Professional Documents
Culture Documents
GRČKA Skripta
GRČKA Skripta
- temeljno načelo: ČOVJEK JE MJERILO SVIH STVARI; tijekom sljedeća dva tisućljeća to
je ostalo kao jedno od najvažnijih izvorišta kojima se Europa – a poslije i cijeli svijet – uvijek
nanovo vraćala po umjetničko nadahnuće i misaone vrijednosti. Da je čovjek mjerilo svih
stvari ne znači da sve što se oblikuje treba biti nalik njemu veličinom, nego omjerom i
proporcijom.
- na grčkome hramu možemo otkriti i neke nepravilnosti kao što je ENTAZIS (zadebljanje
stupa). Grci su primjetili da će, ako je stup posve ravan, jednako širok od osnove do kapitela,
promatrač imati dojam kao da se u sredini sužava. No to je samo privid – optička varka.
Upravo zato se primjenjuje entazis, na trećini visine stupa, što ispravlja naše pogrešno viđenje
i stup se doima ravnim.
- nadalje, ako su stupovi na pročelju hrama ravnomjerno raspoređeni, gledatelju se čini kao da
su krajnji stupovi na uglu udaljeniji od ostalih. To je iluzija koju stvara slobodni prostor iza
hrama. Kako bi to ispravili, arhitekti su vanjske ugaone stupove postavljali bliže susjednima
nego ostale, jer nam se tek tada čine jednako razmaknutima.
GRAD
- grci žive u manjim državicama koje su obuhvaćale jedan veći grad i malo šire područje
uokolo, s nekoliko manjih naselja. Takav grad-država je nazvan POLIS
- budući da su bili odlični obrtnici, hrabri i vješti moreplovci i spretni trgovci, Grci su svojim
lađama oplovili cijelo Sredozemlje, pa i Crno more, i doprijeli Atlantikom do Britanskog
otočja. Glavni cilj njihovih putovanja je bila trgovina, pa su tako u svim pristupačnim i
prirodno zaštićenim uvalama trgovali s domorociman, na temelju robne razmjene. Grci bi
davali proizvode svog visoko razvijenog lončarstva i kovinarstva, tkanine, nakit, ulje i vino, a
zauzvrat su uzimali sirovine: kožu, jantar, zlato, bakar i drugo. Na mjestima koja su bila
povoljna za trgovinu, ali i poljodjelstvo i život, su osnivali gradove koje su nazvali
KOLONIJE. Na području današnje Hrvatske grci su utemeljili TRAGURION (Trogir),
SALONA, EPETION (Stobreč), ISSA, LESINA (Hvar), KORKYRA (Korčula).
- u gradovima su najvažnija dva središta bila AGORA i AKROPOLA.
AGORA – naziva za javni prostor namijenjen svim građanima, znači trg. Za slobodno
okupljanje građana, osim površine trga, bilo je nekoliko velikih trijemova, imala ga je gotovo
svaka zgrada. Najviše tijelo vlasti bio je Savjet ili Vijeće za politička pitanja. Njegovi članovi
su se okupljali u zgradi s velikom pravokutnom dvoranom, unutar koje su bila sjedišta za 500
vijećnika raspoređena polukružno u obliku stuba poput teatra.
ARHITEKTURA
Uz građevine namijenjene upravljanju sportu i kulturi najsnažniji izraz duha vremena redovito
su građevine namijenjene religiji, kultu, vjerovanju. To vrijedi i za grčke hramove. Osim već
spomenutih svojstava – čovjek mjerilo, sklad arhitekture i skulpture- najizvornija osobitost je
to što nisu građeni kako bi se ljudi zadržavali u njima, nego se oni okupljaju oko hrama, zbog
povoljne sredozemne klime, tako da hram ostavlja dojam najviše svojom vanjštinom.
JEZGRA hrama je malen zatvoreni prostor (lat. Cela – ćelija) gdje je smješten kip božanstva
kojemu je hram posvećen. Kipovi su znali biti i nerazmjerno veliki tako da su sezali do stropa.
Drveni kipovi koji su se ukrašavali pločicama bjelokosti i zlata. Dakle za grčki hram je
važniji arhitektonski plašt nego unutarnji prostor. (kod Rimljana je obratno).
- svim hramovima zajednička je uporaba stupova izvana i da su uzdignuti nad tlom za tri
stube, uokolo cijeloga hrama, kao podnožje ili STILOBAT.
- smjena tipova kapitela tijekom vremena: DORSKI, JONSKI I KORINTSKI, a potječu iz
rodova ili regija gdje su se razvili: Dorani, Jonjani i Korinćani (prema gradu Korinthu)
- svaki se tip grčkog hrama odlikuje jasnoćom i preglednošću, nema pretjeranih ukrasa, ni
suvišnih dodataka- najbolji primjer je dorski hram. Promjene u jonskom i korintskom stilu su
u tome što stupovi imaju osnove ili baze, no primjetnija razlika je u obliku kapitela, jonski su
u obliku spiralno zavojitih ukrasa ili VOLUTA, što se savijaju sa strane, sprijeda i straga, dok
su korintski ukrašeni klesanim lišćem biljke AKANTHUSA. Dorski friz se sastoji od
TRIGLIFA I METOPA, dok jonski ima kontinuirani FRIZ.
SLIKARSTVO