Živi zdravo

-čuvaj zdravlje živčanog sustava

-Normalno funkcioniranje organizma u cijelini ovisi o zdravlju živčanog sustava. Stoga je važno pravilnom
organizacijom svakodnevnih aktivnosti i zdravim životnim navikama doprinositi njegovoj zaštiti.
-Zdravlju živčanog sustava doprinosi pojačani umni rad koji održava mozak mladim, ali i izbjegavanje
stresnih situacija i tvari kao što su nikotin, kofein, alkohol, droge i sl.

Nezarazne bolesti živčanog sustava

Potres mozga često je posljedica pada ili prometne nesreće pri kojima je došlo do udarca u glavu. Najčešći
su simptomi te ozljede besvjesno stanje, zbunjenost, glavobolja, mučnina, povraćanje, nerazgovijetan govor.
Liječenje se temelji na mirovanju, a poželjno je da osoba određeno vrijeme bude pod kontrolom liječnika.

Ozljeda mozga i/ili leđne moždine često je posljedica prometne nesreće ili pada. Slomljene kosti lubanje i
kralježnice mogu oštetiti okolna tkiva. Koja će funkcija živčanog sustava, a time posljedično i kojeg organa
biti oštećena, ovisi o području mozga ili leđne moždine na kojem se dogodila ozljeda.

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj. Nastaje zbog smanjenog (zbog začepljenja
krvne žile) ili prekinu tog (zbog pucanja krvne žile) dotoka krvi u mozak. Nedostatak kisika i glukoze uzrokuje
oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelu mozga kojeg je do tada opskrbljivala oštećena krvna žila.
Najčešće su posljedice gubitak govora i oduzetost tijela, a često i smrt. Oporavak ovisi o području i jačini
oštećenja moždanog tkiva. Zdrave životne navike znatno smanjuju mogućnost pojave ove bolesti.

Epilepsija (padavica) je povremeni poremećaj u prijenosu živčanih impulsa u mozgu. Najčešći su

simptomi gubitak svijesti, uzastopno nekontrolirano grčenje i opuštanje mišića te pojava pjene na ustima.
Epileptički napad događa se i prestaje naglo, a osoba se naknadno ničega ne sjeća i iscrpljena je. Od osobe
koja ima epileptički napad važno je udaljiti sve potencijalno opasne predmete, pod glavu staviti nešto
mekano kako bi se spriječilo ozljeđivanje te po potrebi olabaviti odjeću oko vrata. Uporabom odgovarajućih
lijekova bolest je moguće držati pod kontrolom.

Zarazne bolesti živčanog sustava

Meningitis je upala moždanih ovojnica. To je zarazna bolest čiji su uzročnici najčešće virusi ili bakterije.
Simptomi su jaka glavobolja, ukočenost vrata, povišena temperatura, povraćanje, osip. Uzročnika virusnog
meningitisa mogu prenijeti krpelji, pa je nakon boravka u prirodi važno provjeriti imamo li krpelje na tijelu.

Dječja paraliza (poliomijelitis) je virusna bolest. Virusom izazvana upala uzrokuje paralizu pokretačkih
živaca, koji tada ne prenose živčane impulse do mišića. Posljedica je uzetost trupa i udova. Danas zbog
uvođenja obveznog cijepljenja ova je bolest jako rijetka.

Duševne ili psihičke bolesti

Većina ljudi danas nažalost ne živi u stanju blagostanja,nego je svakodnevno izložena različitim stresnim
situacijama. Nakupljanje stresa može uzrokovati promjene u ponašanju koje se očituju nervozom,
nestrpljenjem, nemirom, zabrinutošću i sl. Stres je stanje organizma tijekom kojeg su podražaji u živčanom
sustavu toliko brojni da mozak na njih ne uspijeva "odgovoriti". Osim stresa, duševne bolesti može
uzrokovati poremećaj u prijenosu impulsa između živčanih stanica, ali i teško traumatološko iskustvo.
Najčešći oblici jesu tjeskoba i depresija.
Duševna bolest shizofrenija – oboljele osobe ne mogu razlikovati stvarne doživljaje i iskustva od nestvarnih.
Također osobe s ovom bolešću mogu imati problema i s pamćenjem.

Pripremio: Juraj Previšić, 9.a

1

Pripremio: Juraj Previšić, 9.a