Greek Religion, 2nd
edition, Lund, Gleerup, 1950, str. 321—329.
12(1Usp. bilješku 62.
12lO toj identifikaciji domaćih jadranskih elemenata kao tragova Kadmova svršetka i
preobražaja usp. R. L. Beaumont, Greek Influence theAdriatic Sea before the Fourth CenturyB. C.,
Journal of Hellenic Studies 56 (1936), str. 196-197.
300
Enhelejci
d a se o d o m a ć e u tu đ e m i često n ep rijateljsk o m svijetu u k o jem su se k retali.

O n a je p o m o g la odličnim E n h e le jc im a d a se p rik lju če h elen sk o j zajed n ici i
u k lju če u h elen ističk u k u ltu ru .
L e g e n d a o K adm ovu svršetku, uzveličana svojom m itsk o m d im en zijo m ,
im a d a k a k o i svoju povijesnu podlogu. O njoj nije lak o reći što p o b liže, ali n as
n e k i p o d a c i u p u ć u ju u v rlo o d re đ e n o m sm jeru. N e m a razlo g a su m n jati u to
d a su E n h e le jc i d o ista bili n a ro d u p o rječju D rim a , u starije d o b a v rlo z n a ta n ,
a u m la đ e ja k o oslabljen. K ak o n as lokalizacija D a m a stija i E n h e le ja c a
u p u ć u je n a k raj o k o O h rid sk o g a je z e ra v rlo je prih vatljiva i privlačiva m isao
d a u g ro b n im n alazim a u T re b e n ištu kraj O h rid a tre b a g led ati m je sto u k o p a
u p ra v o en h elejsk ih v la d a ra , koji su seb e sm a tra li K ad m o v im p o to m c im a .122
A k o su to d o ista njihovi grobovi, m ogu se E n h elejci o d re d iti i a rh eo lo šk i.
N jihovo se im e u to m slučaju vrlo uvjerljivo p ovezu je s o h rid sk im jeg u ljam a.
T ak av položaj E n h e le ja c a ob jašn jav a i to zašto su G rcim a bili p o z n a ti o d
d av n in e. N jihovim k ra je m p ro la z ila je , n aim e, c e sta što je o d p ra d a v n ih v re
m e n a sp ajala T erm ejsk i zaljev, n a k o jem je p oslije sa g ra đ e n S o lu n , d a k le
E g ejsk o m o re , s ja d ra n sk o m o b alo m u dan ašn jo j sred išn jo j A lb an iji. T a je
c e sta b ila vrlo k o risn a je r se p o njoj m o g lo d o ći o d E g ejsk o g a m o ra d o
J a d ra n a , a d a se p ri to m izbjegne o p a sn a p lo v id b a o k o p e lo p o n e sk ih rto v a . T a
je c e sta sto g a služila k a o trgovački p u t jo š o d n e o litik a i n jo m e se p re b a c iv a la
r o b a iz eg ejsk o g a p ro s to ra n a sjeverni J a d r a n i o b ra tn o . N eo litičk i H v a r b io
je ta k o đ e r sta n ic a n a to m p u tu .123 T a se c e sta jav lja i d ru g d je u grčkoj m ito
logiji, o so b ito u k ru g u le g e n d a k o je se o d n o se n a d o g a đ a je p o slije p a d a T ro je
(N e o p to le m , E n e ja , H e le n ). K a k o se K a d m o v e z a o b a š za E n h e le jc e i njihov
v lad arsk i ro d , a o n i su, čini se, u sta rije d o b a bili n a jzn atn iji n a ro d n a to m p u tu ,
p o s ta o j e o n njihov h e ro jsk i p re d sta v n ik i zaštitn ik . G rci su n a svojim
p u to v a n jim a p o d a le k im z a p a d n im o b a la m a tražili i n alazili trag o v e n jeg o v a
b o ra v k a i ta k o se u tu đ in i osjećali m an je tu đ e .
N e m a , ta k o đ e r, ra z lo g a d a se u n a p rije d isključi i o d b ije istin ito st p re d a je
o te b a n sk im K a d m e jc im a što su se n a k o n n ep rijateljsk o g a o sv o jen ja n jih o v a
g ra d a sklonili k E n h elejcim a. A k o je to istina, a p o k a z u je se d a su g rčk e leg en -
122 H am m o n d , Epirus, str. 439; Macedonia, str. 93.

123 U sp. G . Novak, Prethistorijski Hvar, Z agreb, JA Z U , 1955, str. 320; Problems o j Chrono-
logy o f the Finds in the Cave o f Grabak, A rcheologia Iugoslavica 3 (1959), str. 32; H am m ond,
Macedonia, str. 227 i d.
301
d a rn e p re d a je sve u svem u istinitije n ego je k ritičk a po v ijesn a z n a n o st p rv o

b itn o bila sk lo n a vjerovati, m ože se d o ista zaključiti d a su i p rije to g a p o sto ja le
veze izm eđ u T e b e i Ja d ra n a . T e su veze ostavile tra g a u p riči o K ad m o v u
b o rav k u i svršetku ko d E n h elejaca. U je d n o m je k ritičn o m času , o n d a ,
teb an sk i v lad arsk i ro d K ad m ejaca, kad se nije više m o g ao o d rž a ti u svom
g rad u , k re n u o u izbjeglištvo tra g o m tih d avnih veza i ta k o ih o b n o v io i o ja
č a o .124 I en h elejsk i su v lad ari tra jn o čuvali u sp o m e n u n a te d re v n e v eze i n a
to m e su zasnivali p re d a ju o svojem p o d rijetlu , koje ih je , takvo, p risn o vezivalo
za najčasniju h e le n sk u starin u .
K ak o g od to bilo, a tešk o je reći išta o d re đ e n ije , le g e n d a o K a d m u n a

J a d ra n u sig u rn o je n ajzn atn ije m ito lo šk o osm išljenje sta rih v e z a što su jo š o d
n e o litik a povezivale J a d ra n s E g ejem i k re ta n ja ljudi i ro b e p o p u to v im a što
se o d p riro d e n u d e k a o spojnice m eđ u n e k a d a v rlo u d a lje n im p re d je lim a . U
to m je sm islu via Cadmea povijesna p o d lo g a leg en d i o K ad m u i H a rm o n iji
k o d E n h e le ja c a .125
K a d m ejsk e veze n jegovale su se i u E p iru . U h elen ističk o d o b a sp o m in je

se e p irsk a k raljev n a što se zvala Kadmeia (P lu ta rh , Ž iv o t P iro v 5). O v am o id e
124 U· v. Wilamowitz-Mollendorff, Pindaros, str. 37, misli daje ta seoba isprva bila ograničena
na Beotiju i da je prvotno postojala tradicija da su se Kadmejci sklonili k Enhelejcima na jezeru
Kopaidi.
125 P. Lisičar, L e g en d a o K a d m u , str. 247; F. Vian, L e s origines, str. 128-133. Usp. još D. i
M. Garašanin, navedeno djelo, str. 94, 118; W. Pajakowski, S ta rozytny E p ir ije g o m ieszkaricy,
Poznan 1970, str. 62-63; A. Stipčevič, navedeno djelo, strana 38,46-47,49,190; a uz to K. Schiitt,
U ntersu ch u n g en z u r G esch ich tc d er a ltcn Illyrier, Breslau 1910, str. 24-26. Legenda o Kadmu
shvaćala se prvo kao trag feničkoga utjecaja i prisutnosti na Jadranu. Usp. Evans, na navedenim
mjestima, i R. Vulpe, L e s h&ches d e b ro n ze d u type a lb a n o -d a lm a te e t le regne d e K a d m o s c h e z les
E nch eleen s, Istros 1 (1934), str. 44 -59. Poslije su se pojavile rezerve prema takvu tumačenju, pa
se u toj legendi tražio odraz posredničke uloge koju je egejski svijet odigrao između Prednjega
istoka i Jadrana. Usp. R. Dussaud, S u r la d iffu sio n d e h&ches en b ronze a d ouille d e type adriatique,
Istros 1 (1934), str. 179. i d. D. Garašanin - M. Garašanin, navedeno djelo, str. 68 - 70, izrazili su
rezerve i prema takvoj suzdržljivijoj interpretaciji, koja, makar i posredne, dodire s Prednjim
istokom smatra kao povijesnu jezgru legende o Kadmu. Ta nam se rezerva čini vrlo opravdanom.
Usp. još G. Novak, D a s griechische E le m e n t in D a lm a tie n s S tadten, Carnuntina = Romiche
ForschungeninNiederosterreich,Bd. III,Graz - Koln 1956, str. 117-125; K. Latte, K a d m o s, III.
Kadmos in Illyrien, Pauly - Wissova, XX, Stuttgart 1919, stupac 1466 -1468; Weicker, Illyrios,
Pauly - Wissowa, XVII, Stuttgart 1914, stupae 1088-1089. Weicker misli da su se u mitu o Iliriju
stopile dvije legendarne predaje, jedna grčka o Kadmu i druga ilirska o autohtonom pretku kojega
je odgojila zmija.302
302
Enhelejci
jo š je d n a to p o n o m a stič k a p o tv rd a za to k ak o se i u E p iru n jeg o v ala u sp o m e n a

n a K ad m a. K o d S te fa n a se B izan tin ca čita:
Κ α μ μ α ν ία , μ ο ίρ α Θ εσ π ρ ω τία ς. μ ετω ν ο μ ά σ ό η δε Κ ε σ τρ ιν ία . έξ ής
Κ άδμ ος ό ποτα μ ός.
- “K a m a n ija je d io T e s p ro tije . P ro m ije n ila je im e u K e s trin ija . Iz nje te č e

rije k a K a d m o .”
O d a tle se ra z a b ire d a j e i E p ir bio u K adm ovu z a p a d n o m o zračju.

N ajsta rije vijesti razlikuju E n h e le jc e o d Ilira. P oslije se o n i u k lju ču ju
m e đ u njih. Ilirsko etn ičk o im e p o sta je ta k o n a d re đ e n o en h elejsk o m u . T a k o
je o n d a o sta lo d o kraja. E n h elejci su u sta rin i im ali ja k o kraljevstvo k o je je
o b u h v aćalo ra z m je rn o veliko p o d ru č je u p o rječju D rim a, a poslije su ostali
m alo i n e z n a tn o p lem e, v je ro ja tn o b aš u okolici g ra d a O h rid a .126 T e šk o je reći
d a li su v eć o d n ajstarijeg v re m e n a p o svojoj etničkoj p rip a d n o sti bili Iliri ili
su te k poslije, u to k u svoje povijesti bili ilirizirani, k ak o m isli H a m m o n d .127
Z a H e le n e su svakako bili tuđinci, ali p o zn ati o d davnine.
N ed v o jb en o je, svakako, d a vijesti o E n h e le jc im a i le g e n d a o K ad m o v u
sv ršetku p red stav ljaju prvi u lazak ja d ra n sk ih k rajev a u grčki k ru g o z o r i p rv o

n jihovo osm išljenje u grčkoj m itologiji, p ri čem u su d o m aći p rija d ra n sk i
kultovi, o so b ito k u lt zm ije n a ju ž n o m dijelu isto čn e ja d ra n sk e o b a le i u k o p
n e n im p re d je lim a što su iza n je, odigrali n ek u , a v je ro ja tn o i b itn u ulogu.
12ΛUsp. G. Zippel, D ie ro m isc h e H errsch a ft in Illyrien, str. 12 - 20 i 31.

127 M a ced o n ia , str. 93.30
303
Antenor na Jadranu
» S tari su G rci pričali o n ek o lik o h e ro ja koji su svoj život završili n a Jo n sk o m

i Ja d ra n sk o m m o ru . B ato n , u z d o d rž a v id io c a A m fijaraja, s to je u p rav ljao n je
govim b o jn im kolim a, i K ad m o sa svojom ž e n o m H a rm o n ijo m p o k o p a n i su
k o d Ilira. T a m o su se p oštovali njihovi grobovi.1 O d ju n a k a koji su preživjeli
tro ja n sk i r a t n ašla su se tro jica u o n im stra n a m a , osn o v ala ta m o kraljevstva,
te im se tra jn o čuvala u sp o m e n a k a o h e ro jim a ro d o n ačeln icim a. T o su
A h ilejev sin N e o p to le m - P ir , o d ko jeg a su epirski kraljevi izvodili svoju lozu,
D io m e d , koji je osnivao g rad o v e u A puliji i n a više m je sta u Italiji im a o k u l
tove, i A n te n o r, koji je o snovao g ra d P atavij i ta m o v la d a o V e n e tim a . D o k su
p rv a dvojica A hejci, treći je T ro jan ae, p a je p o to m e v ezan s E n e jo m , koji je
ta k o đ e r završio život n a Z a p a d u , u Italiji, p o što je ta m o o sn o v ao g ra d i
u sp o stav io v ladavinu tro jan sk ih doseljenika.
L e g e n d a o T ro ja n c u A n te n o m n a J a d ra n u b ila je u z leg e n d u o T ro ja n c u
E n e ji n a T ire n sk o m e m o m o so b ito zanim ljiva z a R im lja n e k a d a su stali tražiti
sebi le g e n d a rn e ro d o n a č e ln ik e m e đ u T ro ja n c im a koji su preživjeli p ro p a s t
svojega g ra d a i osnovali no v a kraljevstva u d alek o j z a p a d n o j tu đ in i. S to g a su
se njihovi pjesnici i povjesničari češće osv rtali n a tu le g e n d u k a d su prik aziv ali
italsk u sta rin u , o so b ito p o što je zem lja V e n e ta p o d v rg n u ta njihovoj vlasti i
u k lju č e n a u njihov svijet. L ak o je sto g a ra z u m je ti d a se locus classicus z a p riču
o A n te n o m n a J a d ra n u n alazi u V ergilijevoj E n e id i, e p u u k o jem je le g e n d a
o tro ja n sk o m p o d rije tlu R im lja n a d o b ila m je ro d a v a n p jesn ičk i oblik. T a m o
sto ji (1, 2 4 2 -2 4 9 ):
10 B ato n u usp. R . Katičić, Drci altbalkanische Nomina sacra, G odišnjak 9 (1972) 105—119
= u ovoj knjizi str. 130-133, a o K adm u i H arm oniji usp. isti, Enhelejci, G odišnjak 15 (1977) 5 - 8 2
= u ovoj knjizi str. 211-303. 305
305

regna Liburnorum et fontem superare Timavi,
unde per ora novem vasto cum murmure montis
it mare proruptum et pelago premit arva sonanti,
hic tamen ille urbem Patovi sedesque locavit
Teucrorum, et genti nomen dedit armaque fixit
Troia, nunc placida compostus pace quiescit.
- “A n te n o r je m o g ao , p o što je izm ak ao iz sred in e A h e ja c a , p ro d rije ti

d u b o k o u ilirske zaljeve i u u n u tra šn ja kraljevstva L ib u rn a, sig u ran , te p rijeći
v relo T im ava, gdje k roz d e v e t u sta uz silan m rm o r p la n in e p ro lazi m o re što
je n av rlo i p ritište p o lja v o d a m a koje tu tn je . O vdje je p a k o n sm jestio g ra d
Patavij i sjed išta T e u k ra n a , te je n a ro d u d a o im e i pričv rstio tro ja n sk o o ru žje,
sa d a počiva o p u šte n u b lag o m m iru .”
V rlo k ićen im pjesničkim je z ik o m tu se iznose b itn i e le m e n ti le g e n d a rn e
p re d a je : d o la z a k A n te n o ra , p o što je izbjegao sm rt u ra z o re n o j T ro ji, n a
J a d ra n i p lo v id b a p o to m m o ru . O n o se zove ilirskim je r se p o n je m u sig u rn o
m o glo ploviti sam o u z zaštićen u ilirsku, a n e u z izložen u italsk u o b alu . P o litič
k a v last je n a to m m o ru u sta rije d o b a b ila lib u m sk a . O n a se p ro te z a la sve d o
K erk ire, a zah v aćala je u P ic e n u m u i italsk u o b alu . Z b o g to g a su se i sre d n jo -
d alm atin sk i o to c i u sta rin i nazivali lib u m sk im a.2 V erg ilijev a su lib u m sk a
kraljevstva o d je k u sp o m e n e n a tu d re v n u talaso k raciju . A sjed ište i ish o d ište
njih ove m oći u d u b in i je ilirskoga m o ra n a sjev ern o m J a d ra n u . N o A n te n o r
je p o ša o i d alje. P re p lo v io je p o te z kraj o b a le gdje rije k a T im av u tje č e u m o re
o d m a h d o svojih izvora. T o je zn a č e n je glagola superare u n au tičk o j te rm in o
logiji.3 I ta m o d alje, iza to g a izvora koji je u je d n o i u šće, o sn o v ao je g ra d
2 Usp. R . Katičić, Podunavlje i Jadran u epuApotonija Rodanina, G odišnjak 7 (1970) 121 - 1 2 3

= u ovoj knjizi str. 101-103; M. Suić, Zadar u starom vijeku, Z ad ar 19 8 1 ,8 7 -9 2 . Usp. još R Katičić,
Libum ski otoci kod antičkih pisaca. Z adarsko otočje, Z ad a r 1 9 7 4,34-45 = uovoj knjizi str. 183-198.
3T akoS ervije u k om entaru uz to m jesto: Superare nauticus sermo est. Lucilius:promontorium
remis superamus Minervae - “Superare tu pripada pom orskom govoru. Lucilije piše: veslajući
prelazim o (superamus) rt M inerve.” T om u treb a d o dati iz Livija 31, 2 2 :... non modo Sunium
superare sed nec extra fretum Euripi committere aperto mari se audebant. - "N e sam o d a se nisu
usuđivali prelaziti r t Sunion nego niti izlaziti na otvoreno m ore izvan tjesnaca E u rip a.” Sam
Vergilije govori o prelaženju izvora i ušća Tim ava u vezi s trium falnim povratkom A zinija F oliona
s po h o d a pro tiv ilirskih P artina u E klogi 8 , 6 - 8 :
306
Antenor na Jadranu
P atavij k a o sjed ište tro ja n sk e vlasti. O d to g a je n a ro d ta m o d o b io svoje im e.

Iz V ergilijevih se riječi n e ra z a b ire k o je i zašto. O d n o si se to , m e đ u tim , n a to
k a k o su ja d ra n sk i V e n e ti dobili svoje im e, o čem p o ta n je g o v o re d ru g i pisci.
S azn aje se jo š d a je A n te n o r p ričv rstio tro ja n sk o o ru ž je i d a uživa blažen i
m ir. O b o je je dvosm isleno. P ričv ršćen o i tim e sp re m lje n o ili p o sv ećen o
b og o v im a o ru ž je izraz je m irn o g a sta n ja , m ira koji je zav lad ao tra jn o . O n o je,
m e đ u tim , i sim bol u sp o stav ljen o g gospodstva, p a je ta k o arma u sre d n jo
v jek o v n o m latin sk o m , p o č e lo zn ačiti i “g rb ” . A blagi m ir u k o je m je A n te n o r
o p u šte n n e z n a se d a li je m ira n život ili m ir sm rti. T o je u p ra v o b la ž e n a
p re o b ra z b a , život izvan svijeta, kak av n a k ra ju zem aljsk o g a živ o ta d o lik u je
h e ro ju .
V erg ilije j e te riječi stavio u u s ta V e n e ri, k o ja ih u p ra v lja J u p ite ru
zauzim ajući se za svojega sin a E n eju . S uprotstavlja sre tn u su d b in u A n te n o ro v u
s n e v o lja m a k o je jo š ta ru E n e ju i tra ž i o d J u p ite ra d a o b u z d a J u n o n in u srd žb u ,
k o jo m je p ro g o n ila n jezin a sina. Iz tak v e b o žan sk e p e rsp e k tiv e m irn a se
sta ro st m o že d o ista s h ero jsk o m p re o b ra z b o m sto p iti u je d n o , a d a se p ri to m e
i n e ra z a b ire o n o što se lju d im a i k o d h e ro ja čini k a o sm rt.*4 V erg ilijev k o m e n
ta to r Servije (o k o 400 n. e.) tum ačeći te riječi izn io je jo š n e k e p o je d in o sti
le g e n d e ko ju je V ergilije n a to m m jestu u n io u svoj ep. U z V erg ilijev e riječi
Antenor potuit bilježi: capto Ilio Menelaus memor se et Ulixen beneficio A nte
noris servatos, cum repetentes Helenam ab eo essent suscepti ac paene a Pande
aliisque iuvenibus interempti essent, parem gratiam reddens inviolatum dimisit,
qui cum uxore Theano et filiis Helicaone et Polydamante ceterisque sociis in
Illyricum pervenit, et bello exceptus ab Euganeis et rege Veleso victor urbem Pa
tavium condidit; id enim responsi acceperat eo loco condere civitatem quo
sagittis avem petisset; ideo ex avis petitae auspicio Patavium nominatum, cui
aeternitatem... Helicaon ne victor rediret gladio peremit. - “K a d je Ilij b io z a
u z e t, M e n e la j, sjećajući se d a je A n te n o r svojim d o b ro čin stv o m sp asio n je g a
Tu m ihi seu magni superas iam saxa Timavi

Sive oram Illyrici legis aequoris; en erit umquam
Ille dies, m ihi cum liceat tua dicere facta?
- “Ti m i ili v e ć p relaziš stijene velikoga Tim ava ili jo š ploviš u z o balu ilirskog m ora. H oće
Ii ik ad a doći d a n k a d će m i biti slo bodno kazivati tvoja d jela ? ”
4 U sp . o tim V ergilijevim stihovim a E . L eon, Antenor Potuit, C lassical B ulletin 40 (1964)
33 - 3 4 .
307
i O d ise ja k a d a su došli tražiti d a se v ra ti H e le n a , a o n ih je p rim io k seb i k a o

g o ste d o k su ih P a ris i d ru g i m ladići gotovo bili ubili, u zv ratio je je d n a k o m
ljubavlju i p u stio g a d a o d e n e p retrp jev ši nikakvo nasilje. A o n je sa su p ru g o m
T e a n o m i sinovim a H e lik a o n o m i P o lid a m a n to m i s o stalim p ra tio c im a d o ša o
u Ilirik. A k a d su g a E u g an ejci i n jihov kralj V e le s d o ček ali ra to m , o n je k ao
p o b je d n ik o sn o v ao g rad P atavij; tak av je n a im e o d g o v o r d o b io o d p ro ro č išta
d a n a o n o m m jestu o sn u je g ra d n a ko jem strije la m a p o g o d i p ticu ; ta k o je
p re m a z n a k u p o g o đ e n e p tic e (avispetitae) taj g ra d nazv an P atav ij, k o jem u je
v je č n o s t... d a se H e lik a o n n e v ra ti k a o p o b je d n ik u b io (g a) je m a č e m .”
T u se sazn aje k ak o se A n te n o r spasio iz T ro je 5 i d a j e došavši s a svojim a
n a J a d ra n ra to v a o s E u g a n e jc im a i njihovim k raljem , d a ih je p o b ije d io i o n d a
u njihovoj zem lji p o n alo g u p ro ro č išta o sn o v ao g rad P atavij. P tic a p o g o đ e n a
strije lo m b ila je z n a k z a to n a k o jem m jestu tre b a o sn o v ati g rad . A n je m u se
im e izvodi iz to g a znaka.
K o m e n tira ju ć i im e g ra d a , Servije k aže d a j e takvih o b ja šn je n ja bilo više:
Patavium autem dictum vel a Padi vicinitate, quasi Padavium,vel από το ν
πέτασΰαι, quod captato augurio dicitur condita, vel quod avem telo petisse
dicitur et eo loco condidisse civitatem. A lii a palude Patina, quae vicina civitati
fuisse dicitur, Patavium dictam putant. - “P atavij je p a k n azv an ili p o blizini
rijek e P a d a , k ao d a se zove P adavij, ili o d g rčk e riječi π έ τ α σ θ α ι “le tje ti”, je r
se p rič a d a je o sn o v an n a tem elju z n a k a d o b iv en o g p ro m a tra n je m p tičjeg a
leta, ili je r se p rič a d a je p ticu (avem) p o g o d io (petisse) strijelo m i n a to m
m jestu o sn o v ao grad. D ru g i m isle d a je taj g ra d n azvan P atavij p o P atin sk o j
m očv ari z a koju se kaže d a je bila blizu n je g a .” Sva su ta tu m a č e n ja , osim
m o ž d a po sljed n jeg a, p o d je d n a k o neozbiljna.
5 O A n ten o ru u H o m era usp. J. Espermann, Antenor, Theano, Antenoriden. Ihre Person und
Bedeutunginder Ilias, B eitrage zur klassischen Philologie 120, M eisenheim am G lan 1980. D ruge
verzije legende o A n ten o ru Trojancu, koje se većinom osnivaju na izgubljenim cikličkim epovim a
i na tak o đ er izgubljenim tragedijam a, kojih su pjesnici crpili svoju građu iz tih epova, prikazane su
p o tan k o k od R . Stiehle, Zum troianischen Sagenkreise, Philologus 15 (1860) 5 9 3 -5 9 6 ; O ertel,
Antenor, A usfiihrliches Lexikon d e r griechischen und rom ischen M ythologie (herausgegeben von
W . H . R o sch er) 1, Leipzig 1 9 8 4 -8 6 , 3 6 5 -3 6 7 i W agner, Antenor, Pauly-W issowa, R eal-
E nzyklopadie d e r klassischen A ltertum sw issenschaft 2, Stuttgart 1894,2351-2353 ;Lexicon icono-
graphicon mythologiae classicae 1 ,1, Z iirich -M iin ch e n 1 9 8 1 ,8 1 1 -8 1 5 , posebno bibliografiju na
str. 8 1 2 -8 1 3 . U sp. i R . Katičić, Illyro-Apenninica, Jadranska obala u protohistoriji, Z ag reb 1976,
180 = u ovj knjizi str. 206-207.
308
Antenor na Jadranu
M lađ i su v rem en ik V ergilijev T it Livije d a o je n a p o č e tk u svojega povjes-

n ičk o g a d je la sa ž e ta k le g e n d a rn e rim sk e sta rin e . K ao m je ro d a v a n p isa c
A u g u sto v a v re m e n a p iše u isto m d u h u u ko jem i V erg ilije, ističući tro ja n sk o
p o d rije tlo R im lja n a i julijevskoga ro d a . Livije je im a o više ra z lo g a n e g o
V erg ilije d a se za n im a z a A n te n o ra je r je sam b io ro d o m iz P atav ija. O n g a je
ta k o z a je d n o s E n e jo m stavio n a sa m p o č e ta k svoje pov ijesti i o n d a go v o rio
p rv o o n je m a te k s p rič o m o E n e ji p re ša o n a sam u p re tp o v ije st o sn u tk a R im a .
O n p iše o v ak o (1,1): Iam prim um omnium satis constat Troia capta in ceteros
saevitum esse Troianos; duobus, Aeneae Antenorique, et vetusti iure hospitii et
quia pacis reddendaeque Helenae semper auctores fuerunt, omne ius belli
Achivos abstinuisse. Casibus deinde vanis Antenorem cum multitudine Enetum,
qui seditione ex Paphlagonia pulsi et sedes et ducem rege Pylaemene ad Troiam
amisso quaerebant, venisse in intimum maris Hadriatici sinum, Euganeisque,
qui inter mare Alpesque incolebant, pulsis Enetos Troianosque eas tenuisse
terras. E t in quem primum egressi sunt locum, Troia vocatur, pagoque inde
Troiano nomen est; gens universa Veneti appellati. - “N a p rv o m m je stu svi se
ug lavnom slažu u to m e d a su poslije zauzeća T ro je A h ejci p o stu p a li o k ru tn o
p re m a o stalim T ro jan cim a, a sam o p re m a dvojici, E n e ji i A n te n o m , su zd ržali
su se o d svakoga ra tn o g p rav a, i zbog obveze s ta ro g a g o sto p rim stv a i j e r su se
o n i uvijek zalagali za m ir i z a to d a se H e le n a v rati. Z a tim je u ra z n im
do g odovštinam a A n te n o r s m noštvom E n e ta , koji su za n e k e p o b u n e p ro tje ra n i
iz P aflag o n ije i, p o što su p o d T ro jo m izgubili svojega k ra lja P ile m e n a , tražili
i sta n išta i v o đu, d o šao u n a ju n u trašn jiji zaljev J a d ra n sk o g a m o ra , i k a d a su
p ro tje ra li E u g a n e jc e , koji su stanovali izm eđ u m o ra i A lp a , E n e ti su i T ro ja n c i
zau zeli o n e zem lje. I m jesto n a kojem su se p rv o iskrcali zove se T ro ja , i o d a tle
je d o b io im e T ro jan sk i k o ta r; a čitav je n a ro d nazv an V e n e ti.”
Z a n im ljiv o je d a Livije n e sp o m in je o sn u ta k P atav ija, p re m d a m u je
u p ra v o to m o ra lo o so b ito ležati n a srcu. M o ž d a je to m suzdržljivošću h tio
izbjeći p rig o v o re z a prev elik lokalni p a trio tiz a m i p o tv rd iti se k a o rim sk i, a n e
k a o p atavijski histo ričar. S to g a nije tre b a lo govoriti o o sn u tk u g ra d o v a p rije
o n ih koji su izravno p re th o d ili o sn u tk u R im a i p otv rđ iv ali d re v n u slavu ju -
lijevske loze: L avinija i A lb e L onge.
In a č e se L ivijeva v erzija izvrsno slaže s V ergilijev o m i Servijevim k o m e n
ta ro m u z nju. T u saz n a je m o i k a k o je d o šlo d o to g a d a su se stan o v n ici zem lje
k o ju je A n te n o r o d u z e o E u g a n e jc im a p oslije zvali V e n e ti i ta n jih o v a zem lja
309
V e n e tija . T o je z a to što su tro ja n sk i saveznici H e n e ti6 iz m alo azijsk e P aflag o -

nije zbog p re v ra ta bili istje ra n i iz svoje d om ovine, p a se poslije p a d a T ro je više
n isu m ogli v ra titi o n a m o , a u b o rb a m a p o d g ra d o m izgubili su svojega k ralja.
P rid ru žili su se d a k le A n te n o m i po šli s njim e n a Ja d ra n . P o n jim a se u Italiji
p ro zv ao n a ro d k o jim je ta m o v la d a o A n te n o r, i n jegov a zem lja, te k se im e H e
n e ti u tu đ im u stim a p re tv o rilo u V e n e ti.7 T a k o je sličn o st im e n a ja d ra n sk ih
V e n e ta i m aloazijskih H e n e ta , što se m ože shvatiti k a o grčki o b lik isto g a
im en a, p o sta la d o d a tn a p o tv rd a A n te n o ro v a o d la sk a n a Ja d ra n i k raljev stv a
ko je je ta m o o sn o v ao je r je b ila uvjerljiva tv rd n ja d a su p aflag o n sk i H e n e ti,
koji se u Ilijadi spo m in ju k a o tro jan sk i saveznici, došli u Italiju s T ro ja n c e m
A n te n o ro m , k o jeg a je g ra d P atavij u zem lji V e n e ta isticao k a o svojega
osnivača.
J e d n a p o je d in o st L ivijeva p rik aza: d a se m jesto u zem lji E u g a n e ja c a,
kasnijoj V en etiji, n a k o jem se isk rcao A n te n o r sa svojom d ru ž in o m , p ro zv alo
T ro ja, sp o m in je se i u grčkoj p re d a ji, ali te k v rlo k asn o . S te fa n B iz a n tin a c (6.
st. n. e.) u svojem d jelu o izvođenju naziva sta n o v n ik a (e tn ik a ) iz im e n a g ra d o
v a zap isu je p o d n a tu k n ic o m Τ ρ ο ία io v o : εσ τι κ α ι Τ ρ ο ία π ρ ο ς τ φ ’Α δ ρ ίρ τή ς
Β ε ν ε τία ς - “A im a T ro ja i n a J a d ra n u u V e n e tiji.” T ešk o je reći ču v a li se tu
tra g grčke u č e n e p re d a je n a k o ju se o sla n ja Livije, izrav n o ili n eizrav n o , ili je
p a k Livije, izravno ili neizrav n o , poslužio k a o izvor S te fa n u B izan tin cu .
P o d u d a rn o st e tn o n im a Veneti u M aloj A ziji i Italiji z a o k u p ila je u n o v o
v rijem e istraživače, koji se uglavnom slažu d a j e to , n ajv jero jatn ije, isto s ta ro
in d o ev ro p sk o im e n a ro d a , k oje je , ja m a č n o u d o b a ek sp an zije k u ltu re ž a rn ih
p o lja i egejske se o b e , m ig racijam a ra z n e se n o p o p ro s to ru o d B altičk o g m o ra
i p o rje č ja V isle d o u šć a P a d a , sred išn jeg a B a lk a n a i sjev era M a le A zije.
N jihovo su im e p oslije G e rm a n i p ren ijeli n a S lavene. M išljen je d a j e to im e
p rv o tn o o zn ačav alo Ilire posve je n a p u šte n o .8
6 O paflagonskim E netim a, saveznicim a T rojanaca, i njihovu kralju Pilem enu vidi Ilijadu 2,
851—8 5 5 ,5 ,5 7 6 —579; 1 3 ,6 4 3 —649 (Pilem enov sin H arpalion).
7 O V en etim a usp. izvanredno bogatu i preglednu sintezu J. U n term ann, Veneti, Pauly-
W issow a,R calenzyclopadiederklassischenA ltertum sw issenschaft,S upplem entbandl5,M unchen
1 9 7 8 ,8 5 5 -8 9 8 .
8 U sp. H . K rahe, Beitrage zur iltyrischen Wort und Namenforschung, Indogerm anische
F orschu n g en 5 8 (1 9 4 1 -4 2 ) 1 3 9 -1 4 1 ; G . D evoto, F estschriftW artburg,T iibingen 1985,187id, 190
i d; E . Pulgram , The Tonguesof Itafy, C am bridge M assachusetts 19 5 8,210-213; A . L. Prosdocim i,
La lingua venetica 2, Padova 1967, 240—250; isti II venetico, U n g u e e dialetti dell’Italia antica,
Padova 1 978,267—270; U n term ann, n. dj. 8 7 8 -8 7 9 .
310
Antenor na Jadranu
U sklop ovih rim skih verzija le g e n d a o A n te n o ru iz A u g u sto v a v re m e n a

i k o m e n ta ra uz njih ide jo š spis De progenie Augusti Caesaris, p o d im en o m
M a rk a V ale rija M esale K orvina, koji je n a sta o te k n eg d je u 15. sto ljeću 9, ali
su u nj ušli p o d a c i iz sta rih tek sto v a koji n a m se in ače n isu sačuvali. T ak av je
ja m a č n o i ovaj o d lo m a k iz 19. glave: Antenor ex Ionio aequore ad dexteram
flectens, inter Dyrrhachium et Brundisium, per latissimas superi aequoris
fauces, ad septentrionem conversus, hinc Dalmatas linquens, Illyricos ac Libur
nos, illinc Apulos atque Picenum, ad caput Adriatici maris cursum tenuit; et,
relicto aequore, adverso flumine, quod Brentesia dicitur, sursum contendens,
terra potitus, sedem sibi suisque elegit, et expugnatis Euganeis qui tum ea inco
lebant loca, Patavium condidit. Is inter ceteros comites Enetorum multitudinem
numerosam secum duxerat; qui Paphlagonia orti, patria pulsi, exules ad
Troiam, quae bello tum laborabat, concesserant. Hi in proxima finitimorum
praedia longe lateque diffusi, quia multitudine cuncta compleverant, ex se
gentibus nomen dedere et Venetiae regio dicta. - “A n te n o r je iz Jo n sk o g a m o ra
sk re n u o u d esno, izm eđ u D ira h ija i B rundizija, Kroz širo k a v ra ta g o rn jeg a
m o ra , p re m a sjeveru, i ostavljajući s je d n e stra n e D a lm a te , Ilire i L ib u rn e , a
s d ru g e A p u lc e i P icenum , u p rav io je plovidbu p re m a v rh u Ja d ra n sk o g a m o ra.
I ostavivši p u čin u p o ša o je g o re u z rijek u B ren teziju , zav la d a o zem ljo m , i
p o što je svladao E u g an ejce, koji su ta d a stanovali u o n im p re d je lim a , o sn o v ao
j e P a ta v ij. O n je uz o stale p ra tio c e doveo sa sob o m b ro jn o m n o štv o E n e ta . O n i
su bili ro d o m iz P aflag o n ije i p ro tje ra n i iz dom ov in e, p a su došli p o d T ro ju ,
k o ja se ta d a n a p re z a la u ra tu . T i su se p roširili širo k o n a sve stra n e p o bliskim
p o sje d im a susjeda, i je r su svojim m noštvom sve ispunili, d ali su p o sebi im e
o n im n a ro d im a te je čitav taj kraj nazvan V e n e tijo m .”
K oliko g od je an tičk a a u te n tič n o st to g a te k sta p ro b le m a tič n a , o n ip a k
o b o g aću je i z ao k ru žu je p o d a tk e što ih d ru g a v re la d aju o A n te n o ru n a
J a d ra n u , k ak o se ta le g e n d a shvaćala i tu m ačila u A u g u sto v o d o b a. Z a n im
ljivo je d a se tu m jesto T im ava spom inje rije k a B re n ta , n a kojoj d o ista leži
P atavij, p a tu k a o d a j e isp rav ljen o o n o V e rg ilije v o :... et fontem superare Ti
mavi... /H ic tamen ille urbem Patavi sedesque locavit Teucrorum - "... te p rije -
ći v relo T im a v a ,... O vdje je p a k o n sm jestio g ra d P atavij i sjed išta T e u k ra n a .”
9 Usp. R. Hanslik, V alerius M essa lla C o rvin u s, Pauly-Wissowa, Realencyclopadie der klas-
sischen Altertumwissenschaft, Zeite Reihe 15, Stuttgart 1955,157.
311
G lagol superare n e znači sam o, “prelaziti u plovidbi n ek u točku n a o b a li” n ego

i “ploviti rijekom uzvodno” k ao u E neidi 8,58: Adversum remis superes sub
vectus ut amnem - “D a se vožen veslim a pop n eš uz rijeku ko ja ti teče n a su p ro t.”
T o ‘p en jan je u z rijek u ’ (superare amnem) p ren esen o je o d izraza k ao superare
iugum “p o p e ti se n a prijevoj” i o datle, “prijeći prijevoj”, “prevaliti p rijevoj”.
N etk o je dakle V ergilijevo superare fontem Timavi10 razu m io k ao d a je A n te n o r
plovio uz Tim av, a o n d a shvatio doslovno da je on up rav o ta m o osnovao P atav ij.
P ri takvu razum ijevanju tek sta bilo je sasvim naravn o d a se T im av zam ijeni
B ren tom , p a je o n d a bilo sve u redu. P riča o progonstvu paflagonijskih E n e ta i
njihovu dolasku p o d T ro ju ovdje je u red n ije ispričana nego u Livija, koji je n ek e
stvari sam o n atu k n u o . Sve u svem u, m eđutim , n e m a tu tra g a izvoru koji bi bio
stariji o d V ergilija i Livija ili nezavisan o d njih.
D ru g o je d n o o b jašn jen je im e n a ja d ra n sk e V e n e tije zabilježio je Servije

u k o m e n ta ru u z V ergilijevo Illyricos penetrare sinus: Antenor non Illyricum,
non Liburniam, sed Venetiam tenuit. Ideo autem Vergilius dicit “Illyricos
sinus”, quod inde venit quidam Henetus rex, qui Venetiam tenuit, a cuius
nomine Henetiam dictam posteri Venetiam nominaverunt. — “A n te n o r n ije
zap o sjeo Ilirik, nije L iburniju, n eg o V e n etiju . V erg ilije p a k z a to g ovori o
“Ilirskim zaljevim a” što je o d a n d e d o šao neki kralj H e n e t, koji j e z a p o sje o
V en etiju , p o čijem im en u se o n a p rozvala H e n e tija , a p o slije su j e lju d i nazvali
V e n e tijo m .”
T u k ao d a se g o v o rio je d n o m starijem osvajanju V e n e tije . P rije A n te n o ra

b io b ije zap o sjeo kralj H e n e t, koji je d o šao iz Ilirika. N e d o sta ju n a m u p o rišta
za pobliže tu m a č e n je te p re d a je . N am eće se sam o H e ro d o to v a vijest (1,196)
d a je i m e đ u Ilirim a bilo E n e ta , koje o n izričito razlik u je o d ja d ra n s k ih .11 P o
trad iciji ko ju je Servije tu zabilježio n e p o tje č u V e n e ti u sjev ero isto čn o j Italiji
o d is to im e n o g a n a ro d a u m aloazijskoj P aflagoniji n ego o d d ru g o g a isto im en o g
n a ro d a u Iliriku.
U kasnoj je antici p o sto ja la knjiga De origine Patavina - “O p o d rije tlu
P a ta v ija ”. N a nju se poziva n e p o z n a t a u to r m alo g a spisa Origo gentis Romanae
10 A ono ovdje ne znači drugo nego su p era s saxa T im a v i u Eklogi posvećenoj trijumfalnom
povratku Azinija Poliona. Usp. bilj. 3.
11Te balkanske Enete, koji su živjeli sjeverno od Makedonije spominje još Apijan u spisu o
Mitridatu 55 i Stefan Bizantinac kojega citira Eustatije u komentaru uz Ilijadu 2,852 (vidi niže).
312
Antenor na Jadranu
- Podrijetlo rimskoga roda, koji je n a sta o v je ro ja tn o p re d kraj 4. sto ljeća n aše

e re .12 O d a tle n je m u ja m a č n o is ig u rn o s ts k o jo m tvrdi (v. 1): Cumprocul dubio
constet ante Aeneam priorem Antenorem in Italiam esse pervectum eumque
non in ora Utori proximo, sed in interioribus locis, id est Illyrico, urbem
Patavium condidisse. - “J e r je b ez ikakve dvojbe sig u rn o d a je p rije E n e je k a o
prvi dop lo v io u Italiju A n te n o r i d a je on, n e n a obali k o ja je n ajb liža žalu, n eg o
u u n u tra šn jim p red jelim a, to je s t u Iliriku, o sn o v ao g ra d P atav ij.”
P ro m a še n p ok u šaj d a se o bjasni zašto je P atavij u Ilirik u p o k a z u je d a se
p ri to m e z ap rav o ra d i o k o m e n tira n ju V ergilijevih stihova. M n o g im a je , čini
se, bilo te šk o razu m jeti d a se “ilirski zaljevi” sp om in ju u vezi s A n te n o ro v im
p u to m , a n e s p re d je lo m u k o jem se n a p o k o n zaustavio.
Jo š je je d n a tešk o ća n a sta ja la za V ergilijeve k o m e n ta to re u vezi s
A n te n o ro m . E n e id a po čin je ovim stihovim a
Arm a virumque cano Troiae qui primus ab oris

Italiam fato profugus Laviniaque venit
Litora ...
- “P jevam o o ružju i o ju n a k u koji je prvi o d o b a la T ro je k a o b je g u n a c p o

m oći su d b in e d o ša o u Italiju i n a lavinijske ž a l e ...”
O to m e k aže k o m e n ta to r Servije: Quaerunt multi, cur Aeneam primum
ad Italiam venisse dixerit, cum paulo post dicat Antenorem ante adventum
Aeneae fundasse civitatem. Constat quidem, sed habita temporum ratione
peritissime Vergilius dixit. Namque illo tempore quo Aeneas ad Italiam venit
finis erat Italiae usque ad Rubiconem fluvium. Cuius rei meminit Lucanus
... et Gallica certus
limes ab Ausoniis disterminat arva colonis.
UndeapparetAntenoremnonadltaliamvenissesedadGalliamcisalpinam,
in qua Venetia est. Plerique tamen quaestionem hanc volunt ex sequentibus
solvi ut videatur ob hoc addidisse Vergilius “ad Lavinia litora” ne significaret
Antenorem. Melior tamen est superior expositio. - “M n o g i p ita ju z a što j e re k a o
d a je E n e ja prvi d o ša o u Italiju , k a d m a lo po slije k aže d a je A n te n o r p rije
d o la sk a E n e je o sn o v a o g rad . T o d o d u še stoji, ali ak o se u z m e u o b z ir v rijem e,
l 2 U sp. J . - C . R ichard, Pseudo-Aurelius Victor, Les origines dupeuple tomain, P aris 1983,
6 4 -6 5 .
313
o n d a je V ergilije to re k a o iz v a n re d n o vješto. N aim e, u o n o v rijem e k a d je

E n e ja d o ša o u Italiju , svršavala se Ita lija n a rijeci R u b ik o n u . T o g a se sje tio L u-
kan: i ja sn a g ra n ic a o d v aja galsk a p o lja o d A u so n ijsk ih n a se lje n ik a ’.
O d a tle se vidi d a A n te n o r n ije d o ša o u Italiju n eg o u G aliju s ovu s tra n u A lp a,
u kojoj je V e n e tija . P oslije p a k , k a d su g ran ice Italije p o m a k n u te sve d o A lp a,
stv o rilo je novo sta n je z ab u n u . V e ć in a ip a k h o ć e d a se to p ita n je riješi o n im
što slijedi, ta k o d a b i se činilo k a k o je V ergilije d o d a o ‘n a lavinijske ž a le ’ za
to d a n e o b u h v a ti i A n te n o ra . B olje je ip a k tu m a č e n je k a k o je g o re iz lo ž e n o .”
U to m e se d o ista n ije te šk o složiti sa Servijem .
P o tp u n o sti ra d i tre b a jo š nav esti zabilješku u V e ro n sk o m k o m e n ta ru uz
V ergilijevu E n e id u . T a m o stoji u z stih 1,242: Antenor Troianorumprimatibus
mixtus de reddenda Helena saepe auctor fuit Menelaumque et Ulixen ne Paridis
insidiis sternerentur admonuit et, ut ab aliquibus traditur, ipsedefendit, obquod
meritum capto Ilio incolumis evasit. Hic iuxta fontem Timavifluminis consedit
et urbem statuit, quam Patavium nominavit. - “A n te n o r se m e đ u tro ja n sk im
p rv acim a često zalag ao za to d a se v ra ti H e le n a i o p o m e n u o j e M e n e la ja i
O d iseja d a ih n e p o k o se P arisove zasjede i, k ako n e k i p ričaju , sa m ih je
o b ran io . Z b o g te zasluge m o g ao je, k a d je Ilij b io zau zet, izm aći n e ra n je n . O n
se n a sta n io blizu v re la rije k e T im av a i o snovao grad, ko ji je n a z v a o P a ta v ij.”
U toj verziji leg en d e n e m a novih e le m e n a ta. N a ta k o o b lik o v an u p riču
alu d ira niz kasnijih latinskih pisaca. H isto ričar P om pej T ro g , m lađi su v rem en ik
Livijev, p rip a d a jo š A u g u sto v u v rem en u . N jegovo je d jelo izg ubljeno, ali je
m lađ i p isac Ju stin , najv jero jatn ije s p o č e tk a 3. st. n ov e e re , u svojim ispisim a
iz n jeg a (E p ito m e 2 0 ,1 ,8 ) pribilježio ovo: et Venetos, quos incolas superi maris
videmus, capta et expugnata Troia Antenore duce misit —“i V e n e te , k o je
v id im o k a o stan o v n ik e g o rn jeg a m o ra , p o sla la je o sv o jen a i p o b ije đ e n a T ro ja
s A n te n o ro m k a o v o đ o m .”
P o m p o n ije M ela, n e što p rije 50. g o d in e n a še e re , p iše u svojem z e m
ljo p isn o m d je lu Chorographia 2, 60: Urbium quae procul a mari habitantur
opulentissimae sunt ad sinistram Patavium Antenoris, Mutina et Bononia, R o
manorum coloniae, ad dexteram Capua a Tuscis et Rom a quondam a p a
storibus condita, nunc si pro materia dicatur, alterum opus. - “O d g ra d o v a što
su n a sta n je n i d a le k o o d m o ra n a jb o g atiji su s lijeve s tra n e A n te n o ro v P atav ij,
M u tin a i B o n o n ija, kolo n ije R im lja n a , a s d e sn e K a p u a , k oju su o snovali
E tru šč a n i, i R im , koji su n e k a d a osnovali p astiri, a sad a, k a d bi se o n je m re k lo
sve što im a reći, bilo bi to d ru g o je d n o d je lo .”
314
Antenor na Jadranu
M elin su v rem en ik S en ek a, koji je u m ro 65. g o d in e n a še e re , sp o m in je u

spisu A d Helviam de consolatione 7, 6: Quid interesi enumerare Antenorem
Patavii conditorem et Euandrum in ripa Tiberis regna Arcadum collocantem?
- “Č em u n a b ra ja ti A n te n o ra , koji je o snovao P atavij, i E u a n d ra , koji je n a
o b ali T ib e ra sm jestio a rk a d sk o kraljevstvo?”
S en ek in suvrem enik L u k an (39 - 65. n. e.) piše u svojem ep u o g rađ an sk o m
ra tu izm eđ u C e z a ra i P o m p e ja (7 ,1 9 2 —194) ovo:
Euganeo, si vera fides memorantibus, augur

colle sedens Aponus terris ubi fum ifer exit
atque Antenorei dispergitur unda Timavi ...
- “A u g u r j e sjedeći n a e u g an ejsk o m b režuljk u , ak o je v jero v ati o n im a

koji to p ričaju , ta m o gdje A p o n izlazi iz zem lje i dim i se, ta m o g d je se razlijev a
v al A n te n o ro v a T im a v a ,...”
I tu je T im av d o v ed en u vezu s A n te n o ro m .E u g a n e jsk i b re ž u lja k u p u ć u je

n a V e n e tiju . U njoj je i to p lo ljekovito v relo A p o n u b lizini P atav ija. I d a n a s
su kraj P a d o v e to p lice A b an o . L u k a n je tu aluzijo m oživio svu le g e n d u o A n -
te n o ru n a Jad ran u : injegovu plovidbukraj v rela T im av a,b o rb u saE u g an ejcim a,
osnivanje P atavija, a v relo A p o n d aje svojim d im o m iz p o d z e m lja to m u g o
đ aju m ito lo šk e to p o g rafije m a n tič k u , p ro ro č a n sk u crtu .
M lađ i su v rem en ik S e n e k in b io je Silije Italik , k o n zu l g o d in e 69. n a še ere.

O n p jev a u svojem e p u Punica 8, 6 0 2 - 604:
Tum Troiana manus, tellure antiquitus orti

Euganea profugique sacris Antenoris oris.
Necnon cum Venetis Aquileia superfluit armis.
—“Z a tim tro ja n sk a č e ta , koji već o d a v n a p o tje č u iz eu g a n e jsk e zem lje, a

i b jegunci su sa svetih A n te n o ro v ih o bala. I ta k o đ e r se A k v ileja s V e n e tim a
izlila svojim o ru ž a n im č e ta m a .”
Ju lije S olin je n eg d je poslije 200. g o d in e n a še e re zabilježio u svojoj

zem ljopisnoj kom pilaciji Collectanea rerum memorabilium 2 , 10: N otum est
a Philoctete Petiliam constitutam, Arpos et Beneventum a Diomede, Patavium
ab A ntenore... - “P o z n a to je d a j e F ilo k te t o sn o v ao P etiliju , D io m e d A rp e i
B en ev en t, A n te n o r P a ta v ij...”
315
N a sam o m k raju četv rto g a stoljeća naše ere , u d o b a p o sljed n jeg a p ro cv ata
an tičk o g a latin sk o g pjesništva, p jev ao je K laudije K la u d ijan u p an eg iričk o j
pjesm i o tre ć e m k o n z u la tu c a ra H o n o rija 1 1 9 -1 2 0 :
Illyrici legitur plaga litoris; arva teruntur

Dalmatiae; Phrygii numerantur stagna Timavi
- “P re b ire se p re d io ilirske obale; ta ru se p o lja D alm acije; p reb ro jav aju

se b a re frigijskoga T im av a.” U to m izvještačenom izrazu lak o je p re p o z n a ti
aluziju n a V ergilijeve stihove o A n te n o ru . U vezi s njim , T ro ja n c e m i, k ak o su
pjesnici govorili, F rigijcem , p o sta o je i T im av frigijska rijeka. K la u d ija n svo
jim “frigijskim T im av o m ” a lu d ira n a “A n te n o ro v T im av ” k o d L u k a n a i u je d
n o ga n a d m a šu je u izvještačenoj u čen o j asocijativnosti.
U svim tim cita tim a iz m la đ e rim ske književnosti n e m a u p rik azu le g e n d e
o A n te n o ru n a J a d ra n u ničega novog p re m a v erzijam a koje su do n ijeli
V erg ilije, njegovi k o m e n ta to ri i Livije. O ni su jo j, čini se, d ali za sve m la đ e
v rijem e k o n a č a n oblik. Iz n ek ih se p jesničkih aluzija, m eđ u tim , ip a k ra z a b ire
d a su p o sto ja le i p riznavale se ta k o đ e r verzije u k o jim a su A n te n o rid i,
A n te n o ro v i sinovi, igrali b itn u u lo g u p ri osnivanju P atav ija, p a se o n o m o ž d a
čak p ripisivalo k o jem u o d njih. T a k o Silije Ita lik pjev a n a d ru g o m m je stu
svojega e p a ( 1 2 ,2 1 2 - 2 1 6 ) :
Polydamanteis iuvenis Pedianus in armis

Bella agitabat atrox, Troianaque semina et ortus
A tque Antenorea sese de stirpe ferebat,
H aud levior generis fam a sacroque Timavo
Gloria et Euganeis dilectum nomen in oris.
—“M ladi P ed ijan u P olid am an to v u o ružju navaljivao je žesto k o , tro jan sk o

m u je b ilo sjem e i p o d rije tlo i dičio se d a p o tje č e o d A n te n o ra . N jeg o v a slava
n ije b ila slabija o d g lasa njegova ro d a i o d svetog T im av a, a im e m u je bilo
d ra g o n a eu g an ejsk im o b a la m a .” J u n a k P atav ijac p rik a z u je se tu o b o ru ž a n
o ru ž je m A n te n o ro v a sin a P o lid a m a n ta , p a se o d a tle ra z a b ire d a se u leg en d i
o o sn u tk u P a ta v ija d o b ro čuvala i u sp o m e n a n a n jeg a (u sp . g o re str. 3 0 7 ).13
13 U sp. Stiehle, n. dj. 600.
316
Antenor na Jadranu
E p ig ra m a tič a r M arcijal, koji je u m ro 104. g o d in e n a še e re , sp o m in je u

vezi s P atav ijem d ru g o g a A n te n o ro v a sin a H e lik a o n a . T a k o u e p ig ra m u 10,
9 3 ,1 - 2 :
Si prior Euganeas, Clemens, Helicaonis oras

Pictaque pampineis videris arva iugis,...
- “A k o p rije o d m e n e , K lem en te, b u d e š vidio H e lik a o n o v e e u g a n e jsk e

o b a le ip o lja š a re n a o d vinskih g o ric a ,...” V e n e tija je tu p o v e z a n a sH e lik ao n o m ,
a n e s njegovim o c e m A n te n o ro m . Isto ta k o u e p ig ra m u 14,1 5 2 :
Lodices mittet docti tibi terra Catulli:

Nos Helicaonia de regione sumus
- “Z e m lja u čen o g a K a tu la p o sla t če ti tk a n e p okrivače. (O n i će ti govo

riti): ‘M i sm o iz H e lik a o n o v a k ra ja ’.” P jesn ik K a tu l b io je iz V e ro n e , a t a j e
p rip a d a la V enetiji.
H isto rič a r T acit, koji je živio n a p rijelazu iz p rv o g a u d ru g o sto lje ć e n a še
e re , p re n o si n a m vijest iz koje se ra z a b ire d a su se u P atav iju o d rž a v a le igre
z a k o je se vjerovalo d a ih je u v eo A n te n o r i d a su se o d rž a le o d v re m e n a
o sn u tk a g rad a. U njegovim A n a lim a (1 6 ,2 1 ) stoji: eaque offensio altius pene
trabat quia idem Thrasea Patavi, unde ortus erat, ludis cetastis a Troiano A n
tenore institutis habitu tragico cecinerat — “i t a j e u v re d a p o g a đ a la d u b lje z a to
što j e taj isti T ra z e ja u P atav iju , o d a k le je b io ro d o m , p ri cetastičk im ig ram a,
k o je j e ta m o u veo T ro ja n a e A n te n o r, p jev ao u trag ičk o m k o stim u .” T o je jo š
je d a n p o d a ta k koji p o k azu je koliko je b ila živa u P atav iju u sp o m e n a n a
o sn jv ača A n te n o ra .
Pisci A u g u sto v a d o b a, p rije svega V ergilije i Livije, n isu d a k a k o o b likujući

leg e n d u o A n te n o m n a J a d ra n u stvorili novu p re d a ju n e g o su se n ad o v ezali
n a p rič a n je starijih. O povijesti te le g e n d e u rim skoj k n jižev n o sti p rije A u
g u sto v a d o b a z n a se, m e đ u tim , v rlo m alo, te k o n o što j e zabilježio P lin ije
S tariji (u m ro 79. n. e.) u svojoj Naturalis historia. U n je g a sto ji (3 ,1 3 0 ): Ve
netos Troiana stirpe ortos auctor est Cato - “K a to n tv rd i d a su V e n e ti p o tek li
o d tro ja n sk e lo ze.” P linije se tu poziva n a izgub ljen o d je lo Origines M a rk a
P o rc ija K a to n a ( 2 3 4 - 1 4 9 . p r. n. e.) u k o jem je sk u p io p o d a tk e o p o č e c im a
R im a i d ru g ih italskih gradova. S azn ajem o ta k o d a j e v eć K a to n p o z n a v a o i
p riz n a v a o p re d a ju o tro ja n sk o m p o d rije tlu V e n e ta , p a se m o že p re tp o sta v iti
317
d a ju je u p ra v o o n u n io u rim sku književnost. U njoj je ta le g e n d a rn a tra d ic ija

i d a lje o sta la živa. R a z a b ire se to , i o p e t, iz P lin ijev a d je la ( 6 ,5 ) , k o je n a s tu
v odi u M alu A ziju: Ultra quem (se. fluvium Bilim) gens Paphlagonia, quam
Pylaemeniam aliqui dixerunt, inclusam a tergo Galatia; oppidum Mastya
Milesiorum, dein Cromna, quo loco Henetos adicit Nepos Cornelius, a quibus
in Italia ortos cognomines eorum Venetos credi postulat. - “ Iza k o je (tj. rijek e
B ilisa) d o lazi paflagonski n a ro d , koji su n ek i nazvali P ilem enovim , a o d o stra g a
g a o b u h v a ć a G alatija; o n d a dolazi g ra d M astija, k o lo n ija M ilećan a, zatim
K ro m n a, m je sto k o jem u K o m e lije N e p o t p rip isu je H e n e te i tra ž i d a se v jeru je
k a k o su o d n jih u Italiji p o te k li njihovi im enjaci V e n e ti.” K o m e lije N e p o t
(u m ro 24. p r. n. e.) d a o je , d ak le, u je d n o m j e o d svojih izg u b ljen ih d je la p obliži
p o d a ta k o to m e o d a k le su u P aflagoniji p o te k li o n i H e n e ti, tro jan sk i saveznici,
ko ji su s A n te n o ro m došli n a J a d r a n i p o k o jim a su se, p o slije o sn u tk a P atav ija,
pro zv ali V e n e ti. N ije n a m p o z n a to o d a k le je N e p o t u z e o te p o d a tk e .
N e što d ru k čije se n a N e p o ta poziva Ju lije S olin u svojim Collectanea
rerum memorabilium 4 4 ,1 : Paphlagoniam limes a tergo Galaticus amplectitur.
Ea Paphlagonia Carambi promunturio spectat Tauricam, consurgit Cytoro
monte porrecto in spatium trium etsexaginta milium, insignis locoEneto: a quo,
ut Cornelius Nepos perhibet, Paphlagones in Italiam transvecti mox Veneti sunt
nominati. - “P aflag o n iju o b u h v aća s le đ a g alatsk a g ranica. T a P aflag o n ija
g le d a rto m K aram b iso m p re m a T au rid i, uzdiže se s b rd o m C ito ro m što se
p ru ž a u p ro s to r du g tri i še z d e se t m ilja, a z n a tn a je p o m je stu E n e tu , o d k o jeg a
su, k ak o p rič a K o m e lije N e p o t, P aflagonci doplovili u Italiju i ta m o u sk o ro
bili n azvani V e n e ti.” S toga n ije v je ro ja tn o d a j e Solin taj c ita t sam o p re u z e o
o d P linija, n e g o će biti d a je im ao p re d sob o m N e p o to v o djelo. Z an im ljiv je
tu locus Enetus “m je sto E n e t” . T o je zap rav o sp o m e n k ra lja P ilem en a, tro ja n
sk o g saveznika, jo š in d irek tn iji n eg o u P linija. U Ilijad i 2 ,8 5 0 - 5 1 stoji d a j e
P aflag o n ce v odio P ilem en , koji je bio έξ Ενετών - “o d E n e ta ” . T o se shvatilo
k ao d a nije im e n a ro d a n eg o m jesto u P aflagoniji, p a je p o sto ja la i v a rija n ta
έξ Ενετής i taj se g ra d id en tificirao s p aflagonskim A m iso m (usp. S tra b o n , 12,
3 ,8 i 25, vidi niže). U S te fa n a B izan tin ca zabilježen je g rad E n e t (Ενετός) p o d
n a tu k n ic o m Ενετοί, k o ja je zasn o v an a n a u p rav o sp o m e n u to m m jestu
Ilijad e. O d a tle i “m jesto E n e t” u S olinovu p re p rič a v an ju K o rn e lija N e p o ta .
P o P linijevu p rik a z u b ila je to u n je g a K ro m n a.
318
Antenor na Jadranu
K a to n i sta rija rim sk a književnost crpili su p o d a tk e o A n te n o m n a

J a d ra n u iz g rčkih vrela. T o su b ila h elen ističk a u č e n a djela, k o ja n a m se n isu
sačuvala. U kasnijoj antici i b izan tsk o j k njiževnosti n isu se p riz n a v a la k a o
stilistički uzori, z a to se u školskoj n astavi nisu čitala, p a se ta k o z a n e m a rilo i
n jihovo prepisivanje. O d svih h elen ističk ih p isaca najviše se T im ej (4. st. p r.
n. e.) bavio h istorijo m , g eo g rafijo m i etn o g rafijo m za p a d a . N o m i cijeloj p r e
daji h elen ističk e u čen o sti, u kojoj valja tražiti p rv o tn i i m je ro d a v n i izvor
p o d a ta k a z a rim sk e pisce, m o žem o p ristu p iti sam o n eizrav n o , p re k o o n o g a
m a te rija la što je o d a tle p re u z e t u m la đ a g rčk a djela.
N ajviše p o d a ta k a iz d je la u č e n ih h e len ističk ih p isaca saču v ao n a m je
S tra b o n , g e o g ra f s ra z m e đ a s ta re i nove e re , u v elik o m zem ljo p isn o m d jelu ,
k o je je u kasnoj an tici i u b izan tsk o m razd o b lju p red stav ljalo glavni izvor
geo grafskoga zn an ja u grčkoj književnosti. N a je d n o m m jestu svoje G eo g rafije
(12, 3, 8) d a je ra z m je rn o b o g a te p o d a tk e o V e n e tim a i A n te n o m : ε π ε ιτ α ή
Π α φ λ α γ ο ν ία κ α ι ο ί Ε ν ε τ ο ί. Ζ η το ϋ σ ι δε τ ίν α ς λ έ γε ι τ ο υ ς 'Ε ν ετο ύ ς ό π ο ιη τ ή ς
δ τ α ν φή
Π α φ λ α γ ό ν ω ν δ ’η γ είτο Π υ λ α ιμ έ ν ε ο ς λ ά σ ιο ν κ ή ρ
έξ Ε ν ε τ ώ ν , δ θ ε ν ή μ ιό ν ω ν γ έ ν ο ς ά γ ρ ο τε ρ ά ω ν .
Ο ύ γ ά ρ δ ε ίκ ν υ σ θ α ί φασι ν ϋ ν Ε ν ε τ ο ύ ς έν τη Π α φ λ α γ ο ν ία - ο ί δ έ κ ώ μ η ν
έν τ ώ Α ίγ ια λ ώ φ α σ ι δ έκ α σ χ ο ίν ο υ ς ά π δ 'Α μ ά σ τρ εω ς δ ιέ χ ο υ σ α ν . Ζ η ν ό δ ο τ ο ς
δέ " έξ ΐ ν ε τ ή ς "γρ ά φ ει κ α ί φησι δ η λ ο ϋ σ θ α ι τη ν ν ϋ ν 'Α μ ισ ό ν. ά λ λ ο ι δ έ φ ϋ λ ό ν
τ ι τ ο ϊς Κ α π π ά δ ο ξ ιν δ μ ο ρ ο ν σ τρ α τεϋ σ α ι μ ετά Κ ιμ μ ε ρ ίω ν , ε ΐτ ’έ κ π ε σ εΐν ε ίς
τ ο ν 'Α δ ρ ία ν. Τ ό δέ μ ά λ ισ θ ’ ό μ ο λ ο γ ο ύ μ ε ν ό ν έ σ τ ιν δ τ ι ά ξ ιο λ ο γ ώ τ α τ ο ν ή ν
τ ώ ν Π α φ λ α γ ό ν ω ν φ ϋλον ο ί Ε ν ε τ ο ί, έξ ο υ 6 Π υ λ α ιμ έ ν η ς ή ν κ α ί δ ή κ α ί
σ υ ν εσ τρ ά τευ σ α ν ο υ το ι α ύ τ φ π λ ε ΐσ τ ο ι, ά π ο β α λ ό ν τες δέ τ ο ν η γεμ ό να διέβη σ α ν
ε ίς τη ν Θ ρ ά κ η ν μ ετά τη ν Τ ρ ο ία ς α λ ω σ ιν , π λ α ν ώ μ ε ν ο ι δ ’ ε ίς τη ν ν ϋ ν Η γ ε
τ ικ ή ν ά φ ίκ ο ν το . Τ ιν έ ς δέ κ α ί 'Α ν τή ν ο ρ α κ α ί τ ο υ ς π α ΐδ α ς α ΰ τ ο ϋ κ ο ιν ω ν ή σ α ι
τ ο ϋ σ τό λ ο υ τ ο ύ τ ο υ φ ασ ι κ α ί ίδ ρ υ θ ή ν α ι κ α τ ά τ ο ν μ υ χ ό ν το ΰ 'Α δ ρ ίο υ , κ α θ ά -
π ε ρ έμ νή σ θη μ εν έν τ ο ϊς Ί τ α λ ικ ο ΐς . Τ ο ύ ς μ εν ο ΰ ν Ε ν ε τ ο ύ ς δ ιά τ ο ΰ τ ’ έκ λ ι-
π ε ΐν ε ίκ ό ς κ α ί μή δ ε ίκ ν υ σ θ α ί έν τή Π α φ λ α γο ν ία .
- “Z a tim do laze P aflag o n ija i E n eti. P ita ju k o g a to p jesn ik zove E n e tim a

k ad kaže:
A P aflag o n ce je vodilo P ilem en o v o m ta v o srce
o d E n e ta , o d a k le je ro d o so b ito divljih m azga.
S ad a, n a im e , n e m a E n e ta u P aflagoniji, a n e k i ip a k k ažu d a je to selo u
E g ijalu što je d e se t u ž e ta u d a lje n o o d A m astrisa. A Z e n o d o t p iše “iz E n e te ”
319
i k aže d a je to A m is; d rugi p a k d a je to n e k o p le m e u susjedstvu K a p a d o k ija c a

k o je se p rid ru ž ilo K im erijcim a n a v o jn o m p o h o d u , a p o slije je d o sp je lo n a
Ja d ra n . N ajviše se p a k slažu d a su E n e ti o so b ito z n a tn o p le m e P a fla g o n a c a iz
k o jeg a je b io P ilem en ; i v ećin a njih su pošli n a v o jn u s njim . K a d su izgubili
v o đ u , p reb acili su se u T rak iju p oslije zau z e ća T ro je i lu taju ći su stigli u
sad ašn ju V e n e tiju . N eki kažu d a su A n te n o r i n jegova d je c a im ali u d je la u toj
plovidbi i d a su se sm jestili k o d n a jd u b ljeg a zaljev a J a d ra n a , k a k o sm o
sp o m en u li u o p isu Italije. E n e ti su v je ro ja tn o zbog to g a n estali i n e m a ih u
P a flag o n iji.”
H elen ističk i histo ričari im ali su d a k le više ra z n ih v erzija le g e n d e o V e-
n e tim a i njihovu m aloazijskom p o d rije tlu . D a su o d a n d e d ošli s T ro ja n c e m
A n te n o ro m b ila je sam o je d n a o d njih.
N a d ru g o m m jestu iste knjige (12, 3, 25) u p o tp u n ju je S tra b o n sliku te
u č e n e p re d a je : Μ α ιά ν δ ρ ιο ς γ ο ϋ ν έκ τ ώ ν Λ ευ κ ο σ ύ ρ ω ν φησί, τοί>ς Ε ν ε τ ο ύ ς
ό ρ μ η θ έν τα ς σ υ μ μ α χ ή σ α ι τ ο ΐς Τ ρ ω σ ίν , έ κ εΐθ εν δ ε μ ετά τ ιν ω ν Θ ρ ρ κ ώ ν ά π α -
ρ α ι κ α ί ο ίκ ή σ α ι π ε ρ ί τ ο ν το ϋ Ά δ ρ ίο υ μ υ χ ό ν , τ ο υ ς δ ε μή μ ε τ α σ χ ό ν τ α ς τή ς
σ τ ρ α τ ε ία ς Ε ν ε τ ο ύ ς Κ α π π ά δ ο κ α ς γενέσθοα. - “M e a n d rije kaže d a su E n e ti
k ren u li o d L e u k o sira c a k a o saveznici T ro jan cim a, a o d a n d e d a su otišli s
n ek im T ra č a n im a i n astan ili se k o d n ajd u b ljeg z a k u tk a J a d ra n a , a o n i E n e ti
koji n isu su djelovah u to m p o h o d u d a su p o sta li K a p a d o č a n i.”
O M e a n d riju koji se ov d je c itira z n a m o v rlo m alo . In d ire k tn im za k lju
čiv an jem m o g lo se, m e đ u tim , p o k a z a ti d a n e p rip a d a m e đ u h elen ističk e p isce
n e g o d a g a v alja p rib ro jiti k sta rim jo n sk im h isto rio g rafim a. B io je ro d o m iz
M ile ta .14 Č ini se d a je S tra b o n p re u z e o taj c ita t o d A p o lo d o ra , g ra m a tič a ra 2.
st. p r. n. e. A p o lo d o r je u svoje m ito lo šk e stp d ije u n io m n o g o g eo g rafsk ih p o
d a ta k a . P o m išlja se i n a m o g u ćn o st d a j e A p o lo d o r p re u z e o taj c ita t iz M e a n -
d rija o d D e m e trija iz S k ep se (o k o 2 0 0 —130. p r. n. e.), ali to n ije sig u rn o , je r
A p o lo d o r d o n o si jo š je d a n c ita t izrav n o iz M e a n d rija .15 L eu k o sirci (tj. “B ijeli
Sirci”) sp o m in ju se n a sre d in i sjev ern e m aloazijske o b a le , d a k le u zem lji k o ja
se p o slije zvala P aflagonija. Š to se sirsko im e jav lja ta k o d a le k o o d S irije
14Usp. Laqueur, Maiandrios aus Milel, Pauly-Wissowa, Realenzyklopadie der klassischen

Altertumswissenschaft 27, Stuttgart 1928,534-535.
15 Usp. E. Schwartz, Apollodoros vonAlhen, Pauly-Wissowa, RE 1, Stuttgart 1894,2865;
isti, Demetrius von Skepsis, RE 4, Stuttgart 1901,2810; F. Jacoby, Die Fragmente dergriechischen
Historiker 3, b (komentar) 406.
320
Antenor na Jadranu
tu m ači se tim što se A sirsk o carstvo u n ek o d o b a p ro te z a lo d o ju ž n e o b a le

P o n tsk o g a m o ra . B ijeli bi se zvali z a to što su bili svjetlije p u ti n e g o Sirci u
Siriji.16 T o je n a jsta rija verzija le g e n d e o to m e d a su tro ja n sk i saveznici E n e ti
p o slije ra z o re n ja T ro je došli n a J a d ra n i ta m o osnovali V e n e tiju k o ja se m o že
d a tira ti b a r s p rib ližn o m sigurnošću.
M alo d alje p iše S tra b o n (u isto m p a ra g ra fu 12, 3, 25): Α υ τ ό ς δε ό
Α π ο λ λ ό δ ω ρ ο ς π α ρ α τ ίθ η σ ι τό τ ο ΰ Ζ η ν ο δ ό τ ο υ , ό τ ι γρ ά φ ει
έξ ΐ,ν έ τ η ς , ό θ ε ν ή μ ιό ν ω ν γ έ ν ο ς ά γ ρ ο τε ρ ά ω ν .
τ α ύ τ η ν δέ φησι 'Ε κ α τ α ΐο ν τ ο ν Μ ιλ ή σ ιο ν δ έχ ε σ θ α ι τ η ν Α μ ι σ ό ν - “S am
A p o lo d o r se poziva n a o n o Z e n o d o to v o d a (u svojem izd an ju Ilijad e) p iše: ‘Iz
E n e te , o d a k le je ro d o so b ito divljih m azg a’. I k aže d a H e k a te j M ile ć a n in u z i
m a tu E n e tu d a je A m is.” O toj Z e n o d o to v o j lekciji Ilija d e 2 ,8 5 2 bilo je go v o ra
već gore. O vdje sazn ajem o d a S tra b o n p o d a tk e o to m e c rp i iz A p o lo d o ra i d a
se Z e n o d o t z a p o sto ja n je g ra d a E n e te i za njegovu id en tifik aciju p o ziv ao n a
H e k a te ja iz M ile ta, n ajstarijeg a g rčk o g a h isto rio g rafa. Ž iv io je o d 560/550. d o
o k o 480. pr. n. e. Prvi je su stav n o i kritički sk u p ljao p o d a tk e o p ro šlim v re m e
n im a i d alek im zem ljam a. Iz S tra b o n o v a c ita ta se, m e đ u tim , n e ra z a b ire d a bi
H e k a te j b io ta k o đ e r p isa o o p o d rije tlu ja d ra n sk ih E n e ta iz te p aflag o n sk e
E n e te .
O sta rim v relim a te le g e n d e sazn aje se više iz d ru g o g a je d n o g m je sta u
S trab o n o v o j G eo g rafiji (1 3 ,1 ,5 3 ): Σ ο φ ο κ λ ή ς γ ο ΰ ν έν τή ά λ ώ σ ε ι το ΰ Ι λ ίο υ
π α ρ δ α λ έ α ν φησι π ρ ο τή ς θ ύ ρ α ς το ΰ Ά ν τ ή ν ο ρ ο ς π ρ ο τ ε θ ή ν α ι σ υ μ β ο λ ο ν τ ο ΰ
ά π ό ρ θ η τ ο ν έ α θ ή ν α ι τη ν ο ικ ία ν , τ ο ν μ έν ο υ ν Α ν τ ή ν ο ρ α κ α ι τ ο υ ς π α ΐδ α ς
μ ετά τ ω ν π ε ρ ιγ ε ν ο μ έ ν ω ν Έ ν ε σ ώ ν ε ις τη ν Θ ρ φ κη ν π ε ρ ισ ω θ ή ν α ι κ ά κ ε ιθ ε ν
δ ια π ε σ ε ϊν ε ις τη ν λ εγο μ έν η ν κ α τ ά τ ο ν Α δ ρ ία ν Έ ν ε τ ι κ ή ν ,... - “S ofo k lo
o p isujući zau z e će Ilija k aže d a j e n a A n te n o ro v im v ra tim a b ilo p ričv ršćen o
le o p a rd o v o k rzn o k a o z n ak d a tu kuću tre b a o staviti n e o šte ć e n o m . A n te n o r
p a k i n jeg o v a d je c a d a su se s preživjelim H e n e tim a sp asila u T ra k iju i o d a n d e
d a su d o sp je la u ta k o zv an u V e n e tiju n a J a d ra n u ...”
D a je ta le g e n d a u šla k ao m otiv u S ofoklovu tra g e d iju o zau zeću Ilija tvrdi
i E u sta tije , m itro p o lit S olunski (12. st.), u svojem k o m e n ta ru u z H o m e ro v u
Ilijadu 3 ,2 0 4 . O n je ispisivao c ita t gotovo isto o n a k o k ak o stoji k o d S tra b o n a ,
p a je n ajv jero jatn ije d a ga je o d a tle i uzeo.
16 Usp. Ruge, L e u k o sy ro i, Pauly-Wissowa, RE 12, Stuttgart 1925,2291-2293.
321
D ra m a o zau zeću Ilija b it će S ofoklova tra g e d ija A n te n o rid i (Sinovi

A n te n o ro v i) za koju z n a m o iz sa d rž a ja saču v an e njeg o v e tra g e d ije A ja n t, iz
A te n e je v ih D e ip n o so fista (U č e n ih razg o v o ra z a sto lo m ) 9, p. 3 73D te iz H e-
sihijeva rje č n ik a p o d n a tu k n ic a m a ά φ εψ ια σ ά μ η ν i έ κ β ιβ ά ξ α ι.17
S ofoklo (5. st. p r. n. e.) u zim ao je k ao i d ru g i tra g ič a ri le g e n d a rn e m o tiv e
z a svoje d ra m e “s b o g a ta sto la H o m e ro v a ”,18 a p o d tim se n e razu m iju sam o
Ilija d a i O d ise ja n eg o u p rv o m re d u ciklički epovi, koji n a m se n isu sačuvali.
A k o je d a k le S ofoklo u je d n o j svojoj trag ed iji sp o m in jao ili č a k u z e o k a o o kvir
ra d n ji A n te n o ro v o d la z a k s E n e tim a n a Ja d ra n , o n d a je v rlo v je ro ja tn o d a j e
i taj le g e n d a rn i m otiv p re u z e o iz sta rih epova. T im e sm o d o p rli d o n a jsta rije g
slo ja u kojem su grčke h ero jsk e le g e n d e dobivale književni oblik. T ro ja n a e
A n te n o r, koji je sa svojim sinovim a i e n e tsk im b e sk u ćn icim a n a ša o n o v u
d o m o v in u u n a jd u b ljem z a k u tk u J a d ra n a i ta m o o sn o v ao kraljevstvo, p rip a d a
d a k le k a o m otiv jo š grčkoj epici.
L e g e n d u o A n te n o ro v u lu ta n ju s E n e tim a sp o m in je S tra b o n jo š n a
n ek im m je stim a svoje G eo g rafije. T a k o u n je g a stoji (1 ,3 ,2 ) : Α ιν ε ία ν δ ε κ α ί
Α ν τ ή ν ο ρ α κ α ί Ε ν ε τ ο ύ ς κ α ί α π λ ώ ς τ ο υ ς έκ τ ο ΰ Τ ρ ω ϊκ ο ΰ π ο λ έ μ ο υ π λ α -
ν η θ έν τα ς ε ις π ά σ α ν τη ν ο ικ ο υ μ έν η ν α ξ ιο ν μή τ ώ ν π α λ α ιώ ν ά ν θ ρ ώ π ω ν
ν ο μ ίσ α ι; - “A je li u re d u sm a tra ti d a E n e ja i A n te n o r i E n e ti i n a p ro s to svi
o ni koji su po slije tro jan sk o g a r a ta p ro lu ta li p o čitavom n a se lje n o m svijetu n e
sp a d a ju m eđ u d rev n e lju d e ? ” i jo š (1 ,3 ,2 1 ): Ε ν ε τ ώ ν δ ’έκ Π ά φ λ α γ ο ν ία ς έ π ί
το ν Α δ ρ ία ν (sc. ή μ ετά σ τα σ ις) - “a H e n e ta iz P aflag o n ije n a J a d ra n (tj.
se o b a ).”
S p o m in je ju i r e to r D io n H riso sto m (o k o 40 - iza 112) u je d n o m svojem
govoru (11, 138): Α ν τ ή ν ω ρ δέ Ενετών έκράτη σ ε κ α ί γη ς ά ρ ίσ τη ς τή ς περί
τ ο ν Α δ ρ ία ν - “ a A n te n o r je zavladao H e n e tim a i izvrsnom z em ljo m n a J a
d ra n u .” U svjetlu svega što je o to m e zabilježeno tre b a to ra z u m je ti ta k o d a
je zav lad ao E n e tim a k ad su se p oslije p ro p a sti T ro je p o vjerili n jegovu v o d
stvu, a zem ljo m k ad a ih je doveo d o u n u tra šn je g a z a k u tk a Ja d ra n a .
D o la z a k E n e ta iz P aflag o n ije spom inje se u m e trič k o m g eo g rafsk o m
p riru č n ik u koji se u ru k o p isim a donosi k a o d a m u je a u to r S k im n o H ija n in
17Usp. A. Nauck, T ra g ico ru m G ra e c o ru m fra g m e n ta , Lipsiae 1889,160.

18 Eshil je rekao za svoje tragedije da su komadi s velike Homerove gozbe. Usp. Atenej,
8, 39 (347).
U čen i ra zg o vo ri z a s to lo m
322
Antenor na Jadranu
(p o č e ta k 2. st. pr. n. e.), a p o tje č e o d n e p o z n a ta a u to r a i n a sta o je izm eđ u 145.

i 110. T a m o stoji (st. 3 87—390) o Ja d ra n sk o m zaljevu:
Ε ν ε τ ώ ν δ ’ είσ ί π ε ν τ ή κ ο ν τ ά π ο υ
π ό λ ε ις έν α ύ τ ώ κ ε ίμ ε ν ο ι π ρ ο ς τ ώ μ υχώ ,
ο ΰ ς δη μ ετελ θ εΐν φ α σ ιν έκ τή ς Π α φ λ α γό ν ω ν
χ ώ ρ α ς κ α τ ο ικ ή σ α ι τε π ε ρ ί τ ο ν ’Α δ ρ ία ν .
- “A E n e tsk ih je g ra d o v a neg d je p e d e se t što leže u n je m u p re m a

n ajd u b ljem zak u tk u . K ažu d a su o n i došli iz zem lje P afla g o n a c a i d a su se
n astan ili n a J a d ra n u .”
Ip a k to n ije b ila je d in a le g e n d a o p o d rije tlu ja d ra n sk ih V e n e ta n iti je d in o
o b jašn jen je njihova im en a. O to m e kaže S tra b o n (5, 1, 4): ... π ε ρ ί δε τ ω ν
'Ε ν ε τ ώ ν δ ιτ τ ό ς έσ τι λ ό γ ο ς. Ο ί μ εν γ ά ρ κ α ί α υ τ ο ύ ς φ α σ ιν ε ίν α ι Κ ε λ τ ώ ν ά π ο ί-
κ ο υ ς τ ώ ν ο μ ω ν ύ μ ω ν π α ρ ω κ ε α ν ιτ ώ ν , ο ί δ ’ έκ τ ο ϋ Τ ρ ω ικ ο ύ π ο λ έ μ ο υ μ ε τ ’
’Α ν τ ή ν ο ρ ο ς σ ω θ ή ν α ι δ εύ ρ ο φ ασ ι τ ώ ν έκ τή ς Π α φ λ α γ ο ν ία ς 'Ε ν ε τ ώ ν τινα ς·
μ α ρ τ ύ ρ ιο ν δε τ ο ύ τ ο υ π ρ ο σ φ έ ρ ο ν τ α ι τη ν π ε ρ ί τ α ς ίπ π ο τ ρ ο φ ία ς έ π ιμ έ λ ε ια ν ,
ή ν ύ ν μ εν τε λ έ ω ς έ κ λ έλ ο ιπ ε, π ρ ό τ ε ρ ο ν δ ’ έ τ ιμ ά τ ο π α ρ ’ α ύ τ ο ϊς ά π ό τ ο ύ
π α λ α ιο ύ ζή λ ο υ το ύ κ α τ ά τ ά ς ή μ ιο ν ίτ ιδ α ς 'ίπ π ο υ ς. Τ ο ύ το υ δε κ α ί "Ο μ η ρος
μ έμ ν η τα ι
έξ Ενετών, δθεν ήμιόνων γένος άγροτεράων.
Κ α ί Δ ιο ν ύ σ ιο ς , ό τή ς Σ ικ ε λ ία ς τ ύ ρ α ν ν ο ς , έντεύ θεν τό ίπ π ο τ ρ ό φ ιο ν
σ υ ν εσ τή σ α το τ ώ ν ά θ λ η τώ ν 'ίπ π ω ν ώ σ τε κ α ί ό ν ο μ α έν τ ο ϊς 'Ε λ λ η σ ι γ εν έσ θ α ι
τή ς Ε ν ε τ ικ ή ς π ω λ ε ία ς κ α ί π ο λ ύ ν χ ρ ό ν ο ν ε ύ δ ο κ ιμ ή σ α ι τό γ έν ο ς.
- “ ... a ο H e n e tim a p rič a je dvojaka. Je d n i kažu d a su bili k eltsk i d o se
ljenici, i to o d o n ih isto im e n ih s o b a le o cean a, a d rugi d a su se s A n te n o ro m
spasili o v am o iz tro ja n sk o g a r a ta n ek i o d H e n e ta iz P aflag o n ije; k a o d o k a z za
to n av o d e njihovu rev n o st z a uzgoj k o n ja, k o ja je d o d u še sa d a p o sv e n e sta la ,
ali je p rije b ila k o d njih u velikoj časti jo š o d njihove n e k a d a šn je re v n o sti za
k o n je koji su križani s m agarcim a. T o spom inje i H o m e r: ‘od E n e ta , o d a k le
je ro d o so b ito divljih m azg a’. I D ionisije, sicilski tiran in , n ab av io je o d av d e
erg elu svojih trk aćih konja, p a je ta k o h en etsk o konjo g o jstv o stek lo im e m e đ u
H e le n im a i ta je p asm in a dugo v rijem e vrlo d o b ro u sp ijev ala.”
T u se sp o m in ju galski V e n e ti s o b a le A tla n tik a . O n jim a se te m e ljn e
vijesti n a la z e u C ezarovu G alsk o m ra tu 1,34, u Livijevoj E p ito m i 104, u S tra-
bon o voj G e o g rafiji 4 ,4 ,1 , gdje uz o sta lo stoji i ovo: Τ ο ύ τ ο υ ς ο ίμ α ι ο ύ ν τ ο ύ ς
323
Ο ΰ ε ν έ το υ ς ο ίκ ισ τ ά ς ε ίν α ι τ ω ν κ α τ ά τ ο ν ’Α δ ρ ία ν . κ α ί γ ά ρ ο ί ά λ λ ο ι π ά ν τ ε ς
σ χ ε δ ό ν τ ι ο ί έν τή Ι τ α λ ία Κ ε λ το ί μ ετα νέσ τη σ α ν έκ τ ή ς ΰπ'ερ τ ω ν Ά λ π ε ω ν
γ η ς, κ α θ ά π ε ρ κ α ί ο ί Β ό ϊο ι κ α ί Σ έν ω ν ες, δ ιά δέ τη ν ο μ ω ν υ μ ία ν Π α φ λ α γ ό ν α ς
φ α σ ίν α υ τ ο ύ ς. Λ έγω δ ’ο ύ κ ίσ χ υ ρ ιζό μ ε ν ο ς. α ρ κ ε ί γ ά ρ π ε ρ ί τ ω ν τ ο ιο ύ τ ω ν το
ε ίκ ό ς — “J a p a k m islim d a su ti V e n e ti osnivači n a se o b in a n a J a d ra n u ; je r su
se go to v o i svi d rugi K elti u Italiji doselili iz zem lje s o n u s tra n u A lp a , k a o B oji
i S en o n i. S am o z a to što n o se isto im e kažu za njih d a su P aflag o n ci. K ažem to
ali n e tv rd im čvrsto; v je ro ja tn o st je u takvim stv arim a d o v o ljn a.”
T u saz n a je m o d a sam S tra b o n p rista je uz o n e koji u ja d ra n sk im V e n e tim a
v ide n a p ro sto G a le , k ao što su se i d rugi G ali bili naselili u ravnici u z rijek u
P a d , p a ih s m a tra d o seljen icim a o d galskih V e n e ta .19O d o seljen ju G a la p re k o
A lp a u sjev ern u Italiju p isao je P o lib ije (2. st. pr. n. e .) u svojim H isto rija m a
2 ,1 7 ,5 i k aže ta m o za V e n e te d a su, istina, o b ičajim a i n o šn jo m slični K eltim a,
ali d a im je je z ik drukčiji. T o n ed v o jb en o p o tv rđ u ju n atp isi koji su p ro n a đ e n i
u njihovoj zem lji.20 U p ra v o P olibije, m e đ u tim , u cijelo m 17. poglavlju 2.
k n jig e govori o to m e k a k o su k eltsk i (galski) n a ro d i, m eđ u n jim a B o ji i S en o n i,
došli p re k o A lp a i zaposjeli zem lju n a rijeci P a d u . O to m e p iše i Livije 2 1 ,3 0 ,
8. U S tra b o n a ta vijest p o tje č e v je ro ja tn o o d sto ičk o g a filo zo fa P o se id o n ija (2.
st. pr. n. e.), koji je n a p isa o zem ljopisno d jelo o o c e a n u . V e z a n a je z a p rik az
H a n ib a lo v a p rijelaza p re k o A lp a, p a bi joj prvi z a č e tn ik m o g ao b iti S ilan iz
K a le a k te , koji je prvi n a p isa o p ovijest H a n ib a la i njeg o v a p rije la z a p re k o
A lp a .21 D ru g i je izvor h isto rič a r E fo r (4. st.) iz kojeg a je tu vijest d o n io A rte -
m id o r (o k o 100. pr. n. e.), a iz n jeg a ju je p re u z e o S tra b o n .221 ta se p re d a ja ,
d ak le, m o že p ra titi d o n aju g led n ijih d jela velikih h e len ističk ih u čen jak a.
O so b ito b o g a t p re g le d m išljenja o p o d rije tlu ja d ra n sk ih V e n e ta d aje

E u sta tije , m itro p o lit solunski, u svojem k o m e n ta ru u z zem ljo p isn i p riru č n ik
D io n isija P e rie g e ta (2. st. n. e.) st. 378:
19 O njima i o problemima što se postavljaju u vezi s pobližim određivanjem njihove

etničke pripadnosti usp. vrlo iscrpnu monografiju P. Merlat, V en eti 2, Pauly-Wissowa RE, 2.
Reihe, 15, Stuttgart 1955,705-786.
2(1Usp. G. B. Pellegrini —A. L. Prosdocimi, L u lin g u a venetica 1—2, Padova 1967.
21 Usp. F. Lasserre u bilješci uz izdanje S tra b o n , G e o g ra p h ie 2, Paris 1966, 213.
22 Usp. isti u bilješci uz izdanje S tra b o n , G eo g ra p h ie 3, Paris 1967,43.
324
Antenor na Jadranu
Τ η ν δέ ρ η θ ε ΐσ α ν Ε ν ε τ ία ν , εί χρ ή τ ι π α ρ ε κ β α τ ικ ώ τ ε ρ ο ν ε ίπ ε ΐν , ν ΰ ν μ έν
Β ε ν ε τ ία ν φ α μ έ ν κ α θ ό τ ικ α ί Ά ρ ρ ια ν ό ς φησι δ τ ι “Ε ν ε τ ο ί π ο ν ή σ α ν τ ε ς έν μ ά χη
κ α τ ά ’Α σ σ υ ρ ίο υ ς κ α ί ά π ο π ε ρ ά σ α ν τ ε ς ε ις Ε υ ρ ώ π η ν φ κ ίσ θ η σ α ν π ρ ο ς Π ά δ ψ
τ ώ ποταμό» κ α ί τη έ π ιχ ω ρ ίψ γ λ ώ τ τη Β ε ν ε το ί έ ς τ ο ΰ τ ο έ'τι ά ν τ ί Ε ν ε τ ώ ν
κ λ η ίζ ο ν τ α ι κ α ί Β ε ν ε τία ή γη ή ν τ ιν α ν έ μ ο ν τ α ι”. Ο ί δ έ π α λ α ιο ί Ο ύ ε ν ε τία ν τη ν
χ ώ ρ α ν π ε ν τ α σ υ λ λ ά β ω ς έ κ ά λ ο υ ν κ α τ ά γ λ ώ σ σ α ν ο ίκ ε ία ν , ώ ς κ α ί τ ο ν
Ό κ τ ά β ιο ν Ό κ τ α ο ύ ιο ν , κ α ί τ ο ν Φ λ α β ια ν ό ν Φ λ α ο υ ϊα ν ό ν , κ α ί δ σ α τ ο ια ΰ τ α .
Φ α σ ί δέ α ύ τ ο ύ ς έξ Ε ν ε τ ώ ν τ ιν ω ν ά ν δ ρ ώ ν Α σ ια ν ώ ν κ α τά γ ε σ θ α ι, ο ϊ π ο ν ή σ α
ν τες, ώ ς έρρέθη, έν τ ιν ι π ο λ έμ ιο ές τη ν Ε υ ρ ώ π η ν έφυγον. Ά λ λ ο ι δέ εκ τώ ν
κ α τ ά Π α φ λ α γ ο ν ία ν Ε ν ε τ ώ ν α ύ τ ο υ ς τη ν το ϋ γ έ ν ο υ ς ρ ίζ α ν έ λ κ ε ιν φ ασί,
φ ύλου ά ξ ιο λ ό γ ο υ π λ α ν η θ έ ν τ ο ς μ ετά τη ν τή ς Τ ρ ο ία ς α λ ω σ ιν , δ τε τ ο ν η γε
μ ό ν α Π υ λ α ιμ έν η ν ά π ο β α λ ό ν τε ς ή λθ ο ν ε ις Θ ρφ κη ν κ α ί π λ α ν ώ μ ε ν ο ι ά φ ίκ ο ν το
ε ις τη ν ν ΰ ν Ε ν ε τ ικ ή ν π ε ρ ί τ ο ν τ ο ϋ ’Α δ ρ ίο υ μ υ χ ό ν . Τ ή ς τ ο ια ύ τ η ς δέ τ ώ ν
Ε ν ε τ ώ ν ρ ίζ η ς τή ς Π α φ λ α γ ο ν ικ ή ς μ έμ νη τα ι κ α ί ό Π ο ιη τή ς λ έ γ ω ν “Ε ξ
Ε ν ε τ ώ ν , δ θ ε ν ή μ ιό ν ω ν γ έ ν ο ς ά γ ρ ο τ ε ρ ά ω ν ”. Κ α ί γ έ γ ρ α π τ α ι ε ις τ ο ΰ τ ο έκεΐ
τ ά κ α ίρ ια . Π ο λ λ ο ί δέ τ ιν ε ς τ ο ύ ς Ε ν ε τ ο ύ ς τ ο ύ τ ο υ ς τ ο ύ ς π ε ρ ί ’Α κ υ λ η ΐα ν
ά π ο ίκ ο υ ς φ α σ ίν ο μ ω ν ύ μ ω ν π α ρ ω κ ε α ν ιτ ώ ν , ού μ ό ν ο ν Ε ν ε τ ώ ν κ α λ ο υ μ έ ν ω ν
α λ λ ά κ α ί Β ελ γώ ν , έθ ν ο ς δέ Κ ε λ τικ ό ν ο ί Β έλ γα ι. Κ α ί φ η σ ιν ό Γ ε ω γ ρ ά φ ο ς
τ ο ύ ς τ ο ιο ύ τ ο υ ς Ο ύ ε ν ε το ύ ς, δ η λ α δή τ ο ύ ς π α ρ ω κ ε α ν ίτ α ς , ο ίκ ισ τ ά ς ε ίν α ι
τ ώ ν κ α τ ά τ ο ν ’Α δ ρ ία ν Ο ύ εν ετώ ν , κ α ί έ κ ε ίν ο υ ς ν α υ μ α χ ή σ α ι π ρ ο ς Κ α ίσ α ρ α
κ ω λ ύ ο ν τ α ς α ύ τ ό ν τ ο ΰ ε ις τή ν Β ρ ε τ α ν ία ν π λ ο ΰ . Α λ λ ο ι δ έ ε ίπ ό ν τ ε ς κ α ί
α ύ τ ο ί Ε ν ε τ ο ύ ς Π α φ λ α γ ο ν ικ ο ύ ς έκ τ ο ϋ Τ ρ ω ικ ο ύ π ο λ έ μ ο υ σ ω θ ή ν α ι α ύ τ ό θ ι
μ ετά τ ο ΰ Α ν τ ή ν ο ρ ο ς τ ο ΰ Τ ρ ω ϊκ ο ΰ φ α σ ίν δ τ ι μ α ρ τ ύ ρ ιο ν τ ο ύ τ ο υ ή π ε ρ ί τή ν
ίπ π ο τ ρ ο φ ία ν σ π ο υ δ ή ή ν ε ϊχ ο ν κ α ί ο ί Π α φ λ α γ ο ν ικ ο ί Ε ν ε τ ο ί κ α θ ’ ''Ο μ η ρ ο ν,
ο ν ο μ α γ ά ρ ή Ε ν ε τ ικ ή π ω λ ε ία ε ΐχ ε ιν έν Έ λ λ η σ ιν . Ε θ ύ ε τ ο δέ π α ρ ’ α ύ τ ώ ν
λ ε υ κ ό ς ίπ π ο ς τ ώ Δ ιο μ ή δ ει. - “A ta k o zvanu E n e tiju , ak o j e tu p o tre b n o z a
ci m a lo dalje, sa d a zovem o V e n e tija , k ak o i A rija n kaže: ‘E n e ti su p re trp je li
p o ra z u bici p ro tiv A sira c a i p o što su p rešli u E v ro p u , n aselili su se n a rijeci
P a d u . T a m o se d o m aćim je z ik o m zovu sve d o d a n a s V e n e ti u m je sto E n e ti i
V e n e tija zem lja u kojoj s ta n u ju .’ A sta ri su zem lju zvali p e to slo ž n o U e n e tija
svojim v lastitim jezikom , o n a k o k ak o su O ktavija zvali O k ta u ije i F lav ijan a
F lau ijan , i š to je jo š to m u slično. A kažu d a o n i p o tječu o d E n e ta , n e k ih ljudi
A zijaca, koji su, k ak o sm o rekli, bili p o ra ž e n i u n e k o m ra tu i p o b jeg li u
E v ro p u . D ru g i p a k kažu d a o n i vuku ko rijen svojega ro d a o d E n e ta u
P aflagoniji, je d n o g a z n a tn o g p le m e n a koje je p ro lu ta lo p o slije z a u z e ća T ro je,
325
k a d a su izgubivši svojega v o đ u P ile m e n a došli u T ra k iju i lu taju ći stigli u

sad ašn ju E n e tiju p ri n ajd u b lje m k u tu Ja d ra n a . T ak av p aflag o n sk i k o rije n
E n e ta sp o m in je i P jesn ik (tj. H o m e r) kad kaže: O d E n e ta , o d a k le je ro d o so
b ito divljih m azg a’. A o to m e je ta m o već n a p isa n o što je tre b a lo . M n o g i o p e t
k ažu d a su ti E n e ti k o d A kvileje naseljenici isto im en ih što žive n a o b ali o c e a
n a, a n e zovu se sam o E n e ti n eg o i Belgi. A Belgi su keltski n a ro d . I k aže Z e m
ljo pisac (tj. S tra b o n ) d a su ti V e n e ti, to je s t o n i n a o b ali o c e a n a , n aselili o n e
d ru g e V e n e te n a J a d ra n u i d a su se borili u p o m o rsk o j bici p ro tiv C e z a ra
p riječeći m u d a plovi u B ritan iju . D rugi p a k , koji ta k o đ e r v ele d a su se
p aflag o n sk i E n e ti o n a m o spasili iz tro ja n sk o g a r a ta s T ro ja n c e m A n te n o ro m ,
k ažu d a o to m e svjedoči re v n o st o k o uzg o ja konja, k o ju su, p re m a H o m e ru ,
p o kazivali i p aflagonski E n e ti. E n e tsk o je n a im e k o n jo g o jstv o ste k lo im e
m e đ u H e le n im a . A žrtvovao se k od njih bijeli konj D io m e d u .”
N a prvi se p o g led vidi koliko je tu E u sta tije crp io iz S tra b o n a . N ajveći d io
n jegova te k sta p re n ije t je o d a tle i tek n e z n a tn o p re p rič a n . I vijest d a se k o d
V e n e ta h e ro ju D io m e d u žrtvovao bijeli k onj p o tje č e iz S tra b o n a ( 5 ,1 ,9 ) , ali
se to ta m o n e uvodi k ao svjedočanstvo o v e n e tsk o m k o n jogojstvu, z n a k u
n jih o v a paflag o n sk o g p o d rije tla . T o je, čini se, n a p ra v io tek E u sta tije . N ajv až
nije je tu o n o što p iše o A rija n u (prva polovica 2. st. n. e.) i o p o d rije tlu ja d r a n
skih V e n e ta o d je d n o g isto im e n o g azijskog n a ro d a , ali n e P aflag o n aca, koji je
p ritisn u t u ra tu s A sircim a p o b jeg ao n a J a d ra n i ta m o se n a sta n io . E u sta tije
je ta k o sk u p io najviše p o d a ta k a o to m e k ak o se sve tu m ačilo p o d rije tlo to g a
n a ro d a u pad sk o j nizini.
O n o što p iše o o bliku U e n e tija dolazi o d a tle što u sta rije d o b a u g rčk o m
p ism u nije bilo n a č in a d a se piše v, p a kad je to u stra n im riječim a ip ak treb alo ,
p isalo se u m je sto to g a u . P oslije je u grčkom glas b p re ša o u v, p a se o n d a , k ak o
to čini i E u sta tije , za v u tim stra n im riječim a b ez tešk o će stavljalo slovo b eta.
E u sta tije nije z n ao z a tu glasovnu p ro m je n u i z a to se tru d i d a o b jasn i k a k o su
to sta ri Venetija pisali “p e to slo ž n o ”, ali m u to n e po lazi d o b ro z a ru k o m .
S to kaže d a je o H o m e ro v u stihu koji c itira n a p isa o sve p o tre b n o , o d n o si
se n a njegov k o m e n ta r uz Ilijadu 2,851 i d alje. T a m o d o n o si m n o g o p o d a ta k a ,
ali o p o d rije tlu V e n e ta p o n av lja sam o s to je čitao kod S tra b o n a , p a je to i ovdje
već d o n e se n o . N ovo je sam o što citira i S te fa n a B izan tin ca (6. st. n. e.) i
n jegovo djelo E tnici: ή ν δε κ α τ ά τ ο ν ά ν α γρ α φ έα τ ω ν ε θ ν ικ ώ ν κ α ί έ θ ν ο ς π α ρ ά
Τ ρ ιβ α λ λ ο ΐς ’Έ ν ε τ ο ι - “a b io je p re m a z a p is iv a č u e tn ik a (n a z iv a z a s ta n o v n ik e
326
Antenor na Jadranu
izv edenih o d im e n a n aselja) i n a ro d E n e ti k o d T rib a la .” T rib ali su n a ro d koji

je živio n a sred išn jem B alk an u u dolini M orave. V e n e ti ko je tu E u sta tije s p o
m in je p re m a S te fa n u B izantincu je su oni koje H e ro d o t (2 ,1 9 6 ) zove ilirskim a.
Izv o r T im av a u n ajd u b ljem zaljevu Ja d ra n sk o g a m o ra b io je o d sta rin e
p o z n a t k a o p riro d n a z n am en ito st. O njem piše S tra b o n 5 ,1 ,8 : Ε ν α ύ τ φ δέ τ φ
μ υ χ φ το ϋ Ά δ ρ ίο υ κ α ι ιε ρ ό ν το ΰ Δ ιο μ ή δ ο υ ς έστ'ιν ά ξ ιο ν μνήμης τό Τ ίμ α υ ο ν .
λ ιμ έν α γ α ρ έχει κ α ί ά λ σ ο ς έκ π ρ επ ές κ α ί π η γ α ς έ π τ α π ο τ α μ ίο υ ύ δ α τ ο ς ε ύ ύ ύ ς
εις τη ν θ ά λ α σ σ α ν έ κ π ίπ τ ο ν τ ο ς π λ α τ ε ϊ κ α ί β α θεϊ π ο τ α μ φ . Π ο λ ύ β ιο ς δ ’
είρηκε π λ ή ν μ ια ς τα ς α λ λ α ς ά λ μ υ ρ ο ΰ ύ δ α τ ο ς κ α ί δη κ α ί το ύ ς έ π ιχ ω ρ ίο υ ς
π η γή ν κ α ί μη τέρα τή ς θ α λ ά ττη ς ό ν ο μ ά ζειν το ν τό π ο ν . Π ο σ ε ιδ ώ ν ιο ς δέ φησι
π ο τ α μ ό ν τ ο ν Τ ίμ α υ ο ν έκ τω ν ό ρ ω ν φ ερόμ ενον κ α τ α π ίπ τ ε ιν εις βέρεθρον, είθ ’
υ π ό γη ς ένεχθ έν τα π ε ρ ί εκ α τό ν κ α ί τ ρ ιά κ ο ν τ α σ τα δ ίο υ ς έ π ί τή θ α λ ά ττή τη ν
έκβολήν π ο ιε ΐσ θ α ι. - “U sam o m n ajd u b ljem za k u tk u J a d ra n a n alazi se i
D io m e d o v o sv etište v rijed n o sp o m en a. Z o v e se T im av. Im a n a im e luku i p r e
k rasan gaj i se d a m v rela rječn e v o d e k o ja ravno u tje č e u m o re širo k im i d u
b o k im to k o m . P olibije je re k a o d a je v o d a osim u je d n o m u o stalim vrelim a
slan a i d a dom aći svijet to m jesto naziva izvorom i m ajk o m m o ra . A li P o -
seid o n ije kaže d a j e T im av rijek a koja teče iz p la n in a i ruši se u p o n o r, zatim
p a k te č e isp o d zem lje o ko sto i trid e se t sta d ija i o n d a p o n o v n o izvire n a
sam o m m o ru .” I n e što d alje (5,1, 9): Τ φ δέ Δ ιο μ ή δ ει π α ρ α τ ο ΐς Ε ν ε τ ο ϊς
ά π ο δ ε δ ε γ μ έ ν α ι τιν έ ς Ισ το ρ ο ύ ν τα ι τ ιμ α ί' κ α ί γ ά ρ θ ύ ε τα ι λ ε υ κ ό ς 'ίπ π ο ς
α ύ τ φ , κ α ί δ ύ ο άλση, τό μεν 'Ή ρ α ς ’Α ρ γ ε ία ς δ ε ίκ ν υ τ α ι, τό δ ’ ’Α ρ τ έ μ ιδ ο ς
Α ΐτ ω λ ίδ ο ς . - “S aznaje se d a j e p rih v aćen običaj d a se k o d E n e ta iskazuju
n e k e časti D io m e d u : i prin o si m u se k ao žrtva bijeli konj i p o k azu ju se dva gaja,
je d a n H e re A rg ejk e, d rugi A rte m id e E to lja n k e .”
V ergilije je pjevajući o A n ten o ro v o j plovidbi sve do u n u tra šn je g a zaljeva
J a d ra n a sp o m e n u o T im av, koji se u njega javlja i d ru g d je k ao pjesnički re k
vizit p re u z e t iz geografije. O n se i p ri to m e o slan jao n a u č e n u h e len ističk u
lite ra tu ru . P olibije i P o seid o n ije su opisivali to izvorište k a o z n a m e n ito st
v rijed n u p o zo rn o sti. T um ačili su je različito. D a n a s zn am o d a je P o seid o n ijev o
tu m a č e n je bilo ispravno. V ijest o k u ltu D io m e d a , o žrtv o v an ju b ijelo g a k o n ja
i o svetim gajevim a p o tječe o d T im eja, a S tra b o n ju je u z e o o d A rte m id o ra .23
23
Usp. F. Lasserre, nav. dj. 198.
327
D a su stanovnici o n o g a k ra ja izvor T im ava nazivali m o re m p o tv đ u je i V a ro n ,

k o jeg a c itira Servije u k o m e n ta ru uz E n e id u 1, 246: Varro enim dicit hunc
fluvium de incolis mare nominari - “V a ro n n aim e kaže d a d o m aći svijet
naziva tu rijek u m o re m .” S pom injući T im av, V ergilije n e kaže n išta o k u ltu
D io m e d o v u je r se u vezi s osnivanjem P atav ija bavi A n te n o ro m i je r je taj, k ao
i E n e ja , bio T ro jan ae, d o k D io m e d k ao A h e ja c stoji n a d ru g o j stran i. P o
starijoj p re d a ji b io je, m e đ u tim , T im av v ezan s le g e n d o m o D io m e d u , a n e s
le g e n d o m o A n te n o m , p a te S trab o n o v e vijesti tre b a p ro m a tra ti u sk lo p u
p rič e o D io m e d u n a Ja d ra n u .
U staro j grčkoj p re d a ji p u t A n te n o ro v i njegovih sinova n a z a p a d nije
zav ršavao je d in o n a Ja d ra n u . P rič a lo se d a su njegovi sinovi od lazeći iz T ro je
d o spjeli n a K re tu i ta m o se n a stan ili n a b režu ljk u koji se p ro zv ao p o n jim a
(T zezes in L y co p h ro n em 874 i T rip h io d o ru s 656).
P o drugoj su verziji stigli u L ibiju s H e le n o m (P in d a r, P y th ia 5 ,1 0 6 - 1 1 0
i sholije). I ta m o se p o n jim a nazvao je d a n brežuljak . A o d d ru g o v a što su s
A n te n o ro m stigli u Italiju je d a n je, kažu, o sn o v ao u Ib eriji g ra d O p sik elu
(S tra b o n 3, 4, 3).
D ru g a je d n a verzij a p rip o v ijesti o A n te n o m n a J a d ra n u saču v ala n a m se
sam o iz kasn ijeg a v rem en a. S a d rž a n a je u an o n im n o m ro m a n u o T ro ja n sk o m
ra tu koji se p rip isu je K re ć a n in u D iktisu. S ačuvan n a m je u latin sk o j v erziji iz
4. st. n. e., ali su n a đ e n i ulom ci grčkoga izvornika n a je d n o m p a p iru su iz
g o d in e 204, a u tv rđ e n i su i c ita ti iz to g a izvornika u rječn ik u S u id i (ed . A d le r,
p. 486). T aj grčki te k st p o tje č e iz N e ro n o v a v re m e n a (5 4 —68. n. e.). D ik tis 5,
17 p rič a k ak o je A n te n o r u sam oj T ro ji tre b a o osn o v ati kraljevstvo, ali m u n isu
dali d a u đ e u grad. I o n d a kaže o njem : Ita coactus cum om ni patrimonio ab
Troia navigat devenitque ad mare Hadriaticum multas interim gentes barbaras
praevectus. Ibi cum his qui secum navigaverant civitatem condit appellatam
Corcyram Melaenam. - “T a k o je bio prisiljen d a sa svim im u tk o m o tp lo v i iz
T ro je. I d o šao je n a J a d ra n sk o m o re p o što je p ro p lo v io p o re d m n o g ih
b a rb a rsk ih n a ro d a . T a m o je o sn o v ao g rad koji je n azv an C rn a K o rk ira .”
P o toj priči A n te n o r nije osnivač P atav ija n eg o K orčule. O n a se u starin i
zvala K o rk ira ili K erk ira. Isto se ta k o zvao i K rf. D a bi se d ak le razlik o v ala o d
n jega, K o rč u la se o b ičn o o zn ačav ala k ao C rn a K o rk ira (usp. A p o lo n ije
R o đ a n in 4 ,5 7 1 ; S tra b o n 2 ,5 ,2 0 ; M ela 2 ,114; P linije 3 ,1 5 2 ). K oliko g o d n as
ta le g e n d a , d a je A n te n o r osnivač K orčule, o so b ito zan im a, n e m a nikakvih
328
Antenor na Jadranu
p o d a ta k a p o k o jim a bi se ta k v a p re d a ja m o g la d o p u n iti ili p ra titi d u b lje u

p ro šlo st. D ik tiso v a v ijest o sta je sasvim izolirana.
A n te n o r i njegovi sinovi n a J a d ra n u sam o je je d n a v erzija p rič e o n jihovu
i d ru g ih ju n a k a iz T ro ja n sk o g a r a ta o d lask u n a z a p a d , g d je su d a le k o o d svoje
zem lje i o d k rajev a u k o jim a su stekli slavu završili život u b la ž e n o m m iru i
n e p o m u ć e n o j vedrini. T o je p re o b lik a u leg en d u , ind iv id u aln u i z em ljo p isn o
o d red iv u , p rv o tn e m itsk e p re d o d ž b e o njihovoj h ero jsk o j p re o b ra z b i i v ed ro m
o n o stra n sk o m životu n a E lizijskim p o lja n a m a ili n a o to c im a b lažen ih . C arstv o
p o k o jn ik a i sjed ište o d a b ra n ih b la ž e n ik a zam išljalo se n a z a p a d u , n a m o ru n a
k o jem se ta m o završava svijet.24 D a je to p o d lo g a p rič a n ja o p u to v a n ju
ah ejsk ih i tro ja n sk ih ju n a k a n a z a p a d i o kraljevstvim a što su ih ta m o osnivali,
ra z a b iralo se v eć u starini. O to m e piše S tra b o n 3, 2 ,1 3 : 'Ή τε τ ο ύ Α ΐν ε ίο υ
π α ρ α δ έ δ ο τ α ι π λ ά ν η κ α ι ’Α ν τ ή ν ο ρ ο ς κ α ι ή τ ω ν Ε ν ε τ ώ ν , ω σ α ύ τ ω ς κ α ι η
Δ ιο μ ή δ ο υ ς τε κ α ι Μ εν ελ ά ο υ κ α ι Ό δ υ σ σ έ ω ς κ α ι ά λ λ ω ν π λ ε ιό ν ω ν . 'Ο τ ο ίν υ ν
π ο ιη τ ή ς τ ά ς τ ο σ α ύ τ α ς σ τ ρ α τ ε ία ς έ π ι τ ά έ σ χ α τα τ ή ς ϊβ η ρ ία ς ίσ τ ο ρ η κ ώ ς,
π υ ν θ α ν ό μ ε ν ο ς δε κ α ι π λ ο ύ τ ο ν κ α ι τ ά ς ά λ λ α ς ά ρ ε τ ά ς (ο ί γ ά ρ Φ ο ίν ικ ε ς
έδ ή λ ο υ ν το ύ τ ο ), ε ν τα ύ θ α τ ο ν τ ω ν ευσ εβ ώ ν έπ λ α σ ε χ ώ ρ ο ν κ α ι τ ό Ή λ ύ σ ιο ν
π ε δ ίο ν , ο ΰ φ ησ ιν ό Π ρ ω τ ε ύ ς ά π ο ικ ή σ ε ιν τ ο ν Μ ενέλ α ο ν . - “P o sto ji p re d a ja
ο lu tan ju E n e jin u , A n te n o ro v u i H e n e ta . Isto ta k o o lu ta n ju D io m e d o v u i
M en elajev u i O disejevu i više njih drugih. A p jesn ik (tj. H o m e r) sa z n a o je o
tim to lik im p o h o d im a sve d o k ra ja Iberije, a d o zn av ao j e i o b o g atstv u i d ru g im
v rlin a m a tih k rajev a (F en ičan i su to kazivali), p a je ta m o stv o rio p ro s to r
d o b rih i E lizijsko p olje, k a m o P ro te j kaže d a će se o d seliti M e n e la j.”
D a lje S tra b o n c itira O d iseju 4 ,5 6 3 - 568, gdje P ro te j, o tk riv aju ći b u d u ć
n o st, o p isu je E lizijsko polje, n a k oje će M en elaj b iti p re n e se n . N a sk rajn jem
z a p a d u je z ra k d o b a r i vjetrovi su blagi. O sim to g a je ta m o zem lji k raj: τ ό τε
έ π ι τ ο ΐς π έ ρ α σ ι τ ή ς γή ς, έφ ’ο ίς κ α ι τ ο ν Ά ιδ η ν μ εμ υ θ εύ σ θ α ί φ α μ εν - “a i to
d a je n a k ra ju svijeta gdje k ažem o d a se p o p ričan ju m ito v a n alazi H a d ” . S tim e
u vezi je n e što k azao m a lo p rije ( 3 ,2 ,1 2 ) . O to m e d a se E lizijsko p o lje i o to ci
b lažen ih n a la z e n a sk ra jn je m z a p a d u usp. jo š S tra b o n 1 ,1 ,4 i 5.
S tra b o n o v o n a s se shvaćanje tu u prvi m a h d o im a ja k o racio n alističk i.
H o m e r bi p re m a vijestim a o zem ljam a sk rajn jeg a z a p a d a , k o je su d o n o sili
F en ičan i, izm islio E lizijske p o lja n e i o to k e b la ž e n ih n a z a p a d u . Istin a je , n a-
24 Usp. R. Katičić, P o d u n a v lje i J a d ra n 95 -9 6 i 100 = u ovoj knjizi str. 56-57,59,64-66; isti,

77—78 = u ovoj knjizi str. 300-301.
E n h e lc jc i
329
pro tiv, đ a su se takve p re d o d ž b e o d velike sta rin e v ezale za z a p a d i za kraj

svijeta, a k ak o se širilo z em ljo p isn o zn an je p o m ic a le su se te m itsk e p re d o d ž b e
sve d alje i d o bivale u je d n o sve k o n k retn iji oblik, kak av p rista je leg en d i. N ije
m it n a sta o n a tem elju vijesti fen ičk ih trg o v aca i p o m o ra c a , n eg o se n a tem elju
njih p o č e o sm ještati u re a ln o m zem ljo p isn o m p ro sto ru i m ijen jati svoju n arav
p o staju ći le g e n d o m .25
L e g e n d a im a k o n k re ta n i je d n o k ra ta n povijesni i zem ljo p isn i okvir, m it
o p isu je zbivanje kakvo se javlja uvijek i svuda. L e g e n d a sto g a u z z em ljo p isn u
im a i povijesnu podlogu. Z a p riču o A n te n o ru n a J a d ra n u nije lak o naći tu
p o d lo g u . M o že se te k v rlo n e o d re đ e n o reći d a ju tre b a tražiti u n a jstarijo j
eg ejsko-anatolijskoj plovidbi p re m a z a p a d u , k o ja p a d a u k a sn o m ik e n sk o
ra z d o b lje .26
L eg en d a se u k o n k retn im svojim k o o rd in atam a p reo b lik u je i preosm išljuje
p re m a p o tre b a m a kasnijih razdoblja. P rv o b itn a u sp o m e n a n a n ajstariju
plo v idbu i k re ta n ja u ja d ra n sk e p re d je le n a ta lo ž ila se u cikličkim epovim a.
S ofoklova verzija p ro m a tra tu p re d a ju iz p e rsp e k tiv e a te n sk e p o m o rsk e
ek sp an zije, a rim sko gledište jav lja se, čini se, jo š p rije A u g u sto v a v ijek a u vezi
s o sn ivanjem A kvileje (181. pr. n. e.) k ao rim sk o g a u p o rišta , zau z im a n jem
N ezak cija i p o k o ra v a n je m H is tra (177. pr. n. e.), te p o b je d o n o sn im p o h o d o m
k o n zu la M a rk a S e m p ro n ija T u d ita n a p ro tiv K a rn a , T a u risk a i L ib u m a (129.
p r. n. e .).27 Ia k o p o k u šaj d a se to d o k a ž e stoji n a klim avim n o g am a, n e m o ž e
se takvoj p re tp o sta v c i p o re ć i n a č e ln a plauzibilnost.
Z n a č e n je k o je je le g e n d a o T ro ja n c u A n te n o ru d o b ila u A u g u sto v o d o b a
ra z a b ire se te k k a d se u zm e u o b z ir p o d a ta k d a j e n ek i L arg, ko ji v je ro ja tn o
ta k o đ e r p rip a d a to m u v re m e n u , n a p isa o d a n a s izgu b ljen e p o A n te n o ro v u
d o lask u u G aliju s ovu stra n u A lp a .28
25 O odnosu mita i legende usp. M. Ježić ,R g v e d s k i h im n i, Zagreb 1987,45,63 —64,85 —86.

2f’ Usp. L. Braccesi, G r e c ita Bologna 1971,4—19; G. A. Mansuelli, F o r m a z io n e
a d r ia tic a ,
Studi Etruschi 33 (1965)
d e lle c iv ilta s to r ic h c n e l l a p i a n u r a p o d a n a o r ie n ta le . A s p e t t i e p r o b le m i,
3 —47; J. C. Thallon, T h e T r a d itio n o f A n te n o r a n d its H is to r ic a l P o s s ib ility , American Journal of
Archaeology 28 (1924) 47 - 65.
27 Usp. L. Braccesi, L a le g g e n d a d i A n te n o r e : u n m i t o g r e c o d i a r e a v e n e to -illir ic a , II crinale
d’Europa, Roma 1984,19—24 i M. Gwyn Morgan, l ‘lin y N . Η . I I I 1 2 9 , th e R o m a n U se o f S t a d e s
a n d th e E lo g iu m o f C . S e m p r o n iu s T u d ita n tis (cos. 129 BC), Philologus 117 (1973) 29-48.
2sO tome svjedoči Ovidije, E x p o n i o 4,16, 17-18: L a r g u s , / G a llic a g u i P h r y g iu m d u x it in

arva sen em—“Larg, koji je frigijskog starca doveo na galska polja”. Frigijski starac je upravo
Trojanae Antenor. Usp. C. Diehl, L a r g u s 5), Pauly-Wissowa RE 12, Stuttgart 1924, 837.
330
Antenor na Jadranu
L e g e n d a o A n te n o ru n a J a d ra n u b itn o u p o tp u n ju je m ito lo šk i k rajo lik

ilirskih i n jim a susjednih p red jela. Svjedoči i o prvim p ro d ira n jim a iz egejskih
stra n a , o d u h o v n o m i k u ltu rn o m o d o m aćivanju G rk a u svijetu koji im je isprva
b io d a le k i stran . P o k azu je i to k ak o je ta p re d a ja biv ala p re o sm išlja v a n a u
an tičkoj lite ra tu ri razn ih razdoblja. T a je le g e n d a izrazito ja d ra n sk a . K ao
tak v a u k la p a se u širu cjelinu, koja će se, b a r što se n aših o b a la tiče, m oći
o b u h v atiti te k o n d a k ad se n a isti n ačin p rik a ž e s n jo m e u m n o g o p o g led a
p o v e z a n a le g e n d a o D io m e d u n a Ja d ra n u .
331
Diom ed na Jadranu
O p i s u j u ć i n a šu o b alu kaže Plinije Stariji (23/4 - 79. n .e.) u svojem P riro d o p isu
{Naturalis historia) 3 ,1 4 0 — 141 ovo: Rursus in continente colonia Iader, quae
a Pola C LXabest, inde X X X Colentum im ula, X V III ostium Tityi flum inis.
Liburniae fin is et initium Delm atiae Scardona in am ne eoX IIpassuum a mari.
Dein Tariotarum antiqua regio et castellum Tariona, prom unturium Diomedis
vel, u t alii, poeninsula Hyllis circuitu Č, Tragurium civium Rom anorum
marmore notum , Siculi in quem locum divus Claudius veteranos misit, Salona
colonia ab Iader C X II - “O p e t n a k o p n u j e k o lo n ija J a d e r, k o ja je o d P o le
u d a lje n a 160.000 k o ra k a , z a tim n a u d a lje n o sti o d 30.000 o to k K o le n ta , o d
18.000 u šć e rije k e T itija. K raj L ib u m ije i p o č e ta k D alm acije j e S k a rd o n a n a
toj rijeci 12.000 k o ra k a o d m o ra . Z a tim d o lazi sta ri p re d io što p rip a d a T a rio -
tim a i tv rd i g ra d T a rio n a , p a D io m e d o v r t ili, k a k o g a d ru g i zovu, p o lu o to k
H ilid a , k o je g a o b ilazak iznosi 100.000 k o ra k a , p a T ra g u rij, n aselje rim sk ih
g ra đ a n a , p o z n a to p o m ra m o ru , Sikuli, k a m o je b o žan sk i K la u d ije p o sla o
v e te ra n e , p a k o lo n ija S alo n a, u d a lje n a o d J a d e r a 112.000 k o ra k a .”
N ije te šk o snaći se u to m z e m ljo p isn o m p rik azu . O n se k re ć e o d
sje v e ro z a p ad a p re m a ju g o isto k u i glavna su m u o rije n ta c ija g rad o v i ko ji im aju
ra n g rim sk ih kolonija: P o la , Ja d e r, S alona. M e đ u n jim a se o d re đ u je u d a
lje n o st u tisu ć a m a k o ra k a . P o što j e P linije o p isa o sje v e rn o ja d ra n sk e o to k e ,
v ra ć a se, n a p o č e tk u o d lo m k a s to je ovdje n av ed en , n a o p is k o p n a i sp o m in je
p rv o k o lo n iju Ja d e r. T u se, p o m a lo n eo ček iv an o i u p o re m e ć e n o j p ersp ek tiv i
sp o m in je o to k Š o lta ( Colentum). O to m e p o b liže vidi g o re str. 196-197. Z a tim
d olaze, o čito n a k o p n u ,z e m lja T a rio ta i njihov tvrdi g ra d T a rio n a , koji n a m daju
lijep p rim je r d o m o ro d ačk e tvorbe riječi sa sm jenom sufiksa-i- i -«-, ali u m lađ im
v re lim a i u o n o m astici nisu ostavili tra g a , p a se n e m o g u ni p o b liže sm je stiti
333
n a te re n u . Z a n jim a d olazi D io m ed o v rt ili p o lu o to k H ilid a, a o n d a T rag u rij.

Z a n a se lje Sikuli i njegovu v e te ra n sk u n a se o b in u m isli se d a su ležali n eg d je
k o d B iaća, izn ad d an ašn jeg splitskog a e ro d ro m a , a n a ob ali je d alje S alona.
K oliko g od je taj opis škrt, o n om o g u ću je d a se sasvim p o u z d a n o id e n
tificira D io m e d o v rt. T o je najizb o čen ija to č k a n a še o b ale, n e g d je n a sred in i
p o te z a izm eđ u S p lita i Š ibenika, k o ja se d a n a s zove R t P loče (P u n ta P ian ca).
O b a la je n a to m p o te z u blag o z a o k ru ž e n a i tvori k ao p o lu o to k , iak o n e b aš j a
ko izrazit. Iz p o m o rsk e p e rsp e k tiv e o n se o n im a što su plovili o k o n jeg a v je ro
ja tn o p o k aziv ao osjetljivije. N a n jem je u najdubljo j sta rin i d o ko je d o p iru
sačuvane vijesti živio n a ro d H ili. N jihovo su im e grčki p o m o rci pov ezali s
im e n o m H e ra k lo v a s in a H ila i p r e m a to m e is k o n s tru ira li m ito lo š k o
ro d o slo v lje.1
P o lu o to k H ilid a je d ak le onaj o d sječak o b a le izm eđ u Š ib en ik a i S p lita n a
k o jem leže P rim o šte n i R ogoznica, a najizloženiji njegov r t zvao se u sta rin i
p o D io m e d u , a h ejsk o m h e ro ju , T idejevu sinu, koji je b io k ralj u A rg o su n a
P elo p o n e z u , a sudjelovao je u ra tu p ro tiv T e b e što su g a vodili ep ig o n i, sin o
vi o n e sed m o rice koja su s E d ip o v im sin o m P o lin ik o m bili o p sjeli T e b u i
p retrp jeli p o ra z p re d n jez in im se d m e rim v ra tim a . E pig o n i su osvojili iopljačkali
T e b u , a D io m e d je poslije s A trid im a , A g a m e m n o n o m i M e n e la je m , p o ša o
p o d T ro ju d a p o v rati o d v e d e n u H e le n u . U p rič a m a o tro ja n sk o m ra tu jav lja
se k a o je d a n o d glavnih ah ejsk ih ju n a k a . U Ilijadi je čitav a p e ta kn jig a
p o sv e ć e n a njegovim ju n a č k im podvizim a. A n tič k o p a k im e n a še g a R ta P lo če
rječito svjedoči o to m e d a je le g e n d a rn a p re d a ja o h e ro ju D io m e d u b ila v e z a
n a i za J a d ra n i d a je u im en u to g a r ta o stav ila tra g a i n a našoj o b ali.2
P re d a ja o to m e d a j e D io m e d p oslije tro ja n sk o g a r a ta p o ša o n a Z a p a d i
tam o , k ao i d ru g i heroji, završio život3 su sreće se v eć u n a jstarijo j grčkoj
1Usp. R. Katičić, P o d u n a v lje il a d r a n u e p u A p o lo n ija R o đ a n in a , Godišnjak7, Sarajevo 1970,

114-121 = u ovoj knjizi str. 91-101. Usp. i 387-398.
2 Usp. L.V. Sybel, D io m e d e s , Ausfuhrliches Lexikon der griechischen und romischen
Mythologie, herausgegeben von W. H. Roscher, Leipzig 1884-1886, 1024-1027; E. Bethe,
D io m e d e s , Pauly-Wissowa,Real-EncyklopadiederklassischenAltertumswissenschaft,9.Halbband,
Stuttgart 1903,820-823; R. L. Beaumont, G r e e k In flu e n c e o n t h e A d r i a tic S e a b e fo r e th e F o u r th
C e n tu r y B . C ., JournalofHellenicStudies56 (1936), str. 194-195; J. Berard,L a c o lo n is a tio n g r e c q u e
d e 1’I ta lie m e r id io n a le e t d e la S ic ile d a n s 1’a n tiq u ite , 2. izd. Pariz 1957,368-376; L. Braccesi, G r e c ita
a d r ia tic a , u n c a p ito lo d e lla c o lo n iz z a z io n e g rec a in o c c id e n te , Bologna 1971,4-8.
3Usp. R. K a l i a ć , A n te n o r n a J a d ra n u , Godišnjak 24, Sarajevo 1988,21= u ovoj knjizi str. 305.
334
Diomed na Jadranu
poeziji. L irič a r M im n e rm o iz m aloazijskoga K o lo fo n a (živio je u d ru g o j p o

lovici 7. st. p r. n . e .) p jev ao je u je d n o j svojoj elegiji o to m e k a k o je D io m e d
p o slije p a d a T ro je d o šao n a ja d ra n sk u o b a lu ju ž n e Italije i ta m o p o g in u o . S am
te k st te M im n erm o v e elegije nije n a m se sačuvao, ali se n je z in sad ržaj
p re p rič a v a u sh o lijam a u z A le k sa n d ru , u č e n i spjev ta m n o g a alek sa n d rin sk o g
p je sn ik a L ik o fro n a, stih 610 (ed. S c h e e r 2 0 6 ,2 8 ): ή δ ε 'Α φ ρ ο δίτη , κ α θ ά φ ησι
Μ ίμ ν ε ρ μ ο ς, υ π ό Δ ιο μ ή δ ο υ ς τρ ω θ εΐσ α π α ρ εσ κ εΰ α σ ε τη ν Α ίγ ιά λ ε ια ν π ο λ λ ο ΐς
μ εν μ ο ιχ ο ίς σ υ γ κ ο ιμ η θ ή ν α ι, έρ α σ θ ή να ι δ ε κ α ι υ π ό τ ο ϋ Κ ο μ ή το υ τ ο ΰ Σ θε-
ν έ λ ο υ υ ίο ΰ . τ ο ΰ δ ε Δ ιο μ ή δ ο υ ς π α ρ α γ ε ν ο μ έ ν ο υ ε ις τ ό Ά ρ γ ο ς έ π ιβ ο υ λ ε ΰ σ α ι
α ύ τ φ , τ ο ν δε κ α τα φ υ γ ό ν τα ε ις τ ο ν β ω μ ό ν τή ς 'Ή ρ α ς δ ια ν υ κ τ ό ς φ υ γεΐν σ υ ν
τ ο ΐς έ τ α ίρ ο ις κ α ι έ λ θ εΐν ε ις Ι τ α λ ία ν π ρ ο ς Δ α ΰ ν ο ν β α σ ιλ έα , δ σ τ ις α υ τ ό ν
< δ ό λ ψ > ά ν ε ϊλ ε (P ra to F r a g m . 17) — “A fro d ita je , k a k o k aže M im n e rm o , je r
ju je D io m e d ra n io , u čin ila d a E g ijalija spava s m n o g im p re lju b n ic im a i d a je
ljubi i K o m e t sin S tenelov. K ad je D io m e d d o ša o u A rg o s, o n a d a m u je ra d ila
0 glavi, a o n d a je p rib je g a o H e rin u žrtv en ik u i p o n o ći p o b je g a o sa svojim
d ru g o v im a i d o ša o u Italiju k ralju D a u n u , koji g a je < n a p rijev aru > u b io .”
R ije č u p re lo m lje n im z a g ra d a m a d o d a o je izdavač te k sta S ch eer, n je n e m a u
ru k o p isim a tih sholija.
U M im n erm o v o j elegiji bili su sad ržan i već svi m otivi le g e n d e o D io m e d u
n a Ja d ra n u . U H o m ero v o j Ilijadi 5 ,1 2 1 - 1 3 2 i 297 - 430 p rip o v ije d a se k ak o
je D io m e d , n a d a n k a d je p o d T ro jo m ste k a o največu slavu, ra n io A fro d itu ,
k a d a je b o žica o d n jeg a zak lo n ila svojega sin a E n e ju , u zad n ji čas, i ta k o ga
sp asila o d sig u rn e sm rti. L e g e n d a o D io m ed o v u o d lask u n a Z a p a d , k ak o je
p rip o v ije d a M im n erm o , n ad o v ezu je se n a tu zgodu. D a se osveti D io m e d u za
ra n u i za n a n e se n u u vredu, A fro d ita je o p čin ila svojim č a rim a njegovu ž e n u
E gijaliju d a se p o m am i za ljubavnicim a i d a legne čak sa sin o m n ajb ližeg a
D io m e d o v a d ru g a S ten ela, koji je u b o rb a m a p o d T ro jo m b io uv ijek u z njega.
K ad se D io m e d poslije z a u zeća T ro je v ratio u A rgo s, E gijalija g a j e h tje la
u biti, isto o n a k o k ak o je K lite m n e stra u M ik en i u b ila A g a m e m n o n a k a d se
k ao p o b je d n ik v ra tio o d T ro je . N joj to , m eđ u tim , nije p o šlo za ru k o m je r je
D io m e d p ra v o v re m e n o osjetio o p a sn o st i n a ša o p rib ježište k o d žrtv en ik a b o
žice A te n e . P o d z a štito m m ra k a je o n d a p o b jeg ao sa svojom b o jn o m d ru ž in o m
1 k o n a č n o se n a ša o u Italiji, ta m o gdje je najviše istu re n a p re m a G rčk o j. D o ša o
je k ralju D a u n u , h e ro jsk o m im en jak u D au n ije, k ako se u n a jsta rije d o b a zvala
A p u lija. K ralj D a u n je p a k u b io D io m e d a . T a k o ga je d o č e k a la sm rt.
335
A li ta sm rt D io m e d o v a n a d ale k o m Z a p a d u bilo je zap rav o b lažen ičk o

p re o b ra ž e n je , koje don o si b o žan sk e časti. O to m e p jev a Ib ik iz R e g ija u K ala-
briji (živio je u 6. st. pr. n. e.). N i njegovi se stihovi nisu sačuvali n e g o je u sholiji
u z 12. stih P in d a ro v e 10. o d e u p o b je d u n a N em ejsk im ig ram a zab ilježen
njihov sadržaj (B erg k F rag m . 38): Δ ιο μ ή δεα . κ α ί ο ΰ τ ο ς 'Α ρ γείο ς, δ ς δ ι ’α ρ ε
τή ν ά π η θ α ν α τίσ θ η . κ α ί εσ τι π ε ρ ί τ ο ν Ά δ ρ ία ν Δ ιο μ ή δ εια ν ή σ ο ς ιε ρ ά , έν η
τ ιμ δ τ α ι ώ ς θ εό ς, κ α ί Ί β υ κ ο ς ο ΰ τω ... (tu su izostavljeni Ibikovi stihovi) τη ν
Ή ρ μ ιό ν η ν γ ή μ α ς ό Δ ιο μ ή δ η ς ά π η θ α ν α τίσ θ η σ υ ν τ ο ΐς Δ ιο σ κ ο ύ ρ ο ις , κ α ί γ ά ρ
σ υ ν δ ια ιτ α τ α ι α ϋ τ ο ΐς . - “D io m ed a: O n je A rg ejac, koji je zb o g svoje v rlin e
u č in je n b esm rtn im . I im a n a J a d ra n u D io m e d o v o to k , koji je svet. N a n je m se
o n p o štu je k a o bog. I Ib ik pjeva ovako:... (tu su izostavljeni Ib ikovi stihovi).
P o što je o ž e n io H e rm io n u , D io m e d je u čin jen b e sm rtn im s D io sk u rim a . I
p ro v o d i s n jim a život.” I t a j e sholijastova zab ilješk a d o šla d o n a s n e p o tp u n a .
O n o što n a s najviše zan im a, c ita t Ibikove pjesm e, isp u šten o je u p rep isiv an ju .
(V idi D ra c h m a n n o v o izdanje sholija uz P in d a ra 3 ,1 6 8 , 1 - 2 ) .
Z a Ib ik o m se p o v eo i P in d a r (ro đ e n 522/518. p r. n. e.). U stih o v im a uz
ko je je sh o lijast nav eo Ib ik a (N em ejsk e o d e 1 0 ,1 2 - 1 3 ) o n p jev a ovako:
Δ ιο μ ή δ εα δ ’ ά μ β ρ ο το ν ξ α ν
θ ά π ο τέ Γ λ α υ κ ώ π ις εθηκε θεόν.
- “A D io m e d a je n e k a d plav o k o sa Sovolika u čin ila b e sm rtn im b o g o m .”

Sovolika božica je , d ak ak o , P a la d a A te n a .
M im n e rm o , Ib ik i P in d a r ja sn o svjedoče d a je več v elik o p jesn ištv o

a rh a jsk o g a d o b a zn alo z a p riče o D io m e d u n a Z a p a d u i za k u lto v e što su ta m o
bili vezan i za njega. A k o u H o m e ra i n e m a n išta o svem u to m e , ip a k je ta p r e
d a ja sta ra i počeci joj sežu u d o b a starije n ego su p o u z d a n e v ijesti g rčkih
pisaca: h isto rič a ra , e tn o g ra fa i geografa, o z a p a d n im stra n a m a . U to j se le
g en d i d a k le zrcale sta rija grčka iskustva s tim k rajev im a i n a ro d im a , iz v re
m e n a k a d a se jo š nije b io p ro b u d io zn an stv en i in te re s za d a le k e zem lje i
n a ro d e .
H ele n istič k a je u č e n o st p rik u p ila m n o g o p o d a ta k a o D io m ed o v u svršetku
n a Z a p a d u , u Italiji i n a Ja d ra n sk im žalim a. N a m a je to z n a n je n ajb o lje
sačuvano u L ik o fro n o v u spjevu Aleksandra i u sho lijam a u z n ju . L ik o fro n je
p rav i A le k sa n d rin a c , u č e n p jesn ik koji č ita te lja ho će zadiviti sk ro v ito m p r e
ciznošću svojega tam n o g , n a m je rn o n e p ro n ič n o g izraza. Ž iv io je u prvoj
336
Diomed na Jadranu
polovici 3. sto ljeća pr. n. e. i p rip a d a m eđ u p rv e o b rađ iv ače b lag a što se n ašlo
sk u p ljen o u aleksandrijskoj knjižnici. R o đ e n je u G rčk o j, u g rad u H a lk id i n a
o to k u E u b eji, ali je životom i ra d o m p rip a d a o A lek san d riji. T a m o se d ru ž io
s n ajp o zn atijim u čen jacim a svojega v re m e n a i p o m o g ao je d a se sk u p e i u re d e
tek stovi grčkih k o m ed io g rafa. N a p isa o je lijep broj trag ed ija. O d svih n je
govih d jela sačuvao se sam o spj evAleksandra, koji je sa svojih 1474 ja m p sk a
trim e tra n ajd u lje sačuvano djelo helenističkoga pjesništva iza e p a Argonautika
A p o lo n ija R o đ a n in a .4
L ik o fro n o v a A le k sa n d ra je K a sa n d ra , kći tro ja n sk o g a k ra lja P rija m a ,
kojoj je bilo d a n o d a p re d v iđ a i p ro rič e sam o zlo, a u sk ra ć e n o joj je b ilo d a itk o
p o v jeruje u n je z in a zloguka, a uvijek istin ita p ro ro č a n stv a . N ju su z a to z a
tvorili u je d a n o d to rn jev a T ro je i ta m o je d ržali p o d stražo m . N a d a n k a d a je
P aris k re n u o iz T ro je d a p o sjeti G rčk u o n a je u to rn ju k u k aju ći p ro re k la sve
nev o lje što će o d a tle nastati: k ako će P aris d ovesti H e le n u , k ak o će zb o g to g a
izbiti ra t, k a k o će T ro ja biti ra z o re n a , a ahejski p o b jed n ici k ak o će n a p o v ra tk u
doživjeti sam o nevolje, ja d i čem er. N jezin a n erazu m ljiv a p ro ro č a n stv a i
go v o r u z a g o n e tk a m a čuo je sam o stra ž a r koji je stra ž io u kuli. L ik o fro n o v
spjev je zam išljen k a o izvještaj to g a stra ž a ra k ralju P rija m u o to m e s to je č u o
o d z a tv o re n e pro ro čice. U to m spjevu stoji o D io m e d u , a d a m u se im e p ri
to m e nigdje n e spom inje, i o njegovu svršetku n a Z a p a d u u stih o v im a 592-632
ovo:5
'Ο δ ’ Ά ρ γ υ ρ ίπ π α ν Δ α υ ν ίω ν π α γ κ λ η ρ ία ν
π α ρ ’Α ΰ σ ο ν ίτη ν Φ υ λ α μ ό ν δ ω μ ή σ ετα ι,
π ίκ ρ α ν ε τ α ίρ ω ν έ π τερ ω μ έν η ν ίδ ώ ν
595 ο ίω ν ό μ ικ τ ο ν μ ο ίρ α ν , ο ΐ θ α λ α σ σ ία ν
δ ία ιτ α ν α ίν ή σ ο υ σ ι π ο ρ κ έ ω ν δ ίκ η ν ,
κ ύ κ ν ο ισ ιν ίν δ α λ θ έ ν τ ες εΰ γλ ή ν ο ις δομήν,
ράμ φ εσ σ ι δ ’ά γ ρ ώ σ σ ο ν τε ς έ λ λ ό π ω ν θ ο ρ ο ύ ς
φ ερ ώ ν υ μ ο ν ν η σ ίδ α ν ά σ σ ο ν τ α ι π ρ ό μ ο υ .
600 θ ε α τρ ο μ ό ρ φ ψ π ρ ο ς κ λ ίτ ε ι γεω λ ό φ ψ
ά γ υ ιο π λ α σ τή σ α ν τε ς έ μ π έ δ ο ις τ ο μ α ϊς
4 Vidi bilj. 1.
5 Najnovije i danas mjerodavno kritičko izdanje Likofronove Aleksandre priredio je L.
Mascialino, Leipzig 1964. Po tom se izdanju ovdje donosi Likofronov tekst.
337
π υ κ ν ά ς κ α λ ιά ς , Ζ ή θ ο ν έ κ μ ιμ ο ύ μ εν ο ι.
ό μ ο ϋ δ ’ ές ά γ ρ α ν κ ά π ί κ ο ιτ α ία ν ν ά π η ν
ν ύ κ τ ω ρ σ τε λ ο ΰ ν τα ι, π ά ν τ α φ εύ γο ν τες β ρ ο χ ώ ν
605 κ ά ρ β α ν ο ν δ χ λ ο ν , έν δέ γ ρ α ικ ίτ α ις π έ π λ ο ις
κ ό λ π ω ν ία υ θ μ ο ύ ς ή θ ά δ α ς δ ιζή μ εν ο ι,
κ α ι κ ρ ίμ ν α χ ε ιρ ώ ν κ ά π ιδ ό ρ π ιο ν τρ ύ φ ο ς
μ ά ζη ς σ π ά σ ο ν τ α ι π ρ ο σ φ ιλ ές κ ν υ ζ ο ύ μ ε ν ο ι,
τή ς π ρ ιν δ ια ίτ η ς τλ ή μ ο ν ες μ εμ νη μ ένο ι.
610 Τ ρ ο ιζ η ν ία ς δέ τ ρ α ϋ μ α φ ο ιτ ά δ ο ς π λ ά ν η ς
έσ τα ι κ α κ ώ ν τε π η μ ά τω ν π α ρ α ίτ ιο ν ,
ό τ α ν θ ρ α σ ε ία θ ο υ ρ ά ς ο ΐσ τρ ή σ η κ ύ ω ν
π ρ ο ς λέκ τρ α . τύ μ β ο ς δ ’α υ τ ό ν έκσ ώ σ ει μ ό ρ ο υ
'Ο π λ ο σ μ ία ς, σ φ α γ α ΐσ ιν η ύ τ ρ ε π ισ μ έν ο ν .
615 κ ο λ ο σ σ ο β ά μ ω ν δ ’ έν π τ υ χ α ΐσ ιν Α ΰ σ ό ν ω ν
σ τα θ είς έρείσ ει κ ώ λ α χ ε ρ μ ά δ ω ν ε π ι
τ ο ΰ τ ε ιχ ο π ο ιο ϋ γ α π έ δ ω ν Ά μ ο ιβ έω ς,
τ ο ν έ ρ μ α τ ίτη ν ν η ό ς έκ β α λώ ν π έ τ ρ ο ν .
κ ρ ίσ ε ι δ ’ ’Α λ α ίν ο υ τ ο ΰ κ α σ ιγ ν ή το υ σ φ α λ είς
620 ε ΰ χ ά ς ά ρ ο ύ ρ α ις ά μ φ ’ έ τη τύ μ ο υ ς β ά λει,
Δ η ο ΰ ς ά ν ε ΐν α ι μ ή π ο τ ’ό μ π ν ιο ν σ τά χ υ ν
γ ύ α ς τ ιθ α ιβ ώ σ σ ο ν τ ο ς ά ρ δ η θ μ ώ Δ ιό ς,
ήν μή τ ις α ύ το ΰ ρ ίζ α ν Α ίτ ω λ ώ ν σ π ά σ α ς
χ έρ σ ο ν λ α χή ν η β ο υ σ ίν α ύ λ α κ α ς τεμ ώ ν.
625 σ τή λ α ις δ ’ ά κ ιν ή τ ο ισ ιν ό χ μ ά σ ει π έδ ο ν ,
ά ς ο ύ τ ις ά ν δ ρ ώ ν έκ β ία ς κ α υ χ ή σ ε τα ι
μ ετο χ λ ίσ α ς ό λ ίζο ν . η γ ά ρ ά π τ έ ρ ω ς
α ύ τ α ί π α λ ιμ π ό ρ ε υ τ ο ν " ξ ο ν τ α ι β ά σ ιν,
ά ν δ η ρ ’ά π έ ζ ο ις Γχνεσιν δ α το ύ μ ε ν α ι.
630 θ εό ς δέ π ο λ λ ο ΐς α ίπ ύ ς α ύ δη θ ή σ ετα ι,
ό σ ο ι π α ρ ’ Ί ο ΰ ς γ ρ ώ ν ο ν ο ΐκ ο ΰ ν τ α ι π έδ ο ν ,
δ ρ ά κ ο ν τ α τ ο ν φ θ ε ίρ α ν τα Φ α ία κ α ς κ τα ν ώ ν .
- “ ( 5 9 1 - 5 9 7 ) A ovaj će sagraditi A rg irip u , b a štin u D a u n ija c a , kraj

a u zo n sk o g F ilam a, p o što je vidio g o ra k krilati u d e s svojih d ru g o v a p o m ije ša n
s p ticam a, koji će hvaliti m o rsk o življenje p o p u t rib a ra , slični lab u d o v im a
o štro o k im a svojim likom . (598-602) A kljunovim a će loviti rib lje sjem e i
338
Diomed na Jadranu
stan o v ati n a o to čiću što nosi im e njihova vođe. U z h u m a k što u o b lik u k a z a

lišta strši iz zem lje p o re d a li su k a o p o ulicam a b ro jn a g n ijezd a n a čvrstim
o d re sc im a d rv e ta o p o n ašaju ći Z e ta . (603 - 609) S k u p a će p o laziti u lov i n a log
u šu m u noću, izbjegavajući svaku b a rb a rsk u gom ilu ljudi, ali u grčkim
h a ljin a m a tra ž e u krilu ležaje k ak o su svikli, i iz ru k u će istrg ati m rvice i k o m a d
h ra n e o d v e č e re m ilo gučući je r se sjećaju, jad n ici, kakvim su živ o to m p rije
živjeli. ( 6 1 0 - 6 1 4 ) R a n a T re z e n k in je bit će u z ro k o b ilazn o g a lu ta n ja i zlih
nevolja, k a d d rsk a k u ja p o d b o d e u krevet. H o p lo zm ijin će ga ž rtv en ik spasiti
o d pogibije k a d je v e ć b io p rip rav ljen za klanje. ( 6 1 5 - 6 1 8 ) K o račaju ći k ao div
sta t će u u v alam a A u z o n a c a i u p rije t će udove o k am en je s p o lja A m eb ejev ih ,
koji je grad io zidove. ( 6 1 9 - 6 2 4 ) P o što b u d e p re v a re n p re su d o m svojega
b ra ta A le n a , b a c it će istinitu kletvu u o k o lo p o o ra n ic a m a d a iz njih n ik a d a n e
n ik n e D e jin blagi klas, sve ak o Z e u s i h ra n i p o lja n a ta p a ju ć i ih, osim ak o tk o
vuče k o rije n svojega p o d rije tla o d E to la c a i tak av isk o p a zem lju povukavši
b ra z d e volovim a. (625 - 629) A n ep o m ičn im će stu p o v im a za d rž a ti tlo, z a koj e
se nikoji čovjek n eće p ohvaliti d a ih je n a silu im alo p o m a k n u o . O n i će d o ista
o d m a h doći p o v ra tn im h o d o m dijeleći o b alu trag o v im a koji nisu o d n ogu.
( 6 3 0 - 6 3 2 ) A b it će zazivan k ao uzvišen b og o d m n o g ih koji sta n u ju uz
u le k n u ti p o d lje p o što je u b io zm aja koji je o šte tio F e a č a n e .”
T a j e p rič a isp ričan a ta k o n e ja sn o i sve je u njoj n azv an o ta k o n e iz ra v n o
d a se n i uz n ajb o lje p o zn av an je grčkoga je z ik a čak n i u v rijem e k a d a je spjev
sp jev an nije m o g la ra z u m je ti bez tu m ačen ja. U p u ć e n čitatelj ip a k ra z a b ire d a
se tu, n e spo m in ju ći m u im e, p rip o v ijed a o D io m ed o v u sv ršetk u i o njegovoj
b o žan sk o j p re o b ra z b i n a Ja d ra n u . D a bi se m o g lo d o ista ra z u m je ti što Li-
k o fro n tu ta m n im izrazim a stavlja u u s ta n e sre tn o j p ro ro čici K asan d ri,
p o tre b n o je p o zv ati u p o m o ć sholije, k o m e n ta re što su se o d s ta rin e stavljali
u z taj tek st, a k o n a č a n su im o b lik dali Ivan i Izak C ee, b izan tsk i u čen jaci 12.
sto ljeća i r o đ e n a b ra ć a .6
T a k o ovdje, već za p rvo sn alažen je, tre b a zn ati d a je Z e t s A m fio n o m
o b zid ao T e b u , p a ga D iom edovi drugovi, p re tv o re n i u ptice, o p o n a ša ju ziđući
svoja g n ijezd a n a o to k u ; d a j e T re z e n k in ja A fro d ita je r je u p e lo p o n e sk o m
g ra d u T re z e n u im ala v rlo p o z n a t h ram ; d a j e H o p lo z m ija A te n a , k o ja se u
6 Mjerodavno izdanje sholija uz Likofronovu Aleksandru priredio je E. Scheer i objavio

kao drugi svezak svojega izdanja Likofronova djela, Berlin 1908. Pretiskano fototipski 1958. Po
njem se ovdje donosi tekst sholija.
339
E lid i n a P e lo p o n e z u štovala p o d tim im en o m ; d a j e D e ja (Δ η ώ ) D e m e tra ,

božica zem lje i ž itn o g a u ro d a ; d a je A m e b e j (M jen jač) P o se id o n je r su o n i
A p o lo n zam ijenili D elfe i K alauriju; d a je P o se id o n s A p o lo n o m z id a o zid in e
T ro je. T e k ta k o se m ogu, m a k a r jo š sam o u g ru b o , ra z u m je ti L ik o fro n o v e
riječi.
V e ć uz stih 592. sholije, uvodeći č ita te lja u nov o d lo m ak , k azu ju d a se u
n je m ra d i o p o v ra tk u D io m e d a iz osvojene T ro je: Δ ιο μ ή δ η ς μ ετά τη ν Ι λ ίο υ
π ό ρ θ η σ ιν κ α τ α π λ ε ΰ σ α ς ε ις Ά ρ γ ο ς τη ν εα υ το ύ π α τ ρ ίδ α κ α ί ε υ ρ ώ ν τη ν
ε α υ το ύ γα μ έ τη ν Α ίγ ιά λ ε ια ν σ υ μ φ θ ειρ ο μ έ ν η ν Κ ο μ ή τη τ φ υ ί φ Σ θ ε ν έ λ ο υ δ ια
το α ύ τ ό ν έν τή Τ ρ ο ίρ τ ρ ώ σ α ι τη ν ’Α φ ρ ο δ ίτη ν κ α ί μ έλ λ ω ν υ π ό τ ή ς α υ τ ή ς
Α ΐγ ια λ ε ία ς ά ν α ιρ ε θ ή ν α ι τό τ ε μεν εις τ ο ν τή ς ’Α ρ γ ε ία ς 'Ή ρ α ς β ω μ ό ν κ α τ α
φ υ γώ ν σ ώ ζε τα ι, ύ σ τερ ο ν δε φ χ ε τ ο εις Ι τ α λ ία ν ε ις τό Δ α ύ ν ιο ν έ θ ν ο ς, έν
β α ρ β ά ρ ο ις ώ ν έβασίλευσε Δ α ΰ ν ο ς, ό σ τις π ο λ ιο ρ κ ο ύ μ ε ν ο ς έδ εή θ η Δ ιο μ ή δ ο υ ς
β ο η θή σ α ι α ΰ τ φ υ π ο σ χ ό μ ε ν ο ς α ΰ τ φ δ ώ σ ε ιν τή ς γ ή ς μ έρ ο ς, ό δ έ β ο η θή σ α ς
κ α ί ν ίκ η ν π α ρ α σ χ ώ ν Δ α υ ν ίο ις έ κ τ ισ ε π ό λ ιν ,ή ν τ ιν α Ί π π ι ο ν Ά ρ γ ο ς έκάλεσεν.
ύ σ τε ρ ο ν δ έ α ΰ τ φ π ρ ο έθ ετο ό Δ α ΰ ν ο ς, ε ί β ο ύ λ ο ιτ ο ό λ η ν τη ν λ ε ία ν σ χ ε ϊν τ ο ύ
π ο λ έ μ ο υ ή τη ν γ ή ν π ά σ α ν , κ α ί κ ρ ιτ ή ς α ΰ τ ο ϊς έγένετο Ά λ α ιν ο ς ν ό θ ο ς ώ ν
το ύ Δ ιο μ ή δ ο υ ς ά δ ελ φ ό ς, ό σ τ ις ή ρ ά θη τ ή ς Δ α ΰ ν ο υ θ υ γ α τ ρ ό ς Ε ύ ίπ π η ς κ α ί
δ ια τ ο ύ τ ο έ κ ρ ιν ε τ ο ν Δ α ύ ν ο ν έ χ ε ιν τη ν γ ή ν, Δ ιο μ ή δ η ν δέ τη ν λ ε ία ν λ α β ε ΐν
το ύ π ο λ έ μ ο υ , έφ ’ ώ Δ ιο μ ή δ η ς ό ρ γ ισ θ ε ίς γή κ α τη ρ ά σ α το μ η δ έν α δ ΰ ν α σ θ α ι
σ π ε ίρ ε ιν τη ν γ ή ν μηδέ σ π ειρ ο μ έ ν η ν ά ν α δ ιδ ό ν α ι κ α ρ π ο ύ ς , εΐμ ή τ ιν α ά π ό το ύ
γ έ ν ο υ ς α υ τ ο ύ ό ν τ α κ α ί μ ετα κ ιν ή σ α ι τ ά ς σ τή λ α ς α υ τ ο ύ μη δ ΰ ν α σ θ α ι... έστη
έ π ί τ ο ύ τ ο , ύ σ τε ρ ο ν δέ ό Δ ιο μ ή δ η ς π ρ ο ς Δ α ΰ ν ο υ ά νη ρ έθη , ο ί δ έ φ ίλ ο ι α ΰ τ ο ύ
κ λ α ίο ν τ ε ς τ ο ν η ρ ώ α μ ετεβ λή θη σ α ν ε ις ό ρ ν ε α ό μ ο ια κ ύ κ ν ο ις . κ α ί π ε ρ ί τ α
β ά ρ β α ρ α φ εύ γει κ α ί φ ο ιτά π α ρ ’ 'Έ λ λ η σ ιν ώ σ τε κ α ί έκ χ ε ιρ ώ ν α ύ τ ώ ν λ α β ε ΐν
τ ρ ο φ ό ς κ α ί δ ύ ν ε ιν ε ις τ ο ύ ς κ ό λ π ο υ ς . - “D io m e d je poslije ra z o re n ja Ilija
d op lo v io n a tra g u A rgos, svoju dom ovinu, i p o što je n a ša o svoju su p ru g u
E gijaliju k ak o se p o k v a re n o v la d a s K o m e to m S ten elo v im sin o m je r je o n sam
p o d T ro jo m ra n io A fro d itu , i k ad g a je ta ista E gijalija h tje la u b iti, o n je ta d a
p rib je g a o žrtv en ik u arg ejsk e H e re i ta k o se spasio. A p o slije je o tiša o u Italiju
k d a u n ijsk o m n a ro d u i n a ša o se m e đ u b a rb a rim a n a d k o jim a je D a u n ste k a o
kraljevsku vlast. O n se nalazio p o d o p sad o m i zam olio je D io m ed a d a pom ogne,
obećavši d a će m u dati dio svoje zemlje. A o n m u je pom ogao i p o što je pribavio
D au n ijcim a p o b jed u , osnovao im je g rad koji je nazvao H ipijski (K onjski)
A rgos. A poslije m u je D a u n p redložio d a, ak o hoće, dobije sav ra tn i p lije n ili
340
Diomed na Jadranu
svu zem lju, a su d ac je m e đ u njim a p o sta o A len , D io m e d o v n e z a k o n iti b ra t.

O n se zaljubio u D a u n o v u kćer E u ip u i z a to je p re su d io d a D a u n zad rži
zem lju, a D io m e d d a u zm e ra tn i plijen. D io m e d se n a to ra zb jesn io i bacio
p ro k le tstv o n a zem lju d a je n itk o n e m ože sijati niti, ak o je zasije, o n a ro d i
p lo d o m , osim ak o je to tk o o d njegova ro d a , i d a n itk o n e m o že p o m icati
njeg o v e s tu p o v e ... zaustavio se n a to m e. A po slije je D a u n u b io D io m e d a , a
njegovi su se p rijatelji o plakujući ju n a k a p retvorili u p tice slične lab u d o v im a.
I o n e b ježe k a d se n a đ u blizu b a rb a ra , a p rilaze H e le n im a te čak iz njih o v ih
ru k u uzim aju h ra n u i zavlače im se u n je d ra .” U ovoj je verziji A te n a , o so b n a
zaštitn ica D io m ed o v a, za m ije n je n a H e ro m , b ožicom k o ja se najviše što v ala
u A rgosu.
U sholijam a se ovoj d o d a je o d m a h jo š je d n a , sažetija v erzija iste p riče: ή
ο ύ τ ω ς - δ τ ι Δ ιο μ ή δ η ς ά π ε λ α σ θ είς Ά ρ γ ο υ ς υ π ό Σ θ ε ν έ λ ο υ έρ ω μ έ ν ο υ τή ς
Α ίγ ια λ ε ία ς ή λθ εν ε ις Δ α υ ν ία ν τή ς Ι τ α λ ία ς , ένθ α π ο λ έ μ ο υ δ ν τ ο ς π ρ ο ς
ο μ ό ρ ο υ ς ά ρ ισ τε ύ σ α ς ή ξιώ θ η τή ς γ ή ς, ή ν έ κ ε ϊν ο ς κ τ ίσ α ς Ά ρ γ υ ρ ίπ π α ν
ώ ν ό μ α σ εν ώ ς Ά ρ γ ο ς ϊπ π ε ιο ν . κ α ί ύ σ τερ ο ν υ π ό Δ α υ ν ο υ έ π ιβ ο υ λ ε υ θ ε ίς τ ο ΰ
α ρ χ ο ν τ ο ς τ ω ν τ ό π ω ν άνηρέθη . - “Ili ovako: d a je D io m e d , k ad g a je S ten el,
lju b av n ik E g ijalijin , p ro tje ra o iz A rg a , d o š a o u D a u n iju u Italiji, gdje je u p ra v o
b io r a t p ro tiv susjeda. O n se u n je m ista k n u o i d o b io je za svoje zaslu g e n e što
zem lje, n a kojoj je sa g ra d io g ra d i nazv ao ga A rg irip a, k ao n e k i ko n jsk i A rg o s.
I p o slije m u je D a u n , v la d a r o n ih krajeva, ra d io o glavi i u b io g a .”
T re ć a verzija iste pripovijesti sa d rž a n a je u sh o lija m a u z stih 610. T o je
o n a za koju se k aže d a je isp rič a n a p re m a M im n e rm u , p a je sto g a ovdje
d o n e s e n a v eć p rije (v. str. 334-335).
L ik o fro n je u svojem ta m n o sro č e n o m te k stu o d m a h n a p o č e tk u
p rip o v ije d a n ja o n eim e n o v a n o m ju n a k u izričito sp o m e n u o D a u n ijc e i njihov
g ra d A rg irip u n a rijeci F ilam u , k oju zove auzonijskim F ilam o m j e r je A u zo n ij a
sta ro u č e n o i pjesničko im e z a Italiju, a A uzonci za njezine n ajstarije stanovnike.
U č e n p jesn ik traži u č e n a č itatelja. A taj, poznajući leg e n d u o to m e k ak o je
D io m e d T id ejev sin završio život, v eć p o ovih n ek o lik o p o d a ta k a ra z a b ire d a
se ovo K a sa n d rin o p ro ro č a n stv o tiče u p rav o to g a ju n a k a . S h o lijast o n d a o p
širn o k azu je o kojoj se priči u p ra v o ra d i. Ip a k n e k azu je n išta p o b liž e o
D a u n ijc im a i o njihovu k ralju D a u n u , p a n a m tu m a č e n je to g a p o d a tk a v alja
tra ž iti d ru g d je. N ajviše o to m e kazu je A n to n in L ib eral, m ito g raf, koji je
v je ro ja tn o živio u 2. st. n. e. O d n je g a su se sačuval &Metamorfoze, grčki p ro zn i
341
spis, u k o je m je s k u p lje n a 41 p rič a što sa d rž i kak v u p re o b ra z b u . G la v n a su

m u v re la b ila N ik a n d a r iz K o lo fo n a , v je ro ja tn o iz 2. st. p r. n. e., koji je u z o s
ta la d je la n a p isa o d id a k tič k i e p Opromijenjenim oblicima (Έ τ ε ρ ο ιο ύ μ ε ν α )
i B o jo sa svojim spjevom O postanku ptica ( ’Ο ρ ν ιιΊ ο γ ο ν ία ), k o je m u se
v rije m e d o sa d a n ije d a lo b liže o d re d iti. U A n to n in a se n a la z i p rič a o k ra lju
D a u n u i o n a ro d u D a u n ija c a isp rič a n a p re m a d ru g o j kn jizi N ik a n d ro v ih
P ro m ije n je n ih o b lik a:
31. Μ ε σ σ ά π ιο ι. ('Ισ τ ο ρ ε ί Ν ίκ α ν δ ρ ο ς 'Ε τ ερ ο ιο υ μ έ ν ω ν β ’)
Λ υ κ ά ο ν ο ς τ ο ϋ α υ τ ό χ θ ο ν ο ς έγέ ν ο ν το π α ΐδ ε ς Ί ά π υ ξ κ α ι Δ α ύ ν ιο ς κ α ι
Π ε υ κ έ τιο ς. ο ΰ τ ο ι λ α ό ν ά θ ρ ο ίσ α ν τ ε ς ά φ ίκ ο ν το τή ς Ι τ α λ ία ς π α ρ ά τ ο ν
Ά δ ρ ία ν . έ ξ ε λ ά σ α ν τ ε ς δ ε τ ο υ ς έ ν τ α υ θ ο ΐ ο ίκ ο ΰ ν τ α ς Α ΰ σ ο ν α ς α ύ τ ο ί
κ α θ ιδ ρ ύ θ η σ α ν . ή ν δε τ ό π λ έ ο ν α ύ τ ο ΐς τή ς σ τ ρ α τ ιά ς έ π ο ικ ο ν , Ί λ λ υ ρ ιο ί
Μ ε σ σ ά π ιο ι. έ π ε ί δ έ τ ο ν σ τ ρ α τ ό ν ά μ α κ α ι τη ν γ ή ν έμ έ ρ ισ α ν τ ρ ιχ ή κ α ί
ώ ν ό μ α σ α ν ώ ς έ κ ά σ το ις ή γ εμ ό ν ο ς ό ν ο μ α είχε Δ α υ ν ίο υ ς κ α ί Π ε υ κ ε τ ίο υ ς κ α ί
Μ ε σ σ α π ίο υ ς , τό μ εν ά π ό Τ ά ρ α ν τ ο ς ά χ ρ ι π ρ ο ς τη ν έ σ χ α τ ιά ν τή ς Ι τ α λ ία ς
έγένετο Μ ε σ σ α π ίω ν , έν ή π ό λ ις ω κ η τ α ι Β ρ εν τέ σ ιο ν , τ ό δ έ π α ρ ά τ η ν γή ν
έ ν τό ς το ϋ Τ ά ρ α ν το ς έγένετο Π ευ κ ετίω ν , ένδ ο τέρ ω δέ τ ο ύ τ ο υ τ ό τή ς θ α λά σ σ η ς
έ π ί π λ έ ο ν έγένετο Δ α υ ν ίω ν , τό δέ σ ύ μ π α ν έθ ν ο ς ώ ν ό μ α σ α ν Ί α π ύ γ ω ν , κ α ί
έγένετο τ α ΰ τ α π ο λ ύ π ρ ο τή ς Ή ρ α κ λ έ ο υ ς Σ τ ρ α τ ε ία ς.
- 31. “M esapljani. (P riča N ik an d ar u drugoj knjizi P ro m ijen jen ih

oblika.)
L ik a o n u staro sjed io cu rodili su se sinovi Japig , D a u n ije i P e u k e tije . O n i
su skupili vojsku i stigli su u Italiju n a Ja d ra n . Istjerali su A u zo n ce koji su ta m o
stanovali i sam i su se sm jestili. A najveći dio njihove vojske što se n a se lila bili
su Iliri M esap ljan i. A k a d a su vojsku i za je d n o s n jo m e i zem lju p o d ijelili n a
tri d ijela i nazvali se o n ak o k ak o je svakim a o d njih bilo im e vođi: D au n ijci,
P eu k etijci i M esap ljan i, p rip a o je dio o d T a r e n ta p a d o p o sljed n jeg a d alek o g a
k ra ja Italije M esa p lja n im a - u n jem je g rad B rundizij, a d io koji je p o k ra j (te
zem lje) s ove stra n e T a re n ta p rip a o je P eu k etijcim a, o n o p a k što je jo š bliže
o v am o većm a n a m o ru p rip a lo je D aunijcim a. A cijeli su n a ro d nazvali Ja-
pigim a. I bilo je to m n o g o p rije H e ra k lo v a vojno g p o h o d a .”
L ik a o n je n ajstariji kralj za k ojega g rčka p re d a ja z n a u A rk a d iji n a P elo -
p o n ezu . O n je ta m o a u to h to n , starosjedilac. T a k o su ap ulski n a ro d i dobili
342
Diomed na Jadranu
ro d o slovlje k o je ih je p re k o e p o n im n ih v la d a ra vezalo za n a jd re v n iju p elo -

p o n e sk u d avninu. I tu se vidi k ak o su grčki p o m o rci, trgovci i naseljen ici,
stv arajući i p re d a ju ć i o d n a ra šta ja n a ra šta ju sve n o v e p rič e o d av n in i, d a le k e
i tu đ e zem lje i n a ro d e činili bliskim i svojim a.62
I o A u z o n c im a se p rip o v ijed alo d a su prozvani p o O d isejev u sinu A u -
zo n u , koji im je n e k a d a bio vlad arem . T a k o je zab ilježen o u rječn ik u Suidi
(o k o 1000. n .e.): Α ΰ σ ό ν ιο ς π ό ν τ ο ς , ή Σ ικ ελ ικ ή θά λ α σ σ α , ά π ό Α υ σ ο ν ο ς τ ο ΰ
Ό δ υ σ σ έ ω ς κ α ι Κ α λ υ ψ ο ΰ ς υ'ιοϋ έκ εΐ β α σ ιλ εύ σ α ν το ς. - “A u z o n sk o m o re ,
Sicilsko m o re: p o A u zo n u , sinu O disejevu i K alipsin u , ko ji je o n d je v la d a o .”
O v a je p re d a ja , d ak ak o , te ž a k an ak ro n iz a m p re m a A n to n in o v o j. J e r ak o su
v eć L ik ao n o v i sinovi d u g o p rije H e ra k lo v a vo jn o g p o h o d a n a Z a p a d , k ad je
p o ša o tražiti G e rio n o v a goveda, p ro tje ra li A u z o n c e u ju žn o j Italiji, nisu se ti
m ogli zvati p o O disejevu sinu koji se ro d io te k po slije p a d a T ro je , j e r O disej
je te k n a p o v ra tk u o d a n d e d o ša o nim fi K alipsi.
I o M e sa p lja n im a p o sto ji p re d a ja k o ja ih z a razlik u o d o n e u A n to n in a
L ib e ra la n e sm a tra Ilirim a n eg o d o seljen icim a s K re te , p a ta k o i njih v e ž e u z
grčku davninu (vidi gore str. 201-202). T u drugu verziju o p o d rijetlu M esap ljan a
zap isao n a m je H e ro d o t (o k o 4 8 4 - iz a 430) u svojem p o v ijesn o m d jelu 7,170.
T rag ovi te p re d a je nalaze se i u drugih pisaca.7 Im a i takvih p o d a ta k a p o
ko jim a su p o tjecali iz sred n je G rč k e .8 O staje ta k o i d o d a n a s o tv o re n im
p ita n je im aju li se M esap ljan i sm a tra ti p o d rije tlo m Ilirim a, d ak le starim
ja d ra n sk im n a ro d o m koji je sam o p re ša o n a su p ro tn u o b alu , ili d o seljen icim a
s E g ejskog m ora.
D io m e d je, k a d a je d o šao u A puliju, o sn o v ao g ra d A rg irip u , k o ja se
p rv o tn o zvala H ipijski (K onjski) A rgos. U jeziku italsk ih d o m o ro d a c a zvao se
A rp i. O to m e čitam o i u Plinijevu opisu D a u n ije (Naturalis historia 3,104):
Dauniorum praeter supradicta coloniae Luceria, Venusia, oppida Canusium,
Arpi aliquando Argos Hippium, Diomede condente, mox Argyrippa dictum.
Diomedes ibi delevit gentis Monadorum Dardorumque et urbis duas quae in
proverbi ludicrum vertere, Apinam et Tricam. - “D au n ijcim a su p o re d o n o g a
što je g o re sp o m e n u to p rip a d a le kolo n ije L u cerija i V en u zija, te u tv rđ e n i
6a Usp. R. Katičić, Illy ro -A p e n n in ic a , Jadranska obala u protohistoriji, Zagreb 1976,178

= u ovoj knjizi str. 200.
7Usp M. Mayer,M essa p io i, PWRE, Hbb. 29, Stuttgart 1931,1172-1175.
8 Usp. Mayer, M e ss a p io i 1770 — 1172.
343
g radovi K anuzij i A rpi, koji je n ek ad a, d o k ga je D io m e d o snivao, n azv an

H ipijski A rgos, a u sk o ro zatim se prozvao A rg irip a. D io m e d je ta m o u n ištio
dva n a ro d a , M o n a d e i D a rd e , i ra z o rio dva grad a, k o jih im en a u p oslovičnim
iz re k a m a izvrc'u u ruglo, A p in u i T rik u .” Im e n im a tih g rad o v a označivali su
b e z n a č a jn a i z a b ita m jesta.
P linije svoj opis A p u lije p o čin je ovim riječim a: Hinc Apulia Dauniorum
cognomine a duce Diomedis socero - “O d av d e p o čin je A p u lija p ro z v a n a jo š
i D au n ijci p o svojem vođi D io m ed o v u ta stu .” T o je le g e n d a o D io m e d u n a
Z a p a d u k a k o je p o z n a je m o iz sh o lija uz L ik o fro n o v u A le k sa n d ru . Z a tu le
g e n d u z n a i Ju stin (v jero jatn o s p o č e tk a 3. st. n. e .) u izvatku (Epitoma) iz o p
širn o g a p ovijesnog d je la P o m p e ja T ro g a (1. st. n. e.) Historiae Philippicae,
k o je se izgubilo. T a m o stoji (20,1): Arpos Diomedes exciso Ilio naufragio in ea
loca delatus co n d id it- “A r p e je o sn o v ao D io m e d k ad g a je p o slije z a u z e ća Ilija
b ro d o lo m d o n io u o n e k ra je v e ” . T u se javlja i m otiv b ro d o lo m a , a to će reći
i n e v re m e n a k o je je D io m e d a o d n ijelo n a z a p a d i bacilo n a italski žal.
U kasnoj an tici sažeo je tu leg en d u A u zo n ije (o k o 3 1 0 - i z a 393) u je d n o m
o d svojih e p ig ra m a sastavljenih k a o d a su n a d g ro b n i n atp isi ep sk ih ju n a k a .
D io m e d u je A u zo n ije stavio n a grob ove stihove (Epitaphia 6):
Conditur hic genitore bono melior Diomedes,

Crimen ob uxoris pulsus dotalibus Argis,
Argyripam clarosque viris qui condidit Arpos:
Clarior urbe nova patriae quam sede vetusta.
- “O vdje je sa h ra n je n D io m ed , bolji o d svojega d o b ro g a oca, p ro tje ra n
zbog ž e n in a p rije stu p a iz A rg o sa, koji m u je p rip a o k ao m iraz. O n je o sn o v ao
A rg irip u i A rp e , slavne p o ju n a c im a , i p o to m je novo m g ra d u slavniji n eg o p o
sta ro m sjed ištu svoje d o m o v in e.”
D io m e d je , m eđ u tim , p re m a p re d a ji o snovao i d ru g e g rad o v e u Italiji.

O b ičn o se u zim alo d a je A rg irip a bila prva, p a to p roizlazi i iz svih v erzija
le g e n d e što sm o ih do sa d a u p o zn ali. P o sto ji ip a k i d ru g a p re d a ja p o kojoj je
D io m e d o d svih g rad o v a u Italiji prvo o snovao L anuvij. T o je z ap isao A p ija n
(2. st.n .e.) u svojoj Povijesti građ an sk ih ra to v a 2,20 : ... μ έχ ρ ι β α ρ ύ θ υ μ ω ν ό
Μ ίλ ω ν , ώ ς κ α ι π ε ρ ί α ΰ το ΰ ά π ισ τ ο υ γ ιγ ν ο μ έ ν ο υ το υ Π ο μ π η ίο υ , ές τη ν
π α τ ρ ίδ α Λ α ν ο ύ β ιο ν έξήει, ή ν Δ ιο μ ή δ η φ α σ ιν ά λ ώ μ ε ν ο ν έξ Ι λ ίο υ π ρ ώ τ η ν έν
τή Ι τ α λ ία π ό λ ιν ο ίκ ίσ α ι, κ α ί ε ίσ ίν ά π δ Τ ώ μ η ς ές α υ τ ή ν σ τ ά δ ιο ι π ε ν τ ή κ ο ν τ α
344
Diomed. na Jadranu
κ α ί εκ α τό ν . - “ ... sve d o k n ije M ilon, n e ra sp o lo ž e n j e r je s m a tra o d a m u

P o m p ej n e drži vjeru, p o ša o u svoj ro d n i g ra d L anuvij, z a koji kažu d a g a je
k ao prvi g ra d u Italiji o snovao D io m e d lutajući o d Ilija, a iz R im a im a d o n jeg a
sto i p e d e s e t sta d ija .”
G rad o v i o k o jim a se p rip o v ijed a d a ih je o snovao D io m e d leže v ećin o m
u ju žn o j Italiji. T a k o p iše Ju lije Solin (2/3. st. n. e.) u svojem z e m ljo p isn o m
p riru č n ik u (2 ,1 0 ; ed. M o m m sen p. 33): Notum est a Philoctete Petiliam consti
tutam, Arpos et Beneventum a Diomede - “P o z n a to je d a je F ilo k te t o sn o v ao
P etiliju, D io m e d A rp e i B e n e v e n t” . P re d a ju o to m e d a je D io m e d o sn o v ao
B e n e v e n t zabilježio je i P ro k o p ije iz C ezareje (6. st.n .e.), ra n o b iz a n tin sk i
h isto ričar, koji je to m u d o d a o i zanim ljivu vijest o d alm atin sk o j bu ri. O n p iše
u svojem djelu o g o tsk o m ra tu 1,15 ovo: έν τ ο ΐς κ α ί Β ενεβ εντό ς έσ τιν , ή ν
π ά λ α ι μεν Μ α λ εβ εν τό ν ώ ν ό μ α σ α ν Ρ ω μ α ίο ι, τ α ν ΰ ν δε Β ενεβ εντό ν κ α λ ο ΰ σ ι,
τη ν ά π ό τ ο ΰ π ρ ο τ έ ρ ο υ ο ν ό μ α τ ο ς δ ια φ ε ύ γ ο ν τε ς β λα σ φ η μ ία ν, β έν το ς γ ά ρ
ά ν εμ ο ν τη Λ α τ ίν ω ν φω νή δ ύ ν α τ α ι. έν Δ α λ μ α τ ίρ γ ά ρ , ή τα ύ τη ς κ α τ α ν τ ικ ρ υ
έν τή ά ν τ ιπ έ ρ α ς ή π ε ίρ φ κ ε ΐτ α ι, ά ν εμ ο υ τ ι π ν ε ϋ μ α σ κ λ η ρ ό ν τε κ α ί ΰ π ε ρ φ υ ώ ς
ά γ ρ ιο ν έ π ισ κ ή π τ ε ιν φ ιλεϊ, δ π ε ρ έ π ε ιδ ά ν έ π ιπ ν ε ΐν ά ρ ξ η τα ι, ό δ φ ιό ν τ α έ τι
ά ν θ ρ ω π ο ν έ ν τα ϋ θ α ε ϋ ρ ε ϊν ο ύ δ ε μ ία μ η χα νή έσ τιν , ά λ λ ’ ο ίκ ο ι ά π α ν τ ε ς
κ α θ ε ίρ ξ α ν τ ε ς ε α υ το ύ ς τη ρ ο ϋ σ ι. το ια ύ τ η γ ά ρ τ ι ς ή τ ο ΰ π ν ε ύ μ α τ ο ς ρ ύ μ η
τ υ γ χ ά ν ε ι ο ύ σ α ώ σ τε ά ν δ ρ α ιπ π έ α ξ ύ ν τ φ ϊ π π ψ ά ρ π ά σ α σ α μ ετέ ω ρ ο ν φ έρει,
έ π ί π λ ε ϊσ τ ό ν τε π ε ρ ια γ α γ ο ΰ σ α τή ς τ ο ΰ ά έ ρ ο ς χ ώ ρ α ς ε ΐτ α ό π η π α ρ α τ ύ χ η
ά π ο ρ ρ ίπ τ ο υ σ α κ τε ίν ε ι. Β ενεβ εντό ν δέ ά τε κ α τ α ν τ ικ ρ υ Δ α λ μ α τ ία ς ο ύ σ α ν ,
ώ σ π ε ρ μ ο ι εί'ρηται, έ π ί τε υ ψ η λ ο ύ τ ίν ο ς χ ώ ρ ο υ κ ειμ έ ν η ν μ ο ΐρ ά ν τ ιν α
φ έρ εσ θαι τ ή ς τ ο ύ τ ο υ δή τ ο ύ ά ν έμ ο υ δ υ σ κ ο λ ία ς σ υ μ β α ίν ει, τ α ύ τ η ν Δ ιο μ ή δ η ς
π ο τ έ ό Τ υ δ έ ω ς έδ ε ίμ α το , μ ετά Ι λ ίο υ ά λ ω σ ιν έκ το ΰ Ά ρ γ ο υ ς ά π ο κ ρ ο υ σ θ ε ίς .
κ α ί γ ν ώ ρ ισ μ α τή π ό λ ε ι τ ο υ ς ό δ ό ν τ α ς σ υ ό ς τ ο ΰ Κ α λ υ δ ω ν ίο υ έ λ ε ίπ ε τ ο , ο ΰ ς
ο ί θ ε ίο ς Μ ελ έα γρ ο ς ά θ λ α το ΰ κ υ ν η γ εσ ίο υ λ α β ώ ν έ τυ χ ε ν , ο'ί κ α ί ε ις έμέ
έ ν τα ΰ θ ά είσ ι, θ έα μ α λ ό γ ο υ π ο λ λ ο ΰ ίδ ε ΐν ά ξ ιο ν , π ε ρ ίμ ε τ ρ ο ν ο ύ χ ή σ σ ο ν ή
τ ρ ισ π ίθ α μ ο ν έν μ η ν ο ειδ εΐ σ χ ή μ α τι έχο ν τες. έ ν τα ΰ θ α κ α ί ξ υ γ γ ε ν έ σ θ α ι τ ο ν
Δ ιο μ ή δ η ν Α ιν ε ία τ φ ’Α γ χ ίσ ο υ ή κ ο ν τ ι έξ Ι λ ίο υ φ α σ ί κ α ί κ α τ ά τ ό λ ό γ ιο ν το
τή ς Ά θ ή ν η ς ά γ α λ μ α δ ο ύ ν α ι, ό ξ ύ ν τ φ Ό δ υ σ σ ε ΐ ά π ο σ υ λ ή σ α ς έ τυ χ ε ν , δ τε
κ α τ α σ κ ό π ω ές τη ν Ί λ ι ο ν ή λθ έτη ν άμφ ω π ρ ό τ ε ρ ο ν ή τή ν δ ε ά λ ώ σ ιμ ο ν
γ εν έσ θ α ι τ ο ΐς "Ε λ λ η σ ι. λ έγο υ σ ι γ ά ρ α ύ τ φ ν ο σ ή σ α ν τ ί τε ύ σ τε ρ ο ν κ α ί υ π έ ρ
τή ς ν ό σ ο υ π υ ν θ α ν ο μ έν ω χρ ή σ α ι τό μ α ν τεΐο ν ου π ο τέ ο ί το ΰ κ α κ ο ΰ ά π α λ λ α γ ή ν
έσ εσ θα ι π λ ή ν εί μή ά ν δ ρ ί Τ ρ ω ΐ τό ά γ α λ μ α τ ο ύ τ ο δ ιδ ο ίη . κ α ί α ύ τ ό μ έν δ π ο υ
345
γ ή ς έ σ τ ιν , ο ΰ φ α σ ι 'Ρ ω μ α ίο ι ε ίδ έ ν α ι, ε ικ ό ν α δ έ α ύ τ ο ϋ λ ί θ φ τ ι ν ί
έγκ εκ ο λ α μ μ έν η ν δ ε ικ ν ύ ο υ σ ι [ν, ο ϋ ς δή] κ α ι ές έμέ έν τ φ τή ς Τ ύ χ η ς ίε ρ φ , < ο ΰ
δή> π ρ ο τ ο ϋ χ α λ κ ο ύ τή ς ’Α θ η ν ά ς ά γ ά λ μ α τ ο ς κ ε ϊτ α ι δ π ε ρ α ιθ ρ ιο ν ές τ ά π ρ ο ς
έω τ ο ΰ ν ε ώ ϊδ ρ υ τ α ι. α ΰ τ η δέ ή έν τ φ λ ίθ ω ε ΐκ ώ ν π ο λ ε μ ο ύ σ η τε κ α ί τ ό δ ό ρ υ
ά ν α τε ιν ο ύ σ η α τε ές ξ υ μ β ο λ ή ν έο ικ ε- π ο δ ή ρ η δέ κ α ί ώ ς τ ο ν χ ιτ ώ ν α έχει, τό
δ έ π ρ ό σ ω π ο ν ο ΰ τ ο ΐς Έ λ λ η ν ικ ο ΐς ά γ ά λ μ α σ ι τ ή ς ’Α θ η ν ά ς έμφ ερές έ σ τιν , ά λ λ ’
ο ία π α ν τ ά π α σ ι τ ό π α λ α ιό ν Α ιγ ύ π τ ιο ι έ π ο ίο υ ν . Β υ ζ ά ν τ ιο ι δ έ φ α σ ι τό
ά γ α λ μ α τ ο ϋ τ ο Κ ω ν σ τ α ν τ ίν ο ν β α σ ιλ έα έν τή ά γ ο ρ ά , ή α ύ τ ο ϋ έ π ώ ν υ μ ό ς έσ τι,
κ α τ ο ρ ύ ξ α ν τ α θ έσ θα ι. τ α ΰ τ α μ έν δή ώ δ έ π η έσ χεν. - “T a m o je i B e n e v e n t,
koji su u d av n o d o b a R im ljan i nazvali M alev en t, a sad a g a zovu B e n e v e n t je r
izbjegavaju h u lu o d p rijašn jeg a im e n a . V e n t n a im e zn ači v je ta r n a la tin sk o m
jezik u . U D alm aciji p ak , k o ja leži n a s u p ro t to m u g ra d u , n a k o p n u s to je p re k o
m o ra , r a d o u d a r a n ek o o štro i p re k o m je rn o p u h a n je v je tra , k o ji k a d p rip u še
nije o n d je n ik a k o više nađi čovjeka d a id e p o ulici, n eg o se svi z a tv o re u k u će
i o staju tam o . J e r to lik a je n e k a silovitost to g a v je tra d a zg rab i i d ig n e u z ra k
čov jeka k o n ja n ik a sk u p a s k o n je m i, p o što n jim e zak o v itla širo k o p o zra č n o m
p ro sto ru , b a c a ga n a tle gdje god se zadesi i u b ija ga. A B e n e v e n t je p re k o p u ta
D alm aciji, k a k o sam rek ao , i leži n a n e k o m uzvišeno m m jestu p a p o d n o si d io
te g o b e o d to g a v jetra. T aj g rad je n e k a d a sazid ao D io m e d , sin T id ejev ,
p ro tje ra n iz A rg a poslije zauzeđa Ilija. I ostavio m u je k a o o b ilježje kljove
K alid o n sk o g a v e p ra , koje je njegov stric M e le a g a r d o b io k a o n a g ra d u za
u sp ješan lov. O n e se sve d o m o jeg a v re m e n a n a la z e tam o , i v rije d n o ih je
vidjeti. O p se g im nije m anji o d tri p e d lja u o bliku p o lu m jeseca. P rič a se d a se
tu D io m e d sastao s E n ejo m , sin o m A nhizovim , k a d je ovaj d o ša o iz Ilija, i d a
m u je p o n alo g u p ro ro č išta d a o A te n in kip koji je s O d isejem b io u g ra b io k a d a
su njih dvojica došli u Ilij k a o u h o d e , p rije n eg o su g a G rc i m o g li z au zeti.
P ričaju d a se o n p oslije razb o lio i d a je o toj b o le sti p ita o p ro ro č ište i d a je
o d a n d e d o b io od g o v o r k a k o se n ik a d a n eće riješiti zla n e b u d e li k o je m m u žu
T ro ja n c u d a o taj kip. A gdje n a zem lji se o n sa d a nalazi, R im lja n i k ažu d a n e
zn aju, n e g o p o k azu ju sve d o m o jeg a v re m e n a n jegovu sliku u k le sa n u u n ek i
k a m e n u T ih in u (F o rtu n in u ) h ra m u gdje leži p re d b ro n č a n im A te n in im
k ip o m što je p o stav ljen p o d v e d rim n e b o m n a istočnoj stra n i h ra m a . A ta slika
n a k a m e n u p rik a z u je je k a k o ra tu je i diže k o p lje k a o n a sraz; i im a d u g h ito n
d o gležanja. L ice nije slično h elen sk im kipovim a A te n e n eg o je o n a k v o kakva
su u sasvim d av n o d o b a pravili E gipćani. A B izantijci k ažu d a je c a r K o n sta n tin
346
Diomed na Jadranu
z a k o p a o taj k ip n a trg u koji je n azv an p o n je m i ta m o g a sp rem io . T o je d a k le

ta k o n e k a k o .”
T u se jav lja rim ska trad icija p o kojoj je E n e ja d o b io o d D io m e d a najv eću
tro ja n sk u svetinju, p a je ta k o R im u najsvetijem sm islu p o sta o n o v a T ro ja. O
to m e k ak o je D io m e d u A puliji o snovao A rg irip u i k ak o je v ra tio E n e ji
tro ja n sk ip a la d ij p je v a i V ergilije ( 7 0 - 1 9 . p r.n .e .). U svojoj E n e id ip rip o v ije d a
k ak o sta ri kralj L atin , sp rem aju ći se za ra t p ro tiv E n e je i njegovih T ro ja n a c a,
šalje p o slan stv o D io m e d u d a g a p re d o b ije n a svoju stra n u , zn aju ći d a je o n
sta ri n e p rija te lj T ro ja n a c a (8 ,9 —10):
Mittitur et magni Venulus Diomedis ad urbem

Qui petat auxilium
- “ I p o slan je V e n u i u g ra d velikog D io m e d a d a tra ž i p o m o ć .”
U z te je stihove V ergilijev k o m e n ta to r Servije (o k o 400.n.e.) zabilježio

ovo: Diomedes revertens de Troia postquam repperit ira Veneris a se vulneratae
uxorem apud Argos cum Cylaraba, ut Lucilius, vel Cometa, ut plerigue tradunt,
turpiter vivere, noluit reverti ad patriam: vel, ut dicitur, ab adulteris proturbatus:
sed tenuit partes Apuliae, et edomita omni montis Gargani multitudine in
eodem tractu civitates plurimas condidit. N am et Beneventum et Equum Tu
ticum ipse condidit, et Arpos, quae etArgyrippa dicitur, ad quam nunc Venulus
mittitur, non Arpinum, quam constat esse Campaniae, unde Cicero Arpinas.
Sane sciendum Apuliam uno dictam vocabulo, sed huius partem quam
Diomedes tenuit, Messapiam et Peucetiam a duobus fratribus dictam, qui illic
imperarunt: item Dauniam a Dauno rege Apuliae. Hunc Diomedem quidam a
Dauno regeApulorum hospitio receptum dicunt. Sane artificiose ad Diomedem
mittitur: movenda est enim indignatio et metus Diomedi ut subveniret Latinis
contra Troianos. - “D io m e d , vraćajući se iz T ro je , p o što je zb o g srd žb e
V e n e rin e , koju je bio ra n io , n a ša o svoju ž e n u k ak o u A rg o su sra m o tn o živi s
C ilarab o m , k ak o p rič a L ucilije, ili s K o m eto m , k ak o p rič a v ećin a, n ije se h tio
p o v ra titi u d om ovinu: ili je , k a k o se p riča, b io p ro tje ra n o d p re lju b n ik a : n eg o
se u p u tio u p re d je le A p u lije, i p o što je ta m o svladao sve m n o štv o o k o b rd a
G a rg a n a , n a to m je p o te z u o sn o v ao vrlo m n o g o g rad o v a. N a im e o n sa m je
o sn o v ao i B e n e v e n t i E k v T u tik , i A rp e , koji se g ra d zove i A rg irip a . U taj g rad
sa d a šalju V e n u la , a n e u A rp in , koji je za sig u rn o g ra d u K am p an iji, o d a k le
je A rp in ja n in C icero n . V a lja d o b ro zn ati d a se sva A p u lija zove tim je d n im
im en o m , ali o n aj njezin d io koji je D io m e d d rž a o u vlasti n azv an je M e sa p ija
347
i P e u c e tija p o d voje b ra ć e k o ja su o n d je vladali: isto se ta k o zove D a u n ija p o

D a u n u , k ralju A pulije. N eki p ričaju d a je taj D io m e d b io p rim lje n o d D a u n a ,
k ra lja A p u la c a , k ao gost. V rlo je vješto sm išljeno d a se V e n u l šalje u p ra v o
D io m e d u : tre b a n a im e D io m e d u p ro b u d iti b ijes i s tra h d a d o đ e u p o m o ć
L a tin im a p ro tiv T ro ja n a c a .”
T u se p re p o z n a je ista le g e n d a rn a p re d a ja k a o u sh o lijam a u z L ik o fro n a
i u M e ta m o rfo z a m a A n to n in a L ib erala, a sazn aje se o o sn iv an ju više grad o v a.
A rg irip a je ipak, p re m d a je sholijast n e spom inje n a p rv o m m jestu , n ajv ažn ija
je r se razu m ije sam o p o sebi d a je V ergilijeva Diomedis urbs u p ra v o o n a.
M n o g o d alje u E n e id i p rip o v ije d a V ergilije k ak o se to p o slan stv o v ra tilo
i d o n ijelo n iječan od g o v o r baš u času k a d a je kralj L atin bio te šk o p ritisn u t
E n e jin o m n ad m o ći (1 1 ,2 2 5 -2 3 0 ):
225 Hos inter motus, medio in flagrante tumultu,

Ecce super maesti magna Diomedis ab urbe
Legati responsa ferunt: nihil omnibus actum
Tantorum inpensis operum, nil dona neque aurum
Nec magnas valuisse preces, alia arma Latinis
230 Quaerenda aut pacem Troiano ab rege petendum.
- “D o k je sve bilo ta k o u p o k re tu , u sre d ra sp la m tje le strk e, e to jo š p o v rh
svega žalo sn i p oslanici d o n o se od g o v o r iz velikoga D io m e d o v a g rad a: n išta
nisu postigli u lag an jem to lik o g a n a p o ra , n išta nisu v rijed ili ni d aro v i ni zlato
niti velike m olbe. L atin i m o ra ju tražiti d ru g o savezništvo u o ru žju ili m o liti
m ir o d tro ja n sk o g a k ra lja .”
O to m e k ak o V e n u l izvješćuje o svojem po slan stv u p jev a V erg ilije o v ak o
(11,241-250):
Tum facta silentia linguis
E t Venulus dicto parens ita farier infit:
‘Vidimus, o cives, Diomedem Argivaque castra
Atque iter emensi casus superavimus omnis
245 Contigimusque m anum qua concidit Ilia tellus.
Ille urbem Argyripam patriae cognomine gentis
Victor Gargani condebat Iapigis arvis.
Postquam introgressi et coram data copia fandi
Munera praeferimus, nomen patriamque docemus,
250 Qui bellum intulerint, quae causa attraxerat Arpos. ’
348
Diomed na Jadranu
- “T a d a su jezici u tih n u li i V e n u l je p o slu šan iz re č e n o m n alo g u sta o ta k o

govoriti: ‘V idjeli sm o, m oji su g rađ an i, D io m e d a i argejski ta b o r, i p rev alili
sm o p u t, p rev lad ali sve n ed aće, i stisnuli sm o ru k u o d k o je je p a la ilijska zem
lja. O n je k ao p o b je d n ik n a p o ljim a Jap ig o v a G a rg a n a osn iv ao g ra d A rg irip u
n azvan p o njegovu d o m aćem ro d u . P o što sm o ušli i dob ili p rilik u d a go v o rim o
p re d njim , iznijeli sm o d arove i rekli kako se zovem o i k o ja n a m je d o m o v in a,
koji su poveli r a t p ro tiv nas i koji nas je razlog doveo u A r p e ’.”
U z te je stihove V ergilijev k o m e n ta to r Servije z ap isao o\o: Diomedes fuit
de civitate quae Argos Hippion dicitur, de qua Homerus, ’Ά ργεο ς ίπκοβότοιο,
Horatius ‘aptum dicet equis Argos’. Hic in Apulia condidit civitatem quam
patriae suae nomine appellavit et Argos Hippion dixit: quod nomen postea
vetustate corruptum est, et factum est ut civitas Argyrippa diceretur: quod rursus
corruptum Arpos fecit. Sane Diomedes multas condidisse per Apuliam dicitur
civitates, ut Venusiam, quam in satisfactionem Veneris, quod eius ira sedes
patrias invenire non poterat, condidit, quae Aphrodisias dicta est. Item Canusium
Cynegeticon, quod in eo loco venari solitus erat: nam et Garganum a Phrygiae
monte Gargara vocavit. E t Beneventum et Venafrum ab eo condita esse dicun
tur. - “D io m e d je b io iz g ra d a koji se zove A rg o s H ip p io n (K o n jsk i A rg o s), ο
k o jem H o m e r veli d a je ‘A rg o s koji h ran i k o n je ’, a H o ra c ije pjeva: ‘g o v o rit će
0 A rg o su što je p rik la d a n k o n jim a ’. O n je u A p u liji o sn o v ao g rad , koji je
n azv ao im e n o m svoje d o m o v in e A rg o s H ip p io n . T o se im e p o slije p o k v arilo
o d sta ro sti i ta k o je d o šlo d a se taj g ra d zvao A rg irip a , što je d aljn jim
k v aren jem p o sta lo A rpi. P rič a se d a je D io m e d p o A p u liji o sn o v ao p rilič n o
m n o g o grad o v a, k ao V enuziju, koju je o sn o v ao k ao zad o v o ljštin u V e n e ri je r
se zb o g njezine srd žb e nije m o g a o v ra titi n a očin sk o stan ište. T a j se g ra d zove
1 A fro d izijad a. O sn o v ao je ta k o đ e r K anuzij K inegetičk i (L ovački K an u zij),
je r je n a to m m jestu o b ičn o lovio lov. N aim e i b rd o G a rg a n n azv ao je p re m a
frigijskoj g o ri G a rg a ri. P rič a se d a je o n o sn o v ao i B e n e v e n t i V e n a fa r.”
O d a tle se vidi k ak o se u A p u liji čuvala i njegov ala u sp o m e n a n a h e ro ja
D io m e d a . M nogi su se gradovi s p o n o so m dičili njim e k a o svojim osnivačem ,
p a se čak i im e ap u lsk e g o re G a rg a n a dovodilo u vezu s njim e. Ju ž n a Ita lija se
ta k o i izvan k ru g a p rav ih grčkih k o lo n ija u v rštav ala m a k a r i sa m o u ru b n o
p o d ru č je h ele n sk o g a svijeta.
I Silije Italik , koji je b io k o n zu l 69. n.e., u svojem e p u Punica, p jevajući
o d ru g o m p u n sk o m ra tu , što su ga R im ljan i vodili u Italiji s H a n ib a lo m ,
349
sp o m in je n a više m je sta apulski g ra d A rg irip u , ali sam o n a je d n o m g o v o ri i o

n jegovu osnivaču (1 3 ,3 0 -8 1 ):
A t contra Argyripae pravum decus - inclita namque
Semina ab Oenea ductoris stirpe trahebat
Aetoli - Dasio fu it haud ignobile nomen -
Laetus opum, sed clauda fides; seseque calenti
Addiderat Poeno, Latiae diffisus habenae -
35 Is, volvens veterum memorata antiqua parentum:
‘Longo, miles’, ait, ‘quateret cum Teucria bello
Pergama, et ad muros staret sine sanguine Mavors,
Sollicitis Calchas - nam sic fortissimus heros
Poscenti socero saepe inter pocula Dauno
40 Narrabat memori Diomedes condita mente -
Sed Calchas Danais, nisi clausum ex sedibus arcis
Armisonae curent simulacrum avellere divae,
N on umquam affirmat Therapnaeis Ilion armis
Cessurum, aut Ledae rediturum nomen Amyclas.
45 Quippe deis visum, ne cui perrumpere detur.
Effigies ea quas umquam possederit, urbes.
Tum meus adiuncto monstratam evadit in arcem
Tydides Ithaco et, dextra amolitus in ipso
Custodes aditu templi, caeleste reportat
50 Palladium ac nostris aperit mala Pergama fatis.
N am postquam Oenotris fundavit finibus urbem,
Aeger delicti, Phrygium placare colendo
Numen et Iliacos parat exorare penatis.
Ingens iam templum celsa surgebat in arce,
55 Laomedonteae sedes ingrata Minervae:
Cum medios inter somnos altamque quietem
Nec celata deam et minitans Tritonia virgo:
“Non haec, Tydide, tantae pro laudis honore
Digna paras, non Garganus nec Daunia tellus
60 Debentur nobis, quaere in Laurentibus arvis,
Qui nunc prima locant melioris moenia Troiae.
Huc vittas castumque refer penetrale parentum. ”
350
Diomed na Jadranu
Quis trepidus monitis Saturnia regna capessit.

Iam Phryx condebat Lavinia Pergama victor
65 Armaque Laurenti figebat Troia luco.
Verum ubi Tyrrheni perventum ad flum inis undas
Castraque Tydides posuit fulgentia ripa,
Priamidae intremuere metu, tum, pignora pacis
Praetendens dextra ramum canentis olivae,
70 Sic orsus Dauni gener inter murmura Teucrum:
“Pone, Anchisiade, memores irasque metusque;
Quicquid ad Idaeos Xanthum Simoentaque nobis
Sanguine sudatum Scaeaeque ad limina portae,
Haud nostrum est; egere dei duraeque sorores.
75 Nunc age, quod superest, cur non melioribus, aevi,
Ducimus auspiciis? dextras iungamus inermis.
Foederis, en, haec testis erit. ” veniamque precatus
Troianam ostentat trepidis de puppe Minervam.
Haec ausos Celtas irrumpere moenia Romae
80 Corripuit leto neque tot de milibus unum
Ingentis populi patrias dimisit ad aras’.
- “ A n a to je, protiveći se, n eslav n a dika A rg irip e - j e r v u k a o j e slavno
sjem e o d loze e to lsk o g a v o đ e, p o to m k a E n ejev a - D asije, k o jem u im e n ije
bilo n e z n a tn o , o b d a re n im a n je m ali h ro m e vjere: p rid ru ž io se u za v re lo m P u -
n ja n in u je r se n ije u z d a o u latin sk o vodstvo, (35) o n je re k a o p re m e ć u ć i d rev
n a sjećan ja svojih p re d a k a : ‘K ad su bojovnici već d u g o u d a ra li ra to m o
teu k rijsk i P e rg a m i M a rs se zau stav io p o d zidovim a bez krvi, ta d a je K a lh a n t
— ta k o je n a im e silno h ra b ri ju n a k D io m e d z n a o p rip o v ijed ati svojem u tastu
D a u n u , koji je to tra ž io o d n je g a d o k su ispijali čaše, a bilo je sve p o h ra n je n o
u njegovu čvrstu sjećanju - (40) ali K a lh a n t je D a n a jc im a g ov o rio s v elik o m
sig u rn o sti d a Ilij n eće n ik a d a u stu k n u ti p re d te ra p a n sk im o ru žjem ili v ratiti
L e d in p o ro d u A m iklu ak o se n e p o b rin u d a iz sjed išta tv rđ av e o trg n u k ip
božice što zveči o ru žjem , koji je ta m o zatv o ren . (45) J e r bogovi su o d lučili d a
n ik o m u n e b u d e ik a d a d a n o razb iti g rad o v e koje z a p o sje d n e ta slika. T a d a je
m o j p re d a k , sin T idejev, k ojem u je b io p rid ru ž e n jo š Ita č a n in , stig ao u tv r
đav u , i p o što je n a sam o m p ristu p u h ra m u desnicom ša tro stra ž a re , d o n io je
sa so b o m n eb esk i paladij i o tv o rio je P e rg a m z lo k o b a n n a še m u su d u . (50)
351
N aim e, p o s to je u zem lji E n o triji o sn o v ao g rad , b o la n o d svojega p rije stu p a ,

n a sto ja o je p o štiv an jem p rim iriti frigijsko b ožanstv o i o d ilijskih p e n a ta iz-
m o liti o p ro šte n je . V e ć se n a visokoj tvrđi d izao g o lem h ra m , (55) n e d ra g o
sjed ište L a o m e d o n to v e M inerve. T a d a je je d n o m u sre d sn o v iđ en ja i u d u b o
k o m snu trito n sk a djevica, ne skrivajući d a j e božica, p rip rijetila: ‘T o što m i
sp rem aš, T id ejev sine, n ije d o sto jn o d a se tim e p o časti m o ja slava. N isu G ar-
g an i d a u n ijsk a zem lja (60) o n o što n a m p rip a d a . T raži n a m m jesto n a la u re n t-
skim p oljim a, gdje su sa d u p rav o počeli sm ještati zid in e bo lje T ro je . V ra ti
o n a m o v rp ce i čistu svetinju njihovih p re d a k a ’. P re stra še n o d tih n a re d a b a
p o ša o je u S a tu rn o v o kraljevstvo. T am o je već p o b je d n ik F rig ijac u tem eljiv ao
lavinijski P e rg a m (65) i učvršćivao o ru žje z a b o d e n o u la u re n tsk i lug. A k a d a
je p a k T id ejev sin stigao d o valova tiren sk e rijek e i k a d a je svoj blistavi ta b o r
p o stav io n a n jezin u o b alu , z a d rh ta li su P rijam ovi p o to m ci o d s tra h a . T a d a je
D a u n o v z e t p ru ž io p re d seb e g ran u sive m aslin e, d ržeći je u d esn ici k a o zalo g
m iru, (70) i sta o je kroz m rm o rT e u k ra n a govoriti ovako: ‘P u sti, A n h izo v sine,
bijes i stra h što dugo p a m te ; sve što sm o se m i krvavo znojili u z K sa n t i S im o e n t
p o d Id o m i p re d p ra g o m S kejskih v ra ta , sve to n ije n aše: bogovi su to p ro vodili
i n esm iljen e sestre. (75) A sada, daj, zašto d a o n o što n am je o sta lo v ijek a n e
p ro v o d im o p o d povoljnijim zn ak o m ? N e k a se u h v a tim o za n e n a o ru ž a n e
desnice. A evo, to će n a m biti svjedok sav eza’. I p o što ih je zam o lio d a m u o p
ro ste , p o k a z a o im je p re p la še n im a s k rm e M inervu . A o n a je p o slije p o g u b o m
p o g u b ila K e lte k a d su se u sudili provaliti u rim sk e zid in e (80) i n ije d o p u stila
d a se o d tolikih tisuća silno b ro jn o g a n a ro d a sam o i je d a n v ra ti d jed o v sk im
o lta rim a .”
T o je sta rija verzija iste p riče koju sm o već su sreli k o d P ro k o p ija.
Isp rip o v ije d a n a je pjesnički vrlo dojm ljivo le g e n d a o D io m e d u u Italiji i o to
m e k ak o je E n e ji v ra tio u g rab ljen tro jan sk i paladij, kip božice A te n e (latin sk i
M in erv e) koji je n e k a d a stajao u svetištu n a najvišem v rh u tro ja n sk e ak ro p o le,
a D io m e d ga je s O d isejem o te o u p o ta jn o m n o ćn o m p o h o d u i ta k o lišio T ro ju
n ajm o ćn ije zaštite. T e k ta d a je p o stalo m oguće osvojiti je.
Silije Ita lik p rip o v ijed a to gotovo je d n a k o z a g o n e tn o i ta m n o k ao što
pjeva L ik o fro n . O n je u to m p o d u tje c a je m alek san d rin izm a. I n jegovu je
kazivanju p o tre b a n k o m e n ta r. N a m jestu Silijeva e p a ko je je ovdje n a v e d e n o
ra d n j a se zbiva u A rp im a, staroj A rgiripi, u vrijem e d ru g o g a p u n sk o g ra ta , k ad
je H a n ib a l sa svojom vojskom p ro d ro do ju g a Italije. U A rp im a su se, k ao i u
352
Diomed na Jadranu
d ru g im italskim gradovim a, našli u gledni i u tjecajn i g rađ an i koji su bili skloni

sta ti n a H a n ib a lo v u stra n u . T akav je b io D asije, g ra đ a n in A rp a , k o jeg a je loza,
k a k o se vjerovalo, p o tje c a la o d sam o g a osnivača A rg irip e D io m e d a . D asije se
tu , savjetujući H a n ib a lu d a n e k re n e u o p sa d u R im a, poziva n a sjećan je što se
čuva u njegovu ro d u o to m e k ak o je njegov p re d a k D io m e d u z a lu d p o k u ša o
naći p a la d iju m jesto u A rg irip i d a g a o n d je p o štu je i stavi svoj g ra d p o d n je
govu zaštitu. N a zah tjev sam e božice v ratio je sveti k ip T ro ja n c im a što su p o d
v o d stvom E n e jin im u p rav o u L aciju osnivali nov grad , L avinij, o d k o jeg a će
p o slije p o te ć i i R im , n ova T ro ja, i sta ja t će p o d n e p ro b o jn o m z a štito m p a la -
dija, što se p o k a z a lo k ad su G ali osvojili R im i o n d a , p re m d a su bili p o b jed n ici,
o d to g a p ro p ali.
L o z a eto lsk o g a vođe, D io m e d je b io E to la c , p o tje č e o d E n e ja (Oeneus),
k o jeg a tre b a razlikovati o d E n e je (Aeneas), p a je z a to Silije zove Oenea stirps
ductoris Aetoli. E n e j (Ο ίν ε ύ ς ), ko jeg a im e vezuje s v in o m (ο ίν ο ς ), lik je , čini
se, v ezan p rv o tn o s v egetacijskim k u lto m i p re d o d ž b a m a ro d n o sti. N jegov je
sin T id e j (Τ υ δ εύ ς), o ta c D iom edov. Im e Τ υ δ εύ ς p re m a staro in d ijsk o m tuddti
i la tin sk o m tundit “u d a ra , tu č e ” u p u ću je n a to d a T id e ja sh v atim o k a o g ro
m ovnika. Iza tih leg en d arn ih herojskih likovakriju se, čini se, d rev n a božanstva.
P e rg a m je tro ja n sk a tvrđava. P o d n jom je b ila z a m rla n a v a ln o st A h e ja c a
je r se p o k a z a lo d a j e n em o g u će zau z e ti T ro ju . T a d a je p ro ro č a n stv o v id io ca
K a lh a n ta p o k a z a lo p u t. D io m e d i O disej o tk ra li su se u T ro ju i iz sv etišta n a
najvišoj uzvisini tvrđave o teli su p aladij. T e ra p n a je m a lo m je sto u L ak o n iji u
k o jem je L e d a ro d ila H e le n u . Z a to je ah ejsk o o ru ž je te ra p a n s k o je r se b o ri za
H e le n u i želi je v ra titi u A m iklu, u tv rđ e n g ra d blizu S p a rte , gd je je M e n e la j,
H e le n in m už, im ao svoje dvore. T a m o je bilo i v elik o sv etište A p o lo n o v o .
P erg am , tro ja n sk a u tv rd a, naziva se ovdje z lo k o b n im je r je n jeg o v o o s
v ajan je A h e jc im a d o n ijelo sam o nevolje. E n o trija p a k je s ta ro im e ju g o isto č n e
Italije. L a o m e d o n t je bio prvi tro jan sk i kralj, p a je i sveti k ip božice A te n e ,
zaštitn ice g rad a, u to m sm islu njegov. T rito n sk a djevica je A te n a , k o ja je , te k
što je skočila Z e u su iz glave, p ošla, k ako se p ričalo, d o je z e ra T rito n a u A frici,
n a sjeveru d a n a šn je L ibije. L a u re n t je p a k s ta ra i le g e n d a rn a p rije sto ln ic a
L acija u kojoj su stolovali kralj L atin i k raljica A m a ta u v rijem e k a d je o n a m o
stig ao T ro ja n a e E n e ja s b o žan sk im n alo g o m d a ta m o o bnovi tro ja n sk u v la
davinu, k o ja će d o b iti svoje k o n ačn o sjedište u R im u . B o lja T ro ja k o ju E n e ja
g rad i u L aciju nije m eđ u tim , k a o grad, jo š R im , n eg o Lavinij. T aj g ra d je u
353
L aciju o sn o v ao sam E n e ja , a te k poslije njegove sm rti osnovali su p o to m ci

njegova ro d a g ra d R im . U o b o jim a se, m eđ u tim , o stv aru je b u d u ć a rim sk a
vlast k a o o b n o v lje n a tro jan sk a.
S a tu rn je latin sk o im e grčkoga K ro n a , o ca Z eu so v a, koji je, k ak o se v je ro
valo, p o što ga je sin svrgnuo s vlasti vrhovnog bog a, o sn o v ao b la ž e n o k ra
ljevstvo n a Z a p a d u . T a m o je v lad ao n a d p re o b ra ž e n im p o k o jn icim a. S tim
k raljevstvom povezivali su sta ri Italiju, o so b ito Lacij, p a Silije o v dje u p o tr e
bljava njegovo im e u to m sm islu. T iren sk a, a to će reći e tru rsk a rije k a je T ib e r,
koji te č e iz zem lje E tru šč a n a što se grčkim im en o m zovu T iren ci. T e u k ra n i su
T ro jan ci, A n hizov sin je E n e ja , a K sa n t i S im o en t rijek e što te k u p o tro jan sk o m
p o lju p o d go ro m Idom . N esm iljene sestre su P a rk e , su đ en ice, što p re d u n it
u su da.
Sve to tre b a znati i im ati n a u m u d a bi se razu m jelo Silijevo prip o v ijed an je.
O d a tle se ra z a b ire koliko je u č e n o to pjesništvo i k ak o je ja k a a le k sa n d rin sk a
trad icija u rim skoj književnosti. N o k a d a se p ro b ije m o k ro z sav taj gustiš a lu
zija i m ito lo šk ih asocijacija, ra z a b irem o d a je k od Silija Ita lik a sačuvan v ažan
e le m e n a t le g e n d e o D io m e d u n a Z a p a d u , gdje se o n u vodi k ao D a u n o v z e t
i osnivač A rg irip e i kaže d a je v ra tio o te ti A te n in kip T ro ja n c im a što su ta d a
u L aciju osnivali “bolju T ro ju ”.
P re d a ju o v raćanju P a la d ija zabilježio je P ro k o p ije n a p ra g u sre d n je g a
vijeka u vezi s B en ev en to m (vidi str. 345-347). O D io m e d o v u p o to m k u D asiju
u A rp im a p iše A p ija n u o n o m d ijelu svoje R im sk e povijesti u k o jem j e o p isa o
r a t s H a n ib a lo m (31): ’Α ρ γ ύ ρ ιπ π ά δ ’ έσ τι π ό λ ις έν tfj Δ α υ ν ία ή ν Δ ιο μ ή δ η ς
ό 'Α ρ γ είο ς λ έ γε τα ι κ τ ίσ α ι κ α ί τ ι ς έ κ γ ο ν ο ς ε ίν α ι τ ο ϋ Δ ιο μ ή δ ο υ ς ν ο μ ιζ ό μ ε ν ο ς ,
Δ ά σ ιο ς, ά ν ή ρ ευ μ ετά β ο λό ς τε τό φ ρόνημ α κ α ί ο υ Δ ιο μ ή δ ο υ ς ά ξ ιο ς , Ρ ω μ α ίω ν
π ε ρ ί Κ ά ν ν α ς τη ν μ εγά λ η ν ή ττ α ν ή ττη μ έν ω ν , ά π έσ τη σ ε τη ν π α τ ρ ίδ α π ρ ο ς
τ ο υ ς Λ ίβ υ α ς α π ό Ρ ω μ α ίω ν . - “A rg irip a je g ra d u D a u n iji, koji je , k a k o se
p riča, o sn o v ao D io m e d A rgejac. A neki D asije, z a k o jeg a se sm a tra lo d a je
D io m e d o v p o to m a k , čovjek prevrtljive ć u d i i n im alo d o sto ja n D io m e d a , u
v rijem e k a d a su R im ljan i k od K an e p re trp je li o n aj tešk i p o ra z u čin io je d a m u
se d o m o v in a o d R im lja n a o d m e tn e L ibijcim a.” O d m a h se ra z a b ire d a je to
ista o n a z g o d a ko ju je o p jev ao Silije Italik.
S te fa n B izan tin ac (6. st. n. e.) u n io je u svoj spis o etn icim a, n azivim a
stan o v n ik a izvedenim o d im e n a gradova, o A rg irip i i n jezin u o snivaču ovo:
’Α ρ γ υ ρ ίπ π α , π ό λ ις τή ς Δ α υ ν ία ς κ α τ α τ ο ν Ί ό ν ιο ν κ ό λ π ο ν . Λ υ κ ό φ ρ ω ν - 'ό δ ’
354
Diomed na Jadranu
Α ρ γ ύ ρ ιπ π α Δ α υ ν ίω ν p agklhrân!. α ϋτη Ά ρ π ο ι έκ α λ ειτο . Δ ιο μ ή δ η ς μ ετά

τη ν ά λ ω σ ιν τή ς ϊ λ ί ο υ έ τείχ ισ ε κ α ι μ ετω ν ό μ α σ εν "Α ργος 'Ί π π ιο ν . τό έθνι-
κ ό ν Α ρ γ υ ρ ιπ π α ν ό ς . Σ τ ρ ά β ω ν Α ρ γ υ ρ ιπ π η ν ό ς φησιν. - “A rg irip a , g ra d u
D a u n iji n a Jo n sk o m zaljevu. L ik o fro n pjeva: ‘A rg irip u , b a štin u D a u n ija c a ’.
T aj se isti g ra d zvao A rp i. D io m e d g a je p o slije osv o jen ja Ilija u tv rd io zi
d o v im a i p re im e n o v a o u H ipijski A rgos. N aziv stan o v n ik a je A rg irip an ac.
S tra b o n veli A rg irip in a c .”
U S tefan o v u c ita tu iz L ik o fro n a lak o je p re p o z n a ti o n aj stih koji je ovdje
b io ish o d ište svem u sk upljanju p o d a ta k a o o sn u tk u A rg irip e. R a z a b ire se
n e sig u rn o st u p re d a ji o b lik a to g a im ena: Α ρ γ υ ρ ίπ π α (žen sk i ro d u je d n in i) i
Α ρ γ ύ ρ ιπ π α (sred n ji ro d u m n o žin i). R u k o p isi se tu razilaze, a m i sm o do n ijeli
o n ak v e o b lik e kakvi su se n ašli u izd an jim a L ik o fro n a i S te fa n a .9 Jo n sk i zaljev
je s ta ro im e J a d ra n sk o g a m o ra i k a o Jo n sk o m o re u tv rd ilo se d a n a s z a njegov
n ajju žniji dio, izvan O tra n tsk ih v rata.
P o s to je L ik o fro n stavio K a sa n d ri u u sta k a o p ro ro č a n stv o D io m e d o v o
o sn iv an je A rg irip e , govori o d m a h n a isti n a č in i o p re tv o rb i njeg o v ih n e sre tn ih
d ru g o v a u p tice, k o je su p oslije u to m novom liku živjele n a o to k u ko ji je d o b io
im e p o n jem u (594-609). O to m e k aže sholijast u z stih 592. ovo: τ α ύ τ η ν (tre b a
razu m jeti: τη ν ν ή σ ο ν ) ω κ εσ α ν ο ί φ ίλ ο ι α υ το ύ κ α ί έκά λ εσ α ν ο μ ώ ν υ μ ο ν α ύ τ ώ
Δ ιο μ ή δ ε ια ν νή σ ον. - “N a n jem (tre b a razum jeti: n a o to k u ) n aselili su se
njegovi p rija te lji i nazvali su ga njegovim im e n o m D io m ed o v o to k .”
U z L ik o fro n o v 594. stih stoji d alje u sh o lijam a ovo: ο'ι γ ά ρ ε τ α ίρ ο ι το ϋ
Δ ιο μ ή δ ο υ ς ό δ υ ρ ό μ ε ν ο ι τ ά ς τ ο ΰ ή ρ ω ο ς σ υμ φ ο ρ ά ς μ ετεβλή θη σ α ν ε ις ό ρ ν ε α
τ ά κ α τ α ρ ρ ά κ τ α ς λεγά μ ενα - εΐσ ί δε δ μ ο ια κ ύ κ ν ο ις , ο ϊτ ιν ε ς δ ιά γ ο υ σ ιν έν τή
Δ ιο μ η δ ε ία νή σ ψ . κ ε ίτ α ι δε α ϋ τη έν τ φ Α δ ρ ία . ο ίκ ο ϋ σ ι δέ ο ΰ τ ο ι ο ί ό ρ ν ιθ ε ς
ώ σ π ε ρ π ά λ ιν , υ π ό γ ά ρ τ ο ν δ ρ θ ρ ο ν β ρ έχ ο υ σ ι τ ο ν τ ό π ο ν τ α ϊς π τ έ ρ υ ξ ι κ α ι
ρ α ίν ο υ σ ι π ά λ ιν β ρ έχ ο ν τες, ε ίτα εις ά γ ρ α ν π ο ρ ε ύ ο ν τ α ι κ α ί τά λη φ θ έντα
θ έ ν τες ό μ ο ΰ δ ια ιρ ο ϋ σ ιν ά λ λ ή λ ο ις. Α ρ γ υ ρ ίπ π α δέ π ό λ ις έ σ τίν έν Ι τ α λ ία , ήν
έκ τισ ε Δ ιο μ ή δ η ς κ α ί ό ό χ λ ο ς α ύ το ΰ . - “A drugovi D io m ed o v i, o p lak u ju ći
ju n a k o v u p ro p a st, p retv o rili su se u p tice koje se zovu p o to m e što se o b ru šu ju .
A slične su lab u d o v im a i b o rav e n a D io m ed o v u o to k u . O n leži n a Ja d ra n u . A
te p tice sta n u ju k ao u gradu. P re d z o ru m o če to m jesto k rilim a i šk ro p e m o čeći
9 Za Likofrona vidi bilj. 5; a za Stefana je i danas još mjerodavno izdanje A. Meineke,

Berlin 1849.
355
g a o p e t i z a tim idu u lov i stavljaju ulov n a k u p i zajed n ičk i g a d ijele izm eđ u

sebe. A A rg irip a je g rad u Italiji koji je o sn o v ao D io m e d i n jegovo m n o štv o .”
U z stih 602. piše sholijast o D io m ed o v u o to k u jo š i ovo: κ ε ΐτ α ι δ ε ή Δ ιο -
μ ή δεια ν ή σ ο ς π ε ρ ί τ ο ν Ί ό ν ιο ν κ ό λ π ο ν κ α ι τ ο ν Ά δ ρ ία ν . ο ί γ ά ρ Ί ά π υ γ ε ς
κ α ί’Α π ο υ λ ο ι π ε ρ ί τ ο ν Ί ό ν ιο ν κ ό λ π ο ν ο ΐκ ο ΰ σ ιν . ’Α π ο ύ λ ω ν δ έ έθνη κ α τ ά τ ο ν
Δ ίω ν α Π ε υ κ έ ν τ ιο ι,Π ε δ ίκ ο υ λ ο ι,Δ α ύ ν ιο ι,Τ α ρ α ν τ ΐν ο ικ α ιΚ ά ν α ι.Δ ιο μ ή δ ο υ ς
π ε δ ίο ν έσ τί περ'ι τη ν Ά π ο υ λ ία ν τ ω ν Δ α υ ν ίω ν . Ή δε Μ ε σ σ α π υ γ ία κ α ί
Ί α π υ γ ία έκλήθη ύ σ τερ ο ν Σ α λ ε ν τ ία , ε ΐτα Κ α λ α β ρ ία έκλήθη. ή δ ’ ’Α ρ γ υ ρ ίπ π α
π ό λ ις το ύ Δ ιο μ ή δ ο υ ς έκλήθη Ά π ο υ λ ι ς Ά ρ π ο υ ς . ό δε φ ησ ιν ό Λ υ κ ό φ ρ ω ν
κ α ί έ μ π ρ ο σ θ ε ν δ τ ι ά κ α ρ π ο ύ σ η ς τή ς Δ α υ ν ίω ν γή ς δ ιά τ ά ς ά ρ ά ς Δ ιο μ ή δ ο υ ς
μ ε τα π ε μ ψ ά μ ε ν ο ι ο ί Δ α υ ν ιο ι σ υ μ π ο λ ίτ α ς τ ο ϋ Δ ιο μ ή δ ο υ ς κ α ί β α λ ό ν τες
ζ ώ ν τ α ς ε ις γή ν έ π ο ίη σ α ν κ α ρ π ε ύ ε ιν τη ν γήν, λ ή ρ ο ς έσ τιν . έ π ί Φ α β ίο υ γ ά ρ
Μ α ξ ίμ ο υ Β ερ ο κ ό σ σ ο υ ή το ι ά κ ρ ο χ ο ρ δ ο ν ώ δ ο υ ς ο ΰ Δ α υ ν ιο ι ά λ λ ά 'Ρ ω μ α ίο ι
τ ο ύ τ ο έ π ο ίη σ α ν 'Ε λ λ η ν ικ ό ν κ α ί Γ α λ α τικ ό ν ά ν δ ρ ό γ υ ν ο ν κ ρ ύ ψ α ν τ ε ς έν μέση
τή ά γ ο ρ φ έκ χρ η σ μ ο ύ τ ίν ο ς δ ε ιμ α τω θ έ ν τε ς λ έ γ ο ν το ς Έ λ λ η ν α κ α ί Γ α λ ά τη ν
κ α τα λ ή ψ α σ θ α ι τό ασ τυ. - “A D io m e d o v o to k leži u Jo n sk o m zaljevu i J a
d ra n u . Jap izi i A p u lei sta n u ju n a Jo n sk o m zaljevu. A n a ro d i A p u la c a je su p o
D io n u P eu k etijci, P ed ik u li, D au n ijci, T e re n tin c i i K an i. D io m e d o v o p o lje je
u A p u liji, g d je žive D au n ijci. A M esap ig ija i Jap ig ija p ro zv ala se p o slije
S alen tija, z a tim se p ro zv ala K alabrija. A A rg irip a, g ra d D io m e d o v , p ro z v a n
je k o d A p u la c a A rp i. A o n o što L ik o fro n veli d alje d a su, k a d zem lja D a u -
n ijacan ije ro d ila o d D iom edove kletve, D aunijci pozvali D io m ed o v e su g rađ an e
i žive ih bacili u zem lju i ta k o učinili d a zem lja ro d i, to je p u sta p riča. Z a F a b ija
M a k sim a V e ru k o z a , što će reči bradavičavoga, nisu n a im e D au n ijci n eg o
R im lja n i u činili to s grčkim i galskim b račn im p a ro m i z ak o p ali ih p o sre d trg a
je r su se p re p a li o d n e k o g p ro ro štv a koje je govorilo d a će G rk i G a l z au zeti
g ra d .”
U o v o m c ita tu saču v an je fra g m e n t iz p ovijesn o g a d je la D io n a K asija
K o k c e ja n a (213. st. n. e.) iz k o jeg a se navodi p o p is ap u lsk ih n a ro d a . N e o b ič n o
je d a se im e g ra d a Κ ά ν ν α ι /Cannae ovdje jav lja k a o im e n a ro d a Κ ά ν α ι, što se
p re v o d i k a o K ani. N eo b ičn o je i to što se P ed ik u li n a b ra ja ju uz P eu k etijce,
p re m d a je Poediculi latin sk o im e to g a istoga n a ro d a . Izd av ač D io n o v ih d jela
B oissevain stav io je tu d rukčiju in terp u n k ciju : Peuk°tioi Ped//kouloi kad
D apnioi kad T a ra n fn o i. kad K £ n n a i D iom adouV ped//on ustd perd t$n
356
Diomed na Jadranu
!A poul/ran tun D a u n ^ w n .10 T o o n d a tre b a prevesti: “P eu k etijci ili P ed ik u li,

i D au n ijci, i T a re n tin c i. I K an a, D io m ed o v o polje, u A puliji, gd je žive D a u -
nijci.” D o ista je g rad K a n a ležao u D io m ed o v u po lju (vidi str. 372). Izd av ač
sh o lija uz L ik o fro n o v u A le k sa n d ru S ch eer v ra tio se m e đ u tim p rv o tn o j in
terp u n k ciji, p a ta k o o staje p ri to m d a se g ra d K a n a tu n av o d i m e đ u ap u lsk im
n a ro d im a . Š to slovo n u to m im en u u ru k o p isim a n ije u d v o jen o , tre b a
n a jv jero jatn ije sm a tra ti n a p ro sto p ogreškom .
S holijast je ovdje p o ša o d alje i tu m a č i v eć o n o što je L ik o fro n p jev ao
dalje, o D io m ed o v o j kletvi d a zem lja ko ju n ije d o b io n e ro d i p lo d o m n e g o
sam o ak o je zasiju E to lc i (619—624). O to m e će sto g a biti p o d ro b n ije g o v o ra
k asn ije (str. 380-382). P rije tre b a jo š vidjeti što se p rip o v ijed a o D io m e d o v u
o to k u , o p re tv o rb i njegovih drugova, o njegovu g ro b u i svetištu.
O D io m e d o v u O to k u i njegovim d ru g o v im a što p re tv o re n i u p tic e žive n a
n je m p iše i A n to n in L ib e ra l 37: Δ ιο μ ή δ η ς μ ετά τ η ν ά λ ω σ ιν Ι λ ί ο υ
π α ρ α γ ε ν ό μ ε ν ο ς ε ις "Α ργος Α ίγ ιά λ ε ια ν μ εν έμ έμ ψ α το τ η ν γ υ ν α ίκ α τη ν
εα υ το ύ χ ά ρ ιν έ ρ γ ω ν Α φ ρ ο δ ίτ η ς , α υ τ ό ς δ ’ ε ις Κ α λ υ δ ώ ν α τ ή ς Α ιτ ω λ ία ς
ά φ ίκ ετο κ α ί ά ν ε λ ώ ν Ά γ ρ ι ο ν κ α ί τ ο ύ ς π α ΐδ α ς Ο ίν ε! τ φ π ρ ο π ά τ ο ρ ι τη ν
β α σ ιλ εία ν ά π ο δ ίδ ω σ ιν . α ΰ τ ις δε π λ έ ω ν ε ις Ά ρ γ ο ς υ π ό χ ε ιμ ώ ν ο ς ε ις τ ο ν
Ί ό ν ιο ν έκφ έρ ετα ι π ό ν τ ο ν , έ π ε ί δ ε π α ρ α γ ε ν ό μ ε ν ο ν α υ τ ό ν ε γ ν ω Δ α ύ ν ιο ς ό
β α σ ιλ εύ ς ό τ ω ν Δ α υ ν ίω ν , έδεήθη τ ο ν π ό λ ε μ ο ν α ύ τ φ σ υ μ π ο λ εμ ή σ α ι π ρ ο ς
Μ ε σ σ α π ίο υ ς έ π ί μέρει γη ς κ α ί γ ά μ ψ θ υ γ α τ ρ ό ς τή ς εα υ το ύ , κ α ί Δ ιο μ ή δ η ς
υ π ο δ έ χ ε τ α ι τ ο ν λ ό γ ο ν , έ π ε ί δε π α ρ α τ α ξ ά μ ε ν ο ς έτρ έψ α το τ ο ύ ς Μ ε σ σ α π ίο υ ς
κ α ί έλαβε τη ν γ ή ν, τ α ύ τη ν μην Δ ω ρ ιε ύ σ ιν ένειμ ε τ ο ΐς σ ύ ν α ύ τ φ - δ υ ο δέ
π α ΐδ α ς έκ τή ς θ υ γ α τ ρ ό ς έσχε τή ς Δ α υ ν ίο υ , Δ ιο μ ή δ η κ α ί Ά μ φ ίν ο μ ο ν .
τελ ε υ τή σ α ν τα δ ’α υ τ ό ν κ α τ ά γ ή ρ α ς έν Δ α υ ν ίο ις έ κ τέρ ισ α ν ο ί Δ ω ρ ιε ίς έν τή
νή σ ω κ α ί ώ ν ό μ α σ α ν α υ τή ν Δ ιο μ ή δ εια ν , α υ τ ο ί δ ’ έ γεώ ρ γ ο υ ν ήν έ δ ά σ α ν τ ο
π α ρ ά τ ο ύ β α σ ιλ έω ς γή ν κ α ί α ΰ τ ο ΐς έξέφερε π λ ε ΐσ τ ο ν κ α ρ π ό ν κ α τ ’έ μ π ε ιρ ία ν
γ ε ω ρ γ ικ ώ ν έρ γ ω ν . Δ α υ ν ίο υ δ ’ ά π ο θ α ν ό ν τ ο ς έ π ε β ο ύ λ ε υ σ α ν ϊλ λ υ ρ ι ο ί
β ά ρ β α ρ ο ι κ α τ ά φ θ ό νο ν α υ τ ώ ν τή ς γή ς κ α ί ά ν ε ΐλ ο ν έν τή νή σ ω π ά ν τ α ς
έ ν το μ α θ ύ ο ν τ α ς έ π ιφ α ν έ ν τ ες ο ί ϊλ λ υ ρ ιο ί τ ο ύ ς Δ ω ρ ιε ίς - Δ ιό ς δέ β ο υλή τ ά
σ ώ μ α τ α μεν ή φ ανίσ θη τ ώ ν Ε λ λ ή ν ω ν , α ί ψ υ χ α ί δέ μ ετέβ α λ ο ν ε ις ό ρ ν ιθ α ς ,
κ α ί έ τι ν ΰ ν 'Ε λ λη νικ ή μέν έ π ά ν κ α θ ο ρ μ ίσ η τα ι ν α ΰ ς , φ ο ιτώ σ ι π ρ ο ς α υ τ ο ύ ς
1(1 C a ssii D io n is C o c c e ia n i H isto r ia ru m R o m a n o r u m q u a e su p e rsu n t, edidit Ursulus

Philippus Boissevain, 2. izd. Berlin 1955, vol. 1, p. 219.
357
< ο ΰ τ ο ι> ο ί ό ρ ν ιθ ε ς . Ιλ λ υ ρ ικ ή ν δ έ φ εύ γουσ ι ν α ΰ ν κ α ι ά φ α ν ίζ ο ν τ α ι π ά ν τ ε ς

έκ τή ς νή σ ο υ .
— “D io m e d je p oslije z a u zeća Ilija d o ša o u A rg o s i p re k o rio svoju žen u
E gijaliju zbog A fro d itin ih poslova, a sam je stigao u K alid o n u E to liji, i p o što
je u b io A g rija i njegovu d jecu , p re d a o je kraljevstvo E n e ju , svojem d jed u . A
o n d a , d o k je o p e t plovio u A rgos, iznijelo ga je n ev rijem e n a J o n sk o m o re . A
k a d a j e D a u n ije , kralj D a u n ija c a , sazn ao z a njegov d o lazak , zam o lio g a je d a
ra tu je s n jim u ra tu p ro tiv M e sa p lja n a i o b e ć a o m u je d a će m u z a to d a ti d io
zem lje i svoju k ć e r z a ženu. D io m e d je to p rih v atio . A k a d a je s ta o s njim u isti
b o jn i r e d i p o ra z io M e sa p lja n e te d o b io zem lju, razd ijelio ju je D o ra n im a koji
su bili s njim . A d o b io je o d D au n ijev e kćeri dva sina, D io m e d a i A m fin o m a.
I k a d a je o n u sta ro sti u m ro m e đ u D au n ijcim a, sah ran ili su g a D o ra n i n a o to k u
i n azvali su taj o to k D iom edovim . S am i su p a k o brađ iv ali zem lju k o ju su dobili
p o re d kraljeve i njim a je d o n o sila najviše p lo d a je r su bili iskusni u zem ljoradnji.
A k a d a j e u m ro D a u n ije , stali su im b a rb a ri Iliri snovati nevolju iz zavisti zbog
n jihove zem lje. I je d n o m su Iliri iz n e n a d a n asrn u li i pobili sve D o ra n e n a
o to k u d o k su prinosili p o k o jn ič k e žrtve. P o Z euso v o j o d lu ci n e sta la su tijela
H e le n a , a d u še su se p re tv o rile u p tice. I sa d a još, k ad g o d p rista n e h elen sk i
b ro d , d o laze p tice k njim a, a o d ilirskog b ro d a bježe i n e sta ju sve s o to k a .”
T o je n e što d ru k čija verzija iste p re d a je . D io m ed o v i d rugovi, H e le n i,
ov dje se opisu ju k ao D o ra n i. Izm eđ u p o v ra tk a iz T ro je u A rg o s i n e v re m e n a
koje ga je o d n ijelo n a italske žale D io m e d je p o o vom p rip o v ijed an ju b io u
E to liji i ta m o v ra tio k raljevstvo svojem d je d u E n eju . T o je p rip o v ijest k o ja se
i in ače javlja n a m jestim a u staroj književnosti. D ru g o v i se ovdje, k ak o
p rip o v ije d a i L ik o fro n o v sholijast, ali ne i sam L ik o fro n , p re tv a ra ju u p tic e te k
p oslije D io m e d o v e sm rti. K ao i k od L ik o fro n a, p ito m o p rilaze G rc im a a b ježe
o d b a rb a ra . N o tu se d o d a je i objašnjenje: D io m e d o v e su d ru g o v e p o b ili Iliri.
N ije d a k le sam o sjećanje n a to d a su i sam i n e k o ć bili G rci, k ak o p rip o v ije d a
L ik o fro n .11’3
O to m e k ako su b a rb a ri pobili H e le n e , D io m ed o v e d ru g o v e, p iše i
P o lijen M a k e d o n a c (2. polovica 2. st. pr. n. e.) u svojoj zbirci ra tn ih lu k avstava
(S trathgam ata) 8,18: D a=noV Δ ιο μ ή δ ο υ ς έν Ί τ α λ ίρ τε λ ε υ τή σ α ν το ς ε π ι
τ ά φ ιο ν ά γ ώ ν α π ο ιω ν π ρ ώ τ η μ εν η μ έρ α τ ώ ν 'Ε λ λ ή ν ω ν ώ π λ ισ μ έ ν ω ν π ο μ π ή ν
10a U sp . Katičić, Illyro-Apenninica 178— 179 = u ovoj knjizi str. 203-204.
358
Diomed na Jadranu
επ εμ ερ ε,δεύ τερ α δ ετω ν β α ρ β ά ρ ω ν .κ α ίσ υ ν έ τ α ξ ε τ ο ΐς βαρβάρους χρ ή σ α σ θ α ι

π α ρ ά τ ω ν Ε λ λ ή ν ω ν τ ά δ π λ α . ο ί δε χ ρ ή σ α ν τες ΰ π ο τ ω ν β α ρ β ά ρ ω ν τ ο ΐς
ΐδ ίο ις δ π λ ο ις ά π ώ λ ο ν τ ο . - “ K a d a je D io m e d u m ro u Italiji, D a u n je p rire d io
n a d g ro b n e igre i prvog je d a n a p o slao n a o ru ž a n e H e le n e u o p h o d , a d ru g o g a
b a rb a re . I u re d io je d a b a rb a ri p o su d e o ru žje o d H e le n a . O n i su im g a d ali i
b a rb a ri su ih pobili njihovim vlastitim o ru ž je m .”
N e m a d a k le ja sn e i suvisle p re d a je o to m e kakvu je u logu o d ig ra o D a u n ,
je li o n D io m e d u b io očinski ta st ili p o g u b n i n e p rija te lj. N ije ja s n o ni to što u
to m zbivanju zn ače M esap ljan i i Iliri. Ja sn o je sam o to d a su se G rci p ri svojim
n ajstarijim d o d irim a s Ja d ra n o m znali krvavo sukob iti s b a rb a rim a , zvali se
o n i Japizi, D au n ijci, M esap ljan i ili Iliri. U le g en d i o D io m e d u n a Z a p a d u sa
ču v ala se u sp o m e n a n a te su k o b e i o sta o je tra g sta rih n ep rijateljstav a. G rci
su ju ž n u Italiju poslije učinili svojom , n e sam o m ito lo šk i n eg o i p ra v o m
k o lonizacijom . O n a je p o sta la V e lik a G rčka. A li to n ije sasvim izb risalo
o žiljke o d sta rih ran a.
U rim skoj se književnosti javlja verzija p rič e o p re tv a ra n ju D io m ed o v ih

d ru g o v a u p tic e k o ja se p o k la p a s L ik o fro n o v o m u to m e što d o to g a do lazi jo š
za D io m e d o v a života. K o d V e rg ilija o d g o v ara D io m e d V e n u lu , p o sla n ik u
k ra lja L a tin a , koji je od n je g a tra ž io p o m o ć p ro tiv E n e je i njeg o v ih T ro ja n a c a
ovo (E n e id a 11, 2 7 1 -2 7 7 ):
Nunc etiam horribili visu portenta secuntur

E t socii amissi petierunt aethera pennis
Fluminibusque vagantur aves - heu dira meorum
Supplicia - et scopulos lacrimosis vocibus implent.
275 Haec adeo ex illo mihi iam speranda fuerunt
Tempore cum ferro caelestia corpora demens
Adpetii et Veneris violavi volnere dextram.
- “P a i sa d a m e p ro g o n e čudesni znaci koje je stra šn o gled ati. Izgubljeni
d rugovi p o letjeli su k rilim a u zra k i k late se p o rije k a m a k a o p tice - ja o , k ak o
su strah o v ito k ažn jen i m oji - i isp u n jaju stijen e p lačn im glasom . A to m u sam
se tre b a o n a d a ti jo š o d o n o g a v re m e n a k ad sam izbezu m ljen n a srn u o željezo m
n a n e b esn ičk o tijelo i ra n o m povrijedio V e n e rin u d e sn ic u .”
V erg ilija se u svem u b itn o m drži O vidije (43.pr. n. e. - 17/18.n. e.). O n
je u svojim Metamorfozama m ajsto rsk i o p jev ao p re o b ra z b u D io m ed o v ih
359
d rugova. I o n p rip o v ijed a o V en u lo v u p oslanstvu i njegovu p u tu u A rg irip u

(1 4 ,4 5 6 -4 5 9 ):
A t Venulus frustra profugi Diomedis ad urbem
Venerat: ille quidem sub Iapyge maxima Dauno
Moenia condiderat dotaliaque arva tenebat.
- “A V e n u i je u z a lu d d o ša o u g ra d izbjeglice D io m ed a: O n je , n aim e,
p o d Ja p iž a n in o m D a u n o m sa g ra d io m o ćn e zidine i d rž a o p o lja što su m u b ila
d a n a k a o m ira z .”
U svoj em odgovoru D io m ed opisuje p retvorbu svojih dru g o v a (4 9 4 -5 1 1 ):
495 Talibus iratam Venerem Pleuronius Acm on

Instimulat verbis stimulisque resuscitat iram.
Dicta placent paucis: numeri maioris amici
Acm ona corripimus; cui respondere volenti
Vox pariter vocisque via est tenuata, comaeque
In plumas abeunt, plumis nova colla teguntur
500 Pectoraque et tergum, maiores bracchia pennas
Accipiunt, cubitusque levis sinuatur in alas.
Magna pedis digitos pars occupat, oraque cornu
Indurata rigent finemque in acumine ponunt.
Hunc Lycus, hunc Idas et cum Rexenore Nycteus,
505 Hunc miratur Abas: et dum mirantur, eandem
Accipiunt faciem, numerusque ex agmine maior
Subvolat et remos plausis circumvolat alis:
Si volucrum quae sit dubiarum forma requiris.
Ut non cygnorum, sic albis proxima cygnis.
510 Vix equidem has sedes et Iapygis arida Dauni
Arva gener teneo minima cum parte meorum.
- “T akvim je riječim a P le u ro n ja n in A k m o n p o d b o razlju ćen u V e n e ru i

tim je izazovom obnovio njezin gnjev. N ekolicini su se d o p a le te riječi. V e ć in a
p rija te lja i ja sam p ograbili sm o ga p rijek o rim a. A k a d a n a m je o n h tio o d
govoriti, istan jio m u se je d n a k o i sam glas i p u t n jeg o v a glasa, i vlasi su se
p re tv o rile u p e rje , p e rje je p re k rilo njegov v ra t, što je d o b io n o v oblik, i p rs a
i le đ a , ru k e su d o b ile veće p e rje , a laktovi su se svinuli u lak a krila. V e lik d io
sto p a la zau zeo je p rste, a u sta su se u k o čila stv rd n u ta ro žin o m i d o b ila za-
360
Diomed na Jadranu
o štre n vrh. N je m u se ču d io Lik, njem u Id a i N iktej s R e k se n o ro m , n je m u se

ču d io A b a: i d o k se o n i čude, dobivaju isti o blik, i v ečin a m o je č e te u zlijeće i
u d a rc im a k rila oblijeću o k o b ro d sk ih vesala: A k o p a k p itaš kak av je o b lik tih
n ejasn ih p tica, a k o i nisu labudovi, o p e t je v rlo sličan b ijelim lab u d o v im a. J e d
v a d a k le d ržim ovo sjed ište i su h e o ra n ic e J a p iž a n in a D a u n a k a o n jegov z e t
sa sasvim m a lim d ijelo m d ru ž in e .”
O vidije se tu , što se sa m e pripovijesti tiče, p o v eo sasvim z a V ergilijem .
D ru govi se p re tv a ra ju u p tice jo š za živa D io m e d a i to je d io njegovih nevolja.
O b o jica o d stu p a ju od starije p re d a je tim e s to je ta p re tv o rb a u njih p o sljed ica
A fro d itin a gnjeva, koja p re m a d ru g im i, čini se, p rv o tn ijim v erz ija m a n a
Z a p a d u nije više p ro g o n ila D io m e d a .11
L e g e n d u o to m e k ak o su se n a D io m ed o v u o to k u njegovi d rugovi
p re tv o rili u p tice prvi su zapisali helenistički h isto ričari i etn o g ra fi. O d njih ju
je p re u z e o L ikofron. D o n ajstarijih vrela, iz kojih je i o n c rp io , v o d i n as
A n tig o n iz K a rista n a E u b eji (3. st. pr. n. e.) u svojim č u d n o v a tim p rič a m a
(#Istoriun p a ra d 'x w n sunagw ga) 172: π ε ρ ί μ εν τ ω ν ζ ώ ω ν Λ ύ κ ο ν μ εν εν
xrj Δ ιο μ η δ ε ία xrj ν ή σ ω φ η σ ίν (ό Κ α λ λ ίμ α χ ο ς ) ίσ τ ο ρ ε ΐν τ ο ύ ς έ ρ ω δ ιο ύ ς ύ π ό
μεν τ ω ν Ε λ λ ή ν ω ν , δ τ α ν π α ρ α β ά λ λ η τ ις ε ις τ ο ύ ς τ ό π ο υ ς , ο ύ μ ό ν ο ν ψ α υ ο -
μ έν ο υ ς ύ π ο μ έ ν ε ιν , ά λ λ α κ α ί π ρ ο σ π ε τ ο μ έ ν ο υ ς ε ις τ ο ύ ς κ ό λ π ο υ ς έ ν δ ύ ν ε ιν
κ α ί ο α ίν ε ιν φ ιλ οφ ρ όνω ς** . λ έγεσ θ α ι δέ τ ι τ ο ιο ϋ τ ο ν ύ π ό τ ώ ν έ γ χ ω ρ ίω ν ώ ς
τ ώ ν Δ ιο μ ή δ ο υ ς ε τα ίρ ω ν εις τη ν τ ώ ν ό ρ ν ε ω ν τ ο ύ τ ω ν φ ύ σ ιν μ ετα σ χη μ α -
τ ισ θ έντω ν. - “ A (K alim ah) kaže d a L ik izvješćuje o životinj am a n a D io m ed o v u
o to k u k ak o čap lje ta m o n e sam o p o d n o se d a ih d o d iru ju H e le n i k a d se koji
n a đ e u o n im p red jelim a, n eg o d a i sam e le te k n jim a i zavlače im se u n je d ra
i u m iln o se m aze**. A d a d o m aći svijet ta m o govori n e što k ao d a su se
D io m ed o v i drugovi p retv o rili u ta p tičja b ića.”
A n tig o n je svoje p o d a tk e n a to m m jestu u z e o o d a lek san d rin sk o g a
p jesn ik a K alim ah a (3. st. pr. n. e.), a taj je o p e t k a o svoje v relo n a v o d io L ik a
iz R eg ija (4/3. st. p r. n. e.). B io je to u čen h isto ričar, živio je u A le k sa n d riji, a
posv ojio je p je sn ik a L ik o fro n a. N jegova su po v ijesn a d jela im a la ja k u
etn o g ra fsk u p rim jesu. S m a tra o se u z T im e ja (ta k o đ e r 4/3. st. p r. n. e.), koji se
služio njegovim djelim a, je d n im o d n a jtem eljn ijih z n alaca z a p a d n ih p red jela.
11 U sp. F. B o m er, Kommentar zu: P. Ovidius Naso, Metamorphosen, Buch XIV—XV,

H eid elb erg 1 9 8 6 ,1 4 6 -1 5 1 .
361
N jegovim v ijestim a i z ap isim a služio se d a k a k o i njegov p o sin a k L ik o fro n .

N ije ja sn o d a lije i T im ej d o n o sio u svojem djelu vijest o p re tv o rb i D io m ed o v ih
d ru g o v a u p tice što o d ta d a žive n a D io m ed o v u o to k u .12
O D io m ed o v u o to k u i o p tic a m a n a n jem im a vijest i u spisu O ču d esn im
slu šanjim a (Π ε ρ ί ό α υ μ α σ ίω ν α κ ο υ σ μ ά τω ν , De mirabilibus auscultationibus),
koji je d o n a s d o ša o p o d im en o m A risto telo v im , a istinski m u je p isac
n e p o z n a t. T aj spis p o tje č e iz helen ističk o g a v re m e n a , m o ž d a u p ra v o iz 3. st.
pr. n. e. U njem stoji ovo (79): T v τή Δ ιο μ η δ εία νή σ ψ , η κ ε ΐτ α ι έν τ φ Χ δ ρ ία ,
φ α σ ίν Ιερ ό ν τ ι ε ίν α ι τ ο ΰ Δ ιο μ ή δ ο υ ς θ α υ μ α σ τ ό ν τε κ α ι ά γ ιο ν , π ε ρ ί δε το
ιε ρ ό ν κ ύ κ λιο π ε ρ ικ α θ ή σ θ α ι ό ρ ν ιθ α ς μ εγ ά λ ο υ ς τ ο ΐς μ εγέθεσ ι, κ α ι ρ ύ γχ η
έ χ ο ν τ α ς μ ε γ ά λ α κ α ι σ κ λ η ρ ά , τ ο ύ τ ο υ ς λ έ γ ο υ σ ιν , έ ά ν μ εν " Ε λ λ η ν ε ς
ά π ο β α ίν ω σ ιν ε ις τ ο ν τ ό π ο ν , η σ υ χ ία ν έ χειν , έά ν δε τ ω ν β α ρ β ά ρ ω ν τ ιν έ ς τ ω ν
π ε ρ ίο ικ ω ν , ά ν ίπ τ α σ θ α ι κ α ί α ίω ρ ο υ μ έ ν ο υ ς κ α τα ρ ά σ σ ε ιν α υ τ ο ύ ς ε ις τ ά ς
κ εφ α λ ά ς α υ τ ώ ν , κ α ί τ ο ΐς ρ ύ γ χ ε σ ι τ ιτ ρ ώ σ κ ο ν τ α ς ά π ο κ τ ε ίν ε ιν . μ υ θ εύ ετα ι δε
τ ο ύ τ ο υ ς γ εν έσ θ α ι έκ τ ω ν ε τ α ίρ ω ν τ ω ν τ ο ΰ Δ ιο μ ή δ ο υ ς, ν α υ α γ η σ ά ν τ ω ν μ εν
α υ τ ώ ν π ε ρ ί τ η ν νή σ ο ν, τ ο ΰ δ έ Δ ιο μ ή δ ο υ ς δ ο λ ο φ ο ν η θ έν το ς ύ π ό τ ο ΰ Α ΐν έο υ
το ΰ τό τ ε β α σ ιλ έω ς τ ώ ν τ ό π ω ν έκ ε ίν ω ν γ εν ο μ έν ο υ . - “N a D io m e d o v u o to k u ,
koji leži u J a d ra n u , kažu d a im a neki h ram D io m ed o v , divan i svet, a o k o to g a
sv etišta d a sjede p tice, velike ra sto m , k o je im aju velike i tv rd e kljunove. I kažu
d a o n e, k a d se H e le n i iskrcaju n a o n o m jesto, o sta ju m irn e , a ak o n ek i o d
b a rb a ra što sta n u ju u o k o lo , d a uzlijeću i d a se iz z ra k a o b ru šu ju n a njih o v e
glave, p a ih klju n o v im a ran jav aju i ubijaju. A p rič a se d a su o n e p o sta le o d
d ru g o v a D io m ed o v ih , koji su k o d to g o to k a p re trp je li b ro d o lo m , a D io m e d a
d a je u b io E n e ja , koji je ta d a p o sta o kralj o n ih p re d je la .”
T a k o je D io m e d žrtv a E n e jin a , ak o se to im e nije tu n a šlo sam o
p o g re šk o m k o jeg a prepisivača. S njim g a je k a sn ija rim sk a p re d a ja , k ak v a je
u V ergilija, Silija Ita lik a i P ro k o p ija , sim bolički izm irila, učvršćujući ta k o
p rijateljstv o D a u n ije s R im o m . T u se ra z a b ire kolik o je bilo razn ih v erzija
12Usp. Westermannovo i Gianinijevo izdanje grčkih paradoksografa; Kalimah (ed. Pfeiffer)

fragm. 407,43; Jacoby, FGrHist 570, fragm. 6. O Diomedovim otocima usp. Hiiisen, D io m e d e a e
in su la e, P W R E , Hbb. 9, Stuttgart 1903,815.0 pitanju vrela usp. J. Geffcken, T i m a io s ' G e o g r a p h ie
d e s W estern , Berlin 1892,5 —9 i 133—137; P. Corssen, I s t d ie A le x a n d r o d e m T r a g ik e r L y k o p h r o n
a b z u s p r e c h e n ? Rheinisches Museum fiir Philologie 68, Frankfurt a. M. 1913, 326-335. Ch. G.
Heyne u svojem izdanju Vergilijeve Eneide, Leipzig 1833, sv. 3, str. 700-701 upozorava da su i
drugi heroji (Ahilej, Meleagar) imali svoje ptice. Heyne je u posebnom ekskurzu obradio predaju
o Diomedu u Italiji (str. 699-702).
362
Diomed na Jadranu
le g e n d e o D io m e d u u Italiji i kak o su se lak o p reo b lik o v ale p re m a razn im

g led ištim a i p o tre b a m a .
T e k st koji o č ito p red stav lja o b lik iste p re d a je saču v ao n a m se u S te fa n a
B izantinca: Δ ιο μ ή δ εια , π ό λ ις Δ α υ ν ίω ν , χ τ ίσ μ α Δ ιο μ ή δ ο υ ς. κ α ί ν ή σ ο ς ή
Δ ιο μ ή δ εια , έν η ο ί έ ρ ω δ ιο ί χ ε ιρ ο ή θ ε ις π ρ ο σ π ε τ ό μ ε ν ο ι κ α ί ε ις τ ο ύ ς κ ό λ π ο υ ς
δ ύ ο ν τ ε ς , ο ύ ς φ α σ ιν ό τ ι τ ο ύ ς ε τ α ίρ ο υ ς Δ ιο μ ή δ ο υ ς έκ εΐ ε ις ό ρ ν ιθ α ς
μ ετα σ χ η μ α τισ θ ή ν α ι. έ'στι κ α ί τ ό π ο ς Δ ιο μ ή δ εια π λ η σ ίο ν Ά ρ γ υ ρ ίπ π ω ν . τό
έ θ ν ικ ό ν Δ ιο μ η δ εύ ς. α μ ε ιν ο ν δε Δ ιο μ ή δ ειο ς. - “D io m ed ija, g ra d D a u n ija c a ,
koji je o sn o v ao D io m ed . Im a i o to k D io m ed ija, n a ko jem č ap lje d o lijecu ta k o
p ito m e d a se m ogu u zeti u ru k e i zavlače se u n jed ra. Z a njih k ažu d a su se
D io m ed o v i drugovi o n d je p retv o rili u ptice. Im a i m jesto D io m e d ija blizu
A rg irip e. S tan o v n ik je D io m e d e j. A jo š b o lje D io m e d ija c .”
Ja č e je iskićena verzija iste le g e n d a rn e p re d a je k oju d o n o si K lau d ije
E lijan (2/3. st. n. e.) u svojem djelu O p riro d i životinja (1,1): Κ α λ ε ίτ α ι τ ις
Δ ιο μ ή δ ε ια ν ή σ ο ς, κ α ί ε ρ ω δ ιο ύ ς ε χει π ο λ λ ο ύ ς , ο ύ τ ο ι, φ α σ ί, τ ο ύ ς β α ρ β ά ρ ο υ ς
ο ύ τε ά δ ικ ο ϋ σ ιν ο ύ τε α ύ τ ο ΐς π ρ ο σ ία σ ιν . έά ν δέ Έ λ λ η ν κ α τ ά ρ η ξ έ ν ο ς , ο ϊ δ έ
θ ε ία τ ι ν ί δ ω ρ ε ά π ρ ο σ ία σ ι π τ έ ρ υ γ α ς ά π λ ώ σ α ν τ ε ς ο ΐο ν ε ί χ ε ΐρ ά ς τ ιν α ς ές
δ ε ξ ίω σ ίν τ ε κ α ί π ε ρ ί π λ ο κ ό ς , κ α ί ά π τ ο μ έ ν ω ν τ ω ν 'Ε λ λ ή ν ω ν ο ύ χ
ύ π ο φ εύ γ ο υ σ ιν , ά λ λ ’ ά τ ρ ε μ ο ΰ σ ι κ α ί ά ν έ χ ο ν τ α ι, κ α ί κ α θ η μ έν ω ν ές τ ο ύ ς
κ ό λ π ο υ ς κ α τ α π έ τ ο ν τ α ι, ώ σ π ερ ο ύ ν ε π ί ξ έ ν ια κ λ η θέντες. λ έ γ ο ν τ α ι ο ύ ν
ο ύ τ ο ι Δ ιο μ ή δ ο υ ς ε τ α ίρ ο ι ε ίν α ι κ α ί σ ύ ν α ύ τ ω τ ω ν ό π λ ω ν τ ώ ν έ π ί τη ν Ί λ ι ο ν
μ ετεσ χη κ έν α ι, ε ίτα τη ν π ρ ο τ έ ρ α ν φ ύσ ιν ές τό τ ώ ν ο ρ ν ίθ ω ν μ ετα β α λ ό ν τες
ε ίδ ο ς ό μ ω ς ε τι κ α ί ν ΰ ν δ ια φ υ λ ά ττ ε ιν τό ε ίν α ι 'Ε λ λ η ν ε ς κ α ί φ ιλ έλλ η νες. -
“N ek i se o to k zove D io m ed o v , i im a m n o g o čapalja. O n e, kažu, n iti b a rb a rim a
čine zlo niti im se približavaju. A k o p a k o n d je p rista n e stra n a c H e le n , o n e p o
n e k o m b o žan sk o m d a ru d o laze k n jem u raširivši k rila k ao n e k e ru k e za
d o b ro d o šlicu i zagrljaj. I k a d a ih H e le n i d o d iru ju , n e b ježe, n eg o se n e b o je
i d o p u šta ju to, i d o k sjede zavlače im se u n je d ra k ao d a su p o zv an e u goste.
P rič a se p a k d a su to D io m ed o v i drugovi i d a su s njim sudjelovali u o ru ž a n o m
p o h o d u n a Ilij, zatim d a su svoju p rijašn ju n a ra v p ro m ijen ili u ptičji lik, n o ip ak
jo š i sa d a zad ržav aju to d a su H e le n i i d a v ole H e le n e .”
Iz h elen ističk e književnosti p re ša o je leg e n d a rn i m o tiv o D io m e d o v u
o to k u i o njegovim d ru g o v im a koji ta m o žive p re tv o re n i u p tic e i u rim sk u .
P o z n a ta n a m je o b u h v a tn a verzija te le g e n d e ko ju je u je d n o m o d svojih d jela
zabilježio u č e n p isac iz v re m e n a rim ske re p u b lik e M a rk o T e re n c ije V a ro n
363
( 1 1 6 - 2 7 . pr. n. e.). O n je u svojim d jelim a sk u p io m n o g o p o d a ta k a o rim skoj

i italskoj starin i. Iz je d n o g a njegova d je la ispisao je k asn o an tičk i crk v en i p isac
A u re lije A u g u stin ( 3 5 4 - 4 3 0 ) u svojem djelu O državi B ožjoj 18, 1 6 - 1 7 te
p o d atk e: Troia vero eversa excidio illo usquequaque cantatopuerisque notissimo,
quod et magnitudine sui et scriptorum excellentibus linguis insigniter diffamatum
atque vulgatum est gestumque regnante iam Latino Fauni filio, ex quo Latino
rum regnum dici coepit Laurentumque cessavit, Graeci victores deletam
Troiam relinquentes* ad propria remeantes diversis et horrendis cladibus
dilacerati atque contriti sunt; et tamen etiam ex eis deorum suorum numerum
auxerunt. N am et Diomeden fecerunt deum, quem poena divinitus inrogata
perhibent ad suos non revertisse; eiusque socios in volucresfuisse conversos non
fabuloso poeticoque mendacio, sed historica adtestatione confirmant; quibus
nec deus, ut putant, factus hum anam revocare naturam vel ipse potuit vel certe
a love suo rege tamquam caelicola novicius impetravit. Quin etiam templum
eius esse aiunt in insula Diomedea, non longe a monte Gargano, qui est in
Apulia, et hoc templum circumvolare atque incolere has alites tam mirabili
obsequio, ut aquam impleant et aspergant; et eo si Graecivenerintvel Graecorum
stirpe prognati, non solum quietas esse, verum et insuper adulare; si autem
alienigenas viderint, subvolare ad capita tamque gravibus ictibus, ut etiam
perimant, vulnerare. N am duris et grandibus rostris satis ad haec proelia
perhibentur armatae. Hoc Varro ut astruat, commemorat alia non minus
incredibilia. - “K ad a je T ro ja b ila ra z o re n a u o n o m zau zeću o k o jem se
sveudilj pjeva i vrlo je d o b ro p o z n a to d ječacim a, a i svojom veličin o m i
izvrsnim jezicim a p isaca o so b ito je razg lašen o i n a širo k o p o z n a to , i d o g o d ilo
se k a d a je već L a tin sin F a u n o v v lad ao k a o kralj, p o k o jem je kraljevstvo
L a tin a d o b ilo svoje im e, a p re sta lo se zvati kraljevstvom L a u re n ta , p o b jed n ici
su G rci ostavljajući ra z o re n u T ro ju i vraćajući se v lastitoj kući ra z n im i
stra šn im u d a rc im a bili ra z d rti i sa trti; a ip a k su čak o d a tle p ovećali b roj svojih
bogova. N a im e i D io m e d a su učinili b ogom , o ko jem p ričaju d a se p o kazni
k o ja m u je o d b o žan sk e stra n e bila iz re č e n a nije v ra tio k svojim a. T v rd e i to
d a su m u se drugovi p retv o rili u ptice, i to n e k ao bajo slo v n u p jesn ičk u
lag ariju, n ego k ao d a je povijesno posvjedočeno. O n im, k ak o m isle, n iti k a d a
je u čin jen bo g o m nije m o g ao v ra titi ljudsku narav , niti je to ja m a č n o , k ao
n o vak n e b esn ik , m o g ao isposlovati o d Ju p ite ra , svojega k ralja. K ažu čak d a
p o sto ji njegov h ra m n a D io m ed o v u o to k u , n e d a le k o o d b rd a G a rg a n a , ko je
je u A puliji, i d a o k o to g a h ra m a oblijeću i d a ta m o stan u ju te p tic e ta k o o d a n o
364
Diomed na Jadranu
d a čak p u n e v o d u i polijevaju. I ak o o n a m o d o d u G rci ili ljudi g rčk o g a

p o d rije tla , n e sa m o što su m irn e, n eg o se d o d vorav aju . A li a k o v id e lju d e
tu đ e g a ro d a, u zlijeću im n a d glavu i ran jav aju ih ta k o tešk im u d a rc im a d a ih
č a k i ubijaju. P rič a se, n a im e , d a su tvrdim i velikim k lju n o v im a d o v o ljn o
o b o ru ž a n e z a ta k a v boj. V a ro n , d a bi to m u jo š što d o d a o , sp o m in je i d ru g o što
n ije m a n je n e v je ro ja tn o .”
P o ta n ji o p is tih p tic a u k o je su se p retv o rili D io m ed o v i dru g o v i zabilježio
je iz n e k o g h elen ističk o g a v re la u č e n i m a u re ta n sk i kralj J u b a (25. p r. n . e.
- 2 3 . n .e.), koji je i sam b io grčki pisac. O d n je g a je P lin ije p re u z e o taj o p is u
svoj P riro d o p is (1 0 ,1 2 6 —127): Nec Diomediaspraeteribo aves. Iuba cataractas
vocat, et eis esse dentes oculosque igneo colore cetera candidis tradens; duos
semper his duces, alterum ducere agmen, alterum cogere; scrobes excavare
rostro, inde crate consternere et operire terra quae ante fuerit egesta; in his
fetificare. Fores binas omnium scrobibus: orientem spectare quibus exeant in
pascua, occasum quibus redeant; alvum exoneraturas subvolare semper et
contrario flatu. Uno hae in loco totius orbis visuntur, in insula quam diximus
nobilem Diomedis tumulo atque delubro contra Apuliae oram, fulicarum
similes. Advenas barbaros clangore infestant, Graecis tantum adulantur miro
discrimine, velut generi Diomedis hoc tribuentes, aedemque eam cotidie pleno
gutture madentibuspinnisperluunt atquepurificant, unde origofabulae Diomedis
socios in earum effigies mutatos. - “N e ć u m im oići ni D io m ed o v e p tice. J u b a
ih zove k a ta ra k tim a (obrušivačim a) i p rip o v ijed a d a su im zubi i oči o g n je n e
b o je d o k su inače bijele; dvije su im o d njih uvijek vođe: je d n a v odi ja to , a
d ru g a m u je n a začelju. K ljunovim a d u b u jam e, a o n d a ih p o k riv aju p le te ro m
i n a nj sipaju zem lju s to je p rije bila isk o p an a; u njim a se legu. Sve ja m e im aju
dvoja v ra ta : n a isto k gledaju o n a k roz k o ja izlaze n a p ašu , n a z a p a d o n a k ro z
k o ja se vraćaju; d a bi ra ste re tile trb u h uvijek uzlijeću, i to p ro tiv v jetra. N a
cijelo m se svijetu te p tic e susreću sam o n a je d n o m m jestu , n a o to k u z a koji
sm o rekli d a je p o z n a t p o D io m ed o v u gro b u i svetištu p re d a p u lsk o m o b alo m ,
a slične su liskam a. P rid o šlim b a rb a rim a d o sa đ u ju k ricim a, a sam o G rc im a se
u m iljavaju ču d e sn o ih razlikujući, k a o d a to čine D io m ed o v u ro d u za ljubav,
i sv ak oga d a n a p e ru taj h ra m i čiste g a p u n ih grla i m o k rih krila, p a j e o d a tle
n a sta la p rič a d a su to D io m ed o v i drugovi koji su se p retv o rili u njih o v lik .”
P lin ije se tu poziva n a o n o što je n a p isa o u istom d jelu 3,151 .Insulae in
Ausonio mari praeter iam dictas memoratu dignae nullae, in Ionio paucae.
Calabro Utore ante Brundisium quarum obiectu portus efficitur, contra Apulum
365
litus Diomedia conspicua monumento Diomedis et altera eodem nomine a

quibusdam Teutria appellata. —“ U A u zo n sk o m m o ru o sim o n ih o k o jim a sm o
v eć govorili n e m a o to k a v rije d n ih sp o m en a, u Jo n sk o m ih je m o ru m alo . T o
su o n i k o d k a lab rijsk e o b a le isp red B ru n d izija koji tim e što leže p re m a
o tv o re n o m m o ru tv o re lu k u , a p re d A pu lsk o m je o b a lo m D io m e d o v o to k , koji
se ističe g ro b n im sp o m en ik o m D io m ed o v im i jo š je d a n isto g a im e n a , koji n ek i
zovu T e u trija .” T u se ra z a b ire d a su se im e n a A p u lija i K a la b rija u starin i
ra b ila d ru k čije n e g o d an as. K alab rija je ta d a b io ju ž n i kraj d a n a šn je A p u lije,
gdje leži B rindisi, a A p u lijo m se zvao sam o sjeverni d io o k o b rd a G a rg a n a .
O p tic a m a u k o je su se p retv o rili D iom edovi drugo v i p iše i Ju lije S olin (2/
3. st. n. e.) u svojem zem ljo p isn o m p riru čn ik u 2 ,4 4 - 5 0 (ed . M o m m se n p.
4 2 —43): Insula quae Apuliae oram videt tumulo ac delubro Diomedis insignis
est et Diomedeas aves sola nutrit: nam hoc genus alitis praeterquam ibi
nusquam gentium est, idque solum poterat memorabile iudicari, nisi accederent
non omittenda, forma illis paene quae fulicis, color candidus, ignei oculi, ora
dentata: congreges volitant nec sine ratione pergendi: duces duo sunt, qui regunt
cursum: alter agmen anteit alter insequitur: ille ut ductu certum iter dirigat, hic
ut instantia urgeat tarditatem, haec, in meantibus disciplina est. cum fetificum
adest tempus, rostro scrobes excavant, deinde surculis inversum superpositis
imitantur texta cratium: sic contegunt subtercavata et ne operimenta si desint,
forte lignorum cassa venti auferant, hanc struicem premunt terra quam egesserant
cum puteos excitarent, sic nidos moliuntur bifori accessu, nec fortuito, adeo ut
ad plagas caeli metentur exitus vel ingressus: aditus qui dimittit ad pastus in
ortum destinatur, qui excipit revertentes versus occasui est: ut lux et morantes
excitet et receptui non denegetur, levaturae alvum adversis flatibus subvolant,
quibus proluvies longius auferatur, iudicant inter advenas: qui Graecus est
propius accedunt et quantum intellegi datur ut civem blandius adulantur, si quis
erit gentis alterius, involant et inpugnant. aedem sacram omni die celebrant
studio eiusmodi: aquis inbuuntplumas alisque inpendio madefactis confluunt
rorulentae: ita sedem excusso umore purificant: tunc pinnulis superplaudunt:
inde disceditur quasi peracta religione, ob hoc ferunt Diomedis socios aves
factos, sane ante adventum Aetoli ducis nomen Diomedeae non habebant, inde
sic dictae. - “O to k što g le d a p re m a apulskoj o b ali z n a m e n it je p o D io m e d o v u
g ro b u i svetištu i je d in o n a n je m žive D io m ed o v e ptice: n aim e ta v rsta p tice
o sim o n d je n e p o sto ji n ig d je n a svijetu. I to se sam o p o sebi m o g lo sm a tra ti
366
Diomed na Jadranu
v rije d n im p a ž n je d a k to m u n e d o lazi jo š i d ru g o što n e v alja izostaviti. L ik im

je g o to v o isti k a o i liskam a, b o ja im je bijela, oči ognjev ite, k lju n zu b a t: le te u
ja tu i n e b e z r e d a u p o k re tu : dvije p tice v o d e i o n e u p rav ljaju k re ta n je m : je d n a
se k re ć e isp re d ja ta , a d ru g a g a slijedi: o n a p rv a d a svojim v o d stv o m u p ra v i n a
p o u z d a n sm jer, a o n a d ru g a d a u p o rn im n ailažen jem p o ž u ru je sp o ro st. T ak av
im je p o re d a k n a p u tu . A k a d d o đ e v rijem e d a š e p lo d e, k lju n o m k o p aju ja m e ,
a zatim g ra n č ic a m a što ih n a o p a č k e stavljaju o d o z g o r tv o re n e što k a o p le te r:
ta k o p o k riv aju o n o što su o d o z d o l iskopali, i d a n e bi m o ž d a vjetrovi od n ijeli
lak o d rv o ak o n a n je m n e bi b ilo u te g a , o p te re ć u ju tu g ra d n ju zem ljo m koju
su izvadili k ad su d u b li ru p e . T a k o g rad e gnijezda s d va p ristu p a , i to n e k ak o
bilo, n e g o ta k o d a su izlaz i u laz o k re n u ti p re m a o d re đ e n im stra n a m a n eb a:
p ro la z k ro z koji izlaze d a tra ž e h ra n u o k re n u t je p re m a izlasku su n ca, a o n aj
koji ih p rim a k a d a se v raćaju o k re n u t je p re m a z a p a d u , ta k o d a ih svjetlo
p o tič e a k o bi se d u lje zadržavali u gnijezdu i d a im n e b u d e u sk ra ć e n o k a d a
se v raćaju. K ad ho će o lak šati trb u h le te p ro tiv v je tra d a bi o n o d n io izm et što
dalje. M e đ u d ošljacim a p rav e razliku: ak o je tk o G rk , p rila z e m u bliže i k o lik o
se to m o ž e ra z a b ra ti u m iljavaju m u se blago k a o su g ra đ a n in u , a a k o tk o b u d e
d ru g o g a kojeg ro d a , n a p a d a ju g a u letu i o b a ra ju se n a nj. A svetu z g ra d u
svakoga d a n a p a z e n a ovaj način: v o d o m n a m o č e p e rje i k rilim a što su p o m n o
sm o č e n a o k u p ljaju se o n a k o rosne: ta k o čiste h ra m v lag o m koju o tre sa ju :
zatim u d a ra ju p o to m e krilcim a: o n d a se razilaze k a o d a su obav ile v jerski
o b red . Z a to p ričaju d a su se to D io m ed o v i drugovi p retv o rili u p tice. P rije
n eg o je d o ša o eto lsk i v o đ a nisu se, d ak ak o , zvale D io m ed o v e. O d ta d a su ta k o
n a z v a n e .” T aj o pis je vrlo sličan Plinijevu, ali n e što bo gatiji o d njegova. V re lo
je i tu Ju b a , n e z n a m o sam o je li ga P linije p o je d n o sta v n io ili g a je Ju lije S olin
iskitio.
O istoj je p re d a ji zavisan i ra n o sred n jo v jek o v n i p isac Iz id o r iz Seville
(o k o 5 6 0 - 6 3 6 ) u svojem encik lo p ed ijsk o m d jelu Etymologiae sive origines 12,
7, 2 8 —29: Sunt enim pelagi volucres in insulis habitantes. Diomedias aves a
sociis Diomedis appellatas, quos ferunt fabulae in easdem volucres fuisse
conversos; forma fulicae similes, magnitudine cygnorum, colore candido, duris
et grandibus rostris. Sunt autem circa Apuliam in insula Diomedia inter sco
pulos litorum et saxa volitantes; iudicant inter suos et advenas. N am si Graecus
est, propius accedunt et blandiunt; si alienigena, morsu inpugnant et vulnerant,
lacrimosis quasi vocibus dolentes vel suam mutationem vel regis interitum.
367
N am Diomedes ab Illyriis interemptus est. Haec autem aves Latine Diomediae

vocantur, Graeci eas ερω διούς dicunt. - “Im a n aim e m o rsk ih p tic a k o je
sta n u ju n a o to cim a. D io m e d o v e p tice, nazv an e p o D io m ed o v im d ru g o v im a,
o k o jim a se p rič a d a su se p retv o rili u p tice; p o o b lik u su sličn e liskam a, a p o
veličini lab u d o v im a, b o ja im je bijela, kljunovi tvrdi i veliki. N alaze se k o d
A p u lije i n a D io m e d o v u o to k u i lijeću o k o o b a ln o g g re b e n ja i stijen ja; p rav e
razlik u izm eđu-svojih i došljaka. N aim e, ak o je G rk , p rila z e m u b liže i m aze
se; a k o je tu đ e g a ro d a , n a p a d a ju ga u grizom i ran jav aju , tug u ju ći k a o n ek im
su zn im glasom ili n a d svojom p re tv o rb o m ili n a d kraljev o m pogibijom .
D io m e d a su n a im e ubili Iliri. T e se p a k p tice latinski zovu D io m e d o v e , a G rci
z a n jih kažu d a su čap lje.”
S to se p a k sam ih p tic a tiče, o n e su već u sta rin i p red stav ljale zo o lo šk i p ro
b le m koji ni d o d a n a s n ije rije še n .13 D io m ed o v o to k nije, m e đ u tim , u p riro -
d o p isu b io z n a ta n sam o z a zoologiju n eg o i za b o ta n ik u . T e o fra st iz E re sa
(3 7 1 - 2 8 7 ) , p e rip a te tič k ifilo z o fin a jz n a tn iji u č e n ik A risto telo v , p iše u sv o je m
d jelu O b iljk am a (Π ε ρ ί φ υ τώ ν) 4 , 5 , 6 : έν μ εν γ ά ρ τ φ Ά δ ρ ία π λ ά τ α ν ο ν ο ΰ
φ α σ ιν ε ίν α ι π λ ή ν π ε ρ ί τ ο Δ ιο μ ή δ ο υ ς ιερ ό ν.: - “N a J a d ra n u k ažu d a n e m a
p la ta n e osim o k o D io m e d o v a svetišta.” N e što o p širn ije p iše o to m e P lin ije
12,3 '.Platanus haec, mare Ionium Diomedis insula tenus eiusdem tumuli gratia
prim um invecta, inde in Siciliam transgressa... — “O v a p la ta n a p rv o je d o
n e se n a n a Jo n sk o m o re d o D io m ed o v a o to k a z a n jegov g ro b n i h u m a k , a
o d a n d e je p re š la n a Siciliju ...”
O v am o tre b a jo š u z e ti sholije D u z Ilijad u 5,412: μ ετά τ α ϋ τ α δέ ά π ή ρ ε ν
(ό Δ ιο μ ή δ η ς) ε ις Ε σ π ε ρ ία ν κ α ί π α ρ α λ α β ε ΐν λ έ γ ε τα ι π α ρ ά τ ο υ Δ α ύ ν ο υ τ ιν ά ς
ε ις κ α τ ο ικ ισ μ ό ν . κ α ί τ έ λ ο ς ά π ο ρ ο ύ ν τ ω ν α ύ τ ο ΰ τ ω ν ε τ α ίρ ω ν κ α ί
λ ιμ ω τ τ ό ν τ ω ν , τ ο ύ τ ο υ ς μ έν τη ν Α θ ή ν α ν ε ις έ ρ ω δ ιο ύ ς ά π ο ρ ν ε ώ σ α ι, τ ο ν Δ ιο -
μ ή δη ν δ έ έ ν τ α ϋ θ α κ α τ α σ τ ρ έ ψ α ι τ ο ν β ίο ν . ή δ έ ισ τ ο ρ ία π α ρ ά Λ υ κ ό φ ρ ο ν ι. -
“P oslije to g a je o tp lo v io u H e sp e riju i p rič a se d a je o d D a u n a p re u z e o n e k e
lju d e za n a se o b in u . I k a d su m u se n a k ra ju drugo v i n ašli u b ijed i i gladovali,
njih je A te n a p re tv o rila u p tic e čaplje, a D io m e d je o n d je završio živ o t.”
H e sp e rija , v ečern ja, z a p a d n a zem lja je Italija. N o m o g lo se to i d ru k čije
tu m ačiti. P o k a z u ju to sholije B uz Ilijad u 5,412: φ α σ ίν Α ίγ ιά λ ε ια ν τη ν
ν ε ω τ έ ρ α ν τ ω ν ’Α δ ρ η σ τίδ ω ν γ υ ν α ίκ α Δ ιο μ ή δ ο υ ς ο ύ σ α ν σ φ ό δ ρ α α υ τ ό ν
Usp. Bomer, Kommentar 150—151.
368
Diom ed na Jadranu
έ π ιπ ο θ ε ΐν κ α ί ά π ο λ ο φ ύ ρ ε σ θ α ι κ α ι κ α τ ά τ ά ς ν ύ κ τ α ς , ύ σ τε ρ ο ν δ ε κ α τ ά μ ή ν ιν
Α φ ρ ο δ ίτ η ς π ό σ η τη ν ε ο λ α ία τ ω ν Ά ρ γ ε ίω ν α υ τ ή ν σ υ γ κ ω μ ά σ α ι, έ σ χ α το ν δέ
κ α ι Σ θ ε ν έ λ ω τ φ Κ ο μ ή το υ , δ ς ή ν υ π ό τ ο ϋ Δ ιο μ ή δ ο υ ς π ισ τ ε υ θ ε ίς τ ά κ α τ ’
ο ίκ ο ν , ή κ ο ν τ α δέ α υ τ ό ν μ έλ λ ω ν ά ν ε λ ε ϊν έφ είσ ατο δ ιά τ ό κ α τα φ υ γ ε ΐν ε ις τ ο ν
τή ς Ά θ η ν ά ς β ω μ ό ν , δ θ ε ν α υ τ ό ν φ υ γ ό ν τα φ α σ ίν ή κ ειν ε ις Ί β η ρ ία ν κ ά κ εϊ, ώ ς
μ εν τιν ε ς , δο λ ο φ ο ν η θ ή ν α ι υ π ό Δ α ύ ν ο υ τ ο ϋ β α σ ιλ έω ς, ώ ς δ έ έ ν ιο ι, ά π ο λ έ σ θ α ι
υ π ό Ι ο υ ν ίο υ τ ο ϋ Δ α ύ ν ο υ π α ιδ ό ς έν κ υ ν η γ η σ ίο ις. δ θ ε ν α υ τ ό ν μ έν ά π ε θ έ ω σ ε ν
’Α θ η ν ά , τ ο ύ ς δέ ε τα ίρ ο υ ς ε ις έ ρ ω δ ιο ύ ς μ ετέβ α λεν. - “K ažu d a j e E g ijalija,
n a jm la đ a o d A d ra sto v ih kćeri, k o ja je bila ž e n a D io m ed o v a, ž e sto k o ž u d jela
z a njim i tužila, i p o noći. P oslije se p o A fro d itin u gnjevu o d a la ra z b lu d i sa sv im
m lad im A rg ejcim a, n a k raju i sa S ten elo m , sinom K o m eto v im , k o je m u je
D io m e d bio p o v jerio svoju kuću. K ad se o n v raćao , h tio g a je u b iti, ali g a je
p o šte d io j e r je p rib je g a o n a A te n in žrtvenik. O d a k le je o n p o b je g a o i stigao,
k a k o k ažu, u Ib e riju i o n d je , k a k o je d n i p ričaju, u b ijen je o d k ra lja D a u n a , a
k a k o n e k i d ru g i, p o g in u o je u lovu o d Ju n ija D a u n o v a sina. O n d a g a je A te n a
u čin ila b ogom , a dru g o v e je p re tv o rila u č a p lje .”
N eo b ičan je ovdje sp o m e n Ib erije, p a se to u zim alo k a o p rep isiv ačk a
g rešk a i ispravljalo u K alab riju ili H e sp e riju , ta k o d a se o d n o si n a Italiju . Isto m
su takvom p o g rešk o m za m ije n je n a im e n a S te n e la i K o m e ta k a o o c a i sina.
D o ista se kralj D a u n n e m o že sm jestiti d ru g am o . A li se o v dje ip a k v je ro ja tn o
n e ra d i o običnoj prepisivačkoj n e m a rn o sti n e g o o k o n tam in aciji različitih
le g e n d a rn ih trad icija. Ib e rija se n a im e jav lja u staro j p re d a ji k a o z a p a d n a
z e m lja u k o ju b je ž iD io m e d .14T a k o u z e m ljo p isn o m sp je v u D io n isija P e rie g e ta
(2. st. n. e.) stoji u stihovim a 4 8 1 - 4 8 6 o D io m e đ o v u o to k u ovo:
Ά λ λ ’ ό π ό τ ’ ’Α δ ρ ιά δ ο ς σ κ α ιό ν π ό ρ ο ν ά μ φ ιτρ ίτη ς
εΐσ ελά σ η ς έ π ί ν η ό ς, Τ η π υγίη ν έ π ί γ α ια ν
δ ή ε ις ίφ θ ίμ ο υ Δ ιο μ ή δ εο ς α ύ τ ίκ α νή σ ο ν,
έ ν θ α ’ ή ρ ω ς ά φ ίκ α ν ε χ α λ εψ α μ έν η ς 'Α φ ρ ο δ ίτη ς,
485 ό π π ό τ ε τ ρ ιλ λ ίσ τ ω ν μ ετεκ ία θ ε έ θ ν ο ς Ίβ ή ρ ω ν
ή ς ά λ ό χ ο υ β ο υ λ ή σ ι κ α κ ό φ ρ ο ν ο ς Α ίγ ια λ ε ίη ς.
- “A li k ad n a b ro d u uploviš u lijevi plovni sm jer Ja d ra n sk o g a m o ra ,

o d m a h ćeš p re m a zem lji Japigiji u o čiti o to k sn a ž n o g a D io m e d a , k a m o je
141 u Iberiji su Grci nalazili Diomedove tragove.
369
ju n a k stigao, p o što se razgnjevila A fro d ita , d o k je o d lazio n a ro d u n ad asv e

ž u đ e n ih Ib e ra c a zbog zlih n a m je ra svoje žen e, zlo ću d n e E g ijalije.”
T o se m jesto nalazi i u o b je latin sk e o b ra d b e D io n isijev a zem ljo p isn o g
p riru čn ik a, A vijenovoj 6 4 6 - 6 5 2 i Priscijanovoj 5 1 0 -5 1 4 . U z te D io nisijeve
stihove zabilježio je E u sta tije m itro p o lit solunski, b izan tsk i u č e n ja k 12.
stoljeća, u svojem o p širn o m k o m e n ta ru ovo: "Ο τι ή Δ ιο μ ή δ ε ια ν ή σ ο ς, ήν
ο ύ τ ο ς ίφ θ ίμ ο υ Δ ιο μ ή δ εο ς ν ή σ ο ν φησι, π ε ρ ιφ ρ α α τικ ώ ς α υ τή ν έτυ μ ο λ ο γ ώ ν ,
π ε ρ ί τη ν Α δ ρ ιά δ α έσ τί θά λ α σ σ α ν , έ π ’ά ρ ισ τε ρ ά τ φ ε ίσ ε λ α ύ ν ο ν τι π ρ ο ς τή
Ί α π υ γ ίρ . έν θ α ω κησε Δ ιο μ ή δ η ς, δ ιω χ θ ε ίς έκ τή ς π α τ ρ ίδ ο ς Α φ ρ ο δ ίτη ς
χ ό λ φ , ο'ία τρ ω θ είσ η ς ΰ π ’α ύ τ ο ϋ έν τ φ κ α τ ά Τ ρ ο ία ν π ο λ ε μ ώ , κ α θ ά φησι κ α ί
"Ο μηρος. Ί σ τέ ο ν δέ δ τ ι ό μέν Π ο ιη τή ς σ ώ φ ρ ο ν ά τε ο ίδ ε τή ν τ ο ϋ Δ ιο μ ή δ ο υ ς
γ υ ν α ίκ α τ ή ν Α ίγ ιά λ ε ια ν , κ α ί ο υ δέ δ ιω χ θ ή ν α ι τ ο ν Δ ιο μ ή δ η ν ισ το ρ εί, ά λ λ ο ι
δ έ ίσ τ ο ρ ο ϋ σ ιν ώ ς ή Α φ ρ ο δ ίτη έν τ φ κ α ιρ φ το ϋ Τ ρ ω ϊκ ο ϋ π ο λ έ μ ο υ ά ν έπ εισ ε
τή ν Α ίγ ιά λ ε ια ν , ή ν κ α ί κ α κ ό φ ρ ο ν α ο υ τ ο ς κ α λ ε ϊ, μ ιχ θ ή ν α ι τ φ Σ θ εν έλ ο υ υ ίφ
Κ ομ ή τη . Ύ φ ’ώ ν κ α ί έ ξ ω σ θ είς μ ετά τ ο ν ν ό σ τ ο ν ό Δ ιο μ ή δ η ς ε ις τ ρ ιλ λ ίσ τ ο υ ς
ή τη λ ελ ίσ το υ ς Ί β η ρ α ς ήλθε π λ α ν ή τη ς , ά λ λ ά κ α ί εις τή ν ν ή σ ο ν τ α ύ τ η ν ...
Ά λ λ ο ι δέ δ υ ο ίσ τ ο ρ ο ϋ σ ι τ ά ς το ϋ Δ ιο μ ή δ ο υ ς ν ή σ ο υ ς, λ έ γ ο ν τε ς κ α ί δ τ ι τή ς
π ε ρ ί τή ν θ ά λ α σ σ α ν τ α ύ τη ν δ υ ν α σ τ ε ία ς τ ο ϋ Δ ιο μ ή δ ο υ ς κ α ί α ί Δ ιο μ ή δ ε ια ι
ν ή σ ο ι μ α ρ τύ ρ ια , κ α ί ό π α ρ ’ Ε ν ε τ ο ΐς α ύ τ φ λ ε υ κ ό ς 'ίπ π ο ς , ώ ς έρρήθη,
θ υ ό μ εν ο ς. Τ ω ν δέ δ ύ ο τ ο ύ τ ω ν ν ή σ ω ν τή ν μ έν ο ίκ ε ΐσ θ α ί φ α σ ιν, ή ς κ α ί
μ εμ ν ή σ θ α ι δ ο κ ε ΐ ό Δ ιο ν ύ σ ιο ς , τή ν δέ έ'ρημον ε ίν α ι, έ ν η κ α ί τ ο ν Δ ιο μ ή δ η ν
ά φ α ν ισ θ ή ν α ι λ έγο υ σ ι, κ α ί τ ο ύ ς ε τ α ίρ ο υ ς έκ εϊ ά π ο ρ ν ιθ ω θ ή ν α ι, ώ ς κ α ί ό
Λ υ κ ό φ ρ ω ν φ η σ ί ν “D a D io m ed o v o to k , koji n a š p isac zove o to k o m sn ažn o g a
D io m e d a , o p isn o m u tu m ačeći im e, leži n a Ja d ra n sk o m m o ru , s lijeve stra n e
o n o m u tk o ulazi u nj, p re m a Japigiji. T a m o se n a sta n io D io m e d p o što je
istje ra n iz d o m o v in e zbog A fro d itin e srdžbe, je r ju je ra n io u tro ja n sk o m ra tu ,
k a k o i H o m e r k aže. T re b a z n a ti d a P jesn ik z n a z a D io m ed o v u E gijaliju k a o
za k re p o sn u ž e n u i n e p rič a d a j e D io m e d b io p ro tje ra n ; a d ru g i p ričaju d a je
A fro d ita u v rijem e tro ja n sk o g a r a ta p o ta k n u la E g ijaliju, k oju n a š p isac zove
zlo ću d n o m , d a se ljubi s K o m eto m , sinom S tenelovim . O d njih je p o svom
p o v ra tk u D io m e d b io p ro tje ra n i d o ša o je k a o lu ta la c k m n o g o žu đ e n im , ili
sasvim d alek im , Ib ercim a, ali i n a taj otok... A d ru g i p ričaju o d va D io m e d o v a
o to k a i kažu d a su i ti D io m ed o v i otoci svjedočan stv o D io m e d o v e vlad av in e
n a to m m o ru , k a o što je to i onaj bijeli konj koji m u se, k a k o je već re č e n o ,
p rin o si k a o žrtv a k o d V e n e ta . A o d ta dva o to k a z a je d a n k ažu d a je n a sta n je n ,
370
Diomed na Jadranu
i čini se d a D io n izije sp o m in je u p ra v o taj, a d rugi d a je p u st, i n a n je m g o v o re

d a je n e sta o D io m e d i d a su m u se drugovi p re tv o rili u p tice, k ak o veli i
L ik o fro n .”
D a su V e n e ti žrtvovali D io m e d u bijeloga k o n ja re k a o je v e ć E u sta tije u
svojem k o m e n ta ru uz D ionizijev 378. stih. T im e se i sjev ern i J a d ra n , a n e sam o
n ajjužniji, v eže uz njegovo im e. N aš D io m ed o v r t p o v ezu je p ro s to rn o o b o je
i svjedoči k ak o su te s tare le g e n d a rn e p re d o d ž b e v e z a n e z a p lo v n e p u to v e. (O
D io m e d u n a sjevernom J a d ra n u vidi str. 377-379 i d .). In a č e n a m E u s ta tije u
svojem k o m e n ta ru n e kazu je n išta nova, ali o so b ito lijep o p o v ezu je p o d a tk e
koji su n a m v eć p o zn ati iz d ru g ih vrela.
D io m e d o v je o to k u šao sasvim u književnu p re d a ju a n tič k o g a zem ljo p isa.
D v a g e o g ra fa 2. sto ljeća pr. n. e. sp om inju ga u svojim p riru čn icim a. R azlik u ju
se sam o što se tiče b ro ja tih o to k a. A n o n im , čiji se o p is zem lje u stih o v im a
p rip isu je S kim nu H ija n in u , n astavlja, p o što je sp o m e n u o H v a r, K o rču lu i
O h rid sk o je z e ro , ovako (4 3 1 -4 3 3 ):
Π ρ ο σ εχ ή ς δε ν ή σ ο ς έσ τιν , ο ΰ φ α σ ίν τι/νες
έ λ θ ό ν τ α Δ ιο μ ή δ η ν ΰ π ο λ ιπ ε ΐν τ ο ν β ίο ν.
δ θ ε ν έσ τι Δ ιο μ ή δ εια ταύττι το ΰ ν ο μ α .
—“U blizini je o to k k am o kažu d a je d o ša o D io m e d i ta m o o stav io život;

o d a tle m u je im e D io m e d o v o to k .” A K lau d ije P to lem ej k aže d a je tih o to k a
bilo čak p e t ( 3 ,1 ,8 0 ) : Ε ν δ ε τ φ Ί ω ν ίω π ε λ ά γ ε ι α'ι κ α λ ο ύ μ ε ν α ι Δ ιο μ ή δ ε ια ι
ν ή σ ο ιε ’. - “A u Jo n sk o m m o ru n alazi se 5 o to k a što se zovu D io m e d o v i”. Prvi
o čito govori o o to k u z a koji je b io v ezan D io m e d o v h ero jsk i k u lt, a d ru g i o
cijelom T re m itsk o m o to č ju u Ja d ra n sk o m m o ru p o d b rd o m G a rg a n o m . T ih
je o to č ić a d o ista p et. Z a njih je D io m e d b io najčvršće v ezan , i k u lto m i
leg endom .
I rim ski g e o g ra f P o m p o n ije M ela, koji je svoj op is svijeta ( Chorographia)
n a p isa o 43/44. n. e., sp o m in je m e đ u ja d ra n sk im o to c im a je d a n koji se zove p o
D io m e d u (2,114) : In Hadria Apsoros, Dyscelados, Absyrtis, Issa, Titana,
Hydria, Electrides, Nigra Corcyra, Linguarum, Diomedia,Aestria, Asine, atque
ut Alexandriae ita Brundisio adiacens Pharos —“N a J a d ra n u su A p so r, D is-
k e la d , A p sirtid a , Isa, T ita n a , H id rija , E le k trid e , C rn a K o rk ira , L in g v aru m
(? ), D io m e d o v o to k , E strija, A z in a i F a ro s, što leži p re d B ru n d izijem o n a k o
k a o i p re d A le k sa n d rijo m ”. C ijelo m je svijetu bilo p o z n a to d a p re d alek-
371
san d rijsk o m lu k o m leži o to č ić P h a ro s i n a n jem je velik svjetionik. M ela je

z n a o z a isto im en i ja d ra n sk i o to k , po v ezao g a sv iješću o o to čiću što tvori b ru n -
dizijsku lu k u (vidi str. 366) i m islio d a se, p o an alogiji A le k sa n d rije , to im e
o d n o si n a taj m ali o to k .
D io m e d o v o to k sp o m in je i F e st (2. polov ica 2. st. n. e.) u svojem eks-
c e rp tu iz d je la V e rija F la k a (1. st. p r. n. e ./l. st. n. e.) O z n ačen ju riječi (De ver
borum significatu): Diomedia insula, in qua Diomedes sepultus est, excedens
Italia. - “D io m ed o v o to k je o to k n a ko jem je p o k o p a n D io m e d , k a d je o d
lazio iz Ita lije .”
U z D io m ed o v e o to k e bilo je p o z n a to i D io m ed o v o p o lje, zem lja k oju je
d o b io o d svojega ta s ta k ralja D a u n a . S p o m in ju g a sh o lije u z 602. stih
L ik o fro n o v e A le k sa n d re (vidi str. 356). K ako n a m k aže Livije (59. pr. n.
e. - 1 7 . n. e.), rim ski h isto rič a r A u g u sto v a d o b a , ležalo je to D io m e d o v o po lje
k o d ap u lsk o g a g ra d a K an e, gdje su R im ljan i 216. p r. n. e. p re trp je li s tra h o v it
p o ra z o d H a n ib a la . O to m e piše Livije (25,12): Priore carmine Cannensis
praedicta clades in haec vere verba erat: ‘A mnem , Troiugena, fuge Cannam, ne
te alienigenae cogant in campo Diomedis conserere manus. Sed neque credes
tu mihi, donec compleris sanguine campum, multaque milia occisa tua deferet
amnis in pontum magnum ex terra frugifera; piscibus atque avibus ferisque quae
incolunt terras iis fuat esca caro tua; nam mihi ita Iuppiter fatus est. ’ Et
Diomedis Argivi campos et Cannam flum en ii qui militaverant in iis locis iuxta
atque ipsam cladem agnoscebant. —“ U prvoj p jesm i p ro re č e n je p o ra z kod
K a n e o tp rilik e ovim riječim a: ‘Izbjegavaj, T ro jan če, rijek u K a n u d a te tu đ in ci
n e p risile d a se rveš n a D io m e d o v u polju. A li m i ti n ećeš v jero v ati d o k n e
n a p u n iš krvlju to p o lje i rije k a n e o d n o se m n o g e tisu će tv o jih p o b ije n ih s
ž ito ro d n e zem lje u veliko m o re; rib a m a i p tic a m a i zv ijerim a k o je žive n a
zem lji d a tvoje m e so b u d e h ra n a . M e n ije n a im e J u p ite r ta k o re k a o .’A o n i koji
su n a o n im m jestim a rato v ali p rep o zn av ali su ta m o i p o lja A rg e jc a D io m e d a
i rijek u K a n u , a blizu se d o g o d io i sam p o ra z .”
D io m e d o v o p o lje sp o m in je i F est: Diomedis campi in Apulia appellantur,
qui ei in divisione regni, quam cum Dauno fecit, cesserunt. — “D io m e d o v a
p o lja u A p u liji zovu se o n a k o ja su m u p rip a la k a d a je s D a u n o m p ro v e o d io b u
k raljevstva.” T u je u sp o stav ljen a v eza s m ito m o D io m e d o v u d o lask u u
A p u liju i n ajb o lje je o b ja šn je n o z a što se D io m e d o v a p o lja ta k o zovu.
O sim n a D io m ed o v u o to k u i n a n jegovu tam o šn jem g ro b u im a i d ru g ih
tra g o v a D io m e d o v a k u lta u ju žn o j Italiji. S holijast P in d a ro v ih N em ejsk ih o d a
372
Diomed. na Jadranu
c itira u z 10,12 P o le m o n a iz Ilija (o k o 2 2 0 - 1 6 0 ) , p isca koji je op isiv ao g rčk a

m je sta i krajeve, m eđ u njim a i ju ž n u Italiju: κ α ι γ ά ρ σ υ ν δ ια ιτ α τ α ι α ύ τ ο ΐς . κ α ί
Π ο λ έ μ ω ν ισ τ ο ρ εί- έν μ έν γ α ρ Ά ρ γ υ ρ ίπ π ο ις ά γ ιό ν έ σ τιν α ΰ τ ο ΰ ιε ρ ό ν , κ α ί
έν Μ ε τ α π ο ν τ ίω δέ δ ιά π ο λ λ ή ς α υ τ ό ν α ιρ ε σ θ α ι τ ιμ ή ς ώ ς θ ε ό ν , κ α ί έν
Θ ο υ ρ ίο ις εικ ό ν α ς α ΰ το ΰ κ α θ ιδ ρ ύ σ θ α ι ώ ς θεοϋ. - “ I p ro v o d i život s njim a.
P o lem o n p a k izvješćuje: U A rg irip i im a njegov (D io m e d o v ) svet h ra m . A u
M e ta p o n tu d a ga d rž e u velikoj časti k a o boga, i u T u rijim a d a su m u
p o stav ljen i likovi k a o b o g u .” D o d a je jo š, o č ito iz d ru g o g a v rela: ο ύ χ ί δ έ κ α ί
τ ο ν Δ ιο μ ή δ η ν ή Α θ η ν ά θ ε ό ν έποίη σ ε; κ α τ ά γ ά ρ τ ο ν Θ η β α ϊκ ό ν π ό λ ε μ ο ν
Μ ε λ ά ν ιπ π ο ς , ή ν δ έ ο ΰ τ ο ς ή ρ ω ς Θ η β α ίο ς, έτρ ω σ ε τ ο ν Τ υ δ έα - ό δέ π ρ ο ς τη ν
π λ η γ ή ν θ υ μ ή ν α ς κ α θ ικ ετέυ σ ε τ ο ν Α μ φ ιά ρ α ο ν ά ν ε λ ε ΐν τ ο ν Μ ε λ ά ν ιπ π ο ν κ α ί
π ρ ο σ α γ α γ ε ϊν α ΰ τ ο ΰ τη ν κεφ αλήν, π ρ ο σ α χ θ ε ίσ η ς δέ α ύ τ φ τή ς κ εφ α λ ή ς κ α ί
τή ς ο ρ γ ή ς ν ικ η σ ά σ η ς τ ο ν δ έ ο ν τ α λ ο γ ισ μ ό ν , ά π ε γ ε ύ σ α τ ο τ ω ν Μ ε λ α ν ιπ π ε ίω ν
κ ρ εώ ν , ώ ς κ α ί Ε ΰ ρ ιπ ίδ η ς έν τ ω Μ ελ εά γρ ω φ ησ ίν
ε ις ά ν δ ρ ο β ρ ώ τ ο υ ς ή δ ο ν ά ς ά φ ίξ ετ α ι
κ ά ρ η ν α π υ ρ σ α ϊς γ έ ν υ σ ι Μ ε λ α ν ίπ π ο υ σ π ά σ α ς.
τε τρ ω μ έ ν ω ο ΰ ν τ φ Τ υ δ ει ή Ά θ η ν ά τη ν ά θ α ν α σ ία ν π α ρ ή γ α γ ε, κ α ί ο ύ κ
ά π ή λ α υ σ ε τή ς δ ω ρ ε ά ς έτι δ ιά τη ν τω ν ά ν θ ρ ω π ε ίω ν κ ρ ε ώ ν β ρ ώ σ ιν - ε ιτ α ώ ς
α ύ τ ό ς ο ύ κ ή δυνή θη τή ς ά θ α ν α σ ία ς τυ χ ε ϊν , ή ξίω σ ε τη ν θ ε ό ν έ π ί τ ο ν Δ ιο μ ή δ η ν
τό δ ώ ρ ο ν μ ετα θ ε ΐν α ι. τ ιμ ά τ α ι γ ο ΰ ν κ α ί π α ρ ά Θ ο υ ρ ίο ις κ α ί Μ ε τ α π ο ν τ ίο ις
ώ ς θ ε ό ς Δ ιο μ ή δ η ς, κ α ί ο ύ κ έσ τι π α ρ ά τ ο ϊς ίσ τ ο ρ ικ ο ΐς ε ύ ρ έ σ ΰ α ι α ΰ τ ο ΰ τ ο ν
θ ά ν α τ ο ν . - “N ije li i D io m e d a A te n a učinila bo g o m ? Z a te b a n sk o g a je n a im e
ra ta M e la n ip , a b io je taj ju n a k T eb an ac, ra n io T ideja; taj se p a k razlju tio zbog
ra n e i o b ra tio se A m fijaraju zaklinjući ga d a ubije M e la n ip a i d a m u d o n e se
njegovu glavu. K ad su m u donijeli glavu, bijes je p re v la d a o n u ž d a n razu m .
O k u sio je M elan ip o v o m eso, k ako veli i E u rip id u svojoj trag ed iji M e le a g a r:
Ići će d o lju d o žd ersk ih n aslad a
Slom ivši rasp aljen im čeljustim a M e lan ip o v u glavu.
R a n je n o m je p a k T id eju A te n a pribavila b e sm rtn o st. A li o n više nije
m o g ao uživati taj d a r je r je bio je o ljudskoga m esa. I o n d a , k ak o n ije m o g a o
sam po stići b e sm rtn o st, z atražio je o d božice d a p re n e se taj d a r n a D io m e d a .
D io m e d se stoga i k od T u rija c a i k o d M e ta p o n tija c a p o štu je k a o bog, a k o d
h isto rič a ra se n e m o že naći vijest o njegovoj sm rti.”
P se u d o -A risto te l piše u Č u d esn im slušanjim a 109: Λ έγ ετ α ι π ε ρ ί τ ο ν
ό ν ο μ α ζ ό μ ε ν ο ν τή ς Δ α υ ν ία ς τ ό π ο ν ιερ ό ν ε ίν α ι ’Α θ η ν ά ς ’Α χ α ΐα ς κ α λ ο ύ μ εν ο ν ,
373
έν φ δέ π ελ έκ ε ις χ α λ κ ο ύ ς κ α ι ό π λ α τ ώ ν Δ ιο μ ή δ ο υ ς ε τ α ίρ ω ν κ α ί α υ τ ο ύ
ά ν α κ εΐσ θ α ι. έν τούτμι τώ τ ό π φ φ α σ ίν ε ίν α ι κ ύ ν α ς ο ΐ τ ο ύ ς ά φ ικ ν ο υ μ έ ν ο υ ς
τ ώ ν Ε λ λ ή ν ω ν ο ϋκ ά δ ικ ο ΰ σ ιν , ά λ λ α σ α ίν ο υ σ ιν ώ σ π ε ρ τ ο ύ ς σ υ ν η θ εσ τά το υ ς.
- “P rič a se d a se u k raju koji se zove D a u n ija n alazi sv etište p o sv ećen o
A h ejsk o j A te n i, u k o jem d a leže k ao zavjetni d aro v i m je d e n e sjek ire i o ru ž je
D io m e d o v ih dru g o v a i n jeg a sam oga. U to m k ra ju k ažu d a im a p a sa ko ji G r
cim a, k a d d o đ u o n a m o , n e čin e n išta n a žao , n eg o m ašu re p o v im a k a o d a su
im najp risn iji.” M otivi p tica što razlikuju H e le n e o d b a rb a ra o v dje su p re n e se n i
n a pse.
I o p e t P s e u d o -A ris to te l u Č u d e sn im slu ša n jim a 110 :Έ ν δ έ τ ο ϊς
Π ε υ κ ε τ ίν ο ις ε ίν α ι φ α σ ιν ’Α ρ τέ μ ιδ ο ς ιε ρ ό ν , έν ώ τη ν δ ιω ν ο μ α σ μ έ ν η ν έν
έ κ ε ίν ο ις τ ο ΐς τ ό π ο ις χ α λ κ ή ν έ λ ικ α ά ν α κ εΐσ θ α ι λέγο υ σ ιν, έ'χουσαν ε π ίγ ρ α μ μ α
'Δ ιο μ ή δ η ς ’Α ρ τ έ μ ιδ ι’. μ υ θ ο λ ο γ ε ίτ α ι δ ’ έ κ ε ΐν ο ν έλά φ ψ π ε ρ ί τ ο ν τ ρ ά χ η λ ο ν
π ε ρ ιθ ε ΐν α ι, τη ν δέ π ε ρ ιφ ΰ ν α ι, κ α ί τ ο ύ τ ο ν τ ο ν τ ρ ό π ο ν ε ύ ρ ισ κ ο μ έ ν η ν ύ π ό
Α γ α θ ο κ λ έ ο υ ς ύ σ τε ρ ο ν τ ο ύ β α σ ιλ έω ς Σ ικ ε λ ιω τ ώ ν ε ις τ ό τ ο ύ Δ ιό ς ιε ρ ό ν
ά ν α τ ε θ ή ν α ί φ ασ ιν. - “M e đ u P eu k etijcim a k ažu d a im a A rte m id in o sv etište u
k o jem se govori d a leži k a o zavjetni d a r m je d e n a o grlica, glaso v ita u o n im
k rajevim a, n a kojoj je natp is: ‘D io m e d A rte m id i’. A p rip o v ijed a se d a ju je o n
stavio košuti o k o v rata, i d a j e o n a ta m o p rira sla , i d a ju je n a taj n a č in n a ša o
A g a to k lo , koji je poslije p o sta o kralj S icilijancim a, i k ažu d a ju je p o stav io k a o
zavjetni d a r u Z e u so v h ra m .” O vdje k ao d a j e tek sto v n a p re d a ja n e što p o r e
m ećen a. J e d n o m je riječ o A rte m id in u , a o n d a o Z eu so v u h ra m u , p re m d a će
b iti d a se rad i o istom e, o h ra m u u kojem m je d e n a o grlica leži k a o zav jetn i d ar.
N ejasn o je i to k ak o je A g ato k lo , sirakuški tira n in i v lad ar Sicilije u 4. sto ljeću
p rije naše ere , n a ša o ogrlicu koju je D io m ed , ju n a k iz tro jan sk o g ra ta , stavio
k o šu ti o k o v rata.
I jo š P se u d o -A risto te l O č u d esn im slušanjim a 106: Έ ν Τ ά ρ α ν τ ι έ ν α γ ίζ ε ιν
κ α τ ά τ ιν α ς χ ρ ό ν ο υ ς φ α σ ίν Α τ ρ ε ίδ α ις κ α ί Τ υ δ ε ίδ α ις κ α ί Α ία κ ίδ α ις κ α ί
Λ α ε ρ τ ιά δ α ις κ α ί Α γ α μ ε μ ν ο ν ίδ α ις δέ χ ω ρ ίς θ υ σ ία ν έ π ιτ ε λ ε ΐν έν άλλη
ή μ ερ α ιδ ία , έν ή ν ό μ ιμ ο ν ε ίν α ι τ α ϊς γ υ ν α ιξ ί μη γ εύ εσ θ α ι τ ώ ν έ κ ε ίν ο ις
θ υ ό μ εν ω ν . - “K ažu d a u T a re n tu u n e k o o d re đ e n o v rijem e p rin o se žrtve
p o to m c im a A trejev im , T idejevim , E akovim i L aerto v im , a p o to m c im a A ga-
m e m n o n o v im d a p rin o se žrtvu odvojeno, d ru g o g a p o se b n o g a d a n a , u k o jem
je za k o n o m o d re đ e n o d a žen e n e o k u se o d o n o g a što o n i ž rtv u ju .”
A rg irip a , M e ta p o n t, T uriji, T a re n t i dva sv etišta u A pu liji, A h ejsk e
A te n e (u L uceriji, vidi str. 376) i A rte m id e Z e u s a : to su d o ista b ro jn i tragovi
374
Diomed na Jadranu
D io m e d o v a k u lta i njegovih relikvija n a p o d ru č ju u z k o je je u Italiji n aju že

v ezan o njegovo im e.
N a jp o tp u n iji p o d aci o trag o v im a D io m e d o v a b o ra v k a u A p u liji n a la z e se
u S tra b o n a (64/63. pr. n. e .—iza 23/26. n. e.). U svojem zem ljo p isn o m k o m -
p e n d iju , u k o jem n a m je saču v an o najviše vijesti iz v elik o g a v re m e n a s ta ro g a
g rčkog zem ljo p isa i etn o g rafije, govori o n i o o sniv an ju g ra d a A rg irip e , i o
D io m e d o v u polju, i o D io m ed o v im o to cim a. Sve te trag o v e D io m e d o v e p ri
su tn o sti stavlja sasvim izričito u m itološki k o n te k st ( 5 ,1 ,9 (215)): Τ ή ς δ έ το ϋ
Δ ιο μ ή δ ο υ ς δ υ ν α σ τ ε ία ς π ε ρ ί τη ν θ ά λ α τ τ α ν τ α ύ τ η ν α ϊ τε Δ ιο μ ή δ ε ια ι ν ή σ ο ι
μ α ρ τ ύ ρ ια κ α ί τ ά π ε ρ ί Δ α υ ν ίο υ ς κ α ί τό Ά ρ γ ο ς τό 'Ι π π ι ο ν ισ τ ο ρ ο ύ μ ε ν α ,
π ε ρ ί ώ ν έρ ο ΰ μ εν έφ’ δ σ ο ν π ρ ο ς ισ τ ο ρ ία ν χ ρ ή σ ιμ ο ν , τ α δ ε π ο λ λ ά τ ω ν
μ υ θ ευ ο μ έ ν ω ν ή κ α τεψ ευ σ μ έν ω ν ά λ λ ω ς έ ά ν δει. - “ A ο D io m ed o v o j v ladavini
u k rajev im a o k o to g a m o ra svjedoče i D io m ed o v i o to ci i o n o što se p rip o v ije d a
o D a u n ijc im a i H ip ijsk o m A rgosu. O to m e će m o reći o n o što je k o risn o z a
n aše izlaganje, a sve o n o o sta lo m n o g o o č em se p rip o v ijed a ili laže tre b a i
o n a k o o stav iti p o s tra n i.” T re b a ra z u m je ti S tra b o n a . O n je sin te tič a r
z e m ljo p isn o g a znanja. Z a m ito lo šk a je istraživanja taj n jegov p o stu p a k d o n io
velik i n e n a d o k n a d iv gubitak.
O trag o v im a D io m e d o v a b o rav k a i vladavine u A p u liji p iše S tra b o n 6 ,3 ,
9 ( 2 8 3 - 2 8 4 ) ovo: Ο ύ π ο λ ύ γ ά ρ δή τ ή ς θ α λ ά ττη ς ύ π έ ρ κ ε ιν τ α ι δ ύ ο π ό λ ε ις εν
γε τ φ π ε δ ίω , μ έγ ισ το ι τ ω ν ϊτ α λ ιω τ ίδ ω ν γ ε γ ο ν υ ΐα ι π ρ ό τ ε ρ ο ν , ώ ς εκ τ ω ν
π ε ρ ιβ ό λ ω ν δ ή λο ν , τό τε Κ α ν ύ σ ιο ν κ α ί ή ’Α ρ γ υ ρ ίπ π α , ά λ λ α ν ΰ ν έ λ ά τ τ ω ν
έ σ τ ίν έ κ α λ εΐτο δ ’ έξ ά ρ χ ή ς Ά ρ γ ο ς 'Ι π π ιο ν , ε ΐτ ’ Ά ρ γ υ ρ ίπ π α , ε ίτ α ν ΰ ν
Ά ρ π ο ι. Α έ γ ο ν τ α ι δ ’ ά μ φ ό τε ρ α ι Δ ιο μ ή δ ο υ ς χ τ ίσ μ α τ α , κ α ί τ ό π ε δ ίο ν κ α ί
ά λ λ α π ο λ λ ά δ ε ίκ ν υ τ α ι τή ς Δ ιο μ ή δ ο υ ς έν τ ο ύ τ ο ις τ ο ϊς τ ό π ο ις δ υ ν α σ τ ε ία ς
σημεία. Έ ν μεν τ φ τή ς ’Α θ η ν ά ς ίε ρ φ τή ς έν Λ ο υ χ ε ρ ία π α λ α ιά ά ν α θ ή μ α τα -
κ α ί α ϋ τη δ ’ υ π ή ρ ξ ε π ό λ ις α ρ χ α ία Δ α υ ν ίω ν , ν ΰ ν δ έ τ ε τ α π ε ίν ω τ α ι. Έ ν δ έ τή
π λ η σ ίο ν θ α λ ά ττ η δ ύ ο ν ή σ ο ι Δ ιο μ ή δ ε ια ι π ρ ο σ α γ ο ρ ε υ ό μ ε ν α ι, ώ ν ή μέν
ο ίκ ε ΐτ α ι, τη ν δ ’ έρή μη ν φ α σ ίν είν α ι- έν ή κ α ί τ ο ν Δ ιο μ ή δ η μ υ θ εύ ο υ σ ιν
ά φ α ν ισ θ ή ν α ί τ ιν ε ς κ α ί τ ο ύ ς ε τ α ίρ ο υ ς ά π ο ρ ν ιθ ω θ ή ν α ι, κ α ί δή κ α ί ν ΰ ν
δ ια μ έ ν ε ιν ή μ ερ ο υ ς κ α ί β ίο ν τ ιν ά ζ ή ν ά ν θ ρ ώ π ιν ο ν τ ά ξ ε ι τε δ ια ίτ η ς κ α ί τή
π ρ ο ς ά ν θ ρ ώ π ο υ ς ή μ ερ ό τη τι τ ο ύ ς έ π ιε ικ ε ΐς , ά π ό δ έ τ ω ν κ α κ ο ύ ρ γ ω ν κ α ί
μ ια ρ ώ ν φυγή. Ε ίρ η τ α ι δέ κ α ί τ ά π α ρ ά τ ο ϊς Έ ν ε τ ο ΐς δ ια τε θ ρ υ λ η μ έ ν α π ε ρ ί
τ ο ϋ ή ρ ω ο ς τ ο ύ τ ο υ κ α ί α ί ν ο μ ισ θ ε ΐσ α ι τ ιμ α ί. Δ ο κ ε ϊ δ έ κ α ί ό Σ ιπ ο ϋ ς
Δ ιο μ ή δ ο υ ς ε ίν α ι κ τ ίσ μ α — “N e d a le k o o d m o ra leže d va g rad a, k o ja su p rije
b ila najveća o d italskih, k ak o se ra z a b ire p o o p seg u njih o v ih zidova, K anuzij
375
i A rg irip a, a t a j e sa d a m anja. Z v a la se isprva H ipijski A rg o s, zatim A rg irip a ,

a sa d a A rp i. P riča se d a je o b a o sn o v ao D io m e d , a p o lje i m n o g o to g a d ru g o g a
p o k azu je se k a o z n a k d a je n a d tim k rajev im a v la d a o D io m ed . O to m svjedoče
i sta ri zavjetni darovi u A te n in u svetištu u L uceriji: i to je b io sta ri g ra d
D a u n ija c a , a sa d a je p o sta o n e z n a ta n . O n d je blizu n a la z e se u m o ru d v a o to k a
koji se zovu D iom edovi. O d njih je je d a n n a sta n je n , a z a d ru g i k ažu d a je pust.
N eki p rip o v ijed aju d a j e n a to m o to k u D io m e d n e sta o , a njegovi d rugovi d a
su se p retv o rili u ptice, i d a jo š sad a ta m o b orave p ito m i i d a žive n ek im
životom koji se p o svojem re d u čini ljudskim i p o to m e što su p ito m i p re m a
b lag o n ak lo n im ljudim a, a bježe o d z lo tv o ra i skvrnitelja. V e ć je p a k bilo riječi
o o n o m e što se o to m h e ro ju p rip o v ijed a ko d V e n e ta i o njihovu o b ičaju d a
ga časte. A čini se d a j e i S ip o n t g rad o snovan o d D io m e d a ...”
I d alje u isto m poglavlju: Π ρ ό κ ε ιτ α ι δε το ϋ κ ό λ π ο υ τ ο ύ τ ο υ π ε λ ά γ ιο ν
ά κ ρ ω τ ή ρ ιο ν έ π ί τ ρ ια κ ο σ ίο υ ς ά ν α τ ε ΐν ο ν σ τα δ ίο υ ς π ρ ο ς τ ά ς ά ν α τ ο λ ά ς , τό
Γ ά ρ γ α ν ο ν , κ ά μ π τ ο ν τ ι δε τη ν ά κ ρ α ν π ο λ ισ μ ά τ ιο ν Ο ΰ ρ ειο ν , κ α ι π ρ ο τή ς
ά κ ρ α ς α'ι Δ ιο μ ή δ ε ια ι νή σ ο ι. Έ σ τ ι δε π ά σ α ή χ ώ ρ α αϋτη π ά μ φ ο ρ ό ς τε κ α ί
π ο λ υ φ ό ρ ο ς, ΐ π π ο ι ς δε κ α ί π ρ ο β ά τ ο ις ά ρ ίσ τη ' ή δ ’έρέα μ α λ α κ ω τέρ α μεν τή ς
Τ α ρ α ν τ ίν η ς έσ τί, λ α μ π ρ ά δε ή ττο ν. Ή δε χ ώ ρ α εύ δ ιν ή δ ιά τη ν κ ο ιλ ό τ η τ α
τ ώ ν π ε δ ίω ν . Ο ί δε κ α ί δ ιώ ρ υ γ α τ ε μ ε ΐν έ π ιχ ε ιρ ή σ α ί φ α σ ι τ ο ν Δ ιο μ ή δ η μ έχ ρ ι
τή ς θ α λ ά ττ η ς, κ α τ α λ ιπ ε ΐν δ ’ η μ ιτελή κ α ί τ α ύ τ η ν κ α ί τ ά ς ά λ λ α ς π ρ ά ξ ε ις
μ ε τ ά π ε μ π τ ο ν ο ικ α δ ε γ εν ό μ ε ν ο ν , κ ά κ εΐ κ α τ α σ τ ρ έ ψ α ι τ ο ν β ίο ν . Ε ις μ έν
ο ΰ τ ο ς ό λ ό γ ο ς π ε ρ ί α υ το ύ , δ εύ τερ ο ς δ ’, ώ ς α υ τ ό θ ι μ είνειε μ έχ ρ ι κ α τα σ τρ ο φ ή ς
το ύ β ίο υ , τ ρ ίτ ο ς δ ’ ό μ υ θ ώ δ η ς, ό ν π ρ ο ε ιπ ο ν , τ ο ν έν τή νή σ ω λ έ γ ω ν
ά φ α ν ισ μ ό ν , τ έ τ α ρ τ ο ν δ έ θείη τ ις α ν τ ο ν τ ώ ν 'Ε ν ετώ ν κ α ί γ ά ρ έ κ ε ϊν ο ι π α ρ ά
σ φ ισ ί π ω ς τη ν κ α τα σ τρ ο φ ή ν α υ τ ο ύ μ υ θ εύ ο υ σ ιν , ή ν ά π ο θ έ ω σ ιν κ α λ ο ΰ σ ι.
—“A p ro te ž e se p re d tim zaljevom r t istu re n u m o re d u g d o tristo sta d ija
p re m a istoku, G a rg a n , a k a d m u se oplovi v rh , ta m o j e g rad ić U re j, a p re d
v rh o m D io m ed o v i otoci. A sva je ta zem lja silno p lo d n a i ja k o ro d n a , izvrsna
z a uzgoj k o n ja i ovaca. V u n a je m e k ša o d ta re n tsk e , te k je n e što m a n je sjajna.
A zem lja je u zavjetrini je r su joj p o lja u ud o lu . N ek i kažu d a se D io m e d b io
p rih v atio d a p ro b ije p ro k o p d o m o ra, ali d a je te i d ru g e ra d o v e o stavio
n e d o v rše n e je r su ga pozvali kući, i o n d je d a je završio život. T o je je d n a
p rip o v ijest o njem , a d ru g a je d a je o sta o o n d je d o k ra ja svojega života. T re ć a
je o n a b ajkovita, koju sam već sp o m en u o , o to m e k ak o je n e sta o n a o to k u . A
k ao č e tv rta p rip o v ijest m o že se u zeti o n a ven etsk a. J e r i V e n e ti p rip o v ijed aju
376
Diomed na Jadranu
d a je o n k o d n jih n e k a k o p o g in u o n a o n aj o so b it n ačin ko ji se zove

o b o g o tv o re n je (a p o te o z a ).”
S tra b o n n a jo š je d n o m m jestu spom inje D io m ed o v e o to k e , i to u sasvim
g eo g rafsk o m k o n tek stu . Pišući o ja d ra n sk im o to c im a kaže 2, 5, 20 ( 1 2 3 - 4 ) :
ν ή σ ο ι δ έ ε ίσ ιν έ ν τα ϋ θ α σ υ χ ν ά ! μεν α ! π ρ ο τή ς Ί λ λ υ ρ ίδ ο ς , α ι τε Ά ψ υ ρ τ ίδ ε ς
κ α ί Κ υ ρ ικ τικ ή κ α ι Λ ιβ υ ρ ν ίδ ε ς, έτι δ ’Ί σ σ α κ α ι Τ ρ α γ ο ύ ρ ιο ν κ α ί ή Μ έ λ α ιν α
Κ ό ρ κ υ ρ α κ α ι Φ ά ρ ο ς, π ρ ο τή ς Ι τ α λ ία ς δε α ί Δ ιο μ ή δ ειο ι. - “A m n o g o je
o n d je o to k a , p re d Italijo m i A p sirtid e, i K u rik tik a, i L ib u rn id e, k to m u jo š Isa,
i T rag u rij, i C rn a K o rk ira, i F aro s, a p re d Ilirijom D io m ed o v i o to c i.”
U vezi s p re d a jo m o D iom edovoj ap o te o z i k o d V e n e ta i njegovim
tam o šn jim k u lto m bilježi S tra b o n 5 ,1 ,8 (214) ovo: έν α ύ τ ώ δε τ ώ μ υ χ ώ τ ο ΰ
Ά δ ρ ίο υ κ α ! 'ιερόν το ΰ Δ ιο μ ή δ ο υ ς έ σ τίν ά ξ ιο ν μ νή μ η ς, τό Τ ίμ α υ ο ν λ ιμ έ ν α
γ ά ρ έχει κ α ί ά λ σ ο ς έ κ π ρ ε π έ ς κ α ί π η γ ά ς ε π τ ά π ο τ α μ ίο υ ϋ δ α τ ο ς ε ύ θ ύ ς ε ις τη ν
θ ά λ α τ τ α ν έ κ π ίπ τ ο ν τ ο ς , π λ α τ ε ΐ κ α ί β α θ εΐ π ο τα μ ώ . - “U sam o m n ajd u b lje m
za k u tk u J a d ra n a n alazi se i D io m ed o v o svetište v rijed n o sp o m en a. Z o v e se
T im av. Im a n a im e luku i p re k ra sa n gaj i sed am v re la rje č n e v o d e k o ja u tječe
rav n o u m o re širokim i d u b o k im to k o m .”15
I d alje 5 , 1 ,9 (215): Τ φ δ έ Δ ιο μ ή δ ει π α ρ ά τ ο ΐς Έ ν ε τ ο ΐς ά π ο δ ε δ ε ιγ μ έ ν α ι
τ ιν έ ς ισ τ ο ρ ο ύ ν τ α ι τ ιμ α ί κ α ! γ ά ρ θ ύ ε τα ι λ ευ κ ό ς 'ίπ π ο ς α ΰ τ ω , κ α ! δ ύ ο ά λ σ η
τό μ έν 'Ή ρ α ς ’Α ρ γ ε ία ς δ ε ίκ ν υ τ α ι, τ ό δ ’ ’Α ρ τ έ μ ιδ ο ς Α ίτ ω λ ίδ ο ς . Π ρ ο σ -
μ υ θ εύ ο υ σ ι δ ’, ώ ς ε ίκ ό ς, τ ό έν τ ο ΐς ά λ σ εσ ι τ ο ύ τ ο ις ή μ ερ ο ΰ σ θ α ι τ ά θ η ρ ία κ α !
λ ύ κ ο ις έλ ά φ ο υ ς σ υ ν α γ ε λ ά ζε σ θ α ι, π ρ ο σ ιό ν τ ω ν δ έ τ ω ν ά ν θ ρ ώ π ω ν κ α !
κ α τ α ψ ώ ν τ ω ν ά ν έχεσ θ α ι, τ ά δέ δ ιω κ ό μ ε ν α υ π ό τ ώ ν κ υ ν ώ ν , έ π ε ιδ ά ν κ ατα φ ύγΐ]
δ εύ ρ ο , μ η κ έτι δ ιώ κ ε σ θ α ι. Φ α σ ί δέ τ ιν α τ ώ ν π ά ν υ γ ν ω ρ ιζ ό μ ε ν ο ν ώ ς ειη
φ ιλ έγ γυ ο ς, κ α ί σ κ ω π τό μ ε ν ο ν έ π ί τ ο ύ τ φ π α ρ α τ υ χ ε ΐν κ υ ν η γ έ τ α ις λ ύ κ ο ν έν
τ ο ΐς δ ικ τ ύ ο ις έ χ ο υ σ ιν ε ίπ ό ν τ ω ν δέ κ α τ ά π α ιδ ιά ν , εί έ γ γ υ ά τ α ι τ ο ν λ ύ κ ο ν , έφ ’
φ τ ε τ ά ς ζ η μ ία ς α ς ε ίρ γ α σ τα ι δ ια λ ύ σ ε ιν , άφ ή σ ειν α υ τ ό ν έκ τ ώ ν λ ίν ω ν ,
ό μ ο λ ο γή σ α ι. ’Α φ εθ έν τα δέ τ ο ν λ ύ κ ο ν 'ίπ π ω ν ά γ έλ η ν ά π ε λ ά σ α ν τ α ά κ α υ σ -
τ η ρ ιά σ τ ω ν 'ικανήν π ρ ο σ α γ α γ ε ΐν π ρ ο ς τ ο ν τ ο ύ φ ιλ εγ γύ ο υ σ τ α θ μ ό ν τ ο ν δ ’
ά π ο λ α β ό ν τ α τη ν χ ά ρ ιν κ α υ σ τη ρ ιά σ α ι τε τ ά ς 'ίπ π ο υ ς λ ύ κ ο ν , κ α ! κ λ η θ ή ν α ι
λ υ κ ο φ ό ρ ο υ ς, τ ά χ ε ι μ ά λ λ ο ν ή κ ά λ λ ε ι δια φ ερ ούσ α ς· τ ο ύ ς δ ’ ά π ’ έ κ ε ίν ο υ
δ ια δ ε ξ α μ έ ν ο υ ς τ ό τε κ α υ τ ή ρ ιο ν φ υ λ ά ξ α ι κ α ! τ ο ύ ν ο μ α τ ώ γ έ ν ε ι τ ώ ν 'ίπ π ω ν ,
έθ ο ς δέ π ο ιή σ α ι, θ ή λ εια ν μη έ ξ α λ λ ο τρ ιο ύ ν , 'ίνα μ έν ο ι π α ρ ά μ ό ν ο ις τό
15 Usp. R. Katičić, A n te n o r, passim.
377
γ ν ή σ ιο ν γ έ ν ο ς, έ ν δ ο ξ ο υ γεν ο μ ένη ς έ νθένδε ίπ π ε ία ς . Ν υν! δε, ώ σ π ε ρ έ'φαμεν,

π ά σ α έ κ λ έλ ο ιπ εν ή το ια ύ τ η ά σ κ η σ ις. - “S aznaje se d a je p rih v aćen običaj d a
se k o d V e n e ta iskazuju n ek e časti D io m ed u : i prin o si m u se k a o žrtv a bijeli
konj i p o k a z u ju se dva gaja, je d a n H e re A rgejke, d ru g i A rte m id e E to lja n k e .
T o m u su, k ak o je p riro d n o , d o d ali jo š n e k e pripovijesti: d a se u tim gajevim a
zvijeri v lad aju p ito m o i d a se jelen i k reću u isto m sta d u s v u kovim a i d a m irn o
p o d n o se k a d im ljudi p ristu p a ju i k ad ih glade, a ak o ih g o n e psi, k a d p rib jeg n u
o n a m o , d a ih n e go n e više. A kažu d a je neki čovjek, za k o g a se zn alo d a v rlo
ra d o p re u z im a jam stv o i k o jem u su se z a to rugali, n a iša o n a lovce koji su im ali
v u k a u m režam a. A k ad su oni u šali rekli d a će oslo b o d iti v u k a iz sp o n a ako
o n p re u z m e jam stv o za šte te koje vuk učini, o n d a je p rista o n a to. A č im je vuk
b io p u šte n , p o tje ra o je priličn o veliko sta d o n eo b ilježen ih k o b ila i d o v eo ga
d o d v o ra o n o g a čovjeka koji je ra d o p re u z im a o jam stv o . A čovjek je p rih v a tio
taj z n a k zah v aln o sti i o bilježio je kobile u žežen im zn ak o m v u k a i ta k o su o n e
n azv an e v u k o n o šam a, a odlikovale su se više b rzin o m n eg o ljep o to m . A
njegovi su nasljednici zadržali taj užeženi z n a k i im e za tu v rstu konja. A uveli
su običaj d a se ž e n k a n e o tu đ u je ta k o d a je d in o ko d njih o sta n e č ista p a sm in a ,
p a se o d a tle proslavilo njihovo konjogojstvo. A sad a, k ak o sm o rek li, p o sv e se
izgubila ta d je la tn o st.”
I u A p u liji p o d b rd o m G a rg a n o m , i u V e n e tiji n a u šć u T im av a, sta ja o je
D io m e d o v k u lt u vezi s p lo d n o sti. N a ju g u žito i v u n a u p u ću ju n a ra ta rstv o i
sto čarstv o , a n a sjeveru je zanim ljiv m itski sp le t vu k o v a i k o b ila, izričito stav
ljen u vezu sa slavnim v en etsk im konjogojstvom . D io m e d o v k u lt n a m se ta k o
o tk riv a k a o k u lt p lo d n o sti.
I d ru g d je u sjevernoj Italiji nailazi se n a D io m e d o v e trag o v e. N a ro d
U m b rija c a po štiv ao g a je k ao svojega d o b ro č in ite lja u p o se b n o m svetištu. O
to m e piše P seu d o -S k ilak (polovica 4. st. p r. n. e.) u svojem z e m ljo p isn o m
p riru č n ik u 16: O M B P IK O I. Μ ετά δε Σ α υ ν ίτ α ς έ θ ν ο ς έ σ τϊν Ό μ β ρ ικ ο ί, κ α ι
π ό λ ις έν α υ τή Α γ κ ώ ν έσ τι. Τ ο ύ το δε τ ό έ θ ν ο ς τ ιμ ά Δ ιο μ ή δ η ν , εΰ ερ γετη θέν
ΰ π ’α ύ το ύ . κ α ί ιε ρ ό ν έ σ τιν α υ το ύ . - “U M B R IJC I. P oslije S a m n ić a n a do lazi
n a ro d U m b rija c a , i u njihovoj je zem lji g rad A n k o n a . T aj n a ro d p o štu je
D io m e d a , o d n jeg a je p rim io dobročinstva. I ta m o je n jegovo sv etište.”
O pisujući kraj o k o u šća rijek e P a d a , k o ja se id e n tific ira s m itskim
E rid a n o m , sp o m in je P linije g ra d S p in u i p re d a ju p o kojoj g a je o sn o v ao
D io m e d (3 ,1 2 0 ): Hoc ante Eridanum ostium dictum est, ab aliis Spineticum
378
Diomed na Jadranu
ab urbe Spina, quae fu it iuxta praevalens, ut Delphicis creditum est thesauris,

condita a Diomede — “T o se u šće p rije zvalo E rid a n sk o , p re m a d ru g im a
S p in etsk o , p o g ra d u Spini, koji je u blizini b io m o ćan , k a k o se vidi p o o n o m e
što je p o v jerio delfskim riznicam a, o sn o v an je o d D io m e d a .”
N a p o k o n se i g ra d A d ria s m a tra o o snovanim o d D io m e d a .Etymologicum
magnum, rje č n ik u kojem se tum ači p o sta n a k i p ravo zn ačenje riječi, k o m p iliran
u prvoj polovici 12. stoljeća, d o n o si o to m e ovo: Ά τ ρ ία . Π ό λ ις Τ υ ρ ρ η ν ία ς.
'Ισ τ ο ρ ε ίτα ι δ ε υ π ό Δ ιο μ ή δ ο υ ς κ τ ισ θ ή ν α ι κ α ί ό ν ο μ α σ θ ή ν α ι Α ιθ ρ ία , ό τ ι
έ π ισ τ ά ν τ ο ς α υ τ ο ύ τ φ τ ό π ω χ ε ιμ ώ ν ο ς ό ν τ ο ς συνέβη α ιθ ρ ία ν γεν έσ θ α ι. Ο ί δέ
π α ρ α φ θ ε ίρ α ν τ ε ς τ ό ό ν ο μ α Α τ ρ ία ν α υ τή ν ώ ν ό μ α σ α ν . - “A d rija: G ra d u E t
ruriji. P rip o v ije d a se d a g a je sa g rad io D io m e d i d a o m u im e E trija : je r k ad je
d o ša o n a to m je sto z a n e v re m e n a n a sta la je v e d rin a ( α ιθ ρ ία = e trija ). A d ru g i
su iskvarili to im e i nazvali su taj g ra d A d rija .”
V rlo se ja s n o p o k a z u je d a je sjeverni J a d ra n b io isto ta k o D io m ed o v o
p o d ru č je k a o i južn i. N jegova b la ž e n a p re o b ra z b a n a Z a p a d u sm ještala se n a
sjever je d n a k o k a o i n a jug. I n a sjeveru je im ao k ulto v e, i ta m o su se g radovi
k o jih su veze s grčkim svijetom sta re dičili n jim e k a o svojim osnivačem . M itski
m o tiv o kraljevstvu u p o k o je n ih b lažen ik a n a d ale k o m Z a p a d u , g d je zalazi
sunce, d o b io je ta k o u vezi s D io m ed o v o m o so b o m ra z n o lik u in te rp re ta c iju
u le g e n d a rn o j topografiji. D io m ed o v rt je p a k važn o o b ilježje p lo v n o g a p u ta
koji uz našu o b a lu povezuje dva glavna p o d ru č ja što p re d a jo m oživljavaju i
p re o b lik u ju u sp o m e n u n a D io m ed o v u p re o b ra z b u i o b o g o tv o ren je.
T u m a č e ć i L ik o fro n o v e riječi bilježi sh o lija st u z n jeg o v 615. stih :
κ ο λ ο σ σ ο β ά μ ω ν . ά λ ο ύ σ η ς τή ς Ι λ ίο υ Δ ιο μ ή δ η ς ά ν τ ί το ϋ έ ρ μ α τ ο ς τ ο ϋ τ ε ίχ ο υ ς
τ ω ν Τ ρ ώ ω ν λ ίθ ο υ ς εις τη ν ν α ϋ ν έβάλετο. π α ρ α γ ε ν ό μ ε ν ο ς δέ είς τό Ά ρ γ ο ς
κ α ί έ λ α θ ε ίς υ π ό Α ίγ ια λ ε ία ς τή ς γα μ ετή ς π α ρ ε γ έ ν ε το ε ίς Ι τ α λ ία ν , ε υ ρ ώ ν δέ
τ η ν ικ α ΰ τ α τ ο ν έν τή Σ κ υ θ ία δ ρ ά κ ο ν τα λ υ μ α ιν ό μ ε ν ο ν τη ν Φ α ια κ ίδ α
δ ιέ φ θ ε ιρ ε τ ο ύ τ ο ν τη ν τ ο ύ Γ λ α ύ κ ο υ χ ρ υ σ ή ν ά σ π ίδ α κ α τ έ χ ω ν ν ο μ ίσ α ν τ ο ς
το ύ δ ρ ά κ ο ν τ ο ς τό χ ρ υ σ ό ν δ έρ α ς ε ίν α ι τ ο ύ κ ρ ιο ύ , τ ιμ η θ ε ίς δ έ ε π ί τ ο ύ τ ω
σ φ ο δ ρ ά α ν δ ρ ιά ν τ α κ α τα σ κ ε υ ά σ α ς ίδ ρ ύ σ α το έκ τ ώ ν λ ί θ ω ν τ ω ν έκ τή ς
Ιλ ίο υ , ισ τ ο ρ εί δέ τ ο ύ τ ο Τ ίμ α ιο ς κ α ί Λ ύ κ ο ς έν τ φ τρ ίτ ω . ύ σ τε ρ ο ν δέ ά ν ελ ώ ν
ό Δ α ύ ν ο ς α υ τ ό ν έρ ρ ιψ ε κ α ί τ ο ύ ς ά ν δ ρ ιά ν τ α ς είς θ ά λ α σ σ α ν , ο ύ τ ο ι δέ
ά ν ε χ ό μ ε ν ο ι τ ά κ ύ μ α τ α π ά λ ιν έ ξ ή ρ χ ο ν το π ρ ο ς τ ά ς β ά σ εις α υ τώ ν . - “K o
račajući k ao div: P o što je Ilij bio osvojen, D io m e d je u m jesto u te g a b a c io u
b ro d k am en je iz tro ja n sk o g a zida. A k ad a je stigao u A rg o s, o n d a g a je izag-
379
n a la su p ru g a E gijalija i ta k o je d o ša o u Italiju . T a m o je p a k n a ša o z m a ja iz
Skitije k ak o p u sto ši zem lju F e a č a n a i u b io g a je držeći u ru ci z latn i G lau k o v
štit j e r je zm aj m islio d a je to z la tn o ru n o ovna. Z a to su m u iskazali siln e časti,
a o n je izrad io i p o stav io sp o m en ik o d o n o g a k a m e n ja što je b ilo iz Ilija. A
izvješćuje o to m e T im ej i L ik u trećoj knjizi. A poslije g a je D a u n u b io i b acio
k ipove u m o re . A o n i su se dizali n a valove i p o n o v o izlazili n a svoja p o d n o ž ja .”
T u je p rič a o D io m e d u n a J a d ra n u p o v e z a n a s p rič o m o z la tn o m ru n u i
A rg o n a u tim a . G lau k o v zlatn i štit je onaj koji je D io m e d d o b io k ad je p o d
T ro jo m z a m ijen io o ru žje s G la u k o m (Ilija d a 6, 2 3 4 - 2 3 6 ) . Z m a j iz S kitije u
n ekoj je vezi sa zm ajem koji je u K olhidi čuvao z la tn o ru n o , a u b io g a je Ja so n
k a d a je d o ša o o n a m o d a uzm e ru n o . Z e m lja F e a č a n a b ila je p o sh v aćan ju
k asn ijega v re m e n a K e rk ira (K rf). N ezavisnu verziju le g e n d e o b o rb i D io m e d a
sa zm ajem n a K erk iri zabilježio je H e ra k lid P on tijsk i (o k o 3 8 8 - 3 1 0 . p r. n. e.),
u č e n ik P lato n o v , n ek o v rijem e p ro č e ln ik njegove A k ad em ije, u svojem djelu
O u stav im a (Π ε ρ ί π ο λ ιτ ε ιώ ν ). O d n jeg a se o to m e sazn aje ovo (F H G 2 ,2 2 0 ,
fragm . 27): Κ ο ρ κ υ ρ α ΐο ι Δ ιο μ ή δ η ν έπ ε κ α λ έ σ α ν το κ α ι τ ο ν π α ρ ’ α ΰ τ ο ΐς
δ ρ ά κ ο ν τ α ά π έ κ τ ειν ε ν . ο ίς κ α ι σ υνεμ άχη σ ε σ τό λ ω π ο λ λ ώ ε ις Ί α π υ γ ία ν
έ λ θ ώ ν π ο λ ε μ ο ϋ σ ι π ρ ο ς Β ρ εν τεσ ίο υ ς. κ α ι τ ιμ ώ ν ετυ χεν . - “K o rk irejci su
pozvali D io m e d a k sebi. I o n je u b io zm aja što je bio k o d njih. I b io im je
sav eznik došavši s velikim b ro d o v ljem u Japigiju k ad su rato v ali p ro tiv
B ru n dizijaca. I zbog to g a su ga p o častili.” P o sto jala je d a k le le g e n d a rn a
p re d a ja p o kojoj je D io m e d n a Z a p a d u u b io zm aja, a sjećan je n a to i k u lt
p o v ezan s tim e bili su vezani uz K erkiru.
N e što dalje, uz stih 619, tum ači L ik o fro n o v sh o lijast ovako: Ά λ α ίν ο υ .

Ά λ α ιν ο ς ν ό θ ο ς ά δελ φ ό ς Δ ιο μ ή δ ο υ ς έρ ώ ν Ε ύ ίπ π η ς τ ή ς Δ α ύ ν ο υ θ υ γ α τ ρ ό ς ,
κ ρ ιτ ή ς α ίρ ε θ ε ις κ α ι χ α ρ ιζ ό μ ε ν ο ς α υ τή τ ο ν Δ ιο μ ή δ η ν ε κ ρ ιν ε λ α β ε ΐν τα
λ ά φ υ ρ α κ α ι μή γήν, δ θ ε ν κ α τη ρ ά σ α το ό ή ρ ω ς μ ή π ο τ ε κ α ρ π ο φ ο ρ ή σ α ι τη ν γη ν
εΐ μή ΰ π ό Α ίτ ω λ ο ΰ τ ίν ο ς σ π α ρ είη . - “A len a: A len , n e z a k o n iti b ra t D io m e-
dov, ljubio je E u ip u , k ćer D au n o v u . K ad su ga izab rali z a su ca, p re su d io je njoj
z a ljubav d a D io m e d do b ije p lijen , a n e zem lju. Z b o g to g a je ju n a k b a c io n a
zem lju p ro k le tstv o d a n ik a d a n e ro d i p lo d o m osim ak o je zasije koji E to la c .”
O kvir z a te p o d a tk e d a o je sholijast već p rije (vidi str. 356). T u sam o

d o d a je n e k e p o d ro b n o sti. R e k a o je ta m o već i to k ak o su D au n ijci u sp jeli
sk in u ti D io m ed o v u kletvu sa zem lje. L ik o fro n to n e sp o m in je u K a sa n d rin u
380
Diomed na Jadranu
p ro ro č a n stv u o D io m e d u neg o kasnije, n a d ru g o m m jestu gdje je rije č o ju žn o j

Italiji. T o je A le k sa n d ra 1 0 5 6 -1 0 6 6 :
έσ τα ι π ο τ έ π ρ εσ β εΰ σ ιν Α ίτ ω λ ώ ν φ ά ος
έκεΐ γ ο η ρ ό ν κ α ι π α ν έ χ θ ισ τ ο ν φανέν,
δ τ α ν Σ α λ ά γ γ ω ν γ α ϊα ν Ά γ γ α ίσ ω ν θ ’έδη
μ ο λ ό ν τες α ίτ ίζ ω σ ι κ ο ιρ ά ν ο υ γ ύ α ς
1060 έσ θλής ά ρ ο ύ ρ η ς π ΐα ρ έ'γκληρον χΟ ο νό ς.
τ ο υ ς δ ’ ε ις έρ εμ νό ν ζ ώ ν τ α ς ώ μ η σ τα ί τά φ ο ν
κ ρ ύ ψ ο υ σ ι κ ο ίλ η ς έν μ υ χ ο ις δ ια σ φ ά γο ς.
τ ο ΐς δ ’ά κ τέ ρ ισ τ ο ν σ ήμ α Δ α υ ν ϊτ α ι ν ε κ ρ ώ ν
σ τή σ ο υ σ ι χ ω σ τ ώ τ ρ ο χ μ ά λ φ κατη ρ εφ ές,
1065 χ ώ ρ α ν δ ιδ ό ν τ ε ς , ή ν π ε ρ έ χρ η ζο ν λ α β εΐν
τ ο υ κ ρ α το β ρ ώ το ς π α ιδ ό ς ά τρ έ σ το υ κ ά π ρ ο υ .
- “S v an u t če je d n o m o n d je etolskim p o slan icim a žalo sn o i n ad asv e

m rsk o svjetlo, k a d a d o đ u u zem lju S alanga i d o sta n išta A n g e z a i b u d u tražili
p o lja svojega v lad ara, m a sta n u d io d o b re zem lje o ran ice. A n jih će k rvožednici
žive sak riti u m ra č a n grob i o sta t će u zak u cim a šuplje ja m e . N jim a će D au n ijci
b ez p o g re b n ih o b re d a postaviti m rtvački sp o m en ik p o k riv en h rp o m n a su ta
k am en ja, d aju ći ta k o zem lju što je p rip a d a la sin u n e u stra šiv o g a v e p ra
g lav o žd era.” Salangi i A ngezi je su apulski n a ro d i. T o tre b a z n a ti d a se
razu m ije o vo L ik o fro n o v o m jesto.
S h o lijast bilježi uz 1056. L ik o fro n o v stih ovo: ε ΐπ ο ν π ο λ λ ά κ ις τη ν

ισ τ ο ρ ία ν τ ή ν τε τ ο ΰ Δ ιο μ ή δ ο υ ς, τ ο ΰ Δ α ύ ν ο υ κ α ι τ ώ ν Α ίτ ω λ ώ ν κ α ί π ε ρ ί τ ω ν
σ υ γ χ ω σ θ έ ν τ ω ν β ’ ά ν δ ρ ο γ ύ ν ω ν έ ν μ έσ η τή 'Ρ ώ μ η έ π ί Φ α β ίο υ τ ο ΰ
’Α κ ρ ο χ ο ρ δ ο ν ώ δ ο υ ς , κ α ν ό Λ υ κ ό φ ρ ω ν έν Δ α υ ν ία ή το ι έν Κ α λ α β ρ ία λέγη
τ α ΰ τ α γ εν έσ θ α ι, κ α ί Α ίτ ω λ ο υ ς ε ίν α ι τ ο υ ς σ υ γ χ ω σ θ έ ν τ α ς, μ η ν υ θ έ ν τ α ς υ π ό
Δ α υ ν ίω ν κ α ί έ λ θ ό ν τ α ς έ π ί τ φ λ α β ε ΐν τ ο ν λ ε γ ό μ εν ο ν Δ ιο μ ή δ ο υ ς κ λ ή ρ ο ν κ α ί
ο ύ τ ω ς ά π ά τ η β λ η θ έν τα ς ε ις ό ρ υ γ μ α γη ς. τ ο ια ύ τ η ν γ ά ρ τ ή ν ισ τ ο ρ ία ν λέγει.
- “M n o g o sam p u ta već ispričao p riču o D io m e d u , D a u n u i E to lc im a i o dva
b ra č n a p a r a što su z a je d n o z a k o p a n a u sre d R im a u v rijem e F a b ija B radavi-
čavoga, ak o L ik o fro n i govori d a se to d ogo d ilo u D au n iji ili K alab riji, i d a su
o n i što su z a je d n o z a k o p a n i bili E to lci, k oje su D au n ijci pozvali i koji su došli
d a d o b iju takozvani D io m ed o v u d io i ta k o su p rijev aro m bili b ačen i u ja m u
isk o p a n u u zem lji. T akvu o n p riču p rič a .”
381
U z isti stih d a je sh o lija st jo š je d n u v e rz iju tu m a č e n ja Δ ιο μ ή δ η ς

κ α τ α ρ α σ ά μ ε ν ο ς τη ν τ ώ ν Δ α υ ν ίω ν χ ώ ρ α ν μη κ α ρ π ο φ ο ρ ή σ α ί π ο τ έ , εί μη π α ρ ’
Α ίτ ω λ ο ΰ έ ρ γ ά ζ ο ιτ ο , ο ι Δ α ύ ν ιο ι π α ρ α γ ε ν ό μ ε ν ο ι ε ις Α ιτ ω λ ία ν έκ ή ρ υ ξ α ν
τ ο υ ς β ο υ λ ο μ έ ν ο υ ς έ λ είν κ α ι ά π ο λ α β ε ϊν τ ο Δ ιο μ ή δ ο υ ς μ έρ ο ς τ ή ς γη ς.
έ λ θ ό ν τ ω ν δέ τ ώ ν Α ίτ ω λ ώ ν ε ις τη ν τ ώ ν Δ α υ ν ίω ν χ ώ ρ α ν κ α ί ά π α ιτ ο ύ ν τ ω ν
τη ν γ η ν ο ί Δ α ύ ν ιο ι λ α β ό ν τες κ α τέχ ω σ α ν α υ τ ο ύ ς ζ ώ ν τ α ς λέγο ν τες-ά π ειλή φ α τε
τ ο ν κ λ ή ρ ο ν τ ή ς γής- ύ μ ώ ν δ ν α ιτ ε ίτ ε π α ρ ’ η μ ώ ν , ο ύ μ ό ν ο ν δέ, ά λ λ α κ α ί τ ο ΰ
Δ ιο μ ή δ ο υ ς. - “D io m e d je p ro k le o zem lju D a u n ija c a d a n ik a d a n e ro d i
p lo d o m , osim a k o je o b ra d i E to lac. A D au n ijci su došli u E to liju i razglasili
n e k a oni koji ho će d o đ u i p rim e D io m e d o v d io zem lje. K ad su E to lci d ošli u
zem lju D a u n ija c a i tražili zem lju, D au n ijci su ih u h v atili i za k o p a li ih žive,
govoreći p ri tom e: ‘P rim ili ste svoj u d io zem lje koji tra ž ite o d nas. I n e sam o
to, n e g o i D io m e d o v ’.”
D ru g u v erziju pripovijesti o z a k o p a n im p o slan icim a zabilježio je Ju stin
u svojoj E p ito m i 12,2:
Erat namque tunc temporis urbs Apulis Brundisium, quam Aetoli secuti
fam a rerum in Troia gestarum clarissimum ac nobilissimum ducem Diomeden
condiderant; sed pulsi ab Apulis consulentes oracula responsum acceperant,
locum qui repetissent perpetuo possessuros. Hac igitur ex causa per legatos cum
belli comminatione restitui sibi ab Apulis urbem postulaverant; sed ubi Apulis
oraculum innotuit, interfectos legatos in urbe sepelierunt, perpetuam ibi sedem
habituros. Atque ita defuncti responso diu urbem possederunt.
- “B io je u o n o v rijem e u A p u liji g ra d B rund izij, koji su bili osn o v ali
E to lci slijedeći D io m e d a k a o svojega v o đu, n ad asv e slavnog i p o z n a to g zb o g
ju n a č k ih d jela p o d T ro jo m . A p o š to su ih A p u lci p ro tje ra li, o b ra tili su se
p ro ro č ištu i d o b ili o d g o v o r d a će o n i koji z a tra ž e d a im se v ra ti to m je sto o sta ti
tra jn o u njegovu p o sjed u . Z b o g to g a su p o p o slan icim a z atražili u z p rije tn ju
ra to m d a im A p u lci v ra te grad . A li, k ak o su A p u lci sazn ah za to p ro ro č a n stv o ,
ubili su p o slan ik e i p o k o p a li ih u g ra d u d a ta m o im aju tra jn o sjed ište. P o što
su ta k o u činili d a se ispuni od g o v o r p ro ro č išta , d u g o su z ad ržali g rad u svojem
p o sje d u .” I tu , k a o i u p re d a ji o zm aju n a K erk iri, D io m e d je stavljen u v ezu
s B rundizijem .
D a lje p rim jeću je sh o lijast u z stih 1066: τ ο ΰ κ ρ α το β ρ ώ το ς . τ ο ΰ Τ υ δ έ ω ς,
ε π ε ιδ ή έν τ φ Θ η β α ϊκ φ π ο λ έ μ ιο λ έ γ ε τ α ι ό Τ υ δ ε ύ ς τ η ν κ εφ α λ ή ν τ ο ΰ
Μ ε λ α ν ίπ π ο υ κ α τε δ η δ ο κ έ ν α ι. κ ρ α τ ο β ρ ώ τ ο ς ο ΰ ν ό Τ υ δ εύ ς, π α ΐς δέ α ύ τ ο ΰ ό
Δ ιο μ ή δ η ς - “G lav o žd era: T id eja, je r se p rič a d a je T id ej u te b a n sk o m ra tu
382
Diomed na Jadranu
izgrizao M e lan ip o v u glavu. G lav o žd er je d a k le T id ej, a n jegov sin je D io m e d ” .

T o je p rip o v ijest koju sm o v eć u p o zn ali iz sh o lija uz P in d a ro v e N em ejsk e o d e
(vidi str. 372-373).
U z istu n a tu k n ic u bilježi sholijast i ovo: τ ο ύ Τ υ δ έ ω ς υ ι ο ί Δ ιο μ ή δ ο υ ς.
κ ρ α τ ο β ρ ώ ς δε ό Τ υ δ ευ ς ο ΰ τω λ έγετα ι, έν τ φ Θ η β α ϊκ φ π ο λ ε μ ώ ο ύ τ ο ς ό
Τ υ δ ε υ ς υ π ό Μ ε λ α ν ίπ π ο υ τ ο ϋ ’Α σ τα κ ο ϋ π α ιδ ό ς έτρ ώ θη , ΰ φ ’ ή ς π λ η γ ή ς
ύ σ τε ρ ο ν ά π έθ α ν εν . έ τ ιδ έ ζ ώ ν τ ο ς τ ο ϋ Τ υ δ έ ο ς Ά μ φ ιά ρ α ο ς ό μ ά ν τ ις ά ν η ρ η κ ώ ς
τ ο ν Μ ε λ ά ν ιπ π ο ν ή νεγκε τη ν κεφ α λ ή ν α ύ τ ο ΰ τ φ Τ υ δ ε ϊ κ α ί δ ς κ α ιρ ίω ς
δ α κ ν ό μ ε ν ο ς υ π ό τή ς π λ η γ ή ς δ ια σ χ ίσ α ς έκ είν ο υ τη ν κ εφ α λ ή ν ά π ερ ρ ό φ η σ ε
τ ο ν έγκ έφ α λον. δ θ ε ν , ώ ς λ έ γο υ σ ιν , έμίσ η σ εν α υ τ ό ν ή ’Α θ η ν ά . φ έρ ο υ σ α γ α ρ
ά θ α ν α σ ία ν ά π εσ τρ ά φ η ΐδ ο ϋ σ α τ ό έγγ εγ ο ν ό ς. - “T id e je v a sin a D io m e d a . A
to se T id ej ta k o naziva glavožderom . U te b a n sk o m ra tu taj je T id ej b io ra n je n
o d M e la n ip a sin a A sta k o v a i o d te je ra n e p oslije u m ro . A d o k je T id e j jo š b io
živ, v idjelac A m fijaraj je u b io M e la n ip a i d o n io njegovu glavu T id eju . I taj je,
je r g a je ra n a sm rtn o žegla, rask o lio njegovu glavu i p o srk a o m o zak . Z a to ga
je, k ak o govore, zam rzila A te n a . N osila m u je n a im e v eć b e sm rtn o st, a o n d a
se o k re n u la o d njega k a d je vidjela što se d o g o d ilo .”
S holijast d o d a je jo š ovo tu m ačen je: α τ ρ ε σ το ν κ ά π ρ ο ν δ έ λ έ γε ι τ ο ν
Τ υ δ έα δ ιά τό σ θ έν ο ς ή δ ιά τό χ ρ ή σ α θ α ι α υ τ ό ν ά ν τ ί π ε ρ ιβ ο λ α ίο υ τ φ το ϋ
Κ α λ υ δ ω ν ίο υ σ υ ό ς δ έρ μ α τι, ο ΰ κ α ί 'Ό μ η ρ ο ς μ ν η μ ο ν εύ ει έν Ί λ ιά δ ι. - “Α
T idej a zove n eu strašiv im v e p ro m zb o g njegove sn ag e ili z a to što je u m je sto
o g rta č a nosio kožu k alid o n sk o g a v ep ra, k o jeg a sp o m in je i H o m e r u Ilijad i.”
O k alid o n sk o m v e p ru pjeva H o m e r u Ilijadi 9 ,5 3 8 - 5 4 9 .
T u m a č e ć i m jesto iz L ik o fro n o v e A le k sa n d re k o je n a m je ov d je p o slu žilo
k a o u z o ra k helen ističk o g a m ito lo šk o g z n a n ja o D io m e d u n a Z a p a d u , piše
sh o lijast u z L ikofronov 625. stih: σ τή λ α ις. το ϋ Δ ιο μ ή δ ο υ ς σ τ ή λ α ς π ο ιή σ α ν τ ο ς
π ε ρ ί δ λ ο ν τ ό π ε δ ίο ν , ή ν ίκ α ά π έθ α ν ε, Δ α ϋ ν ο ς έβουλήθη τ α ύ τ α ς κ α τ α π ο ν τ ίσ α ι.
α ί δ έ ρ ιφ ε ΐσ α ι π ά λ ιν έκ τ ο ϋ ΰ δ α τ ο ς ά ν ή λ θ ο ν κ α ί εΰρ ή θη σ α ν έν τ φ α ύ τ φ
τ ό π ω έ σ τη κ υ ΐα ι, δ θ ε ν κ α ί έπή ρθ η σ α ν. - “S tupovim a: D io m e d je p o d ig a o
stu p o v e p o čitavom polju. A k a d a je u m ro , h tio ih je D a u n p o to p iti. A li o n i,
k ak o su ih bacili, v ratili su se o p e t iz v o d e i našli se d a sto je n a isto m m jestu
s k o jeg a su ih digli.”
I još: α κ ιν ή τ ο υ ς , τ ά ς σ τή λ α ς ε ΐπ εν , α ς ό Δ ιο μ ή δ η ς π ο ιή σ α ς έσ τη σ εν ά ν ά
π α ν έ κ ε ΐν ο τ ό π ε δ ίο ν , δ ιά τό ά π ο θ α ν ό ν τ ο ς τ ο ϋ Δ ιο μ ή δ ο υ ς ρ ίπ τ ε σ θ α ι ε ις
τ ο ν β υ θ ό ν α ύ τ ά ς π α ρ ά τ ο ϋ Δ α ύ ν ο υ ώ σ τε κ α τ α π ο ν τ ισ θ ή ν α ι κ α ί π ά λ ιν
έ ξ έρ χ ε σ θ α ι κ α ί ε ΰ ρ ίσ κ εσ θ α ι έν τ φ τ ό π ω , έν φ κ α ί ϊσ τ α ν τ α ι. - “R e k a o je d a
383
su stupovi n ep o m ičn i, o n i koje je D io m e d izrad io i p o stav io p o čitav o m o n o m

p o lju , je r k a d je D io m e d u m ro , b a c a o ih je D a u n u d u b o k u v o d u d a ih p o to p i,
a o n i su o p e t izlazili i nalazili se n a o n o m m je stu n a k o je m i sto je .”
N a p o k o n jo š uz 627. stih: θ ε ό ς δέ. ο ί Φ α ία κ ε ς σ έβ ο υ σ ι τ ο ν Δ ιο μ ή δ η ν ,

ο ϊτ ιν έ ς ε ίσ ι π ε ρ ί τό Ί ό ν ιο ν π έ λ α γ ο ς, σ ύ τ ο ς γ ά ρ τ ο ν δ ρ ά κ ο ν τ α ά ν ε ϊλ ε ν
έκεΐσ ε έ λ θ ό ν τ α έκ Κ ό λ χ ω ν π ρ ο ς ζή τη σ ιν τ ο ϋ χ ρ υ σ ο ί δ έρ ρ ο υ ς. τ ιν έ ς δέ
λ η σ τή ν η κ ο υ σ α ν τ ο ν δ ρ ά κ ο ν τα , ή δέ Φ α ια κ ία π ε ρ ί τ ο ν Ί ό ν ιο ν κ ό λ π ο ν έσ τίν ,
ό δ έ Ί ό ν ιο ς κ ό λ π ο ς κ α τ ά Λ υ κ ό φ ρ ο ν α κ α ί Α ισ χ ύ λ ο ν ά π ό Ί ο ϋ ς έ κ λ ή θ η . - “Α
bog: F e n ič a n i p o štu ju D io m e d a . O n i su n a Jo n sk o m m o ru . O n je n aim e u b io
zm aja koji je d o ša o o n a m o iz zem lje K o lša n a d a tra ž i zla tn o ru n o . N ek i su p ak
čuli d a je taj zm aj b io razbojnik. A F e a k ija je n a Jo n sk o m zaljevu. Jo n sk i zaljev
je p re m a L ik o fro n u i E sh ilu nazvan p o Iji.” B ilješke o to m e k a k o je D io m e d
kod F e a č a n a , to je st n a K erkiri, u b io zm aja v eć su se n av o d ile (vidi str. 380).
O vdje s azn ajem o kak o se taj m itski m otiv tu m a č io racio n alističk i. In a č e se tu
n e sazn aje n išta nova. S holijast u p u ć u je n a to d a L ik o fro n , izvodeći im e J o n
sk oga m o ra o d lje (Ί ώ ) koja je p re tv o re n a u kravu o n u d a lu ta la b ježeći o d
štrk a kojim ju je p ro g o n ila lju b o m o rn a H e ra , slijedi E sh ilo v o tu m a č e n je
(O k o v an i P ro m e te j 8 3 7 -8 3 9 ).
V ijesti o D io m e d u n a Z a p a d u u antičkoj su književnosti grčkoj i rim skoj

ra sp rše n e p o m n o g im d jelim a i većinom ra z d ro b lje n e u k ra tk e zab ilješk e i
letim ičn e zapise, koji se u m n o g o m e ponavljaju, u m n o g o m e o p e t razlik u ju
je d n i o d d rugih. P azeći n a n a jsitn ije p o d ro b n o sti i u o ču ju ći izb o r riječi i sk lo p
izraza m o že se d o n e k le u tv rd iti koji su o d njih zasnovani n a isto m v relu ili čak
p re d lo šk u . T aj je p o sa o , m e đ u tim , b itn o o te ž a n tim e što su m n o g i pisci im ali
p re d so b o m i više v rela, p a se o n d a tešk o m o že z n a ti što su uzeli iz kojega. A
što se u njih n a đ e je d n o u z d ru g o i čini se k a o d a je p o v ezan o , n e m o ra u istinu
p o tje c a ti sve iz je d n o g a vrela. U okviru ove ra d n je , kojoj je sv rh a d a p o d ro b n o
p re d o č i i d o n e k le ra sp o re d i izvore, n e m o ž e se d a ti n eg o sa m o o p ć e n it p re
g led p ovijesti te trad icije, n e zao štrav aju ći prev iše p o je d in a p ita n ja što se
n a m e ć u u vezi s njom e.
S tariji sloj, koji n a m a p red stav ljaju M im n e rm o , Ib ik i P in d a r, o sla n ja se
v je ro ja tn o n a cikličke epove. U Ilijadi i O diseji n e m a tra g a m o tiv u o D io m e d u
n a Z a p a d u , ali se n a m e ć e p re tp o sta v k a d a je o n bio p risu ta n u e p u P ovraci
(Ν ό σ το ι), u k o jem su bili o p jevani doživljaji ju n a k a n a p o v ra tk u iz T ro je . T aj
384
Diom ed na Jadranu
e p je izgubljen, a u v ijestim a što ih im am o o n je m n e m a sp o m e n a o D io m e đ u ,

p a je sve što se o to m e m ože reći sam o p re tp o sta v k a i dom išljan je. Ip a k je v rlo
v je ro ja tn o . S vakako se p rv o književno o blikovanje m ito lo šk e p re d a je o D io -
m ed o v u z a p a d n o m kraljevstvu, o njegovoj p re o b ra z b i i o b o g o tv o re n ju , te o
p re o b ra z b i njegovih drugova, o g rad o v im a k o je je o sn o v ao , g ubi u d av n in i, u
razd o b lju sta rije m o d o n ih k o ja su n a m d o b ro p o z n a ta p o d jelim a što su iz njih
sačuvana.
G lav n in a vijesti o D io m e d u n a Z a p a d u h elen ističk o g a je p o d rije tla .
O sim L ik o fro n o v e A le k sa n d re sve su to sam o ulom ci, koji iz svojih v re la
p re u z im a ju m n o g o p o d a ta k a , ali n e d aju o tim v relim a cjelo v ite slike. G lavni
su pisci o d kojih p o tje č u ti p o d a c i L ik, T im ej i P o lem o n . N e što stariji je o d n jih
H e ra k lid P ontijski, koji svojim o d n jih nezavisnim v ijestim a o D io m e d u i
zm aju n a K erk iri b itn o n a d o p u n ju je sliku o toj p re d a ji k ak v a je b ila u ra n o
h elen ističk o d o b a. S ačuvano je S trab o n o v o d jelo, i o n o je sto g a o so b ito d r a
gocjeno. O n je sk u p io m n o g o to g a i ta k o n a d o k n a d io b a r d ijelo m o n o što je
s h elen ističk im spisim a izgubljeno, ali je i d o b ro sin tetizirao , p a n a m sto g a n e
d aje o štru sliku h elen ističk o g a pisanja. N e m o ž e m o d a k le reći d ru g o n eg o d a
je bilo više verzija leg en d e o D io m ed o v u kraju. P o je d n im a je p u to v ao , u p ra v o
p o b jeg ao u Italiju , p o d ru g im a g a je o n a m o o d n ije la m o rsk a o luja. P o je d n im a
je u m ro u Italiji, p o d ru g im a se v ra tio u A rgos i ta m o u m ro , ostavivši u Italiji
već z a p o č e te rad o v e n ed o v ršen im a. P o je d n im a ga je u b io njegov ta st D a u n ,
a p o d ru g im a je doživio m irn u staro st. O b o g o tv o re n je ičašćen : n a T re m itim a ,
n a ušću T im ava, k o d U m b rijaca, n a K erkiri. D oživio je , k ak o k ažu je d n i, težak
u d a ra c što su m u drugovi bili p re tv o re n i u ptice, ili su o p e t, k ak o d ru g i g ovore,
o n i bili p re tv o re n i zato što im je njegov g u b itak bio p re te ž a k . T o su sam o n e k a
o d v ažnijih n esuglasja u antičkoj p re d a ji o D io m e d u n a J a d ra n u . U n jim a se
o čitu je isp re p le te n o st književne p re d a je s lo k aln im leg en d am a.
O čiti su u toj m itologiji i neki pravi religiozni i k u ltn i elem en ti. N e o čitu je
se sam o veza le g e n d e o D io m e d u s k u lto m p lo d n o sti. N a m eće se D io m e d o v a
veza s konjim a. N jegova se ap u lsk a žen a zove E u ip a (Ε ύ ίπ π η ), o n osniva
g rad ove Ά ρ γ ο ς 'Ί π π ιο ν i Equus Tuticus, sve o d Ι π π ο ς , equus - “k o n j” . U
V e n e ta m u se žrtvuje bijeli konj, njegov je o ta c izgrizao glavu svojega
p ro tiv n ik a M elan ip a, a im e Μ ε λ ά ν ιπ π ο ς znači “crni k o n j”. O so b ito je tu
v ažn a p rič a o k o b ilam a v u k o n o šam a v ezan a uz D io m ed o v o sv etište n a
T im avu. K ad se u zm e k to m u jo š p o d a ta k d a je D io m e d u b io zm aja, i d a p ri
385
to m ig ra n e k u u lo g u i zlato , n e m ože b iti su m n je d a u D io m ed o v u liku tre b a

p re p o z n a ti in d o e v ro p sk o bo žan stv o p lo d n o sti k o je n am je u najn o v ije d o b a
p o z n a to iz o sta ta k a p raslav en sk e sa k ra ln e p o ezije saču v an ih u fo lk lo rn o j
p re d a ji.16 Č ini se p a k d a su u le g e n d a m a o D io m e d u n a Z a p a d u k o n ta m in ira
n e g rčk e i sta rin a č k e italsk e trad icije, ap u lsk e i v e n e tsk e .17
A k o i n ije ja s n a k oliko bism o željeli, slika što n a m se p o k a z a la v rlo je
d in am ičn a. D av n e m itsk e p re d o d ž b e do b ile su n a tem elju iskustava sk u p ljen ih
p r i u p o z n a v a n ju i d o ž iv lja v a n ju n o v ih k ra je v a p re c iz n u to p o g ra fs k u
in te rp re ta c iju . M it se ta k o p re tv a ra o u leg en d u , b o žan sk a b ića u d rev n e
ju n a k e .18 A li tem elj to m u n isu p o je d in a m je sta i krajev i n e g o plo v n i p u to v i p o
k o jim a su se u spostavljali d o d iri i ostvarivali susreti. B iljeg je ta k v a p lo v n o g a
p u ta i D io m e d o v r t n a našoj o bali. A ti su sreti bili su i su sreti m itsk ih p re d a ja
i k u ltn ih u sta n o v a i o b re d a . K oliko g o d su vijesti o D io m e d o v u sv ršetk u
k a leid o sk o p sk i n e m irn e i neuhvatljive, p re d o č u ju n a m ip a k n a jsta riju p o v
ijest J a d r a n a d o koje se m o že d o p rije ti n a te m e lju saču v an ih zapisa.
16 Usp. R. Katičić, Hoditi-rođiti, S p u re ti d e r T e x te e in e s u r s la w is c h e n F r u c h tb a r k e its r itu s ,

Wiener Slavistisches Jahrbuch 33 (1987) 23—43.
17 Usp. Ο. T: Z a n c o , D i o m e d e “g r e c o " e D io m e d e “ita l i c o ”, Rendiconti della Academiadei
Lincei 20,1965, 270-282, osobito 280 -282.
18 Usp. M. Ježić, R g v e d s k i h im n i, Zagreb 1987,45, 63 —64, 85 —86.
386
Heraklov sin Hilo na Jadranu
SJ a d ra n o m je v e z a n a i le g e n d a o H e ra k lu i njegovim sinovim a, o so b ito k a

ra k te ristič n a za antičku m itologiju, ali je s njim e v ezan a te k je d n o m sp o re d n o m
g ra n o m svoje p re d a je .1 N ajsta rija izrav n a vijest o to m e p o tje č e o d velik ih
h e le n istič k ih sk u p lja č a zem ljo p isn ih p o d a ta k a T im e ja (o k o 345-250) i
E ra to s te n a (o k o 275-195). K ak o su se njihova d je la izgubila, sv jed o čan stv o je
o to m e d o šlo d o n a s u m la đ e m vrelu. U P seudo-S kim n o v o j P erieg ezi 402-412
stoji o to m e ovo:
'Η π λ η σ ίο ν χ ώ ρ α δ ε τ ο ύ τ ω ν κ είμ ενη

υ π ό τ ω ν Π ε λ α γ ό ν ω ν κ α ι Λ ιβ υ ρ ν ώ ν κ α τέ χ ετ α ι.
Τ ο ύ τ ο ις σ υ ν α π τ ό ν δ ’έσ τί Β ο υ λ ιν ώ ν έθνο ς·
έξης δε μεγάλη χ ερ ρ ό ν η σ ο ς Υ λ λ ικ ή
π ρ ο ς τη ν Π ε λ ο π ό ν ν η σ ό ν τ ι έξισουμένη·
π ό λ ε ις δ ’ έν α υτή φ ασ ι π έν τε κ α ι δέκ α
'Υ λ λ ο υ ς κ α τ ο ικ ε ΐν , ό ν τ α ς 'Ε λ λ η ν α ς γένει-
τ ο ν 'Η ρ α κ λ έο υ ς γ ά ρ 'Υ λ λ ο ν ο ικ ισ τ ή ν λα β εΐν ,
έκ β α ρ β α ρ ω θ ή ν α ι δε το ύ τ ο υ ς τ φ χ ρ ό ν ω
τ ο ΐς έ'θεσιν ίσ τ ο ρ ο ϋ σ ι τώ ν π λ η σ ίο ν ,
ω ς φ ασ ι Τ ίμ α ιό ς τε κ ά ρ α το σ θ έν η ς.
- “A zem lju što leži u blizini drže P elagonci i L ib u rn i. S n jim a se d o d iru je

n a ro d B ulina; a dalje je veliki H ilički p o lu o to k , koji p o veličini izjed n aču ju
n ek a k o s P elo p o n ezo m ; a n a n je m kažu d a u p e tn a e s t g rad o v a sta n u ju H ili,
koji su ro d o m G rci. P rip o v ijed aju n aim e d a ih je ta m o n aselio H e ra k lo v sin
Usp. PWRE pod natuknicama H ylli, H yllis, H y llo s . V. i R. Katičiđ, P o d u n a v lje i Ja d ra n

Godišnjak 7 (1970) 116-121 = u ovoj knjizi str. 91-101.
u e p u A p o lo n ija R o đ a n in a ,
387
ILLYRICUM MHYTOLOGICUM
H ilo , ali su se s v re m e n o m p o b a rb a rili p o d u tje c a je m o b ičaja svojih su sjed a,

k a k o k ažu T im ej i E ra to s te n ”.
N e ja sn o o sta je k ak o su se tu pri opisu isto čn e ja d ra n sk e o b a le n ašli P e-
lagonci. N jihova je zem lja ležala u kotlini o k o P rile p a . O č ito se tu p o k a z u je
tra g sh v aćan ja p o ko jem je C rn o m o re bilo ta k o blizu J a d ra n u d a su se o b a
m o g la v id jeti s je d n e visoke p lan in e. T im e su se u d a lje n o sti n a B a lk a n u to lik o
sm anjivale d a je p o sta lo m oguće sp o m e n u ti P elag o n ce u vezi s Ja d ra n sk im
m o rem . S p o m en L ib u rn a, m eđ u tim , ja sn o o d re đ u je p o lazište o v dje n a v e d e
n o m u z e m ljo p isn o m opisu sm ještajući ga n a sjeverni J a d ra n , o d a k le je
o rije n tira n niz njegovu isto čn u o b alu . T u p re m a P seu d o -S k im n u p o slije L i
b u rn a sta n u ju B ulini, a o n d a H ili. O n i su sm ješteni n a H iličk o m p o lu o to k u u
p e tn a e s t g radova. N aselio ih je ta m o H ilo, H era k lo v sin, p a se p o d razu m ijev a
d a su p o n je m dobili im e. A izričito se kaže d a su ro d o m G rci, a je d n a k o
izričito i to d a to više nisu, n eg o se, kak o se p o k azu ju grčkim p u tn icim a, sm a
tra ju b a rb a rim a . T o se tum ači u tje c a je m su sjed n ih n a ro d a . R a d i se d a k le o
tradiciji k ojom se je d n o m u d o m o ro d a č k o m n a ro d u s isto čn e o b a le J a d ra n a
p rip isu je g rčko p o d rije tlo i to se o b razlaže m itološk i, u v rštav an jem u le g e n
d a rn o rodoslovlje. A k a o v relo z a to nav o d e se T im ej i E ra to ste n . T a k o se n e
m o že z n a ti Što je o d svega to g a stajalo u k o jeg a o d n jih ili je u o b o jice stajalo
sve, p a je E ra to s te n m o ž d a p re u z e o tu vijest u cijelo sti o d T im eja.
K a o izvor h e len ističk ih vijesti o H ilim a i H iličk o m p o lu o to k u sp o m in je
se i A p o lo d o r A te n ja n in , g ra m a tič a r (m ito g raf), k ro n ič a r i g e o g ra f 2. sto ljeća
sta re e re . O to m e svjedoči S tefan B izantinac p o d natu k n ico m Ύ λ λ ε ΐς : Α π ο λ
λ ό δ ω ρ ο ς έ ν τ ω π ε ρ ί γ η ς δ ευ τέρ ψ ' ΰ π ε ρ δ ε τ ο υ ς ' Υ λ λ ο υ ς Λ ιβ υ ρ ν ο ι κ α ί τ ιν ε ς
Τ σ τρ ο ι λ ε γ ό μ εν ο ι Θ ρ ά κ ες, κ α ι τό θ η λ υ κ ό ν 'Υ λ λ ις . π ρ ό κ ε ιτ α ι χ ερ ρ ό ν η σ ο ς
ή λ ίκ η μ ά λ ισ τ α Π ε λ ο π ό ν ν η σ ο υ , ώ ς φ ασ ι, π ε ν τ ε κ α ίδ ε κ α π ό λ ε ις ε χο υ σ α
π α μ μ ε γ έ θ ε ις ο ΐκ ο υ μ έ ν α ς - “A p o lo d o r u drugoj knjizi svojega d jela o zem lji:
Izn ad H ila sta n u ju L ib u m i i n e k i T ra č a n i koji se zovu Istri. A žen sk i je o b lik
H ilid a. P ro stire se p o lu o to k velik k ao P elo p o n ez, k ak o k ažu , k o ji im a
p e tn a e s t v rlo velikih n a sta n je n ih g ra d o v a ”. T u k a o d a se S te fa n z a p o d a ta k o
ja d ra n sk im H ilim a i njihovu p o lu o to k u poziva n a d ru g o g a u to ra , te k što o n o
“k a ž u ”, m je sto oček iv an o g a “ k aže”, stv ara n e sig u rn o st k a o d a se ra d i i o
d ru g im a u to rim a , p a ta k o u to m svjedočanstvu o sta je m je sta i z a T im e ja i
E ra to s te n a . Č ini se, m eđ u tim , d a je ip ak i A p o lo d o r u v rstio tu vijest u svoju
z em ljo p isn u sintezu.
388
H e le n istič k u v ijest o p o lu o to k u n a k o jem sta n u ju H ili p re u z e o je P lin ije

S tariji. O pisujući isto č n u ja d ra n sk u o b alu sp o m in je (3 ,1 4 1 ) i p o lu o to k H ilid u :
promunturium Diomedis vel, ut alii, paeninsula Hyllis - “D io m e d o v r t ili, k ak o
g a zovu d ru g i, p o lu o to k H ilid a ” .
U D io n izija P e rie g e ta (384-387) stoji:
Κ εΐθ εν δ ’ε ις α ύ γ ά ς σ τρ ε π τή ν ά π ε ρ ε ύ γ ε τ α ι ά λ μ η ν
θ ΐν α ς ύ π ο ξ ύ ο υ σ α Λ ιβ υ ρ ν ίδ α ς ά μ φ ι τ ’έρ υ μ νή ν
Υ λ λ ή ω ν χ θ ό ν α π ά σ α ν , δσ η π α ρ α κ έ κ λ ιτ α ι ίσ θ μ ω
Β ο υ λ ίν ω ν τ ’ά κ τ α ϊς
— “ A o d a n d e u p rav cu zo re izbacuje slan u v o d u što ta m o sk re ć e stru žu ći

lib u rn sk e žale i o k o sve u tv rđ e n e zem lje H ilejaca, k o lik a leži kraj p re v la k e i
o b a la B ulina. ” E u sta tije m itro p o lit solunski (12. st.) k o m e n tira to o v ako: "Ο τι
π ε ρ ί τ ά έω α τή ς ’Α δ ρ ιά δ ο ς ν ή σ ο ι Λ ιβ υ ρ ν α ί ή Λ ιβ υ ρ ν ίδ ε ς, α 'ίτιν ε ς, ώ ς
π ρ ο ϊώ ν έρεΐ, μ ετά τ ά ς Α ψ ύ ρ τ ο υ ν ή σ ο υ ς έ ρ ρ ίζ ω ν τ α ι, έ ν θ α ές α ύ γ α ς σ τρ επ τή
π α ρ α σ ύ ρ ε τ α ι άλμη , το υ τ έ σ τ ιν δ π ο υ π ρ ο ς έ ω κ υ ρ τ ο ΰ τ α ι ό κ ό λ π ο ς . Τ ο ΰ τ ο δε
έδή λο υ κ α ί δ τε ε ίπ ε ώ ς ή ’Α δ ρ ιά ς εις ε ύ ρ ο ν ά ν ε μ ο ν τε κ μ α ίρ ε τ α ι τ ο ν ο λ κ ό ν .
Ε κ ε ί δε, φησί, κ α ί ή τ ω ν Υ λ λ ή ω ν , ή γ ο υ ν Υ λ λ έ ω ν , έρ υ μ νή γή δσ η π α ρ ά κ ε ιτ α ι
τ φ ΐσ θ μ φ . Χ ε ρ ρ ό ν η σ ο ν γ ά ρ φ ασ ι ο ΐκ ε ϊν τ ο ύ ς Υ λ λ ε ΐς , π ε ρ ί ώ ν κ α ί τ α ΰ τ α
ισ το ρ είτα ι- Υ λ λ ε ΐς ε νθ ο ς Ιλ λ υ ρ ικ ό ν , ά π ό 'Υ λ λ ο υ τ ο ϋ 'Η ρ α κ λ έο υ ς, ώ ς φησιν
Α π ο λ λ ώ ν ιο ς . Έ σ τ ι δ έ κ α ί π ό λ ις Ύ λ λ η . Α π ο λ λ ό δ ω ρ ο ς δ ε Ύ λ λ ο υ ς τ ο ύ τ ο υ ς
γ ρ ά φ ει λ έ γ ω ν μ ετά τ ο ύ ς 'Υ λ λ ο υ ς Λ ιβ υ ρ ν ο ί κ α ί τ ιν ε ς ’Ί σ τ ρ ο ι λ ε γ ό μ εν ο ι
Θ ρ ρ κ ες. Τ ο ύ τ ω ν δε π ρ ό κ ε ιτ α ι χ ερ ρ ό ν η σ ο ς Υ λ λ ίς , ή λίκ η μ ά λ ισ τα Π ε λ ο
π ό ν ν η σ ο ς , π ε ν τ ε κ α ίδ ε κ α π ό λ ε ις ο ίκ ο υ μ έ ν α ς έ χο υ σ α π α μ μ ε γ έ θ ε ις. Κ α ί
τ α ΰ τ α μ εν ο ύ τ ω ς — “D a su n a istočnoj stra n i J a d ra n a L ib u m sk i o to c i ili
L ib u rn id e , koji su, k ak o će d alje reći, pu stili k o rije n je iza A p sirto v ih o to k a ,
ta m o g d je se o k re ć e slan a v o d a i v alja u p rav cu svitanja, to je st g d je se zaljev
svija p re m a stra n i o d a k le sviće zo ra. T o je ra z la g a o i k a d je re k a o d a J a d ra n
u p rav lja svoj tije k p re m a E u ru (v jetru isto čn jak u ). A o n d je se, veli, n alazi
u tv rđ e n a zem lja H ilejaca (Υ λ λ ή ω ν ili Υ λ λ έ ω ν ) k o lik a leži u z p rev lak u . J e r
kažu d a H ilejci stan u ju n a p o lu o to k u , a o n jim a se p rip o v ije d a i to: H ilejci su
ilirski n a ro d , nazvani p o H ilu , sinu H erak lo v u , k a k o k aže A p o lo n ije . A p o s to ji
i g ra d H ila. A p o lo d o r piše o tim H ilim a i kaže: ‘P o slije H ila d o la z e L ib u rn i i
n e k i T ra č a n i koji se zovu Istri. P re d n jim a p a k leži p o lu o to k H ilid a , velik
g o to v o k a o P e lo p o n e z , koji im a p e tn a e s t v rlo velik ih n a sta n je n ih g ra d o v a ’. I
to je ta k o .”
389
P oslije će b iti riječi o to m e što z ap rav o k aže A p o lo n ije. S a d a se valja

z a d rž a ti k o d A p o lo d o ra . P re m a E u sta tiju stoji u p rav o k o d n jeg a o n o o p o lu
o to k u p o veličini sličnom P e lo p o n e z u i o p e tn a e s t vrlo velik ih n a sta n je n ih
g ra d o v a n a njem . N e m o žem o , m eđ u tim , biti sigurni d a je E u sta tije im ao p re d
so b o m A p o lo d o ra , n ego je v jero jatn ije d a je c ita t iz njegove d ru g e knjige o
zem lji p re u z e o iz p riru č n ik a S te fa n a B izantin ca, p rep ričav aju ći g a n e što
p o je d n o sta v n je n o . T a k o je m o g lo n e sta ti o n o “k a ž u ” što o tv a ra m o g u ćn o st d a
je te p o d a tk e o H ilim a crp io i iz d ru g ih v re la osim iz A p o lo d o ra . O sta je sto g a
sa m o v rlo v jero jatn im , ali nije posve sigurno, d a su p o d a c i o n a ro d u H ila i
H e ra k lo v u sinu, njihovu h e ro ju im enjaku, o p o lu o to k u i njegovim g rad o v im a
bili zabilježeni n e sa m o u T im e ja ili E ra to s te n a ili u o b ojice, n e g o i u g e o
grafskoj sintezi A p o lo d o ro v o j. S vakako je to b io p o d a ta k čv rsto u k lju čen u
h elen ističk u zem ljo p isn u u čen o st.
T e k u o sk u d n o m sažetk u u šla je ta vijest u an o n im n e sholije u z D ionizijevu
P e rie g e z u 384: O i Ύ λ λ ε ΐς χερ σ ό ν η σ ο ν ο ΐκ ο ϋ σ ι ΐσ η ν Π ε λ ο π ο ν ν ή σ ω τό
μ έγ εθ ο ς - “H ilejci sta n u ju n a p o lu o to k u koji je je d n a k P e lo p o n e z u p o
veličini” .
A n o n im n a P a ra fra z a D ionizijeva g eo grafsk o g u d ž b e n ik a p re p rič a v a
njegove stihove 384-397 ovako: Έ κ ε ΐθ ε ν δε π ρ ο ς ά ν α τ ο λ ά ς σ ύ ρ ε τα ι η τη ν
θ ά λ α σ σ α ν έ π ε ρ εύ γε τα ι ό Α δ ρ ία ς κ ό λ π ο ς τ ο ύ ς α ίγ ια λ ο ύ ς τ ω ν Λ ιβ υ ρ ν ίδ ω ν
ν ή σ ω ν ύ π ο ξ ύ ω ν κ α ί π ε ρ ί ά π α σ α ν τη ν υψ η λή ν ή ίσ χ υ ρ ά ν ι ώ ν Ύ λ λ ε ίω ν
χ ώ ρ α ν , ή το ι χερ σ ό ν η σ ο ν, ό π ό σ η τ φ ΐσ θ μ φ π λ η σ ίο ν έ π ίκ ε ιτ α ι κ α ί τ α ΐς
ά κ τ α ις τ ώ ν Β ο υ λ ιμ έ ω ν - “A o d a n d e se Ja d ra n sk i zaljev povlači ili izbacuje
m o re p re m a istoku i stru ž e žale L ib u rn sk ih o to k a o k o čitave visoke ili u tv r
đ e n e zem lje H ilejaca, ili p o lu o to k a , kolik g od leži blizu u z p rev lak u i u z o b ale
B u lim ejaca” .
A u Z e m ljo p isn o m p re g le d u (Γ εω γρ α φ ία σ υ ν ο π τ ικ ή ) b izan tsk o g a pisca
N ik e fo ra B lem id e (13. st.) p a ra fra z ira se to m jesto iz D ionizijeve P erie g e z e
ovako: !Eke“qen dc p r'V A natolEV spretai ™ #A driatik "V k 'lp o V , žpox0w n
m 0n L iburn^daV nasouV perd φ η ζ χΐιφ η gin tun # U lle//w n Ish k l^ n e i ύρθ
t "n >sqm "n kad f°retai upđ toaV a> g ialo aV tun B o u lim a jm n — “A o d a n d e
se Ja d ra n sk i zaljev povlači p re m a istoku stružući L ib u m sk e o to k e o k o visoke
zem lje H ile ja c a kolika se p rislan ja uz p rev lak u i teče u z žale B u lim e ja c a ”. I tu
je v je rn o z a d rž a n n eo b ičn i D ionizijev opis m o ra k ao stru je. A njegov opis
hilejske zem lje kao u tv rđ e n e , tv rd e (έρ υ μ νή ν ) p re tv o rio se v eć u a n o n im n o j
390
p a ra fra z i u visoku ili čvrstu (υ ψ η λ ή ν ή ισ χ υ ρ ό ν ), a z a N ik e fo ra B lem id u o n a

je jo š sa m o v iso k a (υ ψ η λή ν ). O n o D ionizijevo o “u tv rđ en o j z em lji” sh v aćen o
je ta k o k a o d a se od n o si n a b rd o v itu k o n figuraciju zem ljišta.
H e le n istič k a je vijest o ja d ra n sk im H ilim a u šla i u zem ljo p isn i p riru č n ik
koji nosi im e S k ilak a iz K a rija n d e , iak o p o u z d a n o z n a m o d a g a o n n ije m o g a o
n ap isati. U P seu d o -S k ilak a (22. glava) stoji: Β ο υ λ ιν ώ ν ό μ ο τ έ ρ μ ο ν ε ς ' Υ λ λ ο ι.
Ο ύ τ ο ιδ έ φ α σ ιν 'Ύ λ λ ο ν τ ό ν Η ρ α κ λ έ ο υ ς α ΰ τ ο υ ς κ α τ ο ικ ίσ α ι. Ε ίσ ίδ έ β ά ρ βα ρο ι.
Κ α τ ο ικ ο ΰ σ ι δ ε χ ερ ρ ό ν η σ ο ν ό λ ίγ ω έλά σ σ ω τή ς Π ε λ ο π ό ν ν η σ ο υ . ’Α π ό δε
χ ερ ρ ο ν ή σ ο υ π α ρ ά το σ τ ό μ ιο ν π λ ο υ ς ο ρ θ ό ς . Τ α ύ τ η ν π α ρ ο ικ ο ύ σ ε Β ο υ λ ιν ο ί
- “ S usjedi su B u lin a H ili. O ni p a k kažu d a ih je n a se lio H ilo sin H erak lo v . A
b a rb a ri su. I sta n u ju n a p o lu o to k u koji je m a lo m a n ji o d P e lo p o n e z a . O d p o lu
o to k a je u z u šće p lo v id b a ravna. P o re d n je g a sta n u ju B u lin i”. T u se ra z a z n aju
svi b itn i e le m e n ti p re d a je k o ja je u k a sn e z em ljo p isn e p riru č n ik e p o te k la o d
h elen ističk ih p isaca i za n as se veže uz im e n a T im eja, E ra to s te n a i A p o lo d o ra .
U P seudo-S kilakovu p riru čn ik u , koji je napisan negdje polovicom 4. st. pr. n. e.,
ta je vijest kasniji d o d a ta k , k a k o je p o k a z a la p o d ro b n a a n a liz a k o m p o zicije.2
E u sta tije se poziva n a A p o lo n ija R o đ a n in a (o k o 300-230) z a tv rd n ju d a
su H ilejci nazvani p o H e ra k lo v u sinu H ilu. O to m e A p o lo n ije u svojem e p u
o A rg o n a u tim a (4 ,5 2 2 -5 5 1 ) d o ista pjeva ovo:
Ή ρ ω ε ς δ ’, δ τε δή σφ ιν έείσ α το ν ό σ τ ο ς ά π ή μ ω ν ,
δη ρ α τό τε π ρ ο μ ο λ ό ν τ ε ς έ π ί χ θ ο ν ί π ε ίσ μ α τ ’έδη σ α ν
'Υ λ λ ή ω ν ν ή σ ο ι γ ά ρ έ π ιπ ρ ο ΰ χ ο ν τ ο θ α μ ε ια ί
ά ρ γ α λ έ η ν π λ ώ ο υ σ ιν ο δ ό ν μ εσ σ η γυς εχο υ σ α ι.
ο υ δέ σφ ιν, ώ ς κ α ι π ρ ίν , ά ν ά ρ σ ια μ η τιά α σ κ ο ν
Υ λ λ ή ε ς , π ρ ο ς δ ’α υ τ ο ί έ μ η χ α ν ό ω ν το κ έλ ευ θ ο ν ,
μ ισ θ ό ν ά ε ιρ ά μ ε ν ο ι τ ρ ίπ ο δ α μ έγ α ν Α π ό λ λ ω ν ο ς ,
δ ο ιο υ ς γ ά ρ τ ρ ίπ ο δ α ς τη λ ο ΰ π ό ρ ε Φ ο ίβ ο ς α γ εσ θ α ι
Α ίσ ο ν ίδ η π ε ρ ό ω ν τ ι κ α τ ά χ ρ έ ο ς , ό π π ό τ ε Π υ θ ώ
ίρ ή ν π ε υ σ ό μ ε ν ο ς μ ετεκ ία θ ε τ ή σ δ ’ΰ π έ ρ α υ τ ή ς
ν α υ τιλ ίη ς· π έ π ρ ω τ ο δ ’, δ π η χ ό ο ν ό ς ίδ ρ υ θ ε ΐε ν ,
μ ή π ο τε τη ν δ ή ο ισ ιν ά ν α σ τή σ εσ θ α ι ΐο ϋ σ ιν .
το ύ ν εκ ε ν ε ΐσ έ τι ν ΰ ν κ είν η δ δ ε κ ευ θ ετ α ι α ίη
U sp. Μ . Sui<5, Istočna jadranska obala u Pseudo Skilakovu Periplu, R a d J A Z U 306,

Z ag re b 1955,13 0 -1 3 5 ,165,170-171.
391
ά μ φ ί π ό λ ιν ’Α γ α ν ή ν Υ λ λ η ίδ α , π ο λ λ ό ν ενερθ εν
ο ΰ δ ε ο ς, ω ς κ εν ά φ α ν το ς ά ε ί μ ερ ό π εσ σ ι π έ λ ο ιτ ο .
ο ύ μ εν έ τι ζ ώ ο ν τ α κ α τ α υ τ ό θ ι τ έ τ μ ο ν ά ν α κ τ α
Ύ λ λ ο ν , δ ν ευ ειδ ή ς Μ ελίτη τέκ εν 'Η ρ α κ λ ή ι
δήμιρ Φ α ιή κ ω ν ό γ ά ρ ο ικ ία Ν α υ σ ιθ ό ο ιο
Μ ά κ ρ ιν τ ’ ε ίσ α φ ίκ α ν ε, Δ ιω ν υ σ ο ιο τιθ ή ν η ν,
ν ιψ ό μ ε ν ο ς π α ίδ ω ν ό λ ο ό ν φ ό ν ο ν - έ ν θ ’ δ γε κ ο ύ ρ η ν
Α ιγ α ίο υ έδά μ α σ σ εν έρ α σ σ ά μ εν ο ς π ο τ α μ ο ΐο ,
ν η ιά δ α Μ ελ ίτη ν, ή δε σ θ ε ν α ρ ό ν τέκ εν 'Υ λ λ ο ν
ο ύ δ ’ά ρ ’ό γ ’ήβήσας α υ τή έ ν ί ελ δετο νή σ ω
ν α ίε ιν κ ο ιρ α ν έ ο ν τ ο ς ΰ π ’ό φ ρ ύ σ ι Ν α υ σ ιθ ό ο ιο -
βή δ ’ ά λ α δ ε Κ ρ ο ν ίη ν , α υ τ ό χ θ ο ν ο λ α ό ν ά γ ε ίρ α ς
Φ α ιή κ ω ν , σ υ ν γ ά ρ ο ί ά ν α ξ π ό ρ σ υ ν ε κ έλ ευ θ ο ν
ή ρ ω ς Ν α υ σ ίθ ο ο ς- τ ό θ ι δ ’ ε'ίσατο- κ α ι ν ιν επ εφ ν ο ν
Μ έν το ρ ες, ά γ ρ α ύ λ ο ισ ιν ά λ εξ ό μ ε ν ο ι π ε ρ ί β ο υ σ ίν .
- “A ju n aci, k ad im se činilo da će im p o v ra ta k b iti b e z m u k e, ta d a su

k re n u li n a p rije d i svezali b ro d sk a u ž e ta uz zem lju H ilejaca; d alje su, n aim e,
p re d n jim a ležali b ro jn i o to ci i p u t je m e đ u n jim a b io stra ša n za o n e koji plove.
I nisu im , k a o p rije, H ilejci sm išljali n e p rija te ljsk e čine, n eg o su im sam i
p o m ag ali n a p u tu i dobili k ao plaću velik tro n o ž a c A p o lo n o v . J e r je F e b d a o
E zo n o v u sinu, koji je p o lazio d a izvrši z a d a ta k , d v a tro n o šc a d a ih p o n e se
d a le k o k a d je išao u svetu P itu d a p ita o istoj ovoj plovidbi; a b ilo je su đ e n o
d a gd jeg o d se n a zem lji sm jeste, nik ad tu zem lju n e ć e n e p rija te lj o p u sto šiti u
navali. Z a to se o n jo š i sad a krije u on o j zem lji kraj h ilejsk o g a g ra d a A g an e,
m n o g o isp o d tla, ta k o d a je uvijek nevidljiv ljudim a. T a m o više n isu n ašli živog
v la d a ra H ila, ko jeg a je ljep o lik a M e lita ro d ila H e ra k lu u n a ro d u F e a č a n a .
O vaj je bio d o šao d o ku ća N au zito jev ih i d o M ak rid e, D io n izo v e dojilje, d a
o p e re p o g u b n o ubojstvo svoje djece; ta m o je svladao k ć e r rije k e E g eja, n a ja d u
M elitu , p o što ju je zaželio, a o n a je ro d ila sn ažn o g a H ila; k a d je o n o d ra sta o ,
nije h tio stan o v ati n a to m o to k u izložen n a d u to sti N au zito jev o j, ko ji je tu
vladao; p o ša o je n a K ro n o v o m o re p o što je sk u p io staro sjed ilačk u feačk u
d ru žin u ; ju n a k N auzitoj m u je k a o v la d a r p o m a g a o sp re m a ti p u t; ta m o se
n a sta n io ; i ubili su g a M e n to ri b ra n e ć i goveda n a p o ljim a .”
T o su d o ista o b iln i m itološki podaci. S p o m in je se A p o lo n o v tro n o ž a c
koji su H ilejci dobili o d A rg o n a u ta k a o p laću z a p o m o ć k oju su im p ru žali n a
392
p u tu , p a se p rip o v ijed alo d a se jo š u A p o lo n ijev o d o b a čuva z a k o p a n u o n o j

zem lji i štiti je o d n e p rija te lja . T a m o je i hilejski g rad A g an a. A H ilo , njihov
v lad ar-im en jak , n ije više b io živ k a d a su k n jim a d ošli A rg o n a u ti. T u se dalje
sazn aje d a j e taj H ilo bio sin H erak lo v i nim fe n a ja d e M elite. O n a d a j e b ila
kći rje č n o g a b o g a E g e ja u zem lji F e a č a n a . T a se zam išljala n a o to k u K erk iri
(K rfu ), k a m o se o d H e rin a gnjeva b ila sklonila D io n izo v a d o jilja M ak rid a.
H e ra k lo je d o šao o n a m o tražeći očišćenje p o što je n e h o te ć i i n ezn aju ći
p o u b ija o svoju djecu. H ilo se ta k o ro d io i ra s ta o je n a K erk iri, a k a d a je
o d ra s ta o n ije više m o g ao p o d n o siti u z n o situ vlast feačk o g a k ra lja N au zito ja,
n eg o je s feačk o m d ru žin o m o tiša o n a Ja d ra n i ta m o se n a sta n io i živio sve d o k
nije p o g in u o o d M e n to ra , susjed n o g a n a ro d a n a sjev ern o m J a d ra n u , koji su
štitili svoju stoku. T u je d o ista isp ričan a p rič a o H e ra k lo v u sinu H ilu n a ilirskoj
o b ali.3
U z prvi A p o lo n ijev sp o m en hilejskoga im en a (stih 524) zabilježio je
njegov sholijast: Ύ λ λ ή ω ν έ θ ν ο ς π ε ρ ί τη ν Ιλ λ υ ρ ία ν , ά π ό 'Ύ λ λ ο υ τ ο ί 'Η ρ α -
κ λ έ ο υ ς κ α ί τή ς Μ ελίτη ς ώ ν ο μ α σ μ έ ν ο ν - “H ilejaca: N a ro d u okolici Ilirije
n azv an p o H ilu , sinu H e rak lo v u i M e litin u ”. N e što d alje (stih 532) p rim jeću je
u z sp o m e n tro n o šc a skrivenog u zem lji: ο π η χ θ ο ν ό ς ίδ ρ υ θ ε ϊε ν ο ί Ύ λ λ ε ΐο ι,
λ α β ό ν τες π α ρ ά ίά σ ο ν ο ς τ ρ ίπ ο δ α μ ισ θ ό ν τ ή ς μ η νύ σ εω ς τή ς ό δ ο ϋ , έ κ ρ υ ψ α ν
υ π ό γή ν, έ π ε ί ό χρ η σ μ ό ς έκέλευσ εν, έν θ α α ν ό τ ρ ίπ ο υ ς ή, ά π ό ρ θ η τ ο ν ε ίν α ι
τη ν π ό λ ιν —“gdje g od se n a zem lji sm jeste: H ilejci su o d J a z o n a dobili
tro n o ž a c k a o p la ć u z a to što su m u p o k azali p u t i sak rili g a p o d zem lju je r je
p ro ro č a n stv o o d re d ilo d a gdje b u d e tro n o ž a c taj g ra d b u d e n eosvojiv”. I o n d a
jo š d a lje (stih 540) u z sp o m e n D io n izo v e dojilje M ak rid e: Μ ά κ ρ ιν τ ’ ε ίσ α -
φ ίκανε- Μ ά κ ρ ις τό π α λ α ιό ν έλέγετο ή Σ χ ερ ία , ώ νο μ α σ μ ένη ά π ό τή ς Δ ιο ν ύ σ ο υ
τ ρ ο φ ο ί, έ ν θ α φησί τ ο ν Ή ρ α κ λ έ α π α ρ α γ ε ν ό μ ε ν ο ν , τ ο ν τ ω ν π α ίδ ω ν α υ τ ο ί
φ ό ν ο ν κ α θ α ρ ό η σ ό μ ε ν ο ν , Μ ελ ίτη ν τη ν Α ιγ α ίο υ τ ο υ π ο τ α μ ο ί θ υ γ α τ έρ α
γ εγ α μ η κ έ ν α ι, έξ ή ς εσχε τ ο ν Ύ λ λ ο ν δ ς ά κ μ ά σ α ς ο ύ κ ήθέλησε τ ψ Ν α υ σ ιθ ό ψ
ΰ π ο τ α γ ή ν α ι, ά λ λ α τ ο υ ς Φ α ία κ α ς σ υ ν ή γα γεν ε ις τη ν Κ ρ ο ν ία ν θ ά λ α σ σ α ν κ α ί
κ α τ ω κ ισ ε ν - “S tigao j e d o M ak rid e: S h erija se u sta rin i zvala M a k rid a ,
n a z v a n a ta k o p o D ionizovoj dojilji. K aže d a je ta m o stig ao H e ra k lo d a se očisti
o d u b o jstv a svoje djece i d a se o žen io M elito m , k ćerk o m rijek e E g eja, o d ko je
je d o b io H ila; k ad je ovaj d o ra sta o d o p u n e sn ag e, n ije se h tio p o d čin iti
O po jed in o stim a tum ačenja vidi gore str. 92-101.
393
N a u z ito ju n e g o je sa so b o m p o v e o F e a č a n e n a K ro n o v o m o re i ta m o ih n a
selio ” . P o to m e tu m a č e n ju ovdje u A p o lo n ija nije riječ o D io nizovoj dojilji,
n e g o sam o o o to k u F e a č a n a S heriji, p o slije id e n tific ira n o m k a o K e rk ira , koji
je b io d o b io im e p o njoj. A p o lo n ije d a k le veli sa m o to d a je H e ra k lo stig ao n a
feačk u S h eriju /K erk iru . Iz sh o lija ta k o n e saz n a je m o n išta što se n e bi ra z a
b iralo i iz A p o lo n ije v a epsk o g kazivanja. T e k je to sve k o d n jeg a b u jn o i m an i-
ristički razvedeno, k ao i inače u helenističkom pjesništvu, a sh o lijast p rep ričav a
glavni sad ržaj je d n o sta v n im riječim a i tim e neiskusn ijim č ita te ljim a o lak šav a
razum ijevanje.
A p o lo n ijev e p o d a tk e o H ilejcim a p re u z e o je S te fa n B izan tin ac: # Υ λ λ ε ΐς,
έθ νο ς Ιλ λ υ ρ ικ ό ν , α π ό Ύ λ λ ο υ τ ο ΰ Ή ρ α κ λ έο υ ς κ α ι Μ ελίχη ς τή ς Α ιγ α ίο υ το ΰ
π ο τα μ ο ύ , ώ ς Α π ο λ λ ώ ν ιο ς τε τά ρ τ ω Α ρ γ ο ν α υ τ ικ ώ ν . έσ τι κ α ι π ό λ ις Ύ λ λ η ,
ώ ς α υ τ ό ς φησι - “H ilejci, ilirski n a ro d , nazvani su p o H ilu sinu H e ra k la i
M e lite kćeri rijek e E geja, k ak o veli A p o lo n ije u četv rto j knjizi A rg o n a u tik a .
P o sto ji i g ra d H ila, k ako o n sam k a ž e ”. Z an im ljiv o je k ak o je tu hilejski g rad
A g a n a p re im e n o v a n u H ila. N e m o žem o reći d a li se p ri to m e ra d i o k o m en -
tato rsk o j sam ovolji ili je to v a rija n ta u tekstovnoj p re d a ji A p o lo n ije v a ep a.
K a d a p rip o v ijed a k ak o su A rg o n a u ti nastavili svoje p u to v a n je , sp o m in je
A p o lo n ije i zem lju H ileid u , k ak o je zove (4 ,5 6 2 ): ά λ λ ’ ε θ ε ο ν γ α ίη ς Ύ λ λ η ίδ ο ς
έ ξ α ν ιό -ν τ ε ς τη λ ό θ ι - “n ego su brzo plovili odlazeći d alek o o d H ilejske
zem lje” . A i k ad p rip o v ijed a o b o rav k u A rg o n a u ta n a K erk iri v ra ć a se n a
e le m e n te le g e n d a rn e p re d a je o H erak lo v u sinu H ilu . T a k o sp o m in je (stih
1124-1125) H iličku luku n a K erkiri:
τ ο υ ς δ ’ εύ ρ εν π α ρ ά ν η ί σ υ ν ε ν τε σ ιν έγρ ή σ σ ο ν τα ς
Ύ λ λ ικ φ έν λ ιμ έ ν ι σ χ ε δ ό ν ά σ τ εο ς
— “ A n jih je n a ša o kraj b ro d a k ak o b d iju s o ru žjem u H iličkoj luci blizu

g ra d a ” . S h o lijast bilježi u z Ιο :# Υ λ λ ικ φ ' ά π ό τ ο ΰ Ύ λ λ ο υ τ ο ΰ έκ Μ ε λ ίτη ς κ α ι
Ή ρ α κ λ έ ο υ ς — H iličkoj: nazvanoj p o H ilu sinu M e lite i H e ra k la ” .
T aj se p o d a ta k iz k erk irsk e m ik ro to p o n im ije d a d e i h isto rijsk i p o tv rd iti.
T u k id id p iše (3,72) prikazujući u n u tra šn je n e m ire u K erkiri: ά φ ικ ο μ έν η ς τή ς
ν υ κ τ ό ς ό μ εν δ ή μ ο ς ές τη ν ά κ ρ ό π ο λ ιν κ α ί τ α μ ετέω ρ α τή ς π ό λ ε ω ς κ α τα φ εύ γει
κ α ί α ϋ τ ο ΰ ξ υ λ λ ε γ ε ίς ίδ ρ ύ θ η , κ α ί τ ο ν Υ λ λ α ϊκ ό ν λ ιμ έ ν α ε ί χ ο ν ο ί δ έ τ η ν τε
α γ ο ρ ά ν κ α τέ λ α β ο ν , ο ΰ π ε ρ ο ί π ο λ λ ο ί ω κ ο υ ν α υ τ ώ ν , κ α ί τ ο ν λ ιμ έ ν α τ ο ν π ρ ο ς
α υ τή κ α ί π ρ ο ς τη ν ή π ε ιρ ο ν - “A k a d a je d o šla noć, p u k je p o b je g a o n a
394
a k ro p o lu i u više dijelove g ra d a i ta m o se sk u p io i sm jestio , a d ržali su i H i-

laičku luku; d rugi su p a k zauzeli trg, gdje je većin a n jih stan o v ala, i lu k u što
je p re m a n je m u i p re m a k o p n u ”. O d a tle se vidi d a je lu k a ta k v a im e n a d o ista
p o sto ja la n a K erk iri, d a je , u p ra v o k ak o k aže A p o lo n ije, b ila blizu g ra d u , i to
n a stra n i p re m a o tv o re n o m u m o ru , d o k je n a stra n i p re m a blizo m u k o p n u
g ra d im a o i d ru g u luku. H ilaičk u sp o m in je T u k id id i m a lo d alje (3 ,8 1 ) u isto m
p rik a z u zbivanja u K erkiri: κ α ί τ α ς ν α ΰ ς π ε ρ ιπ λ ε ϋ σ α ι κ ελ εΰ σ α ν τε ς α ς
έ π λ ή ρ ω σ α ν ές τ ο ν Ύ λ λ α ϊκ ό ν λ ιμ έ ν α ... - “i p o što su n a re d ili d a b ro d o v i k o je
su n ak rcali o tplove n a o k o lo u H ilaičku lu k u ”. T u luku sp o m in ju jo š D ion izije
H a lik arn ašan in (O T ukididovoj n a d a re n o sti 28) i E u statije u svojem k o m e n ta ru
4
u z D io n izija P e rie g e ta (stih 493). T o im e svjedoči o to m e d a su d o ista p o
sto jale s ta re v eze izm eđ u K e rk ire i ja d ra n sk ih H ilejaca, k o je su u p riči o H e-
rak lo v u sinu H ilu ostavile le g e n d a ra n trag. Z a oblik to g a im e n a k a k o g a d o
nosi T u k id id tre b a u sp o re d iti Ύ λ λ α ΐο ι, kak o taj ja d ra n sk i n a ro d zove K lau d ije
P to le m e j u svojem zem ljopisu (2,16,5).
N e što d alje, p ri o p isu svadbe Ja z o n a i M ed eje, A p o lo n ije sp o m in je
E geja, koji je p re m a rodoslovlju što ga o n d o n o si b io H ilo v d jed p o m ajci.
T a m o (4 ,1149-1151) kaže o n im fam a koje su se o k u p ile n a to m slavlju ovo:
α ί μ έν τ ’Α ιγ α ίο υ π ο τ α μ ο ύ κ α λ έ ο ν τ ο θ ΰ γ α τρ ε ς,
α ί δ ’ό ρ εο ς κ ο ρ υ φ α ς Μ ελ ιτη ίο υ ά μ φ εν έμ ο ντο ,
α ί δ ’έ'σαν έκ π ε δ ίω ν ά λ σ η ίδες
- “I je d n e su se zvale k ćerim a rijeke E geja, a d ru g e su stan o v ale p o

v rh o v im a g o re M eliteja, a tre ć e su bile iz gajeva u ravnici” . S h o lijast bilježi u z
to: α ί μέν τ ’ Α ίγ α ίο υ - Α ίγ α ϊο ς π ο τ α μ ό ς π ε ρ ί Κ έ ρ κ υ ρ α ν - τ ο ύ τ ο υ θ υ γ ά τη ρ
Μ ελ ίτη , ή ς κ α ί 'Η ρ α κ λ έο υ ς 'Ύ λ λ ο ς , ά φ ’ ο ΰ έθ ν ο ς Ι λ λ υ ρ ιώ ν κ α ί *Υ λλικός
λ ιμ ή ν π α ρ α Φ α ία ξ ι. Π α ν ύ α σ ις δέ φησι έν Λ υ δ ία τ ο ν 'Η ρ α κ λ έα ν ο σ ή σ α ν τα
τ υ χ ε ΐν ίά σ εω ς υ π ό 'Υ λ λ ο υ το ϋ π ο τ α μ ο ύ , δ ς έσ τι τή ς Λ υ δ ία ς - δ ιό κ α ί τ ο ύ ς
δ ύ ο υ ιο ύ ς α ύ τ ο ΰ 'Ύ λ λ ο υ ς ό ν ο μ α σ θ ή ν α ι. Μ ε λ ιτ ή ιο ν δέ δ ρ ο ς Κ ε ρ κ ύ ρ α ς - “ I
je d n e E geja: E gej je rijek a k o d K erk ire; njegova je kći M elita, o d nje se i o d
H e ra k la ro d io H ilo, p o k o jem je nazvan je d a n ilirski n a ro d i H iličk a lu k a u
F e a č a n a . A P anijazis kaže d a se H e ra k lo razb o lio u L idiji i d a je n a ša o lijeka
4
Usp. PWRE pod natuknicom Ύλλαϊκος λιμήν.
395
o d H ila, rije k e što te č e u Lidiji: z a to su i dva n jego v a sina d o b ila im e H ilo . A

M elitej je g o ra n a K erk iri” .
D o z n a je m o ta k o da, ak o je H ilu d jed p o m ajci rijek a, sam a m u je m ajk a
v e z a n a z a g o ru kojoj je d a la im e. O n je tim rodoslo v ljem sasvim u k o rije n je n
u to p o g rafiji K erk ire, p a će biti d a o d a n d e i p o tje č e le g e n d a o n jem i o n jegovu
o d lask u u du b o k i zaljev što ga tvori Ja d ra n sk o m o re , a p rv im se grčkim
n a seljen icim a n a o to k u m o ra o činiti d alekim , tajn o v itim i o p asn im .
S azn aje se i to o d a k le H ilu im e. O n o je je d n a k o im en u je d n e m alo azijsk e
rije k e i to se dovodi u vezu s H erak lo v im ozdravljen jem . K ao v relo se n avodi
P anijazis, epski pjesnik p rv e polovice 5. st. i stariji ro đ a k H e ro d o to v . O n je u
svojoj H e ra k le ji, n a m a izgubljenoj, u 14 knjiga i 9000 stihova isp rip o v ijed ao
sve što je u sp io sazn ati o H e ra k lu . T o d a je je d a n o d H erak lo v ih sinova b io
H ilo d o b ro se zn alo i p rip a d a čvrstoj jezgri te le g e n d a rn e p re d a je . N o taj
p o z n a ti H ilo b io je sin H erak lo v i njegove žen e D e ja n ire , ta k o đ e r sv ak o m u
d o b ro p o z n a te . A li s K erk ire, kak o se čini, došla je p rip o v ijest d a je H e ra k -
lovu H ilu m a jk a bila M elita, kći E gejeva, p o kojoj je n azv an o k e rk irsk o b rd o
M elitej. T o se rodoslovlje ta k o n a m e tn u lo d a nije bilo d ru g e n e g o p rih v atiti
d a su se dva H e ra k lo v a sina zvala H ilo. T o se o n d a o b jašn jav alo v elik o m
zahvalnošću njihova o ca m aloazijskoj rijeci istoga im en a. A sve je to , re k lo bi
se, došlo o d a tle što su ta rijeka, H e ra k lo v sin i je d a n ilirski n a ro d , s ko jim su
prvi grčki n aseljenici n a K erkiri im ali bliže veze, nosili v rlo sličn a im en a. O n a
su se o n d a u svojem grčkom o b lik u sasvim izjedn ačila, p a su se to m u sta la
tra ž iti i objašnjenja.
N o p rič a o ljubavi H e ra k la i M e lite nije b ila v e z a n a sa m o z a K erk iru .
O stavila je tragove i u A tici. U sholiji u z stih 501. A risto fa n o v ih ž a b a stoji:
Μ ελίτη δ ή μ ο ς Α τ τ ικ ή ς ά π ό τ ίν ο ς ν ύ μ φ η ς σ χ ο ΰ σ α κ λ ή σ ιν , ή έμ ίγη 'Η ρακλής·
κ α ι τα μ ικ ρ ά μ υ σ τή ρ ια έκεΐ έμυήθη. εσ τι δε έκ εϊ κ α ι 'Η ρ α κ λ έο ς Ιερ ό ν
έ π ιφ α ν έ σ τα το ν κ α ι ά γ α λ μ α 'Η ρ α κ λ έο ς, έ ρ γ ο ν Γ ελ ά δ ο υ τ ο ΰ Α ρ γ ε ίο υ , ό ς ή ν
Φ ε ιδ ίο υ δ ιδ ά σ κ α λ ο ς - “M e lita je a tičk a o p ćin a, a im e je d o b ila o d n ek e
n im fe koju je o b lju b io H e ra k lo ; o n je ta m o b io i p o sv ećen u m ale m isterije.
T a m o je i H e ra k lo v o svetište, vrlo u g led n o , i H e ra k lo v k ip , d jelo A rg ejca
G e la d a , koji je F idiji bio u č ite lj”. P o H ilovoj m ajci p ro z v a n a su ta k o m je sta n a
5Usp. PWRE pod natuknicom H yllo s 3).

Usp. PWRE pod natuknicom D eia n eira .
396
K erk iri i u A tici. A li sam o n a K erk iri se p rip o v ijed alo d a je o n a s H e ra k lo m

ta m o im ala sin a H ila. B it će d a su povod toj verziji d a le sta re veze K e rk ire s
ja d ra n sk im H ilim a, k o jim a je H e ra k lo v sin isto g a im e n a u z e t d a b u d e h ero j
im enjak.
R o d o slo v n i p o d aci o H erak lo v im sinovim a bili su i sistem atiziran i. Z a
leg en d u o H ilu n a J a d ra n u p o sto ji sam o je d n o v relo tak v e v rste, a i o n o je
kasno. T o je sholija uz S ofoklove T ra h in ja n k e (stih 54-55). T u s ta ra d a d ilja
govori D ejan iri:
π ώ ς π α ισ ί μεν το σ ο ΐσ δ ε π λ η θ ύ ε ις ά τ α ρ
ά ν δ ρ ό ς κ α τ α ζή τη σ ιν ο ΰ π έ μ π ε ις τ ιν ά ;
- “K ak o to obiluješ tolikim sinovim a, a n e šalješ k o jeg a o d njih d a ti

p o tra ž i m u ž a ? ” Sholijast uz to p rim jeću je ovo: η σ α ν γ α ρ α υ τή π α ΐδ ε ς έξ
Ή ρ α κ λ έ ο υ ς 'Υ λ λ ο ς , Κ τ ή σ ιπ π ο ς , Γ λή νος Ο ΐν έτ η ς- έσ τι δέ Ή ρ α κ λ ε ΐ κ α ι
έ τε ρ ο ς 'Υ λ λ ο ς έκ Μ ελ ίτη ς - “ Im a la je , n a im e , o d H e ra k la sinove H ila,
K tezip a, G le n a i E n e ta . A H e ra k lo im a i d ru g o g a H ila o d M e lite ”. H e ra k lo v
sin H ilo o sta o je d ak le u m itologijskoj p re d a ji sasvim d o slje d n o udv o jen .
O vom u svem u tre b a jo š d o d a ti je d n u k ra tk u n atu k n ic u u b izan tsk o m
lek sikografskom p riru č n ik u p o z n a to m k ao Etymologicum Magnum : Υ λ λ ε ϊς ,
έθ νο ς Κ ε λ τ ικ ό ν υ π ό 'Υ λ λ ο υ β ασ ιλέω ς α υ τώ ν , υ ίο ΰ Μ ελ ίτη ς κ α ί Ή ρ α κ λ έο υ ς
- “H ilejci, keltski n a ro d : nazvani su p o svojem k ralju H ilu , sin u M e lite i H e
ra k la ”. T u je n ek i kasni prepisivač ili re d a k to r p o m ije ša o K e lte i Ilire. T i su m u
d revni i posve tu đ i n a ro d i bili jo š sam o im ena.
P riča o H erak lo v u sinu H ilu n a Ja d ra n u , k ralju im en jak u je d n o g a
ta m o šn je g a n a ro d a , v ezala je taj n a ro d s H erak lo v im ro d o m . A p u tn ici koji bi
iz g rčkih g rad o v a dolazili d o njih čudili su se k a d su m o rali uv id jeti d a to ip ak
nisu H e le n i. G ovorili su o n d a d a su H ilejci podivljali za d u g ih g o d in a što su
živjeli m e đ u b arb arsk im n a ro d im a i ta k o sam i p o sta li b a rb a ri. Ip a k su ih
p rip o v ijed aju ći o svem u to m e bili posvojili i ta k o su već o d d u b o k e sta rin e
uključili njihove d alek e žale u svoj svijet i sm jestili u svoje o b zo rje. T a je
p re d a ja bila v rlo s ta ra je r je već P anijazis u prvoj polovici 5. sto ljeća s ta re e re
zn ao za nju i za o b jašn jen je to g a što su se H e ra k lu dva sina zvala H ilo . T o znači
d a je već dulje p rije njegova v re m e n a ta p re d a ja ta k o siste m a tiz ira n a i u v r
š te n a u rodoslovlje, p a se o n d a našlo i tu m ačen je za tu d o ista n eo b ičn u pojavu.
H e len ističk i pisci T im ej, A p o lo n ije, E ra to ste n i A p o lo d o r, n a k o jim a se
397
zasniva književna p re d a ja k o ja n a m je o H ilu n a J a d ra n u je d in o d o stu p n a ,

crpili su d a k le iz m n o g o starijih v rela i sam o dalje razrađ iv ali m o tiv koji je v eć
o d d av n o p rije bio p risu ta n u grčkoj književnosti. V alja, m e đ u tim , p r e t
p ostaviti d a su te k oni skupili obilnijih i k o n k re tn ijih zem ljo p isn ih p o d a ta k a
o ja d ra n sk im H ilim a. L e g e n d a rn a je p ovijest ta k o d o b ila p recizn iju re a ln u
in te rp re ta c iju . Z a g o n e ta n n a m o staje p o d a ta k o p e tn a e s t v elikih h id ejskih
g radova. P om išlja se tu o d m a h n a m e ta ln o d o b n e g rad in e. A li n jih u zem lji
k o ju p re p o z n a je m o k a o H ilid u nije, koliko znam o , bilo više n eg o d ru g d je, a
G rk bi takve g rad in e tešk o nazvao “v elikim n a sta n je n im g ra d o v im a ” .
398
Azopova kći Kerkira na Korčuli
Stihovi koje je A p o lo n ije R o đ a n in posvetio o to k u K orčuli svojom su ljep o to m

n ezab o rav n i. U njim a se spom inje n im fa K erk ira, im en jak in ja to g a o to k a , i
ljubav ko ju je n a njem s njo m v odio bog P o zeid o n . I ta je d a k le an tičk a
m ito lo šk a p re d a ja v ezan a za Ja d ra n . Istin a, o toj je u sp u tn o j A p o lo n ijev o j na-
2
p o m e n iv e ć re č e n o s v e š to je b itn o . I p a k je p o tre b n o jo š se je d n o m p o zab av iti
tim e je r i taj m ito lo šk i p o d a ta k tre b a ra z m o triti j e d n a k o te m e ljito i p o d ro b n o
k ao što se u ovoj knjizi ra z m a tra ju i svi drugi.
P o što je o p isao k ak o su A rg o n a u ti k renuvši iz hilejsk e zem lje plovili
m e đ u L ib u rn sk im o to cim a, n astav lja A p o lo n ije (4, 5 6 6 - 5 7 1 ) ovako:
α ΰ τ ά ρ έ π ε ιτ ’ έ π ι τή σ ι π α ρ α ί Κ έ ρ κ υ ρ α ν ϊκ ο ν τ ο
έν θ α Π ο σ ε ιδ ά ω ν ’Α σ ω π ίδ α ν ά σ σ α το κ ο ύ ρ η ν ,
ή ύ κ ο μ ο ν Κ έρ κ υ ρ α ν , έ κ α ς Φ λ ε ιο υ ν τ ίδ ο ς α ιη ς,
ά ρ π ά ξ α ς ΰ π ’ έρω τι- μ ελ α ιν ο μ έ ν η ν δέ μ ιν α ν δ ρ ε ς
ν α υ τ ίλ ο ι έκ π ό ν τ ο ιο κ ελ α ιν η π α ν τ ό θ ε ν ΰ λη
δ ερ κ ό μ ε ν ο ι Κ έ ρ κ υ ρ α ν έ π ικ λ ε ίο υ σ ι Μ έ λ α ιν α ν
— “a z a tim su iza n jih stigli d o k ra ja K e rk ire , gd je je P o z e id o n n a sta n io
djevojku, k ć e r A z o p o v u K e rk iru , lijep e kose, d a le k o o d F liju n tsk e zem lje,
p o što ju je b io o te o zbog ljubavne želje; a ljudi m o rn a ri je iz m o ra g led aju k ak o
se crn i sa svih s tra n a o d ta m n e šu m e i zovu je C rn a K e rk ira ”.
P re m d a je u tim stih o v im a rije č o in ače slabo p o z n a tim m ito lo šk im s a d r
žajim a, sholije u z n jih n e p rim jeću ju ništa. Č itatelj o sta je b e sp o m o ć a n . D a bi
' Usp. PWRE pod natuknicom K e rkyra 1).

Usp. R. Katičić, P o d u n a v lje i J a d ra n u e p u A p o lo n ija R o đ a n in a , Godišnjak Centra za
balkanološka ispitivanja 7 (5), Sarajevo 1970,121-127 = u ovoj knjizi str. 101-109.
399
sazn ao n e što više o A z o p u i o njegovoj kćeri, m o ra p o seg n u ti za sh o lija m a u z

P in d a ro v e O lim pijske o d e (6 ,1 4 4 ). T a m o će naći ovo: τη ν δ έ Μ ε τώ π η ν φ ασ ί
γ ή μ α ν τ α 'Α σ ω π ό ν τ ο ν Ώ κ ε α ν ο ΰ , Λ ά δ ω ν ο ς ο ΰ σ α ν θ υ γ α τέρ α , τ ε κ ν ώ σ α ι Κ έ
ρ κ υ ρ α ν , Α ίγ ιν α ν , Σ α λ α μ ίν α , Θ ήβην, 'Ά ρ π ιν α ν , Ν εμ έα ν, Κ λ ε ώ ν η ν - “K ažu
d a se M e to p o m o ž e n io A z o p , sin O ceanov, a o n a je b ila kći L a d o n o v a , i d a je
ro d io d je c u K e rk iru , E g in u , S alam inu, T e b u , H a rp in u , N e m e ju i K le o n u ” . T u
se iznosi d a le k o p o tp u n ije rodoslovlje, ali o n o o sta je sam o z a se, b e z ik ak v a
p o b ližeg a tu m ačen ja. U očljivo je sa m o to d a sve kćeri A z o p a i M e to p e n o se
zem ljo p isn a im e n a i d a su p rv e tri im en jak in je o to k a , a p re o sta le če tiri
gradova.
V iše je p o d a ta k a sk u p io D io d o r u svojoj H isto rijsk o j b ib lio teci (4,72,1):
Ώ κ ε α ν ο ΰ κ α ι Τ η θ ύ ο ς κ α τ ά τ ο υ ς μ ύ θ ο υ ς έ γέ ν ο ν το π α ΐδ ε ς ά λ λ ο ι τε π λ ε ίο υ ς
έ π ώ ν υ μ ο ι π ο τ α μ ώ ν , έν ο ίς ύ π ά ρ ξ α ι Π η ν ε ιό ν κ α ι 'Α σ ω π ό ν. Π η ν ε ιό ς μ εν ο ϋ ν
κ α τ ο ικ ή σ α ς π ε ρ ί τ η ν ν υ ν ο ΰ σ α ν Θ ε τ τ α λ ία ν έ π ώ ν υ μ ο ν έ α υ τ ο ΰ τ ο ν
π ρ ο ε ιρ η μ έ ν ο ν π ο τ α μ ό ν έ π ο ίη σ ε ν 'Α σ ω π ό ς δ έ έν Φ λ ε ιο ϋ ν τ ι κ α τ ο ικ ή σ α ς
έγημε Μ ε τώ π η ν τη ν Λ ά δ ω ν ο ς , έξ ή ς έγέν ο ν το δ ύ ο μ έν υ ιο ί. Π έ λ α γ ο ς κ α ι
Ί σ μ εν ό ς, θ υ γ α τ έρ ε ς δέ δ ώ δ εκ α , Κ ό ρ κ υ ρ α κ α ι Σ α λ α μ ίς , έ π ι δ ’ Α ίγ ιν α κ α ι
Π ειρ ή νη κ α ί Κ λεώ νη , π ρ ο ς δέ τ α ύ τ α ις Θ ήβη τε κ α ί Τ ά ν α γ ρ α κ α ί Θ έ σ π ε ια
κ α ί 'Α σ ω π ίς, ε τι δέ Σ ιν ώ π η , π ρ ο ς δέ τ α ύ τ α ις 'Ο ρ ν ια κ α ί Χ α λ κ ίς - “O c e a n u
i T etiji ro d ilo se, k ak o se p rič a u m itovim a, i više d ru g e d jece k o jim a su im e n a
bila je d n a k a im en im a rijek a, a m e đ u njim a d a su bili P en ej i A zo p . P en ej se
o n d a n a sta n io u k raju koji je sad a T esalija i n a d je n u o je svoje im e rijeci k o ja
je p rije sp o m e n u ta ; a A z o p se n a sta n io u F liju n tu i o ž e n io se M e to p o m , kćeri
L ad o n o v o m , o d koje su se ro d ila dva sina, P elazg i Izm en , i d v a n a e st kćeri,
K o rk ira i S alam ina, p a jo š E g in a i P ire n a i K leo n a, a u z ove i T e b a , T a n a g ra ,
T esp ija i A z o p id a , i jo š S inopa, a k ovim a O rn ija i H a lk id a .” R o d o slo v lje je
ovdje p o tp u n ije , kćeri je više, iako m e đ u njim a nisu sve o n e k o je se n av o d e u
sholiji uz P in d a ra , a uz kćeri se n avode i sinovi. I tu su im e n a zem ljo p isn a. Sve
su to im enjaci rijeka, o to k a, g rad o v a i je d n o g a p o lu m itsk o g a n a ro d a . A zo p ,
koji je im e n ja k rijeke, sm ješta se u F lijunt. T a m o je izro d io svoju djecu. N e m a
d ak le nikakve sum nje d a je u p rav o to rodoslovlje n a ko je se p o ziv a A p o lo n ije
o p isujući plovidbu A rg o n a u ta u z K orčulu. O blik p a k im e n a Κ ό ρ κ υ ρ α javlja
/ 3
se posve rav n o p rav n o s o blikom Κ έρκ υρ α .
Usp. o tome Katičić, nav. dj. 125 = u ovoj knjizi str. 107.
400
Λ ζορονα kći Kerkira na Korčuli
N e što dalje D io d o r ( 4 , 7 2 , 3 - 4 ) d o p u n ju je to rodoslovlje: Κ ό ρ κ υ ρ α δε

υ π ό Π ο σ ε ιδ ώ ν ο ς ά π η ν έχ θ η εις ν ή σ ο ν τη ν ά π ’ εκ είν η ς Κ ό ρ κ υ ρ α ν ό ν ο -
μ α ζ ο μ έ ν η ν έκ τα ύ τη ς δε κ α ί Π ο σ ε ιδ ώ ν ο ς έγένετο Φ α ία ξ , ά φ ’ ο υ τ ο ύ ς
Φ α ία κ α ς συνέβη τ υ χ ε ΐν τα ύ τ η ς τή ς π ρ ο σ η γ ο ρ ία ς . Φ α ία κ ο ς δ ’ έγένετο
'Α λ κ ίν ο ο ς ό τ ο ν 'Ο δυσσέα κ α τ α γ α γ ώ ν ε ις τη ν Ιθ ά κ η ν - “A K o rk iru je Ρο-
z e id o n o d n io sebi n a o to k koji je p o njoj d o b io im e K o rk ira; o d nje i P o z e id o n a
ro d io se F e a k , p o k o jem se slučilo d a su F e a č a n i dobili svoj naziv. O d F e a k a
se p a k ro d io A lkinoj, koji je O d iseja p rev ezao n a Ita k u ”. O d a tle se jo š jasn ije
ra z a b ire d a je u p rav o to o n o rodoslovlje n a koje u p u ću je A p o lo n ije o p isujući
p lo v id b u A rg o n a u ta kraj K orčule. N išta m a n je o čito , m eđ u tim , n ije n i to , d a
je o to k što se spom inje u D io d o ra u p ra v o K rf, a n e K orčula. S K rfo m se n a im e
id en tificirala S herija, o to k F e ačan a, n a koji je m o re izbacilo b ro d o lo m c a
O d iseja, a feački g a j e kralj A lkinoj lijepo p rim io i p o g o stio , a o n d a svojim
b ro d o m p re v e z a o kući n a Ita k u . N igdje se u staro j književnosti s tim e u vezi
n e sp o m in je K orčula. T e k A p o lo n ije je nju p o v ezao s o tm ic o m A zo p o v e k ćeri
K erk ire, p a se o n d a u n je g a p o d razu m ijev a i to d a j e u p ra v o taj o to k o d n je
d o b io im e, a n e K rf, koji o n d alje u istoj knjizi m n o g o sp o m in je u vezi s
F e a č a n im a , k raljem N au zito jem i njegovim sin o m i n a slje d n ik o m A lk in o je m
(4, 536-550, 769, 9 8 2 -9 9 7 ,1 1 7 0 -1 2 0 0 ,1 2 1 0 -1 2 1 5 ). U A p o lo n ija je , n aim e,
isto k a o i u H o m ero v o j O diseji (6,1-10; 7 ,5 3 —77 i 8 ,5 6 4 —566) N au zito j, a n e
F eak , o ta c A lkinojev, a taj je o p e t u H o m e ra (O d ise ja 7 ,5 6 - 5 7 ) sin P o z e id o n a
i P e rib e je (Π ε ρ ίβ ο ια ), a n e K erk ire. O čito se o K erk iri k a o o A lk in o jev o j bak i
p o č e lo govoriti te k p o što se d av n o poslije n a sta n k a O d iseje fe a č k a S h erija
sta la izjednačivati s o to k o m K erk iro m , a pri to m e se, d a k a k o , m islilo n a K rf.
T a k o je A lk in o j p o sta o p o to m k o m im en jak in je svojega o to k a. T aj se u A p o
lo n ija n ik a d a n e zove K e rk ira n eg o sam o Φ α ιη κ ίς ν ή σ ο ς - “F e a č k i o to k ”(4,
769) ili Δ ρ ε π ά ν η (4, 990 i 1223). T o p a k n ik ak o n ije K o rču la, te je ta k o u
njegovu e p u n im fa K e rk ira u k lo n je n a n e sam o iz A lk in o jev a ro d o slo v lja n eg o
je o d v o je n a i o d n jegova o to k a , p a m u nije ni im en jak in ja, o n a k o k a k o ga
A p o lo n ije zove, n eg o d ru g o g a, ja d ra n sk e K orčule.
S tefan B izantinac bilježi d a se D io d o ro v o rodoslovlje ja v lja v e ć u H e la n ik a
s L ezba, d a k le u p e to m sto ljeću sta re e re: Φ α ία ξ , κ α ί Φ α ια κ ία , ά π ό Φ α ία κ ο ς .
'Ε λ λ ά ν ικ ο ς 'Ιε ρ είω ν α ’. Φ α ία ξ ό Π ο σ ε ιδ ώ ν ο ς κ α ί Κ έ ρ κ υ ρ α ς τ ή ς ’Α σ ω π ίδ ο ς ,
ά φ ’ η ς ή ν ή σ ο ς Κ έρ κ υ ρ α έκλήθη, τ ό π ρ ιν Δ ρ ε π ά ν η τε κ α ί Σ χ ε ρ ία κ λ η θ ε ϊσ α -
το έΟ νικόν Φ α ια κ ίς . ο ί έ ν ο ικ ο ϋ ν τε ς Φ α ία κ ε ς - “F e a k , i F e a k ija , p o F e a k u .
401
H e la n ik u prvoj knjizi d je la o svećenicam a. F e a k je sin P o z e id o n o v i K e rk ire

k ćeri A zo p o v e, p o kojoj je p ro zv an o to k K e rk ira koji se p rije zvao D re p a n a
i S herija. P o stan o v n icim a se naziva i F e a k id a . O n i što sta n u ju n a n je m su
F eaci (F e a č a n i)” . T o je d ak le sta ra le g e n d a rn a p re d a ja kakvu su p rik u p ljali
i sređivali logografi, s to je bio i H elan ik , je d a n o d posljed n jih , m lađ i su v re m e
n ik H e ro d o to v . N jegovo djelo “O svećenicam a”, n a m a izgubljeno, b ila je
k ro n ik a u re đ e n a p re m a slijedu v rhovnih svećenica božice H e re u njezin u
velikom svetištu blizu g ra d a A rgosa. M ože se d ak le s v elik o m v je ro ja tn o sti
p re tp o sta v iti d a j e A p o lo n ije z n a o za tu H e lan ik o v u vijest, ali je p o vezivanje
p rič e o A zopovoj kćeri K erk iri s K o rču lo m m o ra o u z e ti o d d ru g d je , ak o ga
n ije sa m isk o n stru irao .
H e la n ik o v o je rodoslovlje feačkoga h e ro ja im en jak a d o p rlo i u sh o lije uz
H o m e ro v u O diseju. T a m o (u z 13,130) govori P o zeid o n : Φ α ίη κ ες, τ ο ίπ ε ρ τ ο ι
έμή ς εξ ε ίσ ιγ ε ν έ θ λ η ς - “F e a č a n i, koji su o d m o je g a ro d a ”. A je d a n to sh o lijast
tu m ači p rim jed b o m : Π ο σ ε ιδ ώ ν ο ς γ ά ρ κ α ί Κ έ ρ κ υ ρ α ς - “p o tječu n a im e od
P o z e id o n a i K e rk ire ”, a d rugi bilježi uz to: ό γ α ρ Φ α ία ξ Π ο σ ε ιδ ώ ν ο ς κ α ί
Κ ο ρ κ ύ ρ α ς τ η ς Ά σ ω π ο ΰ - “F e a k je n a im e sin P o zeid o n o v i K e rk ire , kćeri
A z o p o v e ”.
V iše se o toj p re d a ji sazn aje o d P au zan ije. O n u svojem O p isu G rčk e
govoreći o z n a m e n ito stim a K o rin ta p rik azu je i A k ro k o rin t, k ak o se zvala
tv rđ av a n a visokom b rd u n a d gradom . U vezi s tim e kazu je (2, 5, 2) i ovo:
ά ν ελ θ ο ϋ σ ι δε ές τ ο ν Α κ ρ ο κ ό ρ ιν θ ο ν ν α ό ς έσ τι Α φ ρ ο δίτη ς· ά γ ά λ μ α τ α δε
α υτή τε ώ π λ ισ μ έν η κ α ί 'Ή λ ιο ς κ α ί Έ ρ ω ς έ χω ν τ ό ξ ο ν . τη ν δε π η γ ή ν , ή έσ τιν
ό π ισ θ ε ν τ ο ϋ ν α ο ϋ , δ ώ ρ ο ν μεν Α σ ω π ο ΰ λ έ γο υ σ ιν ε ίν α ι, δ ο θ ή ν α ι δε Σ ισύφ φ ·
τ ο ύ τ ο ν γ ά ρ είδ ό τα , ώ ς είη Ζ ε υ ς ή ρ π α κ ώ ς Α ίγ ιν α ν θ υ γ α τ έ ρ α Α σ ω π ο ΰ , μη
π ρ ό τ ε ρ ο ν φ ά ν α ι ζ η τ ο ΰ ν τ ι μ η νΰ σ ειν π ρ ιν ή ο ί κ α ί έν Α κ ρ ο κ ο ρ ίν θ ω γ έ ν ο ιτ ο
ύ δ ω ρ - δ ό ν τ ο ς δέ Α σ ω π ο ΰ μ η νύει τε ο ύ τ ω ς κ α ί ά ν τ ί το ΰ μ η ν ύ μ α το ς δ ίκ η ν
- ό τ ω π ισ τ ά - έ ν ' Α ιδ ο υ δ ίδ ω σ ιν . ή κ ο υ σ α δέ ήδη τη ν Π ε ιρ ή ν η ν φ α μ έν ω ν ε ίν α ι
τ α ύ τ η ν κ α ί τ ο ύ δ ω ρ α ύ τ ό θ ε ν ΰ π ο ρ ρ ε ΐν το έν τή π ό λ ε ι. ό δέ Α σ ω π ό ς ο ύ τ ο ς
ά ρ χ ε τ α ι μέν έκ τή ς Φ λ ια σ ία ς , ρ εΐ δέ δ ιά τή ς Σ ικ υ ω ν ία ς κ α ί έ κ δ ίδ ω σ ιν ές τη ν
τ ο ύ τ η θά λ α σ σ α ν , θ υ γ α τ έ ρ α ς δέ α ύ το ΰ γεν έσ θ α ι Φ λ ιά σ ιο ί φ α σ ι Κ ό ρ κ υ ρ α ν ,
κ α ί Α ίγ ιν α ν κ α ί Θ ή β η ν ά π ό μ έν δέ Κ ο ρ κ ύ ρ α ς κ α ί Α ίγ ίν η ς τ ά ς ν ή σ ο υ ς
Σ χ ε ρ ία ν κ α ί Ο ίν ώ ν η ν κ α λ ο υ μ έ ν α ς μ ετο ν ο μ α σ θ ή ν α ι, ά π ό δ έ Θ ήβης τη ν υ π ό
τή Κ α δ μ ε ία κ λ η θ ή ν α ι. Θ η β α ίο ι δ έ ο ύκ ό μ ο λ ο γο ΰ σ ι, φ ά μ εν ο ι τ ο ΰ Β ο ιω τ ίο υ
τη ν Θ ήβην Α σ ω π ο ΰ κ α ί ού τ ο ΰ Φ λ ια σ ίο υ ε ίν α ι - “A k a d se p o p n e m o n a
402
A k ro k o rin t, ta m o je A fro d itin h ram ; u n jem su kipovi, o n a sam a u o ru žju , te

H e lije i E ro s koji drži luk. A o izvoru koji je iza h ra m a g ovore d a je d a r A zo p o v
i d a je d a n Sizifu; taj, n aim e, d a je zn ao d a je Z e u s u g rab io E g in u , k ć e r A zo-
p ovu, i d a j e re k a o k ak o to n e ć e o d a ti - k ad g a je A z o p za to m o lio - p rije
n eg o m u i n a A k ro k o rin tu b u d e voda; a k ad m u je A z o p to o d a o , o d a o je tak o
i z a to što je o d a o - ak o tk o to m ože vjerovati - sa d a u H a d u trp i kazn u . Č uo
sam ih već i d a govore d a je to P ire n a i d a ta v o d a o d a tle p o d zem ljo m te č e u
grad. A taj A z o p p o čin je iz flijuntske zem lje, te č e p a k k ro z sik io n sk u i u tječe
ta m o u m o re . A F lijunćani kažu d a su m u se ro d ile kćeri K o rk ira, E g in a i T eb a;
p o K o rk iri i E gini p reim en o v ali su se o to ci što su se zvali S h e rija i E n o n a , a
p o T e b i nazvan je g rad ispod K adm eje. T e b a n c i se p a k n e slažu s tim e i govore
d a j e T e b a kći b e o tsk o g a A zo p a, a n e fliju n tsk o g a.”
T u se ra z a b ire k ak o je p re d a ja o bogu flijuntsk e i sikionske rije k e A z o p a

b ila p risu tn a u lokalnoj k orintskoj m itologiji i k u ltu , je r se s tim p o vezivala
č u d e sn a v o d a n a v rh u krševitoga A k ro k o rin ta i sveto v relo P ire n a u sre d ištu
sam o g a grad a. S to se n im fa im en jak in ja K e rk ire u b ra ja la m e đ u A zo p o v e
kćeri, m ito lo šk i je i ro d o slo v n i izraz k u ltn e zavisnosti k o lo n ije K e rk ire o d
svoje m e tro p o le K o rin ta.
O pisujući p a k zav jetn e d aro v e u Z eu so v u svetištu u O lim p iji, k azu je

P a u z a n ija ( 5 ,2 2 ,6 ) uz o sta lo i ovo: ά ν έθ εσ α ν Φ λ ιά σ ιο ι Δ ία κ α ι θ υ γ α τ έ ρ α ς
τ α ς Ά σ ω π ο ϋ κ α ί α υ τ ό ν 'Α σ ω π όν, δ ια κ εκ ό σ μ η τα ι δ ε ο ϋ τω σφ ίσ ι τ α ά γ ά λ μ α τα .
Ν εμέα μ εν τ ω ν α δ ελ φ ώ ν π ρ ώ τ η , μ ετά δέ α υ τ ή ν Ζ ε υ ς λ α μ β α ν ό μ ε ν ό ς έ σ τιν
Α ίγ ίν η ς , π α ρ α δέ τη ν Α ίγ ιν α ν έσ τη κ εν Ά ρ π ι ν α - τ α ύ τη τ ω Η λ ε ίω ν κ α ι
Φ λ ια σ ίω ν λ ό γ φ σ υ ν εγ έν ετο Ά ρ η ς , κ α ι Ο ίν ο μ ά ω δ έ μ ήτηρ τ ω π ε ρ ί τη ν
Π ισ α ία ν β α σ ιλ εύ σ α ν τί έ σ τιν Ά ρ π ι ν α -, μ ετά δ έ α υ τ ή ν Κ ό ρ κ υ ρ ά τ ε κ α ι έ π ’
α υ τή Θ ήβη, τ ε λ ε υ τ α ίο ς δέ ό Α σ ω π ό ς , λ έ γε τα ι δέ ές μ έν Κ ό ρ κ υ ρ α ν ώ ς
μ ιχ θ ε ίη Π ο σ ε ιδ ώ ν α υ τή - τ ο ια ϋ τ α δέ έ τε ρ α ήσε Π ίν δ α ρ ο ς ές Θ ήβην τε κ α ί ές
Δ ία — “A i F liju n ćan i su postavili k a o zavjetni d a r Z e u s a i A z o p o v e k ćeri i
sam o g a A zo p a. N jihovi su p a k kipovi ra sp o re đ e n i ovako: N e m e ja je p rv a o d
se sta ra , a iza n je Z e u s u p ra v o g rab i E ginu, p o re d E g in e sta la je H a rp in a - s
n jo m je , k ak o p rip o v ijed aju E lejci i F liju n ćan i, b io A re s, a t a j e H a rp in a m ajk a
E n o m a ju koji je k ao kralj b io z av lad ao P izejo m - a iza n je je K o rk ira i z a n jo m
T e b a , a p o sljed n ji je A zop. P rip o v ije d a se p a k o K o rk iri d a ju je o b lju b io
P o z e id o n ; a d ru g o takvo ispjevao je P in d a r o T eb i i Z e u s u .”
403
T aj zavjetni d a r vrlo rječito p o tv rđ u je d a je p re d a ja o A zo p o v im k ćerim a

d o ista flijuntska, p a je o n im kipovim a bilo p red stav ljen o d o sta njih s o n o g a
n a jp o tp u n ije g a p o p isa koji je d o šao d o n as u sh o lijam a u z P in d a ra i jo š
p o tp u n iji u D io d o ro v u e k scerp tu (v. g o re str. 400). O trim a se s e stra m a p r i
p o vijedalo d a su s n jim a legli bogovi: Z e u s s E g in o m , P o z e id o n s K e rk iro m i
A re s s H a rp in o m . N azire se tu razv ed en sp let m itsk ih p re d o č a b a p re v e d e n ih
u le g e n d a rn a rodoslovlja, k o jim a su se iskazivali n ajp rije kraljevi, a poslije
g radovi i najugledniji rodovi u njim a.
Z an im ljiv o je i z n a tn o što se p re m a flijuntskoj p re d a ji K e rk irin a se stra

H a rp in a sm a tra m ajk o m E n o m a ja , d rev n o g a k ralja P izeje, a to je zem lja u
kojoj je ležala O lim pija. T e k m n o g o kasnije o n a je p rip o je n a E lidi. T o g a je
k ralja p o d o b ro p o zn ato j priči p o b ijed io u trk u ju ći se k o lim a P e lo p , sin T an -
talov, koji je d o ša o iz M ale A zije, i zavladao je p o lu o to k o m što se o n d a p o
n jem p ro zv ao P elo p o n ez. U sp o m en to g a održav ale su se svake č e tv rte g o d in e
igre i n a tje c a n ja u O lim piji, p a su E n o m a j i P e lo p o p jev an i u P in d aro v im
o lim pijskim o d am a. F liju n tsk a se p re d a ja o k ć e rim a n jih o v e rije k e A z o p a
ta k o vezivala s m ito lo šk im u te m e lje n je m olim pijsk ih ig a ra i najvažnijim
leg en d am a o pelo p o n esk o j starini. K a d a se n im fa im en jak in jaK erk ire uvrštava
u to rodoslovlje, p o k a z u je se tim e k ak o su d u b o k e k o rijen e p u stile k u ltn e veze
te k o rin tsk e k o lo n ije u p e lo p o n e sk u zem lju s k o je je p o tek la.
S p om injući te k u s p u t nim fu K erk iru , k ć e r A zo p o v u , k o ju je n a K o rču lu ,

d a le k o o d fliju n tsk e zem lje, d o v eo sebi P o z e id o n d a uživa s n jo m e u lju b av n im
slastim a, A p o lo n ije se, k ak o vidim o, d o ista m o g ao p o zv ati n a b o g a tu i čvrsto
p rih v a ć e n u p re d a ju . S to g a je i m o g ao te k n ab aciti tu aluziju. N eo b jašn jiv o
n a m o staje je d in o to k ak o je d o šlo d o to g a d a j e p rip o v ijest p re m je stio s K rfa
n a K orčulu. D a k a k o , p re d u v je t je to m u b ila sin o n im ija tih d v aju o to k a , p a se
kći A z o p o v a K e rk ira m o g la sm a tra ti im en jak in jo m i je d n o g a i d ru g o g a.
Z an im ljiv a je m isao d a je d o tak v e p re d a je d o šlo sto g a što je S h erija, zem lja
F e a č a n a i kraljevstvo A lkinojevo, u kojem je O disej k a o b ro d o lo m a c n ašao
blago u to č ište i sv esrd n u p o m o ć, bivala sve više id e n tific ira n a k a o K rf. T im e
je taj o to k d o b io svoju m ito lo šk u legitim aciju, n ezav isn u o d K o rin ta i
P e lo p o n e z a , a o n o što se u v o đ en jem K e rk ire k a o kćeri A z o p o v e v eć bilo
isp relo o k o tih v eza n a tem elju flijuntske p re d a je p re n e se n o je ta d a , k a k o se
4
p ro širiv alo o b zo rje n a sjever p re m a Ja d ra n u , n a isto im en i o to k K o rču lu . I to
404
bi d a k le bilo g rčko m ito lo šk o o d o m ačiv an je u ja d ra n sk o j tu đ in i, kakvo se

ra z a b ire i d ru g d je k a d a se ja d ra n sk i krajevi i ilirske zem lje jav ljaju k a o m o tiv
književne m itologije. N o u ovom slučaju, k a k o n a m je A p o lo n ije R o đ a n in
je d in i svjedok, n e m o žem o b iti sigurni d a se n e ra d i sam o o h iro v ito m b ljesku
ale k sa n d rin sk e učenosti. Ipak, ra z m a tra n je m ito lo šk ih p re d a ja v e z a n ih za
J a d ra n n e bi b ilo p o tp u n o d a se nije n e što p o d ro b n ije u z e la u o b z ir sva o n a
p e lo p o n e sk a p re d a ja n a ko ju se p jesn ik A rg o n a u tik a u stih o v im a o K orčuli
o n a k o letim ičn o poziva.
4
Usp. U. V. Wilamowitz-Molendorff, H e lle n istisc h e D ic h tu n g in d e r Z e it d e s K a llim a c h o s
2, Berlin 1892,177, bilj. 1.
405
K azalo imena
Izradili Franjo Jakupčić, Ivanka Petrić-Jakupčić, Jeronim Talijanac
A b a n o 315 A Jiero n t 86, 234, 300

A b a n ti 111,112 A hilej 2 4 ,2 7 3 ,
A b id 138 A ja n t 8 2 ,1 1 9 ,1 2 2 ,1 5 3 , 249, 279,
A b o rig in i 143 322
A d le r 153 A ja 82, 8 3 ,1 2 0 , 249
A d ra s t 299, 269 A je t 32, 6 0 ,7 4 ,7 5 ,7 9 ,8 0 , 8 2 ,8 3 ,
A d rija M esap ijac 1 0 4 ,1 7 8 10 9 ,1 9 4
A fa re j 142 A k a rn a n ija 44
A frik a 2 0 ,4 8 ,1 0 8 ,1 3 0 ,3 5 3 A km o n 358
A fg a n ista n 251 A k ro k e ra u n ijsk i r t 8 4 ,8 8 ,1 1 2 , 214,
A fro d ita 85, 2 0 4 ,2 9 6 , 2 9 7 ,3 3 5 ,3 3 9 , 2 6 i; 287
3 4 0 ,3 5 8 ,3 6 1 ,3 6 9 ,3 7 0 ,4 0 3 A k ro k e ra u n ijsk o g o rje 8 8 ,1 1 2
A g a m e m n o n 2 9 1 ,3 3 4 , 374 A k ro k o rin t 4 0 2 ,4 0 3
A k ro p o la 14, 86
A g a n a 92, 9 7 ,3 9 2 - 394
/A k te jo n 110
A g a ta rh id K n iđ an in 17,105,217,218
A k tin 148 ,1 4 9
A g a te m e r 1 0 5 ,1 0 6 ,1 0 7 ,1 1 3
A kuzilaj 14
A g a tija iz M irin e 23
A kvileja 1 46 ,1 9 4 , 315, 326, 330
A g a to k lo 374
A lačevič 9 5 ,1 0 0
A g av a 287, 288, 2 8 9 ,2 9 0 ,2 9 1 - 294
A lb a L o n g a 309
A g azije 141
A lb an ija 209, 261
A g ejac 336
A le k sa n d a r V elik i 16, 2 2 ,1 8 4
A g e n o r 116,138,250,275,283,290,
A le k sa n d ra 78, 81, 8 2 ,1 0 3 ,1 1 9 ,
296
1 2 1 ,1 3 7 ,1 5 1 ,1 5 3 ,1 6 4 ,1 6 9 , 248,
A g n ezije 141
335 - 337, 344, 357, 3 7 2 ,3 8 1 , 383,
A g rije 204, 358,
385
A g rip a, Ju lije 20, 21
A le k sa n d rija 1 6 ,1 9 , 21, 32, 217,
A h e ja 7 8 ,1 4 9
236, 337, 361, 371, 372
A h ejci 115,120, 206, 305, 306, 309,
A le k sa n d rin a c 31
353
A le n 339, 380 ■
A h e lo j, rije k a u G rčkoj 36, 39, 43,
A lf 145
5 3 ,1 4 3
. A lfej 8 1 ,1 1 8
439
A lfoldy, G . 1 2 7 ,1 4 6 ,1 5 7 A n tig o n iz K a rista 19, 361
A lkinoj 98, 401, 404 A n tig o n a 152
A lk m a n 24, 43 A n tim a h 37, 4 8 ,1 3 2
A lp e 43, 50, 6 1 ,1 2 9 ,1 4 5 ,1 5 7 ,1 5 9 , A n tin o ja 291
209, 309, 324, 330 A n tio h ija 90, 223
Aly, W . 51 A n to n in L ib eral 22, 200, 203, 341,
A m a n ti 1 1 0 ,1 1 2 342, 343, 348, 357
A m a n tija 112 A oj 84,254
A m a stris 319 A p o lo n ija 16, 75, 83, 8 9 ,1 0 3
A m a z e ja 2 0 ,1 8 7 , 260 A p o lo n ije D isk o l 70
A m a z o n k a 1 3 4 ,1 3 5 ,1 3 6 ,1 3 7 A p ija n 22, 28, 6 7 ,1 0 0 ,1 0 4 ,1 0 5 ,
A m eb ej 339, 340 1 0 6 ,1 0 7 ,1 0 8 ,1 1 3 ,1 7 6 ,1 7 7 ,1 7 8 ,
A m b rak ijsk i zaljev 53 179, 245, 246, 2 4 7 ,3 4 4 , 354
Â m fijaraj 25, 8 8 ,1 3 1 ,1 3 2 ,1 3 3 , A p in a 344
299, 305, 373, 383
A p o lo d o r 1 7 ,2 1 ,5 0 , 74, 77, 8 6 ,9 3 ,
A m fin o m 204
9 4 ,1 1 3 ,1 3 9 ,1 4 0 ,1 4 2 ,1 4 9 ,2 2 5 ,2 3 1 ,
A m fio n 223, 224, 339
3 2 0 ,3 2 1 , 3 8 8 ,3 9 0 ,3 9 1 , 397
A m ijan M a rc e lin 23, 60, 69
A p o lo n 4 1 ,9 2 , 93, 96, 226, 233,
A m ik la 353
236, 392
A m in a n d a r 127
A p o lo n ije R o đ a n in 26, 3 1 ,3 2 , 33,
A m ir 214, 215, 272
34, 35, 3 7 ,3 8 ,4 2 ,4 3 ,4 6 ,4 7 ,4 8 ,4 9 ,
A m is 318, 320, 321
50, 51, 5 2 ,5 3 , 54, 60, 61, 63, 64, 65,
A n a K o m n e n a 69
66, 67, 68, 69, 70, 72, 7 3 ,7 4 , 7 7 ,7 8 ,
A n a k sim a n d a r 13, 213
79, 80, 8 1 ,8 3 ,8 4 , 85, 8 8 ,8 9 , 91, 93,
A n a k sim e n 13
9 4 ,9 6 ,9 8 ,9 9 ,1 0 0 , 102,103,105,107,
A n a sta z ije , I. 273
1 0 8 ,1 0 9 ,1 1 2 ,1 1 3 ,1 1 6 ,1 1 7 ,1 1 8 ,1 1 9 ,
A n d ro m a h 118
1 2 0 ,1 2 1 ,1 2 2 ,1 6 1 ,1 6 2 ,1 6 3 ,1 6 4 ,
A ngezi 381
1 6 7 ,1 6 8 ,1 6 9 ,1 7 3 ,1 7 5 ,1 8 6 ,1 8 9 -
A n g ir 59
191,193, 247, 248, 249, 250, 259,
A n g ro s, rije k a 63
A n g u r, g o ra 57, 59, 63, 64 328, 337, 389 - 391, 393 - 395, 397
A n h iz 346, 352, 354 A p o n 315
A n k o n a 1 93,199, 205, 378 A p sirt 51, 56, 57, 58, 60, 67, 68, 72,
A nonym i periplus p o nti Euxini 60,69 73, 74, 75, 79, 80, 9 6 ,1 0 0 , 1 8 4 ,1 8 5 ,
A n te n o r 24, 2 7 ,1 1 5 ,1 1 6 , 206, 207, 1 8 6 ,1 8 9 ,1 9 3 ,1 9 4 ,1 9 5 , 389
299, 305 - 323, 326 - 331 A p sirtejci 73, 74, 75, 79, 80
A n te n o rid i 316, 322 A p sirtid e 68, 73, 74, 8 0 ,1 0 2 ,1 0 3 ,
A n th o lo g ia P a la tin a 87, 272 1 8 4 ,1 8 5 ,1 8 6 ,1 8 9 ,1 9 4 , 371, 377
440
A p so r 371 A rh e m a h 2 5 ,1 6 3 ,1 6 4 ,1 7 5
A p u lei 311, 348, 356, 382 A rh ija 192
A p u lija 158, 199, 200, 201, 203, 206, A rib a 163
2 0 8 ,2 0 9 ,3 0 5 ,3 3 5 ,3 4 3 ,3 4 4 ,3 4 7 ,3 4 8 , A rija n 22, 7 4 ,1 3 0 ,1 4 0 , 324, 326
3 4 9 ,3 5 6 ,3 5 7 ,3 6 4 ,3 6 6 ,3 6 8 ,3 7 2 ,3 7 4 , A rijci, indijski 63
375, 378, 382 A rim a sp a 65
A ra b ija 251 A rio n 84, 252, 253, 254
A ra p sk i p o lu o to k 14,251 A rista g o ra 225
A r a t 77, 78 A rista rh 1 7 ,1 8
A rc h a e o lo g ia R o m a n a 140,143 A ristej iz P ro k o n e sa 42
A rd ijejci 112
A risto fa n B izan tin ac 18
A re s 8 5 ,1 5 1 ,1 5 2 ,1 5 3 ,1 5 7 ,2 3 3 ,2 3 4 ,
A risto fa n 17, 90, 9 8 ,2 1 6 ,2 2 2 ,3 9 6
2 3 6 ,2 8 2 ,2 8 7 ,2 8 9 ,2 9 0 ,2 9 6 ,4 0 3 ,4 0 4
A risto g ito n 225
A re tu s a 2 1 9 ,2 2 0
A risto te l 19, 2 7 ,4 5 , 368
A rg 14
A rizb a 1 3 8 ,1 4 1 ,1 4 2
A rg ejci 1 1 0 ,1 3 2 , 2 2 6 ,2 2 7 , 229,
A rk a d ije 108
236, 2 4 2 ,2 4 3 , 369
A rk a d sk o kraljevstvo 315
A rg a n to n ije 61
A rn o b ije 152
A rg io p a 290
A rp i 208, 3 1 5 ,3 4 3 ,3 4 4 , 345, 347,
A rg irin ci 8 2 ,1 1 9 ,1 2 0 ,1 2 1 , 249
349, 352, 353 - 356
A rg irip a 338, 341, 343, 347 - 356,
A rp in 347
360, 363, 373 - 376
A rsija 279, 280
A rg o , b ro d 32, 37, 38, 50, 51, 60, 69,
79 A rta k se rk s, perzijski kralj 15
A rg o n a u ti 25, 31, 32, 35, 37, 38, 45, A rte m id a 57, 68, 72, 292, 327, 374,
46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 54, 55, 60, 378
63, 66, 69, 72, 74, 75, 76, 79, 80, 83, A rte m id o r E fe ž a n in 26, 37, 38, 46,
91, 96, 9 8 ,1 0 0 ,1 0 1 ,1 0 2 ,1 0 5 , 108, 324, 327
1 0 9 ,1 1 2 ,1 1 7 ,1 1 8 ,1 2 0 ,1 2 2 , 185, A sirci 324, 326
186,1 89, 190,191, 247, 248, 380, A sirsk o carstvo 321
391 - 394, 399, 400 z A sk an ije 138
A rg o s 35, 36, 39, 40, 44, 5 3 ,1 3 1 , A sk lep ije 132
133, 204, 334, 335, 340, 341, 346, A sk lep ijad iz T rag ila 16
347, 358, 380, 385, 402 A so p 1 01,107 , 228
A rg o s (H ip p io n ) 343, 349, 355, 375, A sta k 383
376, 385 A stio h a 139
A rg y rip p a 428, 430 A ta m a n c i 127
441
A ta m a n t 35 B ak h o 288, 291, 293
A te n a 1 7 ,1 2 2 ,1 3 0 ,1 3 8 , 216, 225, B ak h e (tra g e d ija ) 86, 236 - 238,
226, 227, 335, 339, 341, 346, 353, 278, 289
354, 368, 369, 373, 376, 383 B akhijadi 110,111
A te n e j 22, 8 7 ,1 0 5 ,1 3 7 , 216, 218, B akhis 110
219, 220, 255, 322 B alk an 6 7 ,1 2 6 ,1 2 7 ,1 3 0 ,1 3 3 ,1 4 5 ,
A te n ja n i 216, 225 1 4 6 ,1 5 6 ,1 5 9 , 209, 262, 263, 271,
A tik a 1 7 ,1 3 0 , 396, 397 283, 288, 310, 327
A tla n t 1 0 1 ,1 0 8 ,1 3 9 ,1 4 0 B alkanski p o lu o to k 43
A tla n tik 65, 323 B altičko m o re 43, 77, 310
A tla n tsk i o c e a n 19 B altik 66
A tre j 2 9 1 ,2 9 5 ,3 7 4 B a n d u sia 158,159
A trid i 334 B an ja L u k a 262
A u g u st 2 0 ,2 1 , 28, 6 9 ,1 9 4 , 290 B a n tija 158, 270, 272
A u g u stin 364 B aracio 147
A u g u sto v o d o b a 2 0 ,1 8 7 , 221, 277, B a rb a n n a 8 4 ,1 2 1
2 9 2 ,3 0 9 , 311, 314, 3 1 7 ,3 3 0 , 372 B a ri 199
A u zo n ijsk i n aseljen ici 314 B a te ia 126
A u ta rija ti 246 B a te ja 133 ,1 3 5 - 1 4 3 ,1 4 7 ,1 5 6
A u ta rije 246 B atelis 145
A u z o n 343 B atija 1 3 6 ,1 3 7 ,1 4 1
A u z o n sk o m o re 366 B atijac 135,1 3 6
A u zo n ci 200, 339, 341, 342, 343 B a tija t 135,1 3 6
A u z o n ije 344 B atijeja 1 3 4 ,1 3 5 ,1 3 6 ,1 3 7
A v ala 64 B ato 25, 8 8 ,1 2 6 ,1 2 7 ,1 3 1 ,1 3 3 ,1 3 7 ,
A vijen 94, 284, 285, 370 1 4 4 ,1 4 5 ,1 4 6 ,1 4 7 ,1 5 6 , 299, 305
A zija 35, 4 9 ,1 3 8 , 2 1 7 ,2 5 1 ,2 5 9 B a to n 1 2 6 ,1 2 7 ,1 3 0 ,1 3 1 ,1 3 2 ,1 3 3 ,
A zijci 324 134
A zin a 371 B ato n iu s 129
A z o p 190, 399, 400, 4 0 1 ,4 0 2 , 403, B a tra h o m io m a h ija 77
404 B a tu ia 129
A z o p id a 400 B e a u m o n t 45, 89, 9 8 ,1 0 4 ,1 0 5 ,1 0 7 ,
1 1 2 ,1 1 3 ,1 1 4
B ab ilon 17 B e le ro fo n t 13 4 ,1 3 5
B aco n, J. R . 35 B elgi 326
B ad G le ic h e n b e rg 157 B e n e v e n t 315, 345 - 3 4 7 ,3 4 9 ,3 5 4
B aladić, R . 188 B eo ćan i 153, 216, 218, 226, 229, 231
442
B e o g ra d 63, 64 B riarej, sto ru k i div 65
B e o tija 47, 79, 8 8 ,8 9 , 9 0 ,1 3 0 ,1 5 3 , B rigi 67, 7 2 ,7 3 , 2 5 9 ,2 6 1
211, 216, 218, 2 1 9 ,2 2 1 , 222, 225, B rigijski o to ci 57, 67, 68, 72, 73, 80
226, 227, 228, 229, 244, 274, 294 B rindisi 19 9 ,3 6 6
B e rg e r, H . 46, 66 B rita n ija 6 5 ,3 2 6
B ero s 17 B rižani v. B rigi
B iaći 334 B ru n c k 99
B iblija 21 B rundizij 200, 2 0 1 ,3 1 1 ,3 4 2 ,3 6 6 ,
B iblos 8 7 ,1 1 9 ,1 7 9 , 238, 2 4 1 ,2 4 5 , 3 7 1 ,3 8 2
252, 260, 269 B ru n šm id 1 0 4 ,1 0 5 ,1 0 7 ,1 1 4
B ih ać 157 B ru t 78
B ileće 262 B rze 145
B in d h o 157 B u d im ir, M . 6 1 ,6 3 ,1 1 4 ,1 4 5
B in d u s 1 5 7 ,1 5 8 ,1 5 9 B udva 84, 8 7 ,1 1 9 , 239 - 241, 244,

B istrica 267 245, 2 5 4 ,2 5 5 , 260, 274
B itolj 267 B ulej 224

B ulić, F. 105
B iz a n t 251
B ulim ejci 390
B izantij 132
B ulini 3 8 7 ,3 8 8 ,3 8 9 , 391
B izantinci 282, 346
B u ta 239
B la n d a 201
B u tro t 278
B o d en sk o je z e ro 47, 48
B oeglin, Y . E . 113
C a n d a la 1 47,155
B oissevain 356
C a n d a lio 1 47,155
B o ja n a 8 4 ,1 2 1 ,1 2 3 ,1 8 6 , 255
C an d alu s 147
B o je 270, 272
C an u siu m C y n eg eticu m 158
B oji 2 7 2 ,3 2 4
C a p o d istria 68
B o k a K o to rsk a 84, 85, 8 9 ,1 2 1 ,1 8 6 ,
C arig rad 221
239, 252, 274
C astiglioni 100
B o n o n ia 314
C asau b o n , Isaac 264
B o sn a 126
C a to 424
B o sn a i H e rc e g o v in a 125
C ee, Ivan 23, 2 9 ,1 5 0
B o sp o r 5 1 ,5 2 , 59 ,6 0 , 64, 65, 83,109 C ee, Izak 339
B rač 414 C e lad u ssae v. K elad u se
B ra n d e n ste in 145 C e le r 14 4 ,1 4 6
B re n ta 312 C e tin a 68, 6 9 ,1 0 3 ,1 1 2 ,1 4 7 ,1 8 3
B ren tezij 311 C ezar 20, 21, 28, 4 0 ,1 0 5 ,1 0 8 ,1 0 9 ,
B re u k 126 112, 2 2 2 ,3 1 5 ,3 2 3 ,3 2 6
443
C e z a r A u g u st 126 D a rd a n 1 3 3 ,1 3 7 ,1 3 8 ,1 3 9 ,1 4 0 ,
C ic e ro n 1 8 ,1 1 2 , 153, 2 2 5 ,3 4 7 1 4 1 ,1 4 2 ,2 4 6
C igani 61 D a rd a n e le 51
C ip a r 297 D a rd a n id i 137
C ip ran i 62 D a rd a n c i 1 2 7 ,1 3 9 , 246
C ire n a v. K ire n a 130 D a rd a n ia sacra 142
C ikladi 184 D a rd a n ija 1 3 8 ,1 3 9 ,2 0 8 , 263
C ilarab 347 D a rd i 344
C ito r 318 D a re j 14, 212, 225, 251
C la u d ia n u s 424 D arsi 246
C o le n tu m 196,333 D a sa re ti 8 8 ,2 1 5 , 246, 279
C o n s, H . 9 5 ,1 0 6 D a sa re tid a 215, 270, 272
C res 68, 73, 74, 1 8 5 ,1 8 6 ,1 9 4 ,1 9 5 D a sa ro 246
C rn a K o rk ira 2 7 ,1 0 3 ,1 1 6 ,1 9 0 ,1 9 4 , D asije 3 5 1 ,3 5 3 , 354

D askil, L ikov sin 54
207, 208, 328, 371, 377
D a u n 156,20 0 , 201, 203, 2 0 4 ,3 3 5 ,
C rn a R e k a 67
340, 341, 342, 3 4 8 ,3 5 1 , 354, 359 -
C rn i D rim 263
361, 368, 3 6 9 ,3 7 2
C rn o m o re 40, 43, 45, 46, 47, 48, 51,
D a u n ija 156, 2 0 0 ,2 0 1 ,2 0 3 ,2 0 8 ,3 3 5 ,
5 2 ,5 4 ,5 5 ,5 9 ,6 0 ,6 4 ,6 9 ,7 0 ,7 4 ,8 1 ,1 1 8
338, 343, 347, 354 - 3 5 6 ,3 6 2 , 374
Crveno m ore 17,184,185,218,251,388
D aunijci 201, 204, 209, 340, 341,
C ulex 421
342, 343, 344, 355, 357 - 359, 363,
375, 376, 380, 381, 382
Č iovo 414
D avus 152
Čovic', B. 9
D e orig in e P a ta v in a 312
Č u d e sn a slušanja 373
D e b a r 263
Č u d e sn e p rič e 361
D e d a l 202
D e ip n o so fisti 322
D acija 12 8 ,1 2 9
D e ja 339, 340
D alm acija 66,1 2 7 ,1 2 8 ,1 2 9 ,1 4 7 ,1 5 4 ,
D e ja n ira 97
157, 208, 209, 280, 316, 333, 346 D e k sa ri 89, 214, 215, 225, 272, 294
D a lm a ti 9 5 ,1 2 6 ,1 2 7 ,1 2 8 ,1 4 7 ,1 9 5 , D el 41
311 D elag e, E . 4 0 ,4 2 ,4 3 ,4 4 , 5 0 ,6 0 ,6 4 ,
D a m a st iz Sigeja 42 66, 68, 69, 74, 75, 77, 7 8 ,8 9 , 91, 96,
D am astij 87, 88, 89, 261, 262 - 9 7 ,1 0 0 ,1 0 3 ,1 0 5 ,1 0 7 ,1 0 8 ,1 1 1 ,1 1 2 ,
265, 267, 269, 283, 301 113 ,1 1 4
D a n n 380, 381, 383, 384, 385 D elfi 86, 89, 9 6 ,1 3 2 , 230, 231, 233,
D an ajci 273, 351 234, 236, 240, 340
444
D elfij 99 D ionizije B izan tin ac 132
D e lm a ti 126 ,1 4 7 D ionizije H a lik a rn a ša n in 21, 65,
D e lib la tsk a p e šč a ra 62 1 4 0 ,1 4 3 ,3 9 5
D e m e tra 139, 227, 228, 340 D io n izije P e rie g e t 22, 23, 26, 29, 65,
D e m e trije 127,195, 213, 320 69, 77, 84, 86, 87, 88, 93, 94, 96, 97,
D e m o ste n 163,266 1 0 0 ,1 0 2 ,1 0 3 ,1 0 4 ,1 0 6 ,1 1 9 ,1 6 9 ,
D e u k a lio n 222, 243 1 93,194, 258, 280 - 282, 284 -
D e u rio p 261, 263, 267 286, 298, 324, 369 - 371, 389 -
D ev o l 153, 270 391, 395
D ezitijati 127 D io n izije S am ljan in 16
D ia n a A u g u sta C andaviensis 154 D ionizije S k ito b ra h io n 19
D ictys C re te n sis 116 D ionizije S tariji 104,105
D id im 18, 221 D ionizije T ra č a n in 18
D ieh l 150 /D io sk u ri 236
D ijesti 265 D ira h 104 ,1 7 7
D ik tis K rećan in 27, 207, 328, 329 D irah ij 2 5 ,1 7 7 ,1 7 8 ,1 7 9 ,1 8 0 , 254,
D im ica 274 279,311
D in d o rf 223, 224 D irah ijci 177,181
D io d o r Sicilac 20, 26, 28, 50, 65, D isk elad 1 0 1 ,1 0 2 ,1 0 5 ,1 9 0 ,1 9 1 ,3 7 1
77, 78, 90, 1 0 4 ,1 0 7 ,1 1 3 ,1 3 9 ,1 4 0 , Divicij 201
1 4 8 ,1 4 9 ,2 2 2 , 223, 243, 2 4 4 ,4 0 0 , D iz e r 82, 83, 84, 8 5 ,1 2 0 ,1 2 1 ,1 2 2 ,
401, 404 1 2 3 ,1 8 6 , 249, 250, 254
D io m e d 24, 203, 2 0 4 ,3 0 5 , 315, 326 D o d o n a 64, 86
- 329, 331, 334 - 337, 339 - 341, D o k le ja 154
343 - 3 4 9 ,3 5 1 - 353, 354 - 386 D o n 50, 63
D io m e d o v rt 94, 9 5 ,1 9 0 , 2 0 3 ,3 3 3 , D o ra n i 96, 9 7 ,1 9 2 , 204, 243, 244,
3 3 4 ,3 7 1 , 379, 3 8 6 ,3 8 9 245, 358
D io m e d o v o to k 194, 2 0 4 ,3 5 5 , 356 D ra c h m a n n 336
- 3 5 8 , 361, 3 6 2 ,3 6 6 , 368 - 372, D ra č 67, 7 5 ,1 0 4 , 208, 255, 259, 261,
375, 376, 377 273, 274
D io n H riz o sto m 134, 322 D re p a n a 402
D io n K asije 22,28,108,126, 179,356 D rilo n 8 4 ,1 2 1 , 240, 241, 254, 256,
D io n is v. D ioniz 258
D io n iz 92, 93, 9 8 ,1 1 0 , 232 - 234, D rim 84, 85, 87, 8 8 ,9 1 ,1 1 9 ,1 2 1 ,
236 - 238, 241, 2 8 6 ,2 9 1 , 2 9 4 ,3 9 2 186, 2 4 1 ,2 5 4 , 255, 256, 274, 280,
-3 9 4 301, 303
D io n izijak a 78, 8 7 ,9 8 D ru g i pun sk i ra t 349
445
D u n a v 31, 37, 40, 42, 43, 44, 45, 46, E le k tra 1 3 9 ,1 4 0 ,1 4 1
4 7 ,4 8 , 49, 51, 52, 53, 54, 55, 60, 63, E le k trid e 76, 7 7 ,1 0 2 ,1 0 8 ,1 0 9 ,1 8 4 ,
64, 66, 68, 69, 7 3 ,1 9 1 , 279 195, 371
D u n av sk a d e lta 190 E lid a 340, 404
D u navski izvor 42 E lijan v. K lau d ije E lijan
D u n av sk o ušće 5 3 ,6 1 E lizijske p o lja n e 24, 231, 232, 235,
D iib n e r, F. 266 238, 329
E m o n a 50
Đ ak o v ica 262 E n e id a 84, 8 7 ,1 0 4 ,1 0 8 ,1 1 5 ,1 1 6 ,
Đ e rd a p 63 1 4 1 ,1 6 8 ,2 0 6 , 2 5 0 ,2 8 3 ,3 0 5 ,3 1 2 ,
313, 314, 3 2 8 ,3 4 7 ,3 4 8 ,3 5 9
E a k 76, 374 E n e j 204, 3 5 3 ,3 5 8
E b a l 142,143 E n e ja 24, 9 0 ,1 3 8 ,1 4 0 ,3 0 1 ,3 0 5 ,
E b ro 77 307, 3 0 9 ,3 1 3 - 3 1 4 ,3 2 8 ,3 2 9 ,3 4 6
E e t 1 1 7 ,1 2 0 - 3 4 8 ,3 5 1 , 3 5 3 ,3 5 4 ,3 5 9 , 362
E d e ssa 267 E n e t 3 1 8 ,3 2 5 , 397
E d ip 228, 229, 334 E n e ta 321
E fe rd in g 146 E n e ti 309, 3 1 2 ,3 1 9 ,3 2 0 - 322,
E fe z 212 3 2 5 ,3 2 6 ,3 2 7
E fira 110,111 E n e tija 3 2 5 ,3 2 6
E fo r 15, 25, 6 9 ,1 1 3 ,1 8 4 , 324 E n h e le j 246
E gej 92, 93, 97, 98, 3 0 2 ,3 9 2 ,3 9 3 - E n h e le ja 90
396 E n h elejci 25, 67, 7 9 ,8 0 , 85, 86, 87,
E g ejsk o m o re 4 3 ,8 1 ,8 3 ,1 1 8 ,1 5 0 , 88, 89, 90, 9 1 ,1 0 0 ,1 1 7 ,1 2 1 ,1 3 1 ,
212, 3 0 1 ,3 4 3 133,211 - 216, 218, 222 - 232,
E g ijal 319 234 - 237, 240 - 242, 244 - 248,
E g ijalija 2 0 4 ,3 3 5 ,3 4 0 , 3 4 1 ,3 5 8 , 250, 252, 253, 254, 259 - 261, 265
3 6 9 ,3 7 0 ,3 8 0 - 2 6 9 ,2 7 1 , 272, 274, 278 - 280,
E g in a 4 0 0 ,4 0 3 ,4 0 4 2 9 2 ,2 9 5 , 297, 299, 300 - 303
E g ip a t 1 7 ,3 3 ,4 8 ,1 4 9 E n ije 62
E g ip ć a n i 346 E n o m a j 4 0 3 ,4 0 4
E g o ste n a 133 E n o n a 403
E h io n 2 8 7 ,2 9 1 ,2 9 4 E n o trija 352, 353
Ej a v. K o lh id a E o l 142
E jd ija 82, 8 3 ,1 2 0 , 249 E olci 122
E la h e ja 224 E o rd e ja 267
E la to n 131 E p a fro d it 1 3 6 ,1 3 7
E lejci 403 E p e tio n 105
446
E p id am n ijci 180 E tym ologicum M ag n u m 23, 27, 54,
E p id a m n o 67, 75, 8 3 ,1 7 7 ,1 7 9 ,1 8 0 , 67, 84, 87, 94, 9 7 ,1 1 2 ,1 3 3 ,1 3 6 ,1 7 8 ,
2 0 8 ,2 5 2 , 254, 259, 2 6 1 ,2 7 3 , 279 228, 240, 379, 397
E p ig o n i 131, 229, 334 E u b e ja 98, 2 1 9 ,2 2 7 ,3 3 7
E p im e te j 111,113 E u b ejci 9 8 ,1 1 2
E p ir 24, 67, 82, 84, 86, 88, 89, 90, E u b u l 90, 216, 217
1 1 0 ,1 1 3 ,1 2 0 ,1 4 3 ,2 0 8 ,2 1 4 ,2 1 5 , E u d o k s 2 5 ,1 7 8
2 2 9 ,2 4 7 , 249, 260, 2 6 1 ,2 6 8 , 293, E u g an ejci 308, 309
2 9 4 ,3 0 2 ,3 0 3 E u ip a 341, 3 8 0 ,3 8 5
E p ira n i 215, 266 E u k sin sk o m o re 3 7 ,3 9 ,5 5 , 59
E p ita p h ia 344 E u m e l 111
E q u u s T u tic u s 3 8 5 ,4 2 8 ,4 3 2 E u r 389
E ra tira 261, 267 E u rip 2 5 ,7 4 ,7 7 ,7 8 ,8 1 ,8 6 ,1 1 8 , 219
E ra to s te n 16, 2 5 ,3 7 ,3 8 ,4 5 ,5 8 , 68, E u rip id 232 - 2 3 4 ,2 3 5 - 2 3 8 ,2 4 1 ,
69, 84, 87, 8 8 ,9 4 ,1 0 4 ,1 1 1 ,1 1 2 ,1 1 3 , 245, 269, 278, 289, 373
2 5 4 ,3 8 7 ,3 8 8 ,3 9 0 ,3 9 1 ,3 9 7 E u rip il 221
E re h te j 86
E u ro p a (božica) 296
E re trija 226, 227
E u sta tije 23, 26, 65, 88, 93, 94, 97,
E rid a n 76, 77, 7 8 ,1 0 8 ,1 9 5 , 378
1 0 3 ,1 0 4 ,1 0 6 ,1 3 6 ,1 3 7 ,1 4 0 ,1 5 2 ,
E rig o n 67
169,175, 281, 282, 299, 321, 324,
E rih to n ije 133,136,138,139,140,141
326, 3 2 7 ,3 7 0 , 371, 3 8 9 ,3 9 1
E rite ja 177
E u ta lija 224
E r n o u t 145
E u tro p ije 28
E ro s 403
E v a n d a r 315
E sh il 15, 25, 33, 38, 42, 49, 64, 77,
E v ro p a 35, 38, 41, 45, 46, 49, 61, 64,
78, 8 1 ,1 1 8 , 1 6 2 ,1 6 9 ,1 7 2 ,1 7 5 , 384
8 9 ,1 2 2 ,1 8 5 , 214, 217, 251, 259, 325
E strija 371
E zijetov grob 135
E te o k lo 226, 227, 228, 229, 243
E zo n 92, 392
E tio p lja n i 41
E x p o n to 126
E to la c 136
E to lci 339, 357, 381, 382
E to lija 4 4 ,1 3 6 , 204, 358, 382 F ab ije M ak sim V eru k o z 356, 381
E trija 379 F a e to n 7 8 ,1 0 9 ,1 4 8 ,1 9 5
E tru rija 47, 101, 205, 379 F a rla ti 9
E tru šč a n i 61, 314, 354 F a rn e ll 80
E ty m o lo g iae sive origines 267 F a ro s 1 0 3 ,1 9 4 ,1 9 5 , 371, 377
E ty m o logicum G e n u in u m 27, 34, F asid v. F azid
54, 87, 240 F a ta 146
447
F a tn ic a 127 F liju n tsk a zem lja 1 0 1 ,1 0 7 ,1 9 0 , 399,
F a to 146 403, 404
F a u n 364 F liju n ćan i 403
F a u n u s 156 F liju n t 107, 400
F azid 37, 38, 45, 46, 60, 74 F lo r 2 8 ,1 0 9
F e a č a n i 86, 92, 93, 97, 98, 9 9 ,1 0 7 , F lo rin a 267
1 0 9 ,1 1 0 ,1 1 1 , 279, 339, 380, 384, F ocije (F o tije ) 86, 221
392, 393, 395, 401, 4 0 2 ,4 0 4 F okej 61
F e a k 4 0 1 ,4 0 2 F o k e ja 24, 61
F e a k id a 402 F o rtu n a 346
F e a k ija 384, 401 F ra n c u sk a 77
F eb 92, 96 F ra n k e l, H . 35, 40, 43, 44, 54, 63,
F e id o n 110 67, 68, 9 7 ,1 0 0 ,1 0 8 ,1 1 4 ,1 5 5
F en ičan i 226, 227, 329, 384 F rigija, F rig ijac 152
F e n ik 273 Frigijci 152
F e n ik ija 238, 273 F rikso, A ta m a n to v sin 35
F e re k id A te n ja n in 14, 74 F risk, H . 145
F e st 22, 2 3 ,1 0 9 , 200, 204
F id ija 396 G al 246
F ilam 338, 341 G alaćan i 246
F ila rh 87, 255 G a la te ja 246
F ilip 127, 1 6 1 ,1 6 3 ,1 8 4 ,1 8 9 G ali 2 0 5 ,3 2 4 , 353
F ilipike 112 G a lija 130, 1 9 3 ,2 0 5 , 314, 330
F ilip M ak ed o n sk i 20 G alski r a t 40
F ilo h o r 1 7 ,2 6 G a ra ša n in , M . 63
F ilo k te t 3 1 5 ,3 4 5 G a rg a n 347, 349, 3 5 2 ,3 6 4 , 371,
F ilo n 21, 26, 8 7 ,1 1 9 , 179, 238, 239, 3 7 6 ,3 7 8
241, 242, 245, 252, 260, 269 G a rg a ra 349
F ilo ste fa n 77 G a rja k 147
F ilo ste rg 63 G effck en 8 3 ,9 6 ,1 0 5 ,1 1 4 ,1 2 2
F ilo stra t 77, 87, 277 G e fira 229
F ilo ta 293 G efirejci 225, 226 - 229
F in ej 35 G e la d 396
F itsch 55 G e o g ra f iz R a v e n e 27, 68, 7 4 ,1 0 5 ,
F lav ijan 325 1 0 6 ,1 0 7 ,1 1 3 ,1 5 3
F lavije, Jo sip 21 G e o g ra p h i m in o re s 6 9 ,7 6 ,1 2 1
Flavijevci 136 G e rio n 343
448
G e rm a n i 310 H a m m o n d 2 1 5 ,2 6 6 , 2 6 7 ,3 0 3
G e rm a n ija 69, 78 H a n ib a l 3 2 4 ,3 4 9 ,3 5 2 , 3 5 3 ,3 5 4 ,3 7 2
G e ru n t 270 H a o n c i 89,214,215,268,270,272,294
G ib ra lta r 300 ' H a rm o n ija 25, 26, 79, 80, 81, 83, 84,
G la u k 380 8 5 ,8 6 ,8 7 , 8 8 ,8 9 ,1 1 6 ,1 1 7 ,1 1 8 ,1 2 0 ,
G le n 397 1 2 3 ,1 3 1 ,1 3 3 ,1 8 6 , 211, 224, 231 -
G lisan t 243 234 - 239, 244, 247, 248, 250, 251,
G o rn ja M a k e d o n ija 263 253 - 258, 261, 268, 269, 272, 277,
G o rsk i K o ta r 41 278, 281 - 290, 292, 294, 296 -
G ra d in a 104 299, 302, 303, 305
G ra m m o s 268 H a ro n iz L a m p sa k a 14
G ra n d a v ia 153 H a rp ija 1 31,13 3 , 299
G ra u k e n c i 57, 62 H a rp ije , d e m o n sk e p tice 36
G rci 1 4 ,1 9 ,3 9 ,4 0 ,4 1 ,4 5 , 65, 66, 68, H a rp in a 4 0 0 ,4 0 3 ,4 0 4
75, 76, 77, 80, 85, 91, 94, 97, 9 9 ,1 0 3 , H e g e z ija n ak t 137
104,113,117,131, 189,201,202,204, H e k a ta 35
2 1 1 ,2 1 3 ,2 2 6 ,2 2 9 ,2 3 0 ,2 6 8 ,2 7 1 ,2 7 4 , H e k a te j 1 1 ,1 2 ,1 4 ,2 5 ,2 6 ,3 7 ,3 8 ,4 6 ,
3 0 0 ,3 0 1 ,3 0 5 ,3 3 1 ,3 5 8 ,3 5 9 ,3 6 4 ,3 6 5 , 51, 63, 64, 70, 89, 90, 9 9 ,1 0 8 ,1 2 2 ,
368, 387, 388 168,173,185,202,203,212,213 - 215,

2 2 5 ,2 2 8 ,2 2 9 ,2 3 1 ,2 4 5 ,2 5 1 ,2 5 9 ,2 6 0 ,
G rč k a 1 3 ,3 1 , 3 2 ,3 9 ,4 4 ,4 7 ,5 1 , 53,
266 - 2 6 9 ,2 7 2 , 294, 321
61, 75, 8 6 ,8 8 , 8 9 ,1 0 0 ,1 0 1 ,1 3 1 ,1 4 5 ,
H e la d a 1 4 ,2 2 ,1 1 5 , 2 3 4 ,2 4 4 , 282
146, 190, 2 2 5 ,2 3 0 ,2 3 1 ,2 3 4 ,2 3 6 ,
H e la n ik 1 4 ,4 2 ,5 9 , 71, 9 0 ,1 3 5 ,1 3 6 ,
2 4 2 ,2 4 4 , 2 7 7 ,2 9 5 ,3 3 5 ,3 3 7 ,3 4 3
1 3 7 ,1 3 8 ,1 3 9 ,2 1 2 ,2 1 5 , 216, 222,
G iin th e r 122
2 2 3 ,4 0 1 ,4 0 2
G re b a štic a 127
H e le n 243 ,3 0 1
G ro e g e r 75
H e le n a 8 1 ,1 1 8 ,2 9 1 ,3 0 8 ,3 0 9 ,3 2 4 ,
3 2 8 ,3 3 4 ,3 3 7 ,3 5 3
H a d 3 2 9 ,4 0 3
H e le n i 1 2 ,2 4 , 25, 8 8 ,1 7 6 , 203, 204,
H a d rija n 221, 224, 258
282, 303, 3 2 3 ,3 2 6 , 341, 358, 359,
H a h n 96
361 - 363, 374
H a lia k m o n 267
H e le sp o n t 5 1 ,1 4 2
H a lik a rn a s 225
H e lija d e 78
H alis 35
H elijad i 148
H a lk id a 2 1 9 ,2 2 0 ,2 2 1 ,2 2 2 ,3 3 7 ,4 0 0
H e lije 7 8 ,1 4 8 ,1 4 9 ,1 9 5 ,4 0 3
H a lk id ik a 263 H e lik a o n 3 0 8 ,3 2 7
H a lk iđ a n in 221 H e lik o n 4 7 ,2 7 4
H a lk o n 221 H e lio p o l 149
449
H e n e t 116, 2 0 7 ,3 1 2 H ezih ije 23, 27, 40, 62, 64, 67, 69,
H e n e ti 3 1 0 ,3 1 8 ,3 2 1 ,3 2 2 ,3 2 3 ,3 2 9 70, 8 1 ,8 6 ,1 1 2 ,1 1 8 ,1 5 1 ,1 5 2 ,1 5 4 ,
H e n e tija 1 1 6 ,2 0 7 ,3 1 2 156, 1 6 8 ,1 6 9 ,2 2 0 ,2 2 1 ,2 8 4 ,3 2 2
H e r a 24, 3 5 ,7 9 , 9 8 ,1 0 1 ,1 0 2 ,1 0 8 , H e z io d 1 2 ,3 7 ,3 8 ,4 7 ,4 8 ,5 1 , 65, 66,
1 6 2 ,3 2 7 ,3 3 5 ,3 4 0 ,3 4 1 ,3 7 8 ,3 8 4 ,4 0 2 7 7 ,8 6
H e ra k le ja 2 7 ,4 6 ,1 3 0 H id rija 371
H e ra k lid P o n tijsk i 3 8 0 ,3 8 5 H igin, Ju lije 2 1 ,5 0 ,7 4 ,8 6
H e ra k lije 224 H ij 49, 69
H e ra k lit 212 H ije ro k lo 112
H e ra k lo 93, 94, 96, 97, 9 8 ,1 0 4 ,1 5 0 , H ije ro n im 223
1 5 1 ,157, 1 7 7 ,1 8 1 ,1 9 2 , 224, 244, H il, H era k lo v sin 7, 9 2 ,9 3 ,9 4 ,1 4 2 ,
273, 334, 342, 343 334
H e ra k in sk o g o rje v. K eltske gore H ila (g rad ) 9 3 ,9 4 ,9 7
H e rcin ijsk o g o rje 47 H ila ič k a lu k a 395
H e ril 78 H ile id a 394
H e ra k lid i 97 H ilejci 91, 92, 93, 94, 9 5 ,9 6 , 9 7 ,9 9 ,
H e rk u l 126 100,105
H e rm o 1 5 0 ,1 5 5 ,1 5 7 H ilejsk a zem lja 1 0 1 ,1 0 2 ,1 9 0
H e rm e sia n a k t iz K o lo fo n a 293 H ilejski p o lu o to k 9 4 ,9 5
H e rm io n a 336 H ilički p o lu o to k 388
H e rm o g e n 2 1 3 ,2 3 4 H ilid a 2 0 3 ,3 3 3 ,3 3 4
H e ro d ija n 5 9 ,6 3 ,7 0 ,2 6 5 H ilo , H e ra k lo v sin v. H il
H e ro d o r 3 7 ,4 6 H ilo , rije k a u L idiji 97
H e ro d o t 1 4 ,1 6 ,1 7 , 24, 25, 40, 41, H ip a rh 2 2 ,4 5 ,2 2 5 , 226
4 2 ,4 7 , 51, 60, 61, 62, 63, 67, 69, 71, H ip e rb o re jc i 3 8 ,4 1 ,4 2 ,4 3 ,6 1
77, 86, 88, 9 0 ,1 0 6 ,1 3 1 ,1 4 4 ,1 5 1 , H ip ija 225
152, 201, 202, 206, 212, 215, 225, H ipijski A rg o s 340, 341, 343, 344,
226 - 230, 231, 232 - 234, 236, 349, 355, 385
237, 241, 242, 243 - 245, 269, 312, H i p o k o o n t142
327, 343, 402 H ip o k ra t 42
H e ro n d a 150 H ip o lit 78
H e ro n e ja 219 H ip o n a k t 59, 7 0 ,1 5 0 ,1 5 5
H e rsik ra t 1 1 0 ,1 1 1 ,1 1 3 ,1 9 2 H isp a n ija 61
H esih ije v. H e zih ije H iste r v. D u n a v 40, 279
H e sio d v. H ezio d H istija jo tid a 243
H e sp e rija 115, 368, 369 H isto ria e P h ilip p icae 344
H e u b e c k 136 ,1 3 7 H isto rijsk a b ib lio te k a 400
450
H istri 28, 99, 279, 330 Iliri 25, 27, 28, 29, 57, 62, 83, 86, 88,
H istria , k o lo n ija 40 89, 90, 9 6 ,1 0 0 ,1 0 3 ,1 0 4 ,1 1 1 ,1 2 0 ,
H o e fo re 8 1 ,1 1 8 1 6 1 ,1 6 3 ,1 7 1 ,1 7 7 , 200, 201, 203,
H o e lz e lin 60 2 0 4 ,2 0 8 , 211, 214, 215, 223, 230,
H o lla n d e r, Η . 51 2 3 1 ,2 3 2 , 234 - 247, 254, 258, 266,
H o m e r 1 2 ,1 5 ,1 7 , 20, 23, 8 0 ,1 0 2 , 273, 274, 279, 283, 284, 289, 291,
1 0 8 ,1 0 9 ,1 3 4 ,1 3 5 ,1 3 6 , 321, 322, 294, 298, 303, 305, 310, 311, 312,
323, 3 2 6 ,3 2 9 ,3 4 9 ,3 7 0 , 383, 401, 343, 358, 359, 368
402 Ilirid a 194,203
H o m o la 243 Ilirija 7 2 ,7 3 , 79, 82, 84, 86, 87, 91,
H o n o rije 316 9 2 ,1 0 0 ,1 1 2 ,1 1 3 ,1 2 0 ,1 3 1 ,1 3 3 ,1 4 2 ,
H o p lo z m ija 339 1 5 4 ,1 6 3 ,1 8 7 ,2 0 8 ,2 1 4 ,2 2 3 , 239,
H o ra c ije 1 58,294, 349 2 4 0 ,2 4 1 , 2 4 4 ,2 4 9 ,2 5 5 ,2 5 8 , 260,
H o ro s 133 2 6 1 ,2 7 0 ,2 7 1 ,2 7 3 ,2 8 3 ,2 8 4 ,2 8 7 ,
H o stije 28 2 8 8 ,2 8 9 - 2 9 2 ,2 9 6 ,2 9 9 , 377
H ris to d o r 28, 8 7 ,2 7 3 , 274 Ilirije 25, 231, 2 3 2 ,2 4 6 , 247, 282,
H riz ip 148 283
H rv a ti 113 Ilirik 11, 2 8 ,1 0 4 ,1 1 6 ,1 6 8 ,1 7 3 ,
H v a r 1 0 4 ,1 0 6 ,1 13,178,195,301,371 2 0 1 ,2 0 4 , 2 0 6 ,2 0 7 , 247, 279, 280,
297, 3 0 8 ,3 1 2 ,3 1 3
Ib e rija 77, 328, 329, 369 Ilirska povijest 105 - 108
Ib ik 336, 384 Ilirska rije k a 79, 80, 81, 83, 84, 85,
Id a 352, 354, 361 9 1 ,1 0 0 ,1 1 6 ,1 1 7 ,1 1 8 ,1 2 0 ,1 2 1 ,1 2 2 ,
Id e ja 139 247 - 251, 254, 280, 283, 284
Id o m e n e j 201, 202 Ilirsko m o re 8 1 ,1 1 8 , 2 8 7 ,2 8 8
Ifig en ija 153 Ilirsk a zem lja 87, 250, 276
Ifig en ija u T a u rid i 234 lio 135,140
Iguvij 205 /In a 291
Ija 57, 64, 1 6 2 ,1 6 3 ,1 6 4 ,1 6 9 , 384 In d 251
Ijin o lu ta n je 1 6 1 ,1 6 2 ,1 6 9 In d ija 1 4 ,1 5 ,1 7 , 22, 6 3 ,7 8 , 251
'T k an je 142 In n sb ru ck 125
Ilij 71,136,137,142,314,321,322,340, ^ I o n 78
344 - 3 4 6 ,3 5 1 ,3 5 5 ,3 5 8 ,3 7 9 ,3 8 0 Id e ja 139
Ilija d a 1 2 ,1 3 ,1 5 ,1 0 9 ,1 3 4 ,1 3 5 ,1 3 6 , / Isa 2 5 ,1 0 1 ,1 0 2 ,1 0 3 ,1 0 4 ,1 0 5 ,1 0 6 ,
1 3 7 ,1 4 0 ,1 4 1 ,1 4 9 ,1 5 2 , 287, 310, 167,1 6 8 ,1 7 1 ,1 7 3 ,1 7 4 ,1 7 7 ,1 7 8 ,1 8 0 ,
318, 321, 322, 326, 334, 368, 380, 1 8 1 ,1 9 0 ,1 9 1 ,1 9 4 ,1 9 5 ,1 9 6 ,3 7 1 ,3 7 7
383, 384 Isejci 1 0 5 ,1 8 1 ,1 9 5
451
Ism en ijski A p o lo n 226 189,191 - 19 4 ,1 9 7 - 200, 203 -
Iso k ra t v. Iz o k ra t 206, 208 - 210, 238, 241 - 245,
Ista m sk e igre 110 250, 263, 274, 278 - 280, 292, 300
Ista r v. D u n a v 36, 37, 38, 39, 40, - 302, 306, 308, 310, 316 - 324,
47, 52, 53, 54, 56, 57, 58, 5 9 ,1 8 7 326, 330, 331, 332, 334 - 336, 339,
Isto č n a M o ra v a v. M argos 342, 355, 356, 359, 362, 368, 371,
Istra 28, 45, 64, 73, 84, 99, 279, 280 377, 379, 380, 386, 399, 404, 405
Istri 93 J a d ra n sk a o b a la 8 5 ,8 6 ,1 0 4 ,1 0 5 ,
Ita k a 401 193,199, 203, 206, 208, 210, 211,
Ita č a n in 351 213, 279, 300
Italija 2 4 ,4 7 , 57, 61, 66, 71, 9 0 ,1 0 1 , Ja d ra n sk i o to ci 1 8 7 ,1 9 5 ,1 9 6 , 377
1 0 3 ,1 3 0 ,1 5 8 ,1 9 3 ,1 9 4 ,1 9 9 , 200, Ja d ra n sk i p ro s to r 180
201, 203, 204, 205 - 208, 305, 307, Ja d ra n sk i zaljev 3 8 ,4 8 , 6 4 ,1 8 5 , 323
310, 312 - 314, 318, 320, 324, 328, J a d ra n sk o m o re 24, 29, 3 1 ,4 3 ,4 4 ,
3 3 5 ,3 3 6 ,3 4 1 ,3 4 2 ,3 4 3 ,3 4 4 ,3 4 5 ,3 5 2 , 4 5 ,4 7 ,4 8 , 5 0 ,5 2 , 53, 6 4 ,6 5 , 66, 67,
3 5 3 ,3 5 4 ,3 5 6 ,3 5 9 ,3 6 3 ,3 6 9 ,3 7 2 ,3 7 3 , 8 4 ,1 0 3 ,1 0 4 ,1 0 8 ,1 0 9 ,1 1 5 ,1 1 6 ,1 6 7 ,
3 7 5 ,3 7 7 , 378, 380, 381 ,3 8 5 1 6 8 ,1 7 8 ,1 8 4 ,1 8 7 ,1 8 9 , 206, 207,
Itin e ra riu m A n to n in i 7 4 ,1 0 5 ,1 0 7 2 3 9 ,2 7 4 ,2 8 8 , 3 0 5 ,3 0 9 ,3 1 1 ,3 2 7 ,
Itin e ra riu m H iero so ly m itan u m 67, 328, 355, 369, 370, 371
153 Ja d ro , rijek a 64, 68
Iv an iz A n tio h ije 90 Jalisija 140
Ivan iz E p id a m n a (D ra č a ) 274 Jam b lih 158
Ivan M a la la 223, 224 Janjevo 262
Izid o r iz Seville 367 Ja n ta rn i otoci 7 6 ,1 8 5
Izm en 1 3 1 ,1 3 3 ,4 0 0 J a o n 169
Iz o k ra t 6 9 ,1 7 6 ,1 8 4 Jap ig 200, 202, 208, 342, 349
Jap ig ija 202, 203, 356, 369, 370, 380
Jaco b y 4 2 ,4 8 ,4 9 ,7 0 ,9 4 ,1 3 5 ,1 3 7 ,1 4 0 Japizi 202, 342, 356, 359
J a d e r 1 96,197, 279, 333 Ja p o d 195
J a d ra n 19, 24, 25, 26, 27, 28, 32, 35, Ja p o d i 50, 94, 9 9 ,1 5 7 , 205, 206, 208
38, 45, 47, 49, 50, 51, 52, 55, 57, 59, Jaso n , v. Jazo n
63, 64, 66, 68, 69, 72, 73, 74, 75, 76, > đazion 138,13 9
77, 78, 81, 83, 84, 87, 88, 90, 93, 96, γ Jazo n 3 1 ,3 2 , 35, 58, 72, 73, 75, 79,
97, 9 9 ,1 0 0 ,1 0 1 ,1 0 2 ,1 0 3 ,1 0 4 ,1 0 5 , 93, 9 8 ,1 1 7 ,1 2 2 ,1 8 4 , 380
1 0 7 ,1 0 8 ,1 0 9 ,1 1 5 ,1 1 7 ,1 1 8 ,1 1 9 , Ježić, M . 29
1 2 0 ,1 2 3 ,1 3 1 ,1 4 6 ,1 6 1 - 163,165 Jo h a n sso n 15 8 ,1 5 9
- 1 7 0 ,1 7 2 ,1 7 4 ,1 7 8 - 181 ,1 8 4 - J o n Ita la c 169
452
Jo lk u T esaliji 35, 79 K ad m o , M ilećan in 1 3 ,1 8 6
Jo n es, J. 188 K alab rija 3 5 6 ,3 6 6 , 369, 381
Jo n sk i zaljev 64 K alau rija 340
Jo n ije 2 5 ,5 7 ,1 0 3 ,1 0 4 ,1 6 2 ,1 6 3 , K alekini 270, 272
1 6 4 ,1 6 5 ,1 6 6 ,1 6 7 ,1 6 8 ,1 6 9 ,1 7 0 , K a lh a n t 3 5 0 ,3 5 3
1 7 1 .1 7 3 .1 7 4 - 181 K alidon 2 0 4 ,3 5 8
Jo n ija 14 K alidonski v e p a r 346, 383
Jo n sk o m o re 25, 4 3 ,4 4 ,4 8 , 5 2 ,5 3 , K alim ah 16, 26, 33, 3 8 ,4 9 ,5 1 ,5 2 ,
5 6 ,5 7 , 64, 65, 66, 67, 8 1 ,1 0 3 ,1 0 4 , 54, 55, 74, 80, 81, 83, 8 5 ,8 7 , 88,'96,
1 1 8 ,1 6 1 ,1 6 2 ,1 6 3 ,1 6 4 ,1 6 5 ,1 6 6 - 1 1 7 ,1 1 8 ,1 1 9 ,1 2 0 ,1 2 1 ,1 2 2 ,1 8 6 ,2 4 1 ,
1 7 3 .1 7 4 - 1 7 6 ,1 8 1 , 204, 305, 311, 247, 248, 249, 250, 254, 2 7 9 ,2 8 7 ,
3 5 5 ,3 5 6 , 358, 366, 368, 371, 384 361
J o rd a n 1 0 9 ,1 1 2 K a lio p a 224
J u b a 365, 367 yK alipsa 1 0 1 ,1 0 8 , 343
Ju g u rta 20 K altw asser 219
Ju lije H igin 27, 290 K am an ija 303
Ju lije O p sek v en s 28 K a n a 3 5 4 ,3 5 7 , 372
Ju lije Solin 315, 318, 345, 366, 367 K an d aj 1 5 1 ,1 5 2
Ju llian , C. 4 2 ,6 1 ,7 7 ,7 8 K an d al 1 4 7 ,1 4 8 ,1 4 9 ,1 5 0 ,1 5 1 ,1 5 6
Ju n ije 369 K a n d a u la s 147,150,151,152,156,157
Ju n o n a 307 K andavija 154
J u p ite r 291, 307, 372 K andavijsko visočje 153
Ju stin 50, 314, 344, 382 K andavijske g o re 154
Ju stin ija n 27, 28 223 K anuzij 343, 349, 376
K anuzij K ineg etičk i 349
K a d m e ja 88, 222, 223, 403 K apadokijci 320
K ad m ejci 8 8 ,1 3 1 , 226, 227, 228, K a ra B u ru n 90
229, 236, 242 - 245, 268, 302 K aram bis, r t 54, 55, 318
K ad m ejski p u t 274 K ard ija 223
K ad m o , rije k a 303 K arija 149
K a d m o 1 4 ,2 5 ,2 6 ,2 7 ,6 7 ,7 9 , 80,83, K a rija n d a 1 4 ,1 6 , 25, 31, 252
8 4 ,8 5 ,8 6 ,8 7 ,8 8 ,8 9 ,9 0 ,1 1 6 ,1 1 7 ,1 1 8 , K a m i 330
1 2 0 ,1 2 3 ,1 3 1 ,1 3 8 ,2 1 1 ,2 2 2 ,2 2 3 ,2 2 4 , K artag a 61
2 2 6 ,2 27,228,231 - 234,235 - 242, K a sa n d ra 1 1 9 ,1 2 2 , 248, 249, 337,
2 4 4 ,2 4 5 ,2 4 7 ,2 4 8 ,2 5 0 ,2 5 1 ,2 5 3 ,2 5 4 355, 380
- 2 6 1 ,2 6 8,269,273 - 278,281 - K a sio d o r S e n a to r 28
2 9 3,294,295 - 303,305 K astalija 290
453
K atičić, R . 1 2 5 ,1 2 7 ,4 0 0 K ikladi 184
K a to n 2 0 5 ,3 1 7 Kilici 255
K atu l 317 K ilikija 2 1 3 ,2 3 4
K au lijačk a stije n a 57, 59, 64 K im a 47
K au lik 64 K im erijci 320
K avkasci 62 K inkel, G . 165
K av k aska g o ra 59 K in o rta 142
K avkaz 46, 60 K in o sk efala 237
K ay ser 77 K ip ar, v. C ip a r
K efalo n 137 ,1 3 8 K ire n a 49
K leo d ej 142 K irik tik a 194,1 9 5
K elad u se 197 K irk a 100
K elti 42, 61, 63, 2 4 6 ,3 2 4 K itejsk a zem lja 79
K e h rija 143 K ite ra 297
K e ra k 2 7 0 , 271 K lau d ije E lijan 2 2 0 ,3 6 3
K e ra u n ijsk e g o re 6 7 ,7 9 ,8 2 ,8 4 , 88, K la u d ijan K lau d ije 2 3 ,7 8 , 316
9 0 ,9 1 ,1 0 1 ,1 0 8 ,1 1 0 ,1 1 1 ,1 1 3 ,1 1 9 , K laudije P to lem ej 22, 2 6 ,1 0 5 ,1 0 6 ,
1 2 0 ,1 2 1 ,1 6 6 ,1 7 0 , 214, 2 1 5 ,2 4 9 , 1 0 7 ,1 0 9 ,1 1 2 , 229, 371
259, 261, 268, 278, 281, 282, 285, K leo d eja 142
286, 288 K leo n a 132, 400
K eren yi 80 K lite m n e stra 291, 335
K erč 62, 65 K litija 221
K e rk ira n i v. K erkirejci K nid 2 5 ,1 0 6
K e rk a f 148 K okit 86, 300
K e rk ira 7, 38, 51, 52, 75, 86, 91, 96, K o le n t 196, 333
97, 98, 9 9 ,1 0 0 ,1 0 1 ,1 0 2 ,1 0 6 ,1 0 7 , K o lh id a 25, 31, 32, 35, 36, 39, 44,
1 0 9 ,1 1 0 ,1 1 2 ,1 1 3 ,1 2 2 ,1 9 0 - 192, 46, 52, 53, 54, 55, 66, 74, 80, 83, 96,
306, 328, 380, 382, 384, 385, 399, 1 0 1 ,1 8 5 ,1 8 6 , 380
400, 401, 402, 403, 404 K olofon 19, 48, 255
K erk irejci 106,179 K olšani 26, 35, 37, 40, 51, 52, 56, 57,
K erk y ra M e la in a 413, 414, 426, 435, 58, 60, 69, 72, 74, 75, 78, 79, 80, 81,
438 82, 83, 84, 88, 91, 9 6 ,1 0 1 ,1 0 2 ,1 0 3 ,
K ero s 101,108 1 0 9 ,1 1 0 ,1 1 1 ,1 1 2 ,1 1 3 ,1 1 7 ,1 1 8 ,
K e strin ija 303 1 1 9 ,1 2 0 ,1 2 2 ,1 9 0 ,1 9 1 ,1 9 4 , 247 -
K ichyros 421 249, 251, 279, 384
K ie p e rt 197 K o m et 263, 335, 340, 3 4 7 ,3 6 9 ,3 7 0
K ih ir 294 K o n o n , I. 67
454
K o n sta n c a 74 K risam is K o ša n in 221
K o n sta n tin P o rfiro g e n e t 7 4 ,1 0 6 , K rižm an, M . 28
107, 113 K rk 7 7 ,1 4 6 ,1 9 5 ,1 9 8
K o p a id a 88, 90, 216 - 218, 220, K rk a 9 5 ,1 0 9 ,1 9 1 ,1 9 3 , 280
222, 223, 231 K rk a r v. C rn a K o rk ira 2 7 ,1 0 6
K o p a r 68 K ro m n a 318
K o p ti 273 K ro n 59, 65, 66, 7 1 ,7 2 , 86, 98, 287,
K o rais 187 300, 354
K o rc a 270 K ro n o v o m o re v. J a d ra n 24, 57, 59,
K o rč a 215 64, 65, 66, 79, 80, 92, 93, 99
K o rču la 2 7 ,1 0 5 ,1 0 7 ,1 9 0 ,1 9 1 ,1 9 2 , K san t L idijac 14, 352, 354
1 9 5 .2 0 7 .3 2 8 , 3 7 1 ,3 9 9 ,4 0 0 ,4 0 1 , K se n o fo n t 14
402, 404, 405 K serks 225
K o rin ćan i 75, 83, 8 4 ,1 0 9 ,1 1 0 ,1 1 1 , K tesija v. K tezija
1 4 3 ,1 9 2 K tezija K n iđ an in 15, 78
K o rin t 82, 8 3 ,1 0 7 ,1 1 0 ,1 1 1 ,1 2 0 , K uc 270
1 4 3 ,1 92, 249, 402, 403, 404 K um an o v o 262
K o rk y ra 259 K u rik tik a 103, 377
K o rn a ti 1 0 5 ,1 9 1 ,1 9 7 K u tin a 262
K o rn elije N e p o t 318 K v a rn e r 68
K os 149, 220, 222 K v a rn e rsk a o b a la 40
K osovo 262 K vint E n ije 28
K ozličić 114 K vint S m irn ja n in 23
K ra til 134
K ratiš 8 2 ,1 1 9 , 249 L a b d a k 227
K rato v o 262 L acij 6 5 ,6 6 ,3 5 3 ,3 5 4
K re ć a n i 2 0 1 ,2 0 2 L a d e sta 188
K reo n ij 270 L a d o n 400
K re o n t 244 L a e rt 374
K re sto n a 152 L aj 2 2 7 ,2 2 8
K re ta 3 4 ,1 0 8 ,1 4 1 ,2 0 1 ,2 0 2 ,3 2 8 ,3 4 3 L a k m o n 82
K re tsc h n e r 6 3 ,1 3 3 ,1 3 4 ,1 3 7 ,1 5 5 L ak o n ija 353
K rez 61 L a k ta n c ije 97
K rf 52, 6 6 ,8 3 , 8 6 ,9 1 , 9 7 ,9 8 ,1 0 0 , L a m b e rtz , M . 144
1 0 6 .1 0 7 .1 0 9 .1 1 2 .1 9 2 .1 9 3 .3 2 8 , L anuvij 344
3 8 0 ,4 0 1 ,4 0 4 L ao d a m a n t 2 2 6 ,2 2 7 ,2 2 8 ,2 4 2 ,2 4 3 ,
K rim 62, 65 268
455
L a o m e d o n t 352, 353 L idija 151
L a rg 330 L idijci 150
L arissa 103 L iđ an in , I. 257
L a sse rre , F. 324, 327 L iguri 62
L asto v o 1 0 2 ,1 8 8 ,1 8 9 ,1 9 0 ,1 9 1 ,1 9 3
L igurija 122
L a tin 347, 359, 364
L igursko m o re 45, 78
L a tin i 180, 348, 364
L ih n id 87, 88, 271, 273, 274
L atin u s v. L a tin
L ih n id sk o je z e ro 270
L a tte , K. 221, 302
L ijep o u šće 5 6 ,5 7 ,5 9 ,6 0
L a u re n t 353, 364
L ik, kralj M a rija n d in a c a 54, 361,
L a u rijsk o p o lje 5 7 ,5 9 , 62, 64
3 8 0 ,3 8 5
L avinij 3 0 9 ,3 5 3
L e d a 2 9 1 ,3 5 3 L ik a o n 2 0 0 ,2 0 1 ,3 4 2 ,3 4 3
L e d e n o m o re 65 (v. K ro n o v o m .) L ikijsko m o re 283

L e g ra n d , E . 225 L ik o fro n 1 6 ,1 7 ,2 3 , 26, 7 4 ,7 8 , 81,
L e h e t 143 8 2 ,8 3 ,8 5 ,8 6 , 8 7 ,1 0 3 ,1 1 2 ,1 1 9 ,1 2 0 ,
L em n o , o to k 63 1 2 1 ,1 2 2 ,1 3 3 ,1 3 7 ,1 5 1 ,1 5 2 ,1 5 3 ,
L e n z 275 1 5 4 ,1 6 4 ,1 6 5 ,1 6 6 ,1 6 7 ,1 6 8 ,1 6 9 ,
L e o 235 1 7 2 ,1 7 3 ,1 7 5 ,1 8 6 ,2 4 8 - 250, 254,
L e rin 267 335 - 3 3 7 ,3 3 9 - 3 4 1 ,3 4 4 ,3 5 5 -
L e šin a 113 3 5 9 ,3 6 1 ,3 6 2 ,3 7 1 ,3 7 2 ,3 7 9 - 381,
L esk o v ac 262 383 - 385
L e u k ip 142 L ik o ters 291, 292
L eu k o sirci 320 Lilibej, rt (Sicilija) 3 9 ,5 2
L eu tsch , E . L. 221 L ingvarum 371
L ezb 14, 71, 9 0 ,1 0 3 ,1 4 9 , 215, 401 L inkesti 87, 261, 263, 267
L ib ija 37, 48, 51, 8 2 ,1 1 9 ,1 2 0 , 249, L ion 283
251, 328
L isa 196,197
L ibijci 144, 354
L isičar, P. 8 9 ,1 0 5 ,1 0 7 ,1 1 4
L ib u rn i 68, 93, 94, 95, 9 9 ,1 0 2 ,1 0 8 ,
L isistra ta 90, 216, 222
1 0 9 ,1 1 3 ,1 1 5 ,1 8 3 ,1 8 5 ,1 9 0 ,1 9 1 ,
Livije 8, 20, 8 8 ,1 0 5 ,1 0 8 ,1 2 6 , 309,
1 9 2 ,1 9 3 ,1 9 6 - 198, 205, 206, 258,
310, 312, 314, 316, 317, 323, 324,
279, 3 0 6 ,3 1 1 ,3 3 0
372
L ib u rn ija 1 0 2 ,1 1 6 ,1 8 8 ,1 9 8 , 207,
L o k ran i 122, 201
208, 280, 312, 333
L ib u rn o 185, 279 L oksija 233
L ib u rn ski o to ci 9 4 ,1 0 1 ,1 0 2 ,1 0 3 , L olling, H . G. 214
1 0 9 ,1 8 3 ,1 8 4 ,1 8 5 ,1 8 7 - 191,193 L o n g a r 127
- 198, 399 Lošinj 68, 73, 7 4 ,1 8 5 ,1 8 6 ,1 9 4 ,1 9 5
456
L u c e rija 343, 374, 376 M a rd o n ija 230 — 232, 236
Lučić, J. 122, 254 M arg o s 63, 64
L u k a n 21, 28, 7 8 ,1 1 2 ,1 5 3 , 221, 295, M arić, R . 62, 63, 6 4 ,1 1 4
2 9 7 ,3 1 4 , 3 1 5 ,3 1 6 M arijan d in ci 54
L u k a n ija 200 M a rije 78
L u k ijan 297 M a rm o r P a riu m 17
L u m b a rd a 1 0 5 ,1 0 6 ,1 0 7 M a rk o P o rc ije K a to n 317
M arseille 62 (v. M asalija)
L ješ 1 0 4 ,1 0 8 M a rt 290, 2 9 6 ,3 5 0
L jubić, S. 180 M asalija 6 2 ,1 2 2
L ju b ljan a 50 M ascialino, L. 337
L ju b ljan ica 50 M a stija 3 1 8
M ay, J. M . F . 262
M ag n ezija 243 M ay er 7 5 ,9 5 ,1 4 5 ,1 4 6 ,1 5 2 ,1 5 4 ,
M air, A . W . 8 2 ,8 3 ,1 2 1 1 5 5 ,1 5 8 ,1 5 9
M ag n us, H . 275 M ayer, Μ . 343
M a k a r 1 4 8 ,1 4 9 M ayrhoff, K. 279
M a k a re j 148 M ay rh o fer, Μ . 159
M ak e d o n c i 28, 6 2 ,1 2 7 M e a n d rije 320
M a k e d o n ija 19, 67, 6 9 ,1 0 0 ,1 1 6 , M e d e ja 32, 35, 60, 72, 74, 7 5 ,8 0 , 82,
1 2 6 ,1 2 7 ,1 7 9 , 250, 260, 262, 263, 83, 9 8 ,1 0 9 ,1 1 7 ,1 2 0 ,1 2 2 ,1 8 4 ,1 8 6 ,
268, 270, 283, 284 195, 295
M a k rid a 92, 99 M edi 246
M a la A zija 13, 35, 48, 54, 60, 61, M ed v ed n ica 154
1 0 6 ,1 52,156, 2 1 2 ,2 8 3 ,3 1 0 , 318,404 M e đ a n i 60
M a la la 90 M e g a ra 1 3 2 ,1 9 2
M a le v e n t 346 M e g a ste n 17
M ali B rre sh d e s 153 M eillet 145
M ali P olisit 153 M ein ek e, A . 40, 4 9 ,1 8 7 , 260, 265,
M alig 270 266
M a lta 107 M e iste r, R . 150
M a m e rt 1 5 1 ,1 5 2 M e la m p o d id 132
M a n e to n 17 M e la n ip 373, 383, 385
M an su elli, G . A . 330 M e le a g a r 346, 373
M arcelin 317 M elis 110
M arcijal 317 M elisa 179
M arcijan iz H e ra k le je 27 M elisonij 179
457
M e lita 9 2 ,9 3 , 9 7 ,9 8 , 9 9 ,1 0 1 ,1 0 7 M lečan i 113
M elitej 395, 396 M lje t 10 7 ,1 0 8
M elite jsk e g o re 98 M n a z e ja 2 6 ,1 3 8 , 271
M e n a n d a r P ro te k to r 63 M o lo šan i 163
M e n e k e j 244 M o m m sen 366
M en elaj 307, 314, 329, 334, 353 M o n a d i 344
M e n to ri 92, 9 9 ,1 0 0 , 279 M o rav a 6 4 ,3 2 7
M e n to rid e 100 M ra m o rn o m o re 132
M eo can i 59 M urray, G . 232
M e ro p 1 4 9 ,1 5 0 M ušica 292
M e ro p a 107 M u za (M u ze) 100, 273, 274
M e ro p i 149 M ulier, C. 7 6 ,8 5 , 9 0 ,9 4 ,9 5 ,1 3 5 ,
M e ro p id a 149 1 3 7 ,1 3 8 ,1 4 0 , 253, 266, 287, 288
M e z o p o ta m ija 17 M ulier, K. 77, 84, 224, 225
M eo n ci 150
M e rla t, P. 324 N a b e r, S. A . 221
M e sa la K orvin 311 N a ja d a 142
M esap ig ija 356 ■N aksos 192
M esap ija 347 N a rek o v o ušće 5 6 ,5 8 , 60
M esap ljan i 200, 201, 202, 204, 342, N a ro n a 127
3 4 3 ,3 5 8 , 359 N a ro n 187, 252, 2 5 6 ,2 5 8 , 279
M e ssa p ie r v. M esap ljan i N auck, A . 322
M e sta 112 N a u k ra tis 22, 2 1 6 ,2 1 8
M e ta p o n t 373, 374 N a u p o rt (L ju b ljan ica) 50
M e ta p o n tij 3 7 3 ,4 3 0 N a u p o rtu s v. N a u p o rt
M e to p a 400 N auzitoj 9 2 ,9 3 , 98, 9 9 ,4 0 1
M ey er, G . 155 N e m e ja 4 0 0 ,4 0 3
M ik e n a 335 N em ejsk e o d e 8 1 ,1 1 7
M ilaci 8 2 ,1 2 2 yN e o p to le m -P ir 2 4 ,3 0 1 , 305
M ile t 13, 8 9 ,2 1 2 , 225, 320 N e p tu n 158
M ilo n 344 N e re tv a 8 7 ,1 1 2 ,1 1 9 ,1 2 3 , 253, 256,
M im n e rm o 3 3 5 ,3 3 6 ,3 4 1 ,3 8 4 258, 2 8 1 ,2 8 8
M in e rv a 2 0 1 ,3 5 2 N e ro n 179 ,3 2 8
M inijci 79 N e sa 140
M inij 79 N e st 6 8 ,1 0 3 ,1 1 2
M irin a 2 3 ,1 3 4 ,1 3 5 ,1 3 7 N estejci 1 1 0 ,1 1 1 ,1 1 2
M itile n ja n i 138 N e stid a 57, 68
458
N ezakcij 330 O ktavije 325
N ik a n d a r 1 9 ,2 8 , 8 7 ,8 8 ,1 1 9 , 200, O lcinium 8 4 ,1 2 3
2 5 5 ,2 5 6 , 2 5 8 ,2 7 6 ,2 8 8 , 342 O ld fa th e r, C. H . 150
N ik a n d ro s v. N ik a n d a r O lim p 21, 243
N ikefor B lem ida 6 9 ,9 4 ,1 0 3 ,3 9 0 ,3 9 1 O lim p ija 1 3 2 ,4 0 3 ,4 0 4
N ik e ja 28 O lim p ijad a 178
N ik tej 361 O lim pijske o d e 1 0 3 ,1 0 7 ,1 1 8 ,1 3 2 ,
N il 3 7 ,4 6 1 4 8 ,4 0 0 ,4 0 4
N ilson, M . 80 O m b la 253, 254
N im fej 101 O m fala 97
N im feja 108 O n o m a k lo 240, 241
N im fejski r t 108 O p e n ič e 263
N i r e j 8 1 ,1 1 9 ,1 2 0 ,2 4 9 O p sik ela 328
N o n o iz P a n o p o la 23, 28, 78, 87, 98, O rfej 60, 66
2 8 6 -2 8 9 O rh o m e n 79
N o rd e n , E . 205 O rg es 270, 272
N o rik 1 2 8 ,1 4 7 ,1 5 7 O rigines 317
N o titia d ig n ita tu m o rie n tis 63 O r i k 8 4 , 1 1 0 ,1 1 1 ,1 1 2 ,1 1 3 ,2 7 9
N ovak, G . 1 0 5 ,1 0 7 ,1 1 3 ,1 1 4 O rio n 15 3 ,1 5 7
N o v ig radsko m o re 95 O rn ija 400
O ro p 132
O c e a n 24, 36 - 38, 40, 45, 46, 48, O ro zije 28
5 0 ,5 1 ,6 5 ,7 7 ,1 1 1 ,1 1 3 ,4 0 0 ,x O sa 243, 245
O disej 67, 98, 308, 314, 329, 343, O so r 7 5 ,1 8 5
346, 352, 3 5 3 ,4 0 1 , 404 O stro v sk o je z e ro 267
O d ise ja 1 2 ,1 3 ,1 5 , 7 8 ,1 0 0 ,1 0 8 , O su m 270, 272
152, 297, 322, 329, 384, 401, 402 O štir, K. 284
O gigija 108 O tišić 147
O h im 148 O tra n ts k a v ra ta 355
O h rid 87, 88, 89, 263, 264, 303 O vidije 20, 2 8 ,7 4 , 7 7 ,7 8 ,1 0 8 , 275,
O h rid sk o je z e ro 24, 36, 37, 39, 45, 277, 2 7 8 ,2 8 8 ,3 5 9 ,3 6 1
46, 48, 49, 50, 65, 66, 7 7 ,1 1 1 ,1 1 3 ,
215, 263, 269, 270, 271, 272, 274, P a d 47, 52, 76, 77, 7 8 ,1 0 8 ,1 9 5 ,3 0 8 ,
301, 371, 400 310, 3 2 4 ,3 2 5 ,3 7 8
O k e a n , v. O c e a n P a d o v a 2 0 7 ,3 1 5
O k o v ani P ro m e te j 1 6 2 ,1 6 9 ,3 8 4 P aflag o n ija 3 5 ,5 4 , 3 0 9 ,3 1 0 , 312,
O k tav ijan 1 0 7 ,2 2 2 3 1 8 ,3 1 9 ,3 2 0 ,3 2 2
459
P ag 1 00,195 P e d ija n 316
P a h in , r t 39, 52 P ed ik u li 3 5 6 ,3 5 7
P ajgkow ski, W . 302 P e ire n e 436, 437
P a la d a A te n a 336 P e isa n d a r 50
P alad ij 354 P elag o n ija 261, 263
P a le o k a stra 112 P elagonci 387
P an g ej 283 P elazg 400
P an ijazis 396, 397 Pelej 75
P a n o n c i 50 P ellegrini, G . B. 324
P a n o n ija 1 1 2 ,1 2 6 ,1 2 7 ,1 4 6 P e lija 3 5
P a n o n ije 246 P e lo p 404
P a n o n sk o m o re 62 P e lo p o n e z 93, 94, 9 7 ,1 0 7 , 201, 244,
P ap azo g lu , F. 10 0 ,1 1 2 3 3 4 ,3 4 0 , 3 4 2 ,4 0 4
P a r 113 P elo r, rt 3 9 ,5 2
P a rd 213 P elješac 95
P a ra n i 1 1 1 ,1 1 3 ,1 9 5 P en ej 400
P aris 308, 314, 337 P en tej 289, 291, 294
P a rk e 354 P e o n 246
P a rte n i 279 P e o n ija 263, 283
P a rte n ije 28, 293 P eonski kraljevi 262
P a rtin i 179, 246, 261 P e re b i 246
P a rto 246 P eresad ijci 266, 267
P artsch , J. 46, 60, 62, 63, 64,1 1 2 , P e rg a m 16
1 1 4 ,1 5 7 ' P e rib e ja 351, 352, 353, 401
P atavij 115, 207, 305 - 3 1 8 ,3 2 8 P e rija n d a r 106
P a te rk u l, V. 126 P e rije r 142
P a tto n , W . R . 269 P erik lim en 131,133
7 P a u z a n ija 22, 27, 77, 86, 88, 90, 97, P erip lu s 16, 31, 76, 8 4 ,1 2 3 ,1 8 3
1 0 7 ,1 1 2 ,1 3 1 ,1 3 2 ,1 4 2 ,1 4 3 ,1 5 2 , P e rk o ta 138
1 5 3 ,1 8 0, 242, 2 4 3 ,2 4 4 , 245, 265, P erzijanci 229, 230, 236, 321
2 6 9 ,4 0 2 ,4 0 3 P erzijsko carstv o 61
P a u z o n 178 P etilija 315, 345
P av ao , a p o sto l 1 0 7 ,2 0 0 P e u c e tija 2 0 8 ,3 4 7
P av ao Đ a k o n 23, 62, 109 P eu k a, o to k 38, 49, 56, 58, 60, 69
Pavlović, M . 63 P e u k e tije 200, 342
P e ć 262 P eu k etijci 200,279,342,356,357,374
P e d e rse n , H . 41 P feiffer, R . 117
460
Piczina, o to k 60 P o d u n av lje 31, 32, 35, 61, 63, 64
Pigm eji 41 P o im a n d rija 228
P ile m e n 309, 3 1 8 ,3 2 6 P okorny, J. 1 4 4 ,1 4 5 ,1 5 5
P in d 243 P ola, k o lo n ija K o lšan a 26, 51, 52,
P in d a r 15, 37, 42, 48, 65, 81, 85, 89, 80, 81, 82, 83, 84, 8 8 ,1 1 7 ,1 1 8 ,1 1 9 ,
9 0 ,1 0 3 ,1 0 7 , 1 1 7 ,1 1 8 ,1 3 2 ,1 4 1 ,1 4 8 , 120,122, 123,1 8 6 , 248, 249, 251,
1 6 3 ,16 4 ,1 6 9 ,1 7 3 ,1 7 5 ,2 3 7 ,2 3 8 ,2 4 1 , 279, 280, 286, 333
328,336, 372,383, 3 8 4 ,4 0 0 ,4 0 3 , 404 P o le m o n 59, 71, 373, 385
P in e n t 126 Polibije 19, 20, 28, 45, 77, 78, 85, 89,
P ir 24 104,105, 113,1 3 1 , 206, 269, 270 -
P ireji 279 272, 299, 324, 327
P ire n a 4 7 ,1 4 3 , 400, 403 P o lid a m a n t 229, 308, 316
P iren ijsk o g o rje 47 P o lid o r 227, 242
P iro u te t, M . 61 P olifem 246
P isani, V. 15 8 ,1 5 9 P o lijen 358
P isan tin ci 270, 272 P o lin ik 133, 229, 243, 299, 334
P isistra t 225 P ollux 62
P ita 92, 9 6 ,1 0 0 P o m o rav lje 262
P itie ja 101, 1 0 2 ,1 0 9 ,1 9 0 ,1 9 1 P om pej 21, 295, 314, 315, 344
P itiju sa 102,109 P o m p ej T ro g 20, 28, 5 0 ,8 1
P ito n 290 P o m p o n ije M e la 20, 26, 69, 74, 76,
P izeja 403, 404 8 1 ,1 0 5 ,1 0 6 ,1 0 8 ,1 1 2 , 278, 280, 314
P la te ja 229 P o n t 4 5 ,5 6 ,1 3 0
P la to n 134 P o n tsk a H e ra k le ja 54
P la u t 8 9 ,3 8 0 P o n tsk o kraljevstvo 260
P le u ra t 127 P o n tsk o m o re 3 8 ,4 8 ,1 8 4 , 221
P lin ije 20, 21, 2 6 ,5 0 , 60, 64, 66, 67, P o rfiro g e n e t 1 0 6 ,1 0 7
6 9 ,7 4 , 7 5 ,7 6 ,7 7 ,7 8 , 81, 8 4 ,9 4 , 95, P o ti, m ile tsk a k o lo n ija 46
1 0 3 ,105, 106, 1 0 7 ,1 1 2 ,1 1 3 , 122, Povijest F ilipa M akedonskog 184,188
1 2 3 ,1 5 3 ,1 9 3 ,1 9 6 ,1 9 7 , 200, 201, P ovijest g ra đ a n sk ih ra to v a 104
203, 205, 2 0 6 ,2 6 0 ,2 7 9 , 280, 283, P ovijest H e ra k lo v a 46
317, 318, 333, 343, 3 4 4 ,3 6 5 , 367, P ovijest rim sk ih g ra đ a n sk ih ra to v a
368, 378 1 08,176, 259
P lin ije S tariji 20, 21 P ovraci 384
P lo če 95 P o z e id o n 9 8 ,1 0 1 ,1 7 6 ,1 7 9 , 190,
P lu ta rh 21, 65, 67, 7 8 ,8 8 , 9 8 ,1 0 6 , 3 4 0 ,3 5 1 ,3 5 2 ,3 5 3 ,3 9 9 ,4 0 1 ,4 0 2 ,
219, 302 403, 404
461
P o z e id o n G e n e tlije 142,143 P to lem ej E u e rg e t 130
P o z e id o n ije 19, 20, 324, 327 P u la 81, 8 3 ,1 1 8 ,1 8 6 , 255, 279
P ra g a , G . 258 P ulgram , E . 310
P re n e s te 220 P unika, e p 21, 315, 349
P re sp a n sk o je z e ro 2 6 3 ,2 7 0 , 272 P u n ta P ian ca, R t P lo če 334
P rija m 1 3 4 ,1 3 5 ,2 4 8 , 2 9 1 ,3 3 7 ,3 5 2 P ythia 328
P rile p 267
P rim o šte n 334 R a b 195
P riro d o p is 2 1 ,1 2 3 ,1 5 3 ,1 9 3 , 200, R ački, F. 180
203, 205, 206 R a jn a 47, 48
P riscijan 94, 96, 284, 285, 370 R a ša 280
P rivilica 157 R e a te 103
P riz re n 262
R e ja , ž e n a K ro n o v a 64, 65, 300
P ro k lo 67
R e jin o m o re 64
P ro k n a 295
R e jin zaljev v. J a d ra n 24, 64
P ro k o p ije iz C ez a re je 23, 28, 63, 67,
R e k se n o r 361
112, 345, 352, 354, 362
R e n a t V eg etije 109
P ro m e te j 48, 6 4 ,1 1 3 ,1 6 2
R endić-M iočević, D . 6 8 ,1 5 4 ,2 0 8
P ro p e rc ije 77
R h o n a 47, 52, 77
P ro p o n tid a 132
R ib b eck , O . 292
P ro sd o cim i 324
R ie se 69
P ro te j 329
R iječki zaljev 66
P s e u d o - A p o lo d o r 21, 25, 94, 235
R im 19, 2 4 ,6 5 ,1 0 7 ,1 2 6 ,1 2 9 ,1 3 0 ,
- 238, 241, 245, 269, 282, 290
2 2 0 ,2 2 1 , 2 6 9 ,2 9 3 , 309, 314, 317,
P s e u d o - A risto te l 2 7 ,5 0 , 7 6 ,7 8 ,
3 4 5 ,3 4 7 ,3 5 3 ,3 5 4 ,3 6 2 ,3 8 1
9 9 ,3 7 3 ,3 7 4
R im ljan i 1 9 ,2 8 ,9 0 ,1 0 7 ,1 0 5 ,1 0 9 ,
P s e u d o - H ig in 2 9 0 ,2 9 1 ,2 9 2
1 2 7 ,1 8 0 ,3 0 5 ,3 0 9 ,3 1 4 ,3 4 9 ,3 5 6 ,3 7 2
P se u d o -O rfe j 74
R im sk o carstvo 20, 26, 40
P s e u d o - S k ila k 1 6 ,2 5 ,4 5 ,6 2 ,6 8 ,7 6 ,
R io n v. F a sid 46
7 7 ,8 4 , 8 5 ,8 7 ,9 4 ,9 5 ,1 0 0 ,1 0 4 ,1 0 6 ,
R ip e jsk e g o re 36, 38
1 0 7 ,1 0 8 ,1 1 2 ,1 1 3 ,1 2 3 ,1 8 3 ,2 5 2 -
2 5 4 ,2 5 6 , 259, 260, 2 6 8 ,2 8 7 ,3 7 8 R isa n 8 5 ,2 3 9 ,2 5 2 ,2 5 4 ,2 6 0 ,2 6 2 ,2 7 4
P s e u d o - S k im n o 17, 2 2 ,2 6 , 4 5 ,4 9 , R isn ja k 154

67, 69, 7 6 ,7 7 , 7 8 ,8 9 ,9 4 ,9 9 ,1 0 0 , R izo n sk i zaljev 123
1 0 2 ,1 0 4 ,1 0 6 ,1 0 8 ,1 1 3 ,1 8 4 ,1 8 5 , R iz u n t 8 5 ,2 5 2
1 8 7 ,1 9 3 , 259, 2 6 0 ,2 6 1 ,2 6 9 R o b e rt, C. 7 5 ,8 9 ,9 6 ,9 7 ,9 8 ,1 1 4 ,1 4 1
P to le m e j 6 0 ,6 3 , 69, 7 4 ,8 5 , 8 8 ,9 4 , R o d , g ra d 33
1 1 2 ,1 1 3 ,1 5 3 R o d , o to k 58, 6 9 ,1 4 8 ,1 4 9
462
R o d a , n im fa 148 Servije 7 8 ,1 0 4 ,1 1 6 ,1 4 1 ,1 6 8 ,1 6 9 ,
R o d a n 7 7 ,7 8 1 7 3 ,1 7 4 ,1 7 6 , 200, 2 0 7 ,3 0 7 ,3 0 8 ,
R o g o z n ic a 334 3 0 9 ,3 1 2 ,3 2 8 , 3 4 7 ,3 4 9
R o se , Η . I. 290 S esarećan i 87, 2 6 1 ,2 6 5 , 266
R o sc h e r, W . H . 308 S esareta, g rad 267
R o u x , R . 35 S esareti v. S esarećan i (87)
R t P lo če 1 9 0 ,1 9 1 ,1 9 5 ,2 0 3 , 334 S hedija, selo 228
R u f S ek sto 112 S h en ik 132
R u m u n jsk o p o d ru č je 262 S herija, o to k F e a č a n a 86, 9 3 ,9 8 ,
R u sija 43 9 9 ,1 0 0 ,1 9 2 ,4 0 1 ,4 0 2 ,4 0 3 ,4 0 4
S h erm an , G . L. 222
S alam in a 400 S hkum bi, rije k a 153
Salangi 381 S ib arid a 82
S alan g o n , rije k a 57, 68 S ibila 140
S a le n tija 356 Sicilija 3 9 ,5 2 , 7 1 ,1 9 2 , 202, 207,
S alen tin ci 201 246, 250, 360, 374
S alo n 68 (rijek a) Sicilsko m o re 3 6 ,4 4 ,5 3
S a lo n a v. Solin 127,195,279,333,334 S idon 2 5 6 ,2 7 6 , 277
S alu stije 20 S idonije A p o lin a r 69
S am n ićan i 378 Sigini 5 7 ,5 8 , 60, 61, 62
S am o s 140 Sikyon (S ikion ) 107
S a m o tra k a 1 3 8 ,1 3 9 ,1 4 1 Sikuli 333, 334
S ard in ija 10 8 ,1 2 2 S ilan iz K a le a k te 324
S a rm o n to 263 Silije Ita lik 2 1 ,3 1 5 ,3 1 6 ,3 4 9 ,3 5 4 ,3 6 2
S a tio n 270, 271 S im o e n t 3 5 2 ,3 5 4
S a tu rn 6 5 ,3 5 2 ,3 5 4 S im p leg ad e 52
S a tu rn ia , g ra d 65 Sindi 62, 6 3 ,7 0 , 71
Sava 4 5 ,5 0 , 63 Sindski o tv o r 59
S ch eer, E . 1 65,335, 357 Singi 63
S c h n e id e r 5 1 ,52 S ing id u n u m 63
S ch o lia V a tic a n a 116 ,2 5 0 S ing id u n u m v. B e o g ra d 63
S chulze, W . 7 5 ,1 3 3 ,1 4 4 S in o p a 1 3 0 ,4 0 0
S ek sto R u f 112 Sinj 262
S e m e la 98 S ip o n t 376
S em en 270, 272 S irak u za 1 0 4 ,1 7 8 ,1 9 2
S e n e k a 2 5 ,1 5 3 ,2 3 5 ,3 1 5 Sirci 321
S en o n i 324 S irija 20, 2 2 9 ,3 2 0 ,3 2 1
463
Sirm ij 112 S tacije 21, 28, 69, 7 4 ,8 7 , 97, 295,
Sizif 403 296, 297
S jev ern o m o re 65, 6 6 ,7 7 , 78 S tarinski D o l 264
S k a d a r 262 S tatije v. S tacije
S k a m a n d a r 8 1 ,1 1 8 ,1 3 9 ,1 4 1 S te fa n B izan tin ac 23, 2 7 ,4 0 , 63, 64,
S k a m a n d rije 138 67, 69, 71, 73, 7 4 ,7 5 ,7 6 ,8 3 , 84, 85,
S k a rd o n 333 8 7 ,8 8 ,8 9 ,9 3 ,9 4 ,9 6 ,9 7 ,9 9 ,1 0 2 ,1 0 4 ,
Skej 227 107,1 0 8 ,1 1 2 ,1 1 3 ,1 1 9 ,1 2 0 ,1 2 1 ,1 2 2 ,
S k e rd ila id a 269 131,1 3 5 ,1 3 7 ,1 3 8 ,1 4 1 ,1 4 9 ,1 5 0 ,1 6 8 ,
S k e rd ile d 127 169,1 7 2 ,1 7 5 ,1 7 9 ,1 8 5 ,1 8 8 ,2 0 2 ,2 0 3 ,
S kilak 1 4 ,1 6 ,2 5 ,3 1 ,1 1 1 ,1 1 2 ,2 5 1 2 1 3 ,2 1 4 ,2 2 8 ,2 3 9 ,2 4 0 ,2 5 0 ,2 5 1 ,2 6 5 ,
S k im n o H ijan in 1 7 ,3 8 ,4 9 , 5 1 ,7 4 , 2 6 6 ,2 7 1 ,2 8 2 ,2 8 3 ,2 9 9 ,3 0 3 ,3 1 0 ,3 1 8 ,
184, 259, 322, 371 3 2 6 ,3 5 4 ,3 5 5 , 3 6 3 ,4 0 1
Skiti 36, 3 8 ,3 9 ,5 1 ,5 6 ,5 8 ,5 9 , 70 S tein, H . 225
S kitija 3 7 ,5 9 ,6 0 ,3 8 0 S ten el 335, 3 4 0 ,3 4 1 ,3 7 0
S kok, P. 112 Stipčevič, A . 257, 258, 302
S k o p je 262 S tobi 262
S k o rd isko 246 S tra b o n 2 0 ,2 1 ,2 6 ,4 5 ,5 0 ,6 0 ,6 1 , 67,
Slaveni 310 68, 69, 7 4 ,7 6 ,7 7 , 80, 8 1 ,8 5 ,8 7 , 88,
S ofo k lo 14, 25, 33, 38, 51, 74, 87, 89, 9 1 ,9 5 ,9 9 ,1 0 3 ,1 0 8 ,1 1 2 ,1 1 3 ,
9 7 ,1 5 2 , 241, 254, 321, 322, 330 1 1 7 ,1 2 6 ,1 3 4 ,1 3 5 ,1 3 6 ,1 4 0 ,1 4 9 ,
S o k ra t 63 1 5 3 ,1 6 6 ,1 6 7 ,1 6 8 ,1 6 9 ,1 7 2 , 173,
Solin 60, 68, 69, 89, 301 1 7 4 ,1 7 5 ,1 8 7 ,1 8 8 ,1 9 2 ,1 9 4 ,1 9 5 ,
S olm sen, F. 155,156 196, 228, 247, 248, 260, 261, 262 -
S o lu n 63, 67, 301 269, 272, 319, 320, 321, 324, 326,
S o zo m en 5 0 ,6 3 327 - 329, 355, 375, 377, 385
S p arag m o s 420 S trim o n 67, 283
S p a rta 1 4 2 ,1 4 3 , 225, 353 S tru m a 67
S p a rti 223, 277 Sv. Ju raj 60
S p ech t, F. 155 S u eto n ije 28, 126
Spengl, L. 213 Suić, M . 84, 85, 87, 9 5 ,1 0 0 ,1 1 4 ,
S p in a 378, 379 123,183, 253
Split 9 5 ,1 2 7 , 203, 334 S uida 23, 27, 62, 81, 8 6 ,1 1 8 ,1 5 0 ,
S rb ija 262 151, 221, 328, 343
S red o zem lje 100 ,1 8 6 Sybel, L. V . 334
S re d o z e m n o m o re 1 4 ,1 6 ,1 7 ,4 0 , S ušak 195
4 6 ,1 8 4 , 251, 252, 262
S rijem sk a M itro v ica 112 Šašel, J. 127
St. P e tris 68 Š ibenik 95, 203, 334
464
Š o lta 196, 333 T e m a n s 144
Š p an jo lsk a 86 T e n a g 148 ,1 4 9
T e n a r 142
T a b u la P e u tin g e ria n a 2 7 ,1 0 6 ,1 0 7 , T eo b ej 224
1 1 2 ,1 1 3 ,1 5 3 ,1 5 4 T e o b e ja 224
T a c it 28, 6 9 ,3 1 7 T e o fa n 63
T ajm an , p o lu o to k 63 T eo filak t 24
T alboys W h e e le r, J. 237 T e o fra st iz E re s a 27
T ales 13, 212 T eo g o n ija 47, 77
T am n o m odre Stijene 38 ,5 2 ,5 6 ,5 7 ,6 0 T e o k rit 16, 222
T a n a g ra 226 - 229, 400 T e o n 121
T a n a g ra n i 229 T e o p o m p 20, 25, 45, 57, 6 9 ,1 0 2 ,
T a n a id (D o n ) 38, 45, 50, 63 103,104, 161 - 170, 172, 173 -
T a n ta l 404 1 7 8 ,1 8 0 ,1 8 1 ,1 8 3 - 187 - 191,
T a re n to 3 4 2 ,3 7 4 193,194, 250, 268
T a rio n a 333 T e ra 130
T a rs 213, 234 T e ra p n a 353
T a rta r 71, 86 T erg est 50, 279
T a rte s 61 T eretin ci 356
T a s 13 0,187 T e rija k a 87
T aso s v. T as T erm ejsk i zaljev 6 7 ,3 0 1
T a u la n t 246 T e rsa n d a r 243
T au lan tijci 177, 246, 254, 2 6 1 ,2 6 6 , T esalci 2 4 3 ,2 4 6
267, 279 T esalija 7 9 ,2 4 3 , 2 4 5 ,4 0 0
T a u rid a 318 T esp ija 2 2 4 ,4 0 0
T au risci 62 T e sp ro ć a n i 6 7 ,2 1 4
T a u ru n u m (Z e m u n ) 62 T e sp ro tija 303
T e a n a 308 T estije 291
T e b a 3 5 ,4 8 , 85, 8 6 ,8 7 ,8 8 ,8 9 ,9 0 , T e tija 1 1 1 ,1 1 3 ,4 0 0
1 1 6 ,1 3 0 ,1 3 1 ,1 3 3 ,1 4 2 , 211, 222, T e u k ra n i 1 15,1 3 9 , 306, 3 1 1 ,3 5 2
223, 2 2 4 ,2 2 6 ,2 2 9 , 2 3 1 ,2 3 6 - 238, T e u k rid a 138
240 - 242, 2 4 4 ,2 4 5 ,2 5 0 ,2 6 8 ,2 7 4 , T eukro 136,137,138,139,140,141,142
275, 2 8 2 ,2 8 3 ,2 8 6 , 2 8 9 ,2 9 0 ,2 9 1 , T e u ta 104
2 9 2 ,2 9 7 , 299, 3 0 0 ,3 0 2 ,4 0 0 ,4 0 3 T e ria k a 119
T eb a g e n i 223 T ib e r 3 1 5 ,3 5 4
T e b a id a 2 1 ,4 8 , 7 4 ,8 7 ,9 7 T ib erije 126
T e b a n c i 2 1 6 ,2 4 2 T ib u r 129
T e le fa ja 138 T idej 3 3 4 ,3 4 1 ,3 4 6 ,3 5 0 ,3 5 2 , 353,
T e le g o n ija 67 3 7 3 ,3 7 4 , 382 ,3 8 3
465
T ih a 346 T rio p 148 ,1 4 9
T ilfosej 244 T ristia 6 9 ,7 4
T im a g e t 4 7 ,5 0 ,5 7 ,5 9 ,6 0 ,6 3 ,6 9 ,7 1 T rito n 353
T im av 2 0 6 ,3 0 6 ,3 1 1 ,3 1 2 , 3 1 4 ,3 1 5 , T ro a d a 1 3 3 ,1 3 8 ,1 3 9 ,1 4 1 ,1 4 2 ,1 4 5 ,
316, 3 2 7 ,3 2 8 ,3 7 7 ,3 7 8 ,3 8 5 147
T im ej 1 8 6 ,1 9 0 ,2 5 0 ,2 5 1 ,2 6 9 , 319, T ro g ir 105
327, 3 6 1 ,3 6 2 ,3 8 0 ,3 8 5 T ro j 139
T im o n a k t 70 T ro ja 8 1 ,1 1 6 ,1 1 9 ,1 2 0 ,1 3 3 ,1 3 5 ,1 3 7 ,
T in d a re j 142 141,1 4 2 ,2 0 7 ,2 4 8 ,3 0 1 ,3 0 6 ,3 0 8 ,3 0 9 ,
T iren ci 354 310,311 - 313,320 - 322,325,328,
T ire n ija 37, 47 3 3 5 ,3 3 7 ,3 4 0 ,3 4 3 ,3 4 7 ,3 5 2 ,3 5 3 ,3 5 8 ,
T ire n sk o m o re 47, 52, 305 364, 380, 382, 384
T iresija 244 T ro jan ci 134, 309, 320, 347, 348,
T ita n a 371 353, 354, 359
T ita n i 71 T ro jan sk i ra t 270, 328, 329
T itij 196, 279, 280, 333 T ršćanski zaljev 50, 66, 68
T o a n t 81, 8 2 ,1 1 9 ,1 2 0 ,1 3 2 , 249 T schajkanow itsch, W . 221
T o e p p fe r 220, 273 T ru h e lk a , Ć. 144
T o m i 74 T u d ita n , M a rk o S e m p ro n ije 330
T o m o r 272 T u k id id 8 ,1 1 ,1 4 ,1 6 ,2 8 ,1 7 7
T o rp 145 T u rija 374
T ra č a n i 3 6 ,3 8 ,3 9 ,4 0 , 57, 58, 62, T urijci 373
7 0 ,1 1 2 ,1 5 2 ,2 4 6 ,3 2 0 T zetzes 7 0 ,7 8 ,1 2 2
T ra č a n in 152
T ra g u rij 1 0 3 ,1 0 5 ,1 9 5 , 2 7 9 ,3 3 3 , U gljan 197
3 3 4 ,3 7 7 U lcinj 8 4 ,1 2 3
T ra h in ja n k e 97 U m brijci 205, 378, 385
T ra k ija 1 1 2 ,1 5 2 ,3 2 0 ,3 2 6 U n a 157
T ra z e ja 317 U n g er, R . 224
T re b e n ište 301 U n ije 195
T re m iti 385, 430 U n te rm a n n , J. 146
T re m itsk o o to čje 371 U ra l 43
T re z e n 339 U ra n 66
T rib ali (n a ro d ) 246, 327 U re j 376
T rifio d o r 426 U se n e r, H . 151
T rik a 344
T rin a k rija v. Sicilija 39 V ale rije F la k 50, 69
T rin a k rijsk o v. Sicilijsko m o re 39, V a ro n 2 0 ,2 1 ,2 0 0 ,2 0 1 ,2 6 5 ,3 2 8 ,3 6 3
52, 53 V a tik a n 283
466
V e č e rn je m o re 289 V rlik a 147
V eg etije 109 V ulič, N . 6 8 ,1 0 5
V e la L u k a 106 V u lp e, R . 302
V elej P a te rk u l 28
V eleš 308 W a lth e r, R . 4 4 ,5 3 , 60
V e n a fru m 428 W alto n , F . R . 222
V enera 290,296,307,347,349,359,360 W ells, J. 172
V e n e ti 24, 60, 63, 68, 206, 299, 305, W en d el, C. 35, 48, 49, 51, 5 5 ,1 1 4
307, 310, 314, 315, 317, 318, 319, W ide, S. 143
323 - 327, 370, 371, 377, 378, 385 W ilam ow itz-M o llen d o rf, U . 44, 47,
V e n e tija 116, 207, 310, 311, 312, 48, 51, 55, 66, 67, 74, 75, 78, 89, 90,
3 1 7 ,3 2 0 ,3 2 1 ,3 2 5 ,3 7 8 96, 9 8 ,1 0 0 ,1 0 7 ,1 1 4 ,1 3 6 , 1 3 7 ,1 4 9
V e n t 346
V e n u l 3 4 8 ,3 4 9 ,3 5 9 ,3 6 0 Z a d a r 9 5 ,1 9 8
V e n u z ija 158, 343 Z adarski arhipelag 1 8 8 ,1 9 5 ,1 9 6 ,1 9 7
V erg ilije 20, 2 3 ,2 8 , 6 5 ,6 6 ,7 8 ,8 4 , Z a d a rsk i o to ci 1 9 0 ,1 9 7
8 7 ,1 0 4 ,1 0 8 ,1 1 5 ,1 1 6 ,1 1 7 ,1 4 1 ,1 6 8 , Z a d a rsk o o to č je 183
200, 206, 207, 250, 2 8 3 ,2 9 2 , 306, Z a k in t 140
3 0 7 ,3 0 9 ,3 1 2 - 3 1 4 ,3 1 6 , 317, 327, Z a n c o , Ο . T . 386
328, 347, 348, 3 4 9 ,3 5 9 ,3 6 1 Z a p a d n a M o ra v a v. A n g ro s
V erije R a k 21,22,23,28,200,201,372 Z efirije 192
V e ro n a 317 Z e m ljo tre sa c 142
V ero n sk i k o m e n ta r 314 Z e m u n 62
V e tte r, E . 144,145 Z e n o b ije 150, 221
Via C a d m e a 3 0 2 ,4 1 9 Z e n o d o t 17, 321
V ia E g n a tia 154, 274 v Z e t 223, 224, 339
V ian, R 89, 9 0 ,1 1 4 ,2 8 8 Z e u s 24, 57, 64, 65, 71, 78, 79, 86,
V iereck, P. 246 91, 9 8 ,1 0 0 ,1 0 2 ,1 0 8 ,1 3 1 ,1 3 3 ,1 3 9 ,
Vis 1 0 3 ,1 0 4 ,1 0 5 ,1 7 7 ,1 7 8 ,1 8 1 , 1 4 0 ,1 4 1 ,1 5 6 , 204, 231, 233, 236,
1 9 0 ,1 9 2 ,1 9 3 ,1 9 5 ,1 9 8 339, 353, 354, 358, 374, 403, 404
V isla 310 Z ippel, G. 8 4 ,9 0 ,9 5 ,9 6 ,1 0 0 ,1 0 5 ,1 1 4
V isočje 154 Z o sim 50
V o d e n a 267 Z rm a n ja 1 0 9 ,1 8 3 ,1 9 1 ,1 9 3
V ogel, E . 222 Z u p itz a , E . 159
V o ju ša 84, 87, 8 8 ,1 1 9 ,1 2 0 ,1 2 3 ,
281, 288 Ž en ev sk o je z e ro 4 7 ,4 8
V ra n je 255, 261, 262 Ž idovi 21
467
Kazalo citiranih pisaca
A n o n im a
A N T O L O G IJ A P A L A T IN A
7 ,7 9 6 ................................... 272
A N T O N IN L IB E R A L
3 1 ......................................... ........342
3 7 ......................................... 203, 357
A P IJA N
P ovijest g ra đ a n sk ih rato v a
2 ,2 0 ..................................... 344
2 ,3 1 ..................................... 354
2 ,3 9 .................................... 176
R im sk a povijest
9, 2 ,...................................... 246
A POLODOR
B ib lio tek a
3, 5 , 4 ................................. 231
3 , 6 , 8 ................................. 131
3 , 1 0 , 4 .............................. 142
3 , 1 2 , 1 .............................. 139
A P O L O N IJ E R O Đ A N IN
E p o A rg o n a u tim a
4,282-293 ......................... ......... 36
4,294-302 ......................... ......... 53
4,303-337 ......................... .... 55-56
4 ,4 6 8 -4 7 0 ......................... ......... 72
4,480-481 ......................... ..........73
4,503-506 ......................... ......... 76
4,507-521 ......................... .... 78-79
4 ,5 1 6 -5 1 8 ......................... 117, 247
469
4.522- 551 ..............................................................................................91-92, 391
4.561- 580 ..................................................................................................... 101
4.562- 566 ..................................................................................................... 189
4 ,5 6 6 -5 7 1 ...........................................................................................................399
4 ,5 7 1 ................................................................................................................... 328
4 ,1 1 4 9 -1 1 5 1 ...................................................................................................... 395
4 ,1 2 0 1 -1 2 1 6 ...................................................................................................... 109
Sholije uz A p o lo n ija R o đ a n in a
4 ,2 8 2 -2 9 3 ....................................................................................................... 36-39
4 ,2 9 4 -3 0 2 ............................................................................................................. 54
4 ,3 0 3 -3 3 7 .......................................................................................................57-69
4 ,4 6 8 -4 7 0 ....................................................................................................... 72-73
4,480-481 ............................................................................................................ 73
4 ,5 0 3 -5 0 6 ............................................................................................................. 76
4,507-521 ............................................................................................................ 79
4.522- 551 ...................................................................................................92-93
4 ,5 2 4 ................................................................................................................... 393
4 ,5 3 2 ................................................................................................................... 393
4 ,5 4 0 ................................................................................................................... 393
4 ,5 6 1 -5 8 0 ........................................................................................................... 102
4 ,1 2 1 0 -1 2 1 6 ..............................................................................................110-111
A R IS T O F A N
Sholije uz A risto fan o v e Ž a b e 5 0 1 ........................................................................ 396
A R N O B IJ E
4 ,2 5 .......................................................................................................................152
ATENEJ
Sofisti n a gozbi
7 ,2 9 7 c ..................................................................................................................218
7 ,3 0 0 b .................................................................................................................216
8 ,3 3 1 e ..................................................................................................................219
1 1 ,6 ,4 6 2 b ...........................................................................................................255
A U G U S T IN
O državi Božjoj
1 8 ,1 6 - 1 7 ............................................................................................................ 364
470
A U Z O N IJ E
6 ............................................................................................................................ 344
A V IJE N
5 3 7 -5 5 0 .............................................................................................................. 284
B L E M ID A , N IK E F O R
Z em ljo p isn i p re g le d ...................................................................................................390
C E C , IV A N
H ilijad e
4 ,7 0 7 ................................................................................................................... 298
6 ,4 8 2 ................................................................................................................... 150
CEZAR
G alsk i ra t
1 ,3 4 ..................................................................................................................... 323
G ra đ a n sk i ra t
3,11 i 7 9 ............................................................................................................. 153
C IC E R O N
P ism a A tik u
3 ,7 ,3 ......................................................................................................................153
D EM OSTEN
1 ,1 3 ......................................................................................................................163
D IK T IS K R E Ć A N IN
5 , 1 7 .......................................................................................................... 207, 328
D IO D O R S IC IL A C
H isto rijsk a b ib lio te k a
4, 6 7 , 1 ..............................................................................................................243
4, 7 2 , 1 ..............................................................................................................400
4, 72, 3 - 4 ......................................................................................................... 401
4, 75, 3 - 4 ............................................................................................................ 139
5, 5 6 , 3 ................................................................................................................. 148
5, 5 7 , 2 ..............................................................................................................149
5, 5 7 , 6 ..............................................................................................................149
19, 53, 3 - 5 ..........................................................................................................222
471
D IO M E D
4 9 4 -5 1 1 .............................................................................................................. 360
D I O N I Z I J E H R IZ O S T O M
1 1 ,1 3 8 ............................................................................................................... 322
D IO N K A S IJE
4 1 ,4 9 ................................................................................................................... 179
D IO N I Z I J E B IZ A N T IN A C
1 5 ,10-13 (izd. G u n g e r ic h ) .......................................................................... 132
D I O N I Z I J E H A L IK A R N A Š A N IN
A rc h a e lo g ia R o m a n a
1 ,5 0 ......................................................................................................................140
D I O N I Z I J E P E R IE G E T
27-28 i 3 0 -3 2 ...................................................................................................... 65
487-491 .............................................................................................................. 193
3 8 7 -3 9 7 .............................................................................................................. 280
2, 123-124 ...................................................................................................... 194
7 ,3 1 5 ....................................................................................... 19
K o m e n ta r uz D ionizijev zem ljopisni p riru čn ik

3 7 8 ........................................................................................................................325
387 (v. str. 5 ) ....................................................................................................387
4 8 1 -4 8 6 .............................................................................................................. 369
A n o n im n a P a ra fra z a D ionizijeva geografskog u d ž b e n ik a

3 8 4 -3 9 7 .............................................................................................................. 390
A n o n im n e sholije uz D ionizijevu P erieg ezu

3 8 4 ...................................................................................................................... 390
E L IJA N K L A U D IJE
O životinjskoj naravi
4. glava, 2. k n jig a ............................................................................................220
472
O p riro d i životinja
1,1............... 363
E S H IL
O k o vani P ro m e te j
836- 841 ........................................................................................................ 162
837- 8 3 9 .......................................................................................................... 384
E T Y M O L O G IC U M G E N U I N U M ................................................................... 240
E T Y M O L O G IC U M M A G N U M
9 8 ,1 0 0 ,1 3 2 , 171,180, 285 ....................................................................... 397
E U R IP ID
B ak h e
1330-13 3 9 ,1 3 5 2 -1 3 6 2 ........................................................................ 232, 233
E U S T A T IJE
K o m e n ta r uz Ilijadu
2 ,8 1 1 -8 1 4 ................................................................................................1 40,141
3 ,2 0 4 ................................................................................................................. 325
4 ,4 3 7 ,1 0 -1 2 .................................................................................................... 152
K o m e n ta r uz ep D io nizija P e r ie g e ta ....................................................... 169, 389

3 7 8 ........................................................................................................................325
FEST
O zn ačen ju riječi 222 (ed. M u lle r ) ............................................................ 204, 372
F IL O N I Z B IB L O S A ............................................................................................... 238
F IL O S T R A T ................................................................................................................278
G E O G R A F IZ R A V E N E
4 ,9 ......................................................................................................................... 153
H E K A T E J M I L E Ć A N I N ...................................................................................... 213
473
H E L A N IK I Z L E Z B A
P rv a k njiga o T r o j i ..................................................................................................... 135
H E R A K L ID P O N T IJS K I
O u s ta v im a .................................................................................................................... 380
H E R M O G E N I Z T A R S A .....................................................................................234
HERODOT
H isto rija
1 .7 ......................................................................................................................151
1 .5 6 ................................................................................................................. 243
1 ,1 9 6 .................................................................................................................. 206
4 ,1 5 5 .................................................................................................................... 144
5 .7 ......................................................................................................................152
5 .5 7 ................................................................................................................. 225
5 .6 0 ................................................................................................................. 226
5 .6 1 ...................................................................................................................226
7 ,1 7 0 ................................................................................................................... 201
9 ,4 2 -4 3 ................................................................................................................230
H E Z IH IJE
Illis ...............................................................................................................................284
illos ...............................................................................................................................284
K andaulas ......................................................................................................................151
kynankhe ........................................................................................................................ 151
Krisamis K ošanin ........................................................................................................ 221
oipholes .......................................................................................................................... 143
oipholis ............................................................................................................................143
HOM ER
Ilijad a
2 ,8 1 1 -8 1 4 ........................................................................................................... 134
2 ,8 5 0 -6 5 1 ...........................................................................................................318
5,121-132 i 2 9 7 -4 3 0 ....................................................................................... 335
6 ,2 3 4 -2 3 6 ...........................................................................................................380
1 3 ,3 0 1 .................................................................................................................. 152
474
2 0 ,2 1 9 .................................................................................................................. 135
2 4 ,5 4 4 ................................................................................................................ 149
Sholije uz H o m e ro v u Ilijadu
5 ,4 1 2 .................................................................................................................... 368
S h o lije uz H o m e ro v u O d iseju
1 3 ,1 3 0 ........................................ 302
O d iseja
7 ,5 6 -5 7 ................................................................................................................401
8 ,3 6 1 .....................................................................................................................162
H O R A C IJ E
P jesm e
2 ,3 ,1 8 5 -1 8 7 ....................................................................................................... 295
3 ,1 3 .......................................................................................................................158
IT IN E R A R IU M H IE R O S O L Y M IT A N U M ............................................... 153
IZ I D O R I Z S E V IL L E
E ty m o lo g iae sive origines
12, 7, 2 8 - 2 9 ....................................................................................................... 367
JU S T IN
E p ito m e
1 2 ,2 .......................................................................................................................382
2 0 ,1 ,8 ................................................................................................................... 314
K A LI M A H
U zro ci (v. S tra b o n 1,2,39 i 5 ,1 ,9 )...........................................................................117
K E F A L O N (usp. A te n e j 9,393 d ) ........................................................................ 137
K L A U D IJA N , K L A U D IJE
1 1 9 0 -1 2 0 ....................................................................... λ.................................. 316
475
L IK O F R O N
A le k sa n d ra
327-328 ............................................................................................................. 153
5 9 2 -6 3 2 .............................................................................................................. 337
5 9 2 ...................................................................................................................... 340
5 9 4 ........................................................................................................................355
6 1 0 ........................................................................................................................335
6 3 0 .................................................................................................................. 169
6 3 1 .................................................................................................................... 164
937-938 ............................................................................................................. 152
1409-1411 ........................................................................................................ 151
Sholije uz L ik o fro n o v u A le k sa n d ru
6 0 2 ,6 1 5 ,6 1 9 ................................................................................ 279, 379, 389
6 2 7 ...................................................................................................................... 384
1 0 5 6 .................................................................................................................... 381
1 0 5 6 .................................................................................................................... 382
1 0 6 6 ..................................................................................................................... 382
1306 ( s h o lija ) ................................................................................................... 137
L IV IJE , T IT
1 ,1 ......................................................................................................................... 309
2 5 ,1 2 ................................................................................................................... 372
LUKAN
3 ,1 8 8 - 1 8 9 ..........................................................................................................295
6 ,3 3 1 .................................................................................................................... 153
7 ,1 9 2 - 1 9 4 ..........................................................................................................315
L U K IJA N I Z S A M O S A T E
O p lesu
4 1 .......................................................................................................................... 297
M A R C IJA L
10, 9 3 ,1 -2 ; 1 4 ,1 5 2 ......................................................................................... 317
M N A Z E JA
3 ,1 5 4 , 28 (ed. M iille r)...................................................................................138
476
N IK A N D A R
O č u d esn im p rilik a m a (v. A n to n in L ib e ra l)....................................................... 200
O zvjerim a
607-609 ................................................................................................... 193, 256
2. kn jiga P ro m ije n je n ih o b lik a ............................................................................342
Sholije uz N ik a n d ra O z v je r im a ........................................................................... 258
Ν Ο Ν Ο IZ P A N O P O L A
2, 6 6 9 -6 9 7 ..........................................................................................................289
4, 4 1 6 -4 2 1 ..........................................................................................................286
4 4 ,1 1 5 - 1 1 8 ....................................................................................................... 287
46, 3 5 6 -3 6 7 ....................................................................................................... 288
O V ID IJ E
M e ta m o rfo z e
3, 9 5 - 9 8 .............................................................................................................. 275
4, 5 6 4 -6 0 3 ..........................................................................................................275
14, 4 5 6 -4 5 9 ....................................................................................................... 360
P A U Z A N IJ A
2, 2 , 3 ................................................................................................................... 143
2, 5 , 2 ................................................................................................................... 402
2, 2 , 3 , 2 ...............................................................................................................131
2, 2 3 ......................................................................................................................143
3 .1 2 .5 ..............................................................................................................142
3 , 1 5 , 1 0 ...............................................................................................................142
5 . 2 2 . 6 .............................................................................................................403
5 . 1 7 . 8 ............................................................................................................. 132
6 . 1 0 . 8 ........................................................................................................... 180
9 . 5 . 3 ............................................................................................................... 242
9, 8, 6 - 7 ........................................................................................................... 242
1 0 .1 0 .3 ........................................................................................................... 132
P IN D A R
O lim pijske o d e
6 , 2 1 ......................................................................................................................132
7 ,1 3 1 ................................................................................................................... 148
477
Sholije uz P in d a re v e O lim pijske o d e
6, 21 d ..............................................................................................................132
6 ,1 4 4 ................................................................................................................. 400
7 ,1 3 1 - 1 3 2 ..........................................................................................................148
P itijsk e o d e
3 .1 2 0 ............................................................................................................... 163
3 ,1 6 6 ................................................................................................................. 238
5 ,1 0 6 - 1 1 0 ..........................................................................................................328
153 b .............................................................................................................. 238
N em ejsk e o d e
1 0 ,1 2 - 1 3 ............................................................................................................ 336
S holije uz P in d a re v e N em ejsk e o d e
1 0 ,1 2 ................................................................................................. 336, 372-373
PLA TO N
K ra til 3 9 2 .......................................................................................................................134
P L IN IJ E S T A R IJI
3 .1 2 0 .............................................................................................................. 200
3 ,1 0 4 ................................................................................................................. 343
3 ,1 1 0 (1 4 3 -1 4 4 )............................................................................................ 205
3 .1 1 2 ............................................................................................................... 205
3 .1 1 3 ............................................................................................................... 206
3 ,1 3 0 ................................................................................................................... 317
3 .1 3 9 .............................................................................................................. 279
3 .1 4 0 ................................................................................................................196
3 ,1 4 0 - 1 4 1 ..........................................................................................................333
3 .1 4 1 ............................................................................................................... 203
3 .1 5 1 ................................................................................................................365
3 .1 5 2 ................................................................................................................196
1 0 ,1 2 6 -1 2 7 ....................................................................................................... 365
1 2 ,3 ........................................................................................................:............368
PLU TA RH
O p a m e ti životinja
2 3 .......................................................................................................................... 219
P o le m o n .........................................................................................................................373
478
P O L IB IJ E
2 , 1 7 , 5 .................................................................................................................324
5 , 1 0 8 , 8 ............................................................................................................. 269
P O L IJ E N M A K E D O N A C
8 , 1 8 ..................................................................................................................... 358
P O M P O N IJ E M E L A
2, 5 4 - 5 6 .............................................................................................................. 278
2, 6 0 ..................................................................................................................... 314
2 ,1 1 4 ................................................................................................................... 371
P R IS C IJA N
3 8 1 -3 9 5 .............................................................................................................. 285
P R O K O P IJ E IZ C E Z A R E J E
1 ,1 5 ..................................................................................................................... 345
P S E U D O -A R IS T O T E L
Č u d e sn a slušanja
1 0 6 ...................................................................................................................... 374
1 0 9 .................................................................................................................. 373
1 1 0 .................................................................................................................... 374
P S E U D O -H IG IN
F ab u le
6 ............................................................................................................................ 290
1 4 0 ...................................................................................................................... 291
1 5 4 ...................................................................................................................... 292
1 8 4 ...................................................................................................................... 291
P S E U D O -S K IL A K
1 6 .......................................................................................................................... 378
2 2 ........................................................................................................................ 391
2 4 - 2 5 ................................................................................................................... 252
P S E U D O -S K IM N O
369-374 ............................................................................................................. 184
3 8 7 -3 9 0 .............................................................................................................. 323
479
4 0 2 -4 1 2 ...............................................................................................................387
4 3 7 -4 3 8 .............................................................................................................. 259
P T O L E M E J, K L A U D IJE
Z em ljo p is
3 , 1 , 8 0 ............................................................................................................... 371
SEN EK A
P ism a
7 , 6 ........................................................................................................................315
3 1 , 9 ......................................................................................................................153
S E R V IJ E
K o m e n ta r uz V ergilijevu E n e id u
1, 3 8 ........................................................................................ 1 4 1,238, 239, 347
S IL IJ E IT A L IK
P u n ik a
8, 602-604 . 315
12, 212-216 316
13, 30-81 ... 350
S O L IN , J U L IJ E
C o lle c ta n e a re ru m m em o rab iliu m
2,10..................................... 315
2,10..................................... 345
2, 44-50 ...................................... 366
4 4 , 1 ............................................. 318
S T A C IJE
T e b a id a
2, 2 8 9 -2 9 1 ..........................................................................................................296
3, 288, 2 9 0 ........................................................................................................ 296
4, 5 5 3 -5 5 5 ..........................................................................................................297
S T E F A N B IZ A N T IN A C
E tn ici 89, 90, 9 6 ,1 0 0 ,1 0 1 ,1 1 9 ,1 2 0 , 1 3 1 ,1 3 3 ,1 3 5 ,1 3 8 ,1 6 8 ,1 7 9 ,1 8 5 ,1 8 8 ,
214, 228, 254, 265, 271, 299, 3 0 3 ,3 5 4 , 326, 363, 388, 401
480
STRA BO N
G eo g rafija
1 ,2 , 39 (4 6 ) ...................................................................................................... 117
1 , 3 , 2 ( 4 8 ) ........................................................................................................ 322
1 ,3 ,2 1 (6 1 )........................................................................................................322
2, 5, 20 (1 2 3 -1 2 4 )........................................................................................ 377
3, 2, 13 ( 1 5 0 ) ................................................................................................. 329
4, 4 ,1 (1 9 5 )...................................................................................................... 323
5 .1 , 8 (2 1 4 -2 1 5 ).............................................................................................. 327
5, 1 , 8 ( 2 1 4 ) ........................................................................................................377
5 , 1 , 9 ( 2 1 5 ) ........................................................................................................195
5 , 1 , 9 ( 2 1 5 ) ............................................ 326
6, 2 , 4 ( 2 6 9 ) ...................................................................................................... 192
6, 2, 4, (2 6 9 -2 7 0 )................................................................................... 192
6, 3, 9 (2 8 3 -2 8 4 )........................................................................................... 375
7, 5, 8-9 (3 1 6 -3 1 7 )......................................................................................... 166
7, 5, 5, ( 3 1 5 ) ....................................................................................................194
7 , 5 , 9 ( 3 1 7 ) ........................................................................................................187
9, 2 ,1 0 ( 4 0 4 ) .................................................................................................. 228
12, 3, 8 (5 4 3 -5 4 4 )................................................................................. 318, 319
12, 3, 25 ( 5 5 3 ) ..................................................................................... 320, 321
12, 8, 6 ( 5 7 3 ) .................................................................................................. 134
1 3 , 1 , 4 ................................................................................................................. 135
13, 3 , 6 ................................................................................................................. 135
7, 7, 4 i 8 ......................................................................................................... 153
1 3 .1 , 53 ( 6 0 8 ) ................................................................................................ 321
S U ID A (S U D A )
R ječn ik
Ausonis p o n to s ............................................................................................................. 343
K andulos ........................................................................................................................ 151
Kerkopes .................... 151
Diktys Krećanin (ed. A d le r, p. 4 8 6 ) .................................................................... 328
T A C IT
A n a li 16, 2 1 ................................................................................................................... 317
T E O F R A S T IZ E R E S A
O b iljk am a
4, 5 , 6 ................................................................................................................... 368
481
TEOPOM P
21. k n jig a ..................................................... 162-164
T U K ID ID
1, 2 4 , 1 ................................................................................................................. 177
3, 7 2 .................................................................................................................... 394
V E R G IL IJ E
E n e id a
1 .2 4 2 ............................................................................................................. 314
1, 2 4 2 -2 4 4 ..........................................................................................................206
I, 2 4 2 -2 4 9 ..........................................................................................................115
3, 2 1 1 ................................................................................................................... 168
8, 9 - 1 0 ..............................................................................................................347
I I , 2 2 5 -2 3 0 ....................................................................................................... 348
11, 2 4 1 -2 5 0 ....................................................................................................... 348
11, 2 7 1 -2 7 7 ....................................................................................................... 359
S E R V I JE , K o m e n ta r u z V ergilija
V a tik a n sk e sholije uz V ergilijevu E n e id u
1 .2 4 3 ............................................................................................................. 283
V E R I J E F L A K ...........................................................................................................200
482
/£Γ Α *Γ ± ο .ο .
V jeran Z u p p a / N ik ša Ž u p a
Izd a n ja A n tib a rb a ru s
Z a g reb , N o va Ves 4
Z a izd a va ča
A lb e r t G oldstein
K o re k to ri
A n g ela C rn o b rn ja
V esna P a vk o vić
L ik o vn i u red n ik
N en a d D ogan
T eh n ičk i u red n ik
F ranjo P rofeta
IS B N 9 5 3 -6 1 6 0 -3 2 -3
S lo g
D . N. s p .o . O za ljsk a 23, Z a g reb
T isa k
T ip o tisa k d .o .o ., Z a greb, S e lsk a 1 3 8
Γ CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb
U D K 87.07:930.85(497)
KATIČIĆ, Radoslav
Illyricum mythologicum / Radoslav
Katičić. - Zagreb : Izdanja
A ntibarbarus, 1995. - 484 s t r .; 24 cm.
- (Biblioteka Historia)
Bibliografske bilješke uz tekst. - Zusammenfassung.
ISBN 953-6160-32-3
950831056
L
O bjavljivan je o ve knjige p o tp o m o g li su
M in ista rstvo ku ltu re R ep u b lik e H rva tsk e
In stitu t O tvo ren o d ru štvo — H rva tsk a

Illyricum Mythologicum (1995) - Radoslav Katičić

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Illyricum Mythologicum (1995) - Radoslav Katičić

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ILLYRICUM

\ J o v o j su knjizi skupljeni članci u kojima sam tijekom posljednje dvadeset i

Hercegovine. Njemu, a osobito njegovu osnivaču i dugogodišnjem voditelju aka­

S tu d ije koje su sk u p ljen e u ovoj knjizi n asta ja le su u d u g o m nizu g o d in a i

I l i r i k u an tičk o j m itologiji, grčkoj i rim skoj, te m a je k o ja se u k la p a u širu

žev n e v rste, u p ra v o s p o m e n u to g a H e k a te ja M ilećan in a. O n je n a p isa o dvije

sta rije u sm e n e , i m la đ e zap isan e, n a p ro sto je o b rađ iv ala, o b lik o v ala i p r e d a ­

m o sk u p lja sve s to je m o g ao sazn ati o o sn u tk u svojega g ra d a i svih o sta lih u

sve kasnije vrijem e grčke književnosti s m a tra la k a o u z o rn a i p rije k o p o tre b n a

istra ž iv a n je m i p riru č n im p rik a z iv a n je m m ito lo g ije i le g e n d a rn e p o v ijesti.

A risto fa n a B izantinca. U njegovim djelim a, o so b ito u k o m e n ta rim a , b ilo je

P rvo stoljeće prije nove e re vrijem e je im p ozan tn ih , ali i p o n e k a d p o v ršn ih

d o n as. S k u p io je i tim e n a m o ču v ao m n o g e v ijesti g rčk ih , o s o b ito h e le n i­

d o sta ta k što o n gotovo n ik ak o n e n avodi ta svoja v rela. U latin sk o j književ­

U okvir koji je ovdje z a c rta n sm ješta se i p ovijest ja d ra n sk ih zem a lja k ao

i H a rm o n ije u zm ije, o njihovu vladanju n ad jad ran sk im E n h elejcim a i o n jih o ­

statijevu k o m e n ta ru u z njegov p riru čn ik sad ržan je b o g a t p o d a c im a o p is istoč­

svoj O p is G rč k e i n e što ja d ra n sk ih m ito lo šk ih m otiva. T ak o đ er iz d ru g o g a

U č e n o iverje sta re g rčke m ito g rafije i g eografije d o s ta je o b iln o ra su to p o

Tuk id id u svojem povijesnom djelu. O ra tn im p o h o d im a M a k e d o n a c a i R im ­

okviru. U njoj su z a o so b e le g e n d a rn e povijesti vezani e le m e n ti n ajstarije grč­

. ί /e le n is tič k i pjesnik A polonije R o đ a n in (oko 295 — o k o 215) n ap isao je e p o

n a šim k rajev im a poslužiti i k a o u v o d u p ro u č a v a n je k n jiževnih izv o ra an tičk ih .

1) Apolonijev ep i rukopisna predaja njegova teksta

1 Usporedi o tome izvanredno značajan članak H. Frankel, Das Argonautenepos des

n a iša o n a p o v o ljan o d jek . Č a k se su k o b io sa starijim o d se b e i v rlo u g led n im

T reći p o d a rh e tip k nalazio se n a o to k u K reti i p o zn at n a m je p o m n o g o ­

O d šta m p a n ih izd an ja A p o lo n ijev a e p a najvažnija su ova:

J. L ascaris, F ire n c a 1496, e d itio p rin c e p s sa sholijam a.

G . H . S chafer, L eipzig 1810—13, d ru g o izd an je B ru n ck o v o s d o d a tim

S holije je n a te m e lju čitave ru k o p isn e trad icije k ritičk i iz d a o C. W en d el,

2) Apolonijevi geografski i mitološki podaci

A rg o n a u ti3 su s M e d e jo m i z latn im ru n o m p o ta jn o n ap u stili K o lh id u , a

d a je im n a d n a ra v n u sn ag u (241 - 252). T a d a se Ja so n s o sta lim ju n a c im a sjetio

P o sto ji n e k a rijeka, najviši o g ra n a k O c e a n a , širo k a i d u b o k a ta k o d a i

o d stra g a p re m a d u b o k o m zaljevu koji se p ru ž a iz n a d T rin ak rijsk o g m o ra . A

P ostoji, n a im e , d ru g i p lovni p u t: H e ro d o r k aže u A rg o n a u tim a d a su se

ogranak Oceana: o g ran cim a O c e a n a zovu sve rije k e k o je iz n jeg a tek u .

nazivaju ga Istar: k aže d a se Is ta r sp u šta iz zem lje H ip e rb o re ja c a i o d

N itk o n e p rič a d a su A rg o n a u ti p o n jem u uplovili u n a še m o re osim

γαίτ) δ ς ΰμετέρτ)· έάν μεν ο ίπ ω γ ρ ά φ η τα ι γαίτι δ ς ΰμετέρτι, ε σ τα ι τή

ύμετέρης γαίης- ό Αχελφος τών τής Ελλάδος ποταμών τών άλλων

vaše zemlje: A heloj je n ajodličniji o d d ru g ih rije k a u G rčk o j. “A k o je

Ocean je p re m a m itološkoj geografiji b o žan sk a rije k a k o ja te č e o k o

izdaleka suga zapazili: A rg o s ističe d a je Is ta r d a le k o o d K o lšan a, ali ta k o

iznad daha bure: n a sk rajn jem sjeveru. B u ra p o čin je p u h a ti n a gorskoj

koji se n a la z e p o d klim atskim u tje c a je m S red o zem n o g a m o ra . N a tim se

D ru g a etim o lo g ija (A h ren s, R h ein isch es M u se u m 17, 341) po lazi o d

skog jezik a, v je ro ja tn o sjevern o b alk an sk o g a, u k o jem p re m a g rčk o m p h stoji

arhajsku sliku o porječju D u n av a je r kao pjesnik vjeruje d a ta k o stv ara ori-

u Ripejskim gorama: I taj planinski lanac p rip a d a grčkoj m itskoj geografiji.

Tračani su n a ro d koji je u starin i živio n a sjev ero isto k u B alk an sk o g a

Skiti su n a ro d iran sk o g a je z ik a koji je u starin i živio n o m ad sk im živ o to m

kada stupi na granicu: ta k o se p rev o d i έπ ιβ ή σ ετα ι koji im aju sam o P i E ,

tamo se razdvaja: tj. b a š n a m je stu gdje p o čin je b iti g ra n ic a S k ita i

prema našem moru: svi rukopisi im aju μ ε τ ’ Ίο ν ίη ν . N o tra d ic io n a ln i je

prema dubokom zaljevu: svi rukopisi im aju δ ιά β α θ υ ν κ ό λ π ο ν . T o nije

cijepa se: L A S G , d ak le mw, im aju σ χ ιζ ό μ ε ν ο ς , a P E , d ak le k, σ χ ιζό μ εν ο ν .

leži uz vašu zemlju ΰ μ ετέρ η ν im aju S P E ; ή μ ετέρ η ν “n a šu ” im aju L A G . T a

Aheloj j e im e rijek e k o ja d u ljin o m to k a i k o ličin o m v o d e nad v isu je sve

u tje č e u Jo n sk o m o re . A rg o s kaže d a je J a d ra n sk o m o re n a sta v a k Sicilskoga,

Legenda o povratku Argonauta: razvijala se u sk lad u s g eo g rafsk im

K ad su G rci bolje u p o zn ali h id ro g rafsk e sustav e sre d n je E v ro p e , n a sta le

Hercegovine. Njemu, a osobito njegovu osnivaču i dugogodišnjem voditelju aka

sta rije u sm e n e , i m la đ e zap isan e, n a p ro sto je o b rađ iv ala, o b lik o v ala i p r e d a

d o n as. S k u p io je i tim e n a m o ču v ao m n o g e v ijesti g rčk ih , o s o b ito h e le n i

d o sta ta k što o n gotovo n ik ak o n e n avodi ta svoja v rela. U latin sk o j književ

i H a rm o n ije u zm ije, o njihovu vladanju n ad jad ran sk im E n h elejcim a i o n jih o

statijevu k o m e n ta ru u z njegov p riru čn ik sad ržan je b o g a t p o d a c im a o p is istoč

Tuk id id u svojem povijesnom djelu. O ra tn im p o h o d im a M a k e d o n a c a i R im

okviru. U njoj su z a o so b e le g e n d a rn e povijesti vezani e le m e n ti n ajstarije grč

T reći p o d a rh e tip k nalazio se n a o to k u K reti i p o zn at n a m je p o m n o g o