Professional Documents
Culture Documents
UDK 528.918
Stručni rad
Kemal Arnautović
SAŽETAK ABSTRACT
1. UVOD
Nakon rusko-turskog rata održan je 1878. godine Berlinski kongres gdje je zaključen tzv.
Berlinski ugovor koji je potpisalo šest velikih sila i Turska. Između ostalih odredbi ugovora,
Austro-Ugarska Monarhija je dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu.
Kasnije, u periodu od 1884. do 1911. godine, na osnovu podataka ovog premjera, uspostavljena
je zemljišna knjiga na cijelom području Bosne i Hercegovine koja se i danas ponegdje i
ponekad koristi.
Izrađeni su katastarski planovi u vrlo nepogodnim razmjerama za upotrebu jer je namjena
planova imala prvenstveno vojni karakter. Za vangradsko područje usvojena je razmjera
1:6.250. Gradovi i druga naselja predstavljeni su na planovima u razmjeri 1:3 125 i 1:1 562,50,
a ponegdje uže gradsko područje u razmjeri 1:781,25.
2. TOPOGRAFSKI ZNACI
Ovdje se neće govoriti o historijatu premjera u smislu kvaliteta snimanja, tačnosti kartografske
projekcije, te katastrom zemljišta ili zemljišnom knjigom kao krajnjim produktima premjera,
već potrebom tumačenja topografskih znakova korištenih kod izrade katastarskih planova.
Katastarski planovi austrougarskog premjera koriste se i danas u katastrima radi održavanja
zemljišne knjige, a mnoga historijska istraživanja izražavaju potrebu da se pruži što vjernije
tumačenje upotrebe ovih znakova, uključujući slova i brojeve.
Katastarski plan možemo definisati vjernom slikom nekog dijela Zemljine površine, odnosno
vjernom slikom niza objekata (granica, parcela, zgrada, voda, saobraćajnica i dr.) koji se nalaze
na odnosnom dijelu zemljišta u određenoj razmjeri, a mogu biti dopunjene visinskom
predstavom-reljefom zemljišta. Prema tome, krug na zemljištu je krug i na planu kao i ostali
geometrijski oblici (kvadrat, trougao i sl.).
Likovnu strukturu na planu čine individualni oblici - topografski znaci, koji su standardno i
stilizovano oblikovani. Pored takvih topografskih znakova mogu se upisivati odgovarajući
nazivi ili samo skraćenice naziva kao i brojevi. Tako je i pomenuta instrukcija za premjer, za
objekte koje posmatramo na Zemljinoj površini, a ne mogu se prikazati na planovima u
74 Arnautović, K.: Topografski znaci na katastarskim planovima austrougarskog premjera BiH
njihovom prirodnom izgledu, oblikovala topografske znake koji će se koristiti kod izrade
planova, sa načinom iscrtavanja.
Primjena topografskih znakova potrebna je ne samo zbog ogromnog smanjivanja dimenzija
prirodnih objekata, u odnosu na njihove dimenzije na planovima, već i zbog neophodnosti
prikazivanja:
1. onih elemenata koje ne vidimo na terenu ali koji moraju biti uneseni na planove; npr.
nazivi naselja, planina, potoka i sl.
2. kada želimo prikazati objekte koji usljed razmjernog smanjivanja ne bi uopće mogli da
budu prikazani na planovima ali se prikazuju zbog njihovog značaja; npr.
trigonometrijska tačka, bunar i sl.
3. PREDLOŽAK OZNAKA
Kako je već ranije istaknuto, u svrhu primjene Instrukcije za premjer oblikovani su u prilogu
Instrukcije topografski znaci, slova i brojevi (ZEICHENMUSTER - PREDLOŽAK OZNAKA)
koji će se primjenjivati na planovima. Katastarski planovi austrougarskog premjera često se u
geodetskom žargonu nazivaju i austrijske mape, čime se aludira na sitnu razmjeru koja se
primjenjuje kod topografskih karata i prijevod njemačke riječi die Mappe - mapa, karta, crtež.
Topografski znaci daju planovima spoljni izgled i utiču na njihov sadržaj a da pri tom ne
određuju sadržaj plana, već naprotiv sadržaj plana određuje izbor topografskih znakova. Crtež
topografskog znaka komponovan je iz likovnih elemenata: tačke, linije, površine, slovne ili
brojčane oznake. Predložak oznaka je kasnije u razvoju metoda premjera proširen i nazvan
Topografski ključ za planove razmjera 1:5 00, 1:1 000, 1:2000 i 1:2 500 kao i Kartografski
ključ za planove u razmjeri 1:5 000.
Predložak oznaka (znakova) je podijeljen na pet dijelova (vidi podpoglavlja 3.1 do 3.5):
Slika 1 prikazuje različite načine za oblikovanje skica – planova u više boja (Für Doppelmass-
Skizzen):
1. red: Acker - njiva; Hutweide - pašnjak; Wiese - livada; Wiese mit Sumpf - mokra
livada; Wiese mit Rohrwuchs - livada sa trskom; Gärten - vrt; Gärten mit Bäumen -
vrt sa drvećem.
2. red: Weinland - vinograd; Wald - šuma; Ziergärten - vrt sa ukrasnim biljem;
Ruine - ruševina; Flüsse - rijeka; Bäche - potok; Oede - neobrađeno zemljište;
Sandbänke - pješčani sprud; Gestrüppe - šikara; Teiche; Sümpfe - bare, močvare.
3. red: Meer-Salinen - morska solana; Schnee und Eisfelder - sniježnici i ledenjaci;
Steinbrüche - kamenolom; Lehmgrube - majdan gline; Sand und Schottergr -
majdan pijeska i šljunka; Remisen - remiza, spremište za kola; Torfstiche - tresetište;
Friedhof Christlicher - groblje kršćansko; Friedhof Israel - groblje jevrejsko;
Friedhof Türkisch - groblje muslimansko.
Arnautović, K.: Topografski znaci na katastarskim planovima austrougarskog premjera BiH 75
zgrade prema namjeni (stambene, javne privredne i dr.), vrsti materijala od koga su
građene (zidane, kamene, drvene) i sl.,
saobraćajne komunikacije (željezničke pruge, putevi, staze),
rijeke i potoci, vodovod i pripadajući im objekti,
mostovi, drugi prelazi preko rijeka i potoka, brane, nasipi, utvrde, rezervoari i sl.,
granice: države, okruga, sreza, općine i dr.,
vjerski objekti,
trigonometrijske i ostale tačke premjera,
skraćenice obično pored objekata kao npr. W.K. Weinkeller-Vinski podrum ili W.H.
Wachhaus-Stražara i dr.
Uz ove znakove koriste se i skraćenice kao na pr: A.- Äcker, H.-Hutweiden i dr.
Na slici 3 dati su znaci za način obrade zemljišta – kulture (Bezeichnung während der
Feldarbeit):
Primjer upotrebe topografskih znakova na planu (Beispiel für Culturanlagen (Für Mappen))
prikazan je na slici 5.
Litografske kopije za cijelu Bosnu i Hercegovinu sačuvane su u arhivi Geodetske uprave Bosne
i Hercegovine i konačno su preuzete u Arhiv Bosne i Herecegovine.
84 Arnautović, K.: Topografski znaci na katastarskim planovima austrougarskog premjera BiH
4. ZAKLJUČAK
Iako je svrha premjera bila što efikasnije iskorištavanje svih prirodnih resursa Bosne i
Hercegovine, ne može se osporiti i činjenica da je premjer u mnogome doprinio ukupnom
tehničkom i urbanom razvoju. Postoji više razloga za objavljivanjem jednog ovakvog priloga:
Katastarski planovi se koriste i danas u nekom upravama za katastar, a posebno za
održavanje zemljišne knjige.
Sačuvan je vrlo mali broj pomenute Instrukcije za premjer, tako da korisnici
katastarskih planova nemaju mogućnost na pravi način tumačiti topografske znakove
na planovima.
Austrougarski katastarski planovi mogu poslužiti za razna istraživanja iz vremena
okupacije, kao na primjer: toponima, željezničkog i putnog saobraćaja, lokacija starih
rudišta, šumskog bogatstva i slično, pa se nadam da će ovaj prilog na pravi način
pomoći istraživačima.
Možda ovaj prilog opredjeli mlade geodetske naraštaje, da kroz svoje diplomske i
magistarske radove istraže historiju geodetskih premjeravanja da bi tako lakše shvatili
i nove tehnologije premjera.
LITERATURA
Militärgeographischen Instituts (1880): Instruction für die Katastral - Vermessung Bosnien und
Herzegovina, Wien.
Prosveta (1972): Mala enciklopedija. Prosveta, Beograd.
Peterca, M., Radošević, S., Milisavljević, S., Racetin, F. (1974): Kartografija. Vojnogeografski
institut, Beograd.
Savezna geodetska uprava (1955): Topografski ključ za planove u razmjerama 1:500, 1:1000,
1:2000 i 1:2500, Beograd.
Savezna geodetska uprava (1964): Kartografski ključ za osnovnu državnu kartu u razmjeri
1:5000 i 1:10 000 i za planove u razmjeri 1:5000, Beograd.
Tjabin, R. J. (1949): Opšta i praktična kartografija. Glavna geodetska uprava, Beograd.
Živković, I. (1965): Topografski planovi. Zavod za izdavanje udžbenika Socijalističke
Republike Srbije, Beograd.
Autor: