Univerzitet u Sarajevu

Pedagoki fakultet
Odsjek za razrednu nastavu
Akademska godina: 2012/2013.
Godina studija i semestar: etvrta godina, VIII (osmi ) semestar
Nastavni predmet: Specijalna pedagogija sa metodikom rada II

TEMA

Djeca s cerebralnom
paralizom

Mentorica: Doc.dr. Lejla Kafedi

Studentice:
Amina Veli
Emira Jahi
Marlena Brki

Sarajevo, 17.4.2013.god.

SADRAJ
1.
UVOD............................................................................
......................3.
2. ta je cerebralna
paraliza? ................................................................ 5.
3. Uzroci cerebralne
paralize ................................................................. 6.
4. Znakovi koji pobuuju sumnju na cerebralnu
paralizu ....................... 6.
5. Oblici cerebralne
paralize....................................................................7.
Spastina cerebralna paraliza
Ekstrapiramidna cerebralna paraliza
Mijeani oblici cerebralne paralize
6. Pridruena
oteenja ....................................................................
.... 11.
7.
Tretman ......................................................................
......................12.
8. Edukacijsko-rehabilitacijski pristup djeci s
cerebralnom paralizom......14.

9. Metode rada sa djecom s cerebralnom paralizom u

postupku.............15.
opismenjavanja
10.Strategije..................................... ...........................
...........................16 .
11.Uloga
roditelja. .....................................................................
............19.
12.ZAKLJUAK...............................................................
..........................20.
13.
LITERATURA ................................................................
.....................21.
14.
PRILOG ........................................................................
.....................22.

Izjave djece s cerebralnom paralizom

Pria o Chadu

Znaci upozorenja

UVOD

Shvatila sam da u, s jedne strane, cijeli ivot morati vjebati i truditi se

odrati postignuto stanje, jer e se ono inae pogorati, kao i da u se u
svakoj novoj sredini morati priviknuti na znatieljne poglede veinskih
ljudi i uvijek se iznova boriti da me prihvate i odmah ne otpiu kao previe
razliitu da bi sa mnom uope razgovarali.
Mirjana Krizmani ivot s razliitima

Tema naega seminarskog rada jeste: Djeca s cerebralnom paralizom, koju razraujemo na
osnovu proitane literature i razliitih izvora te poueni iskustvom knjige o cerebralnoj
paralizi Mirjane Krizmani: IVOT S RAZLIITIMA.

Mirjana Krizmani ovom knjigom ''ivot s razliitima''upoznaje nas s tekoom u razvoju

cerebralna paraliza, te ilustrira i poruuje kako svuda oko nas postoje drukiji svjetovi,
drukija iva bia, drukiji ljudi, a ipak sve sastavljeno od istih djelia tvari, sve podvrgnuto
zakonima prirode, sve sa svojim vijekom trajanja i svojim obiljejima. Sve i svatko sa svojim
pravom na postojanje. Stoga elimo detaljnije i dublje upoznati se s ovom tekoom u
razvoju

koja

Prvo emo

se

javlja

kod

djece

,a

to

je

cerebralna

paraliza.

vas upoznati sa nekim optim definicijama cerebralne paralize,njenim

oblicima,strategijama i savjetima za budue odgajatelje , te vam prikazati stvarnu situaciju s

kojom se svakodnevno susreemo.

Naa elja kao i osnovni zadatak jeste da prikaemo na koji nain postati prijatelj osobi sa
ovom tekoom u razvoju, za sve nas koji smo svakodnevno u dilemi kako postupati sa
djecom koja imaju neku tekou, kako im pomoi na pravi nain.
Prilikom obrade teme nismo naili na neke probleme, a literatura je bila znatno obimna, te
smo odabrali knjige i izvore za koje smo mi smatrali da bi najvie pomogli u naem radu.

2. ta je cerebralna paraliza?
5

Cerebralna paraliza je prvi put ula u medicinsku literaturu jo 1862. g.pod imenom Morbus
Little, kada je engleski ortoped W.J.Little opisao 63.djece s posebnim poremeajima kretanja
smatrajui ih posljedicom oteenja mozga tijekom patoloke trudnoe.Ni danas kada je
znanje o etiologiji klinikoj slici i tretmanu cerebralne paralize produbljeno jo mnogo toga
ostaje nejasno. (Miroslav Pospi)
Cerebralna paraliza nije samo medicinski problem, ona je kompleksni medicinski,
psiholoki i socijalni problem. itav niz neurolokih i psiholokih problema, problema
uenja, kolovanja i zapoljavanja trai interdisciplinarni pristup. (Miroslav Pospi)
Viestruki henidkep prisutan je kod vie od etvrtine osoba s cerebralnom paralizom, a samo
jedna petina osoba s CP nema potrabu za nekom posebnom zatitom.Cerebralna paraliza se
definira kao grupa neprogresivnih, ali esto promjenjljivih motornih oteenja uzrokovanih
lezijom sredinjeg ivanog sustava u ranim stadijima razvoja (Kuban i Leviton,1994)
Premda lezija ostaje neprogresivna , rezultirajue oteenje, nesposobnosti i hendikep mogu
biti progresivni.Cerebralna paraliza je jedan od najeih kongenitalnih problema ( cerebralna
paraliza koja postoji od roenja) : Na svakih 2000 ivoroene novoroenadi 5 je roeno s
cerebralnom paralizom. Ta incidencija ostaje konstantna usprkos napretka opstetiritike i
pedijatrijske zatite zadnjih 30 godina (Miller, Bachrach i sur. 1995)
Cerebralna paraliza je stanje koje nastaje nakon oteenja mozga kod novoroeneta.
Oteenje nastaje prije, za vrijeme ili nakon poroaja. Oteenje moe biti razliitog
intenziteta i na razliitim lokacijama u mozgu, a ovisno o lokaciji javljaju se i simptomi.
Ozljeda ne oteuje djetetove miie ili ivce koji ih povezuju s lenom modinom, nego
sposobnost mozga da kontrolira te miie. Cerebralna paraliza ubraja se u razvojne tekoe,
jer utjee na nain djetetova razvoja.1
Naziv cerebralna paraliza dolazi od latinske rijei cerebrum, to znai mozak, a paraliza
ukazuje na nemogunost obavljanja normalnih kretnji.Svjetski dan obiljeavanja osoba s
cerebralnom paralizom jeste 4.rujna.
Cerebralna paraliza karakterizirana je grupom poremeaja, budui da zahvaa centre u mozgu
koji su odgovorni za nekoliko pokreta ili sloenih radnji. Osobama s cerebralnom paralizom
edukacija, terapija ili primjena tehnologije mogu pomoi da vode produktivan ivot, ali
naalost ne postoji mogunost trajnog izljeenja. To ja stanje, a ne bolest, i nikada se ne moe
oznaiti kao takva.
Definicija i dijagnoza cerebralne paralize jo su uvijek predmet mnogih diskusija. Predlae se
i novi naziv za cerebralnu paralizu, "centralni motorni deficit", vjerujui da je to bolje
razumljiv termin.

http://malaanja.blog.hr/2008/01/index.html
6

Cerebralna paraliza je stanje koje se ne moe izlijeiti (to je stanje koje na djecu utjee
doivotno), a manifestuje se razliito pa se kae nema dva ista djeteta sa cerebralnom
paralizom, zato to oteenje mozga moe zahvatiti i druge dijelove mozga to, opet, moe
izazvati i druge potekoe (s vidom, sluhom, komuniciranjem i uenjem. Oteenje mozga se
ne pogorava, ali je s vremenom sve oitije.
Za cerebralnu paralizu ne postoji lijek, ali ako se na vrijeme otkrije i ako se na vrijeme pone
sa rehabilitacijom (fizikalnom terapijom, radnom okupacijom i logopedskm tretmanom)
djetetovo ope stanje, e se poboljati, to opet zavisi od o teini oteenja mozga i o
postojanju drugih oteenja te kada je struni tretman zapoet, kakvim se intezitetom i
strunim obuhvatom provodi. Pojavnost cerebralne paralize, prema raznim izvorima, iznosi
dvoje do petoro djece na hiljadu novoroenadi.

3. Uzroci cerebralne paralize

Veina roditelja upoznata je s injenicom da je oteenje mozga uzrok cerebralne paralize
kod djece, ali zato dijete ima oteenje mozga je neto na to mnogi roditelji ne znaju
odgovor. Odgovori na to pitanje mogu biti viestruki. Koncept cerebralne paralize poznat je
vie od jednog stoljea, ali u mnogim je sluajevima jo uvijek nemogue odrediti uzrok.
Uzroci cerebralne paralize i faktori koji poveavaju vjerojatnost da e dijete imati cerebralnu
paralizu dijele se na:
1. prenatalne (od zaea do poroda);
2. perinatalne (kratko vrijeme iza poroda i jedan tjedan poslije poroda) i
3. postnatalne (poslije prvog tjedna iza poroda).2
1. Prenatalni uzroci:

krvarenje u trudnoi;
prijetei pobaaj;
hronine bolesti majke (eerna bolest, povieni krvni tlak i drugo);
virusne infekcije (rubeola, herpes);
nepravilnosti u razvoju mozga
razne hemijske supstancije i lijekovi;
rendgentsko zraenje;

http://www.poliklinika.org/home.aspx?Id=7&Type=2&IdLang=2
7

kratkotrajan, ali teak psihiki stres, ali i dugotrajna psihika napetost, koja moe biti
vezana i za prekomjerno uzimanje sredstava za umirenje, puenje, uivanje alkoholnih
pia ili ak i droge.3
2. Perinatalni uzroci:

modano krvarenje u unutarnje prostore mozga i/ili u modano tkivo;

oteenje modanog tkiva uzrokovano manjkom kisika ili problemima s protokom
krvi;
potvreni edem mozga ili evidentnost neonatalnog oka, npr. potreba za
oivljavanjem;
neonatalni meningitis;
neonatalne konvulzije i
teka utica, vrlo niski nivo glukoze ili drugi metaboliki poremeaji.

3. Postnatalni uzroci:

trauma mozga;
infekcije;
vaskularni problem;
neoplazme i
manjak kisika.

4.

Znakovi koji pobuuju sumnju na cerebralnu

paralizu

Kada dijete ima oteenje mozga, onda e razliiti simptomi i znakovi voditi roditelje da
posumnjaju da neto nije uredu. Neki od tih simptoma i znakova su:

slaba kontrola glave poslije dobi od tri mjeseca;

prekomjerna napetost ili mlohavost miia;
nesposobnost sjedenja bez potpore od 8 mjeseca;
upotreba samo jedne strane tijela;
potekoe hranjenja;
jaka iritabilnost i
odsutnost osmjeha.

http://www.poliklinika.org/home.aspx?Id=7&Type=2&IdLang=2
8

U tim je sluajevima vano odmah se javiti pedijatru, koji e dijete uputiti neuropedijatru ili
fizijatru. Roditelji imaju vanu ulogu u habilitaciji djeteta s cerebralnom paralizom pa je
vano da naue:

koji poloaj i pokreti uvjetuju da stupanj hendikepiranosti bude im manji;

koje motorno ponaanje uvjetuje poboljanje i prevenira pojavu deformiteta;
kako komunicirati s djetetom;
kako utjecati na razvoj svih 5 ula;
kakvim namjetajem opremiti djetetovu sobu i
koje su igrake najprimjerenije.

5.

Oblici cerebralne paralize

Cerebralnu paralizu laiki vrlo lagano moemo, skoro svakodnevno primijetiti, kod osoba u
invalidskim kolicima. Takve osobe imaju ruke, noge, vrat ili ak cijelu kraljenicu u
neprirodnom prisilnom poloaju. Osobe s cerebralnom paralizom ne moraju nuno biti ovisni
o drugim osobama, i kao takvi mogu doivjeti duboku starost.
Prema jednostavnoj podjeli cerebralna paraliza razlikuju se ovi oblici cerebralne paralize:

1. spastini oblik- koji karakteriziraju oteani pokreti usljed ukoenosti (spazme) miia
u veoj ili manjoj mjeri;
2. atetoza- koju karakteriziraju voljni, besciljni, crvoliki pokreti krajnih dijelova
ekstremiteta;
3. rigiditet- koji karakterizira poviena napetost miia i otean ili onemoguen pokret;
4. ataksija- koju karakterizira poremeaj ravnotee i nesiguran, posrui hod;
5. tremor- koji karakteriziraju nevoljni i nekontrolisani reciproni pokreti normalnog
ritma;
6. atonija- koju karakterizira mlitavost miia, djeca ne mogu da odre nikakav
antigravitacijski poloaj tijela, a ne mogu ni zapoeti nikakvu kretnju i
7. mijeani oblik- u kojem se objedinjuje vie navedenih oblika.

Spastina cerebralna paraliza

Vie od 2/3 oboljele djece ima spastine oblike cerebralne paralize (67-70%), a otprilike
etvrtina djece pokazuje mijeanu simptomatologiju. Najrijei oblike je ekstrapiramidni s oko
10% zahvaenih.
Meu spastinim oblicima cerebralne paralize razlikujemo:

spastinost sva etiri ekstremiteta (kvadriplegija);

samo dva ekstremiteta (spastina diplegija) i

spastinu hemiplegiju kada je zahvaena lijeva ili desna strana tijela.

Spastina kvadriplegija je oblik cerebralne paralize koji obino prate smanjene proporcije
mozga (mikrocefalija), mentalna retardacija i epilepsija. Javlja se u sluajevima priroenih
malformacija mozga i uzrokuje jak spasticitet grenje miia, este poremeaje pokreta
oiju te smetnje gutanja i poveano slinjenje (hipersalivacija).

Spastina diplegija je oblik cerebralne paralize s jae izraenim spasticitetom na donjim

udovima, dok spasticitet na gornjim udovima moe biti diskretan. Meu uzrocima ovoga
oblika cerebralne paralize esto se pojavljuje niska porodna teina.
10

Mentalni deficit i poremeaji svijesti nisu rijetki, ali su manje esti nego u spastine
kvadriplegije.
Spastina hemiplegija je najei oblik cerebralne paralize kod kojeg je prisutna
nemogunost koritenja ekstremiteta (jednostrana spastina klijenut), a ruka je u pravilu jae
zahvaena od noge. Gotovo polovica ove djece ima epileptike krize.
Osim navedenih spastinih oblika cerebralne paralize poznati su i oblici koji se razlikuju s
obzirom na broj ekstremiteta koje zahvaaju. Stoga razlikujemo:

spastina paraplegija (zahvaeni samo donji udovi);

spastina monoplegija (zahvaen samo jedan ekstremitet) i

spastina triplegija (zahvaena tri ekstremiteta). 4

Ekstrapiramidna cerebralna paraliza

Ekstrapiramidni oblici cerebralne paralize karakterizirani su pojavom razliitih nevoljnih
kretnji, to je posljedica oteenja ekstrapiramidnog motorikog sustava (obuhvaa dijelove
mozga bazalni gangliji i mali mozak). Ti se poremeaji mogu manifestirati na nekoliko
naina:

poremeaj ravnotee (atetoza);

poremeaj ravnotee uz nekontrolirane kretnje (horeoatetoza);

poremeaj tonusa miia (distoniki oblici cerebralne paralize) i

priroena (kongenitalna) cerebralna ataksija.

Kao vodei uzrok u ekstrapiramidnih oblika cerebralne paralize navodi se nedostatak kisika
prilikom poroda (perinatalna asfiksija).
Mijeani oblici cerebralne paralize
Mijeani oblici cerebralne paralize predstavljaju kombinaciju spastine i ekstrapiramidne
cerebralneparalize.
Inteligencija kod djece s cerebralnom paralizom je, gotovo uvijek smanjena. Meutim, u
manjeg broja djece inteligencija je sasvim normalna, unato vidljivom motornom deficitu.
Takve osobe mogu pohaati redovnu kolu. Djeca s cerebralnom paralizom koja uz to imaju i
smanjenu inteligenciju, u velikoj mjeri su gotovo cijeli ivot ovisni o drugima, ne pohaaju
redovnu kolu, ili u manjem broju sluajeva pohaaju kolu uz pomo asistenta.

6. Pridruena oteenja
4

http://www.cdp-ri.hr/cerebralna-paraliza.htm

11

Istraivanja su pokazala da oteenja mozga koja su izazvala cerebralnu paralizu mogu esto
uzrokovati vie od jednog sistema. Tako uz primarna oteenja postoje i sekundarna oteenja
koja se vremenom razvijaju na sistemima organa ili samim organima. Kod cerebrale paralize
najee su oteeni: neuromuskulatorni, miinokotani, perceptivni, respiratorni i senzorni
sistemi.
Prema definiciji dr. sc. Miroslava Pospia kod cerebralne paralize prema teini oteenja
razlikujemo tri stanja:
1. lagano- stanje kod kojeg oboljeli nema smetnja govora, sposoban je za aktivnosti
svakodnevnog ivota i kree se bez pomagala;
2. umjereno- stanje kod kojeg sposobnost za hodanje, samozbrinjavanje i govor nije
odgovarajue pa je takvoj potreban medicinski i rehabilitacijski tretman i
3. teko- stanje kod kojeg je osobi zbog viestrukih oteenja (fizikih, psihikih,
osjetilnih itd.) potrebna stalna pomo i njega druge osobe.

Najei problemi koji se javljaju uz cerebralnu paralizu su:

1. intelektualne tekoe- kod polovine djece oboljele od cerebralne paralize prisutne su
intelektualne potekoe razliitog stupnja;
2. oteenje vida;
3. epilepsija- stanje koje karakterizuju ponavljanji epileptiki napadi koji nisu
isprovocirani nijednim nepoznatim uzrokom. Viestruki napadi se javljaju u periodu
od 24 sata smatraju se jednom epizodom;
4. oteenje sluha;
5. hiperaktivnost, nestalna panja, opa emocionalna labilnost, poviena razdraljivost,
impulzivnost;
6. govorne smetnje i
7. tekoe u uenju.

7. Tretman
Faktori okoline imaju veliki utjecaj na razvoj svakog djeteta. Socijalna interakcija izmeu
dojeneta i roditelja vrlo je vana za djetetov optimalni razvoj. I jako hendikepirana djeca
12

mogu imati napredak u svom razvoju u stimulativnoj okolini: mogu komunicirati neverbalno
i na taj nain izraziti svoje potrebe i elje, mogu poboljati i proiriti svoju percepciju, mogu
ovisno o oteenju nauiti kontrolirati glavu i sjediti.
Jako je vano da dijete to prije zapone s vjebanjem pod nadzorom fizioterapeuta, ali i kod
kue uz pomo roditelja, uz povremene kontrole lijenika. Vjebati se moe uz svakodnevne
aktivnosti i igru, i tada se najbolje moe primjetiti napredak kako u funkcionalnom, tako i u
razvojnom smislu. Samo se takvim multidisciplinarnim pristupom moe oekivati napredak u
razvoju djeteta.
U radu s djecom s cerebralnom paralizom, je osim fizioterapeta neophodno ukljuiti
logopeda jer djeca zbog tekoa u govoru jo vie zaostaju u uenju, gube samopouzdanje,
javlja se potitenost i druge emocionalne smetnje koje oteavaju funkcionisanje ovih uenika
u koli zbog ega se povlae od svojih vrnjaka i sredine. Ueniku treba dati dovoljno
vremena i podrati ga u verbalnom izraavanju u sluaju da, zbog govornih smetnji izbjegava
govornu komunikaciju. Znaajnu pomo uenici imaju od tehnikih pomagala koji umanjuju
zavisnost od druge osobe i poveavaju njihovu samostalnost i afirmaciju meu
vrnjacima.

Lijekovi za lijeenje cerebralne paralize ne postoje. Postoje lijekovi koji pomau u

olakavanju boli ili disanja kod osoba s cerebralnom paralizom, ali takva vrsta lijeenja je
simptomatska i ne lijei uzrok. Najvaniji oblik lijeenja predstavlja svaki oblik vjebanja
kojim se dijete privikava na to prirodniji poloaj tijela pri svakodnevnim kretnjama.
Provoenje ranog uenja normalnog funkcioniranja smanjuje invalidnost, pa je vanost ranog
otkrivanja odstupanja od normalnog neurolokog razvoja nepobitna. Za rano otkrivanje
neurolokih odstupanja klinikim pregledom, potrebno je dobro poznavanje neurolokog
razvoja od strane lijenika.
Lijenik tijekom ispitivanja motorike funkcije promatra koje pokrete dijete moe, koje ne
moe uiniti. Pri tome lijenik promatra djetetovu glavu, trup i noge u svim motornim
aktivnostima za vrijeme procijene i terapije. Jackson (1958.) je napisao da mozak ne zna to
rade miii, on zna samo za pokret.
Budui da nema dva ista djeteta s cerebralnom paralizom potreban je individualni program
lijeenja. Lijeenje provodi habilitacijsko-rehabilitacijski interdisciplinarni tim jer osim
oteenja pokreta i poloaja, dijete s cerebralnom paralizom moe imati i pridruene smetnje
koje ometaju ukupni razvoj i uenje.
To su oteenja vida, oteenja sluha, govorni poremeaji, poremeaj panje, hiperaktivnost,
poremeaji ponaanja, grevi - konvulzije, smanjeno intelektualno funkcioniranje. Potrebno
je svakodnevno raditi s djetetom kod kue i u specijaliziranoj bolnici kako bi se smanjio
budui hendikep i dijete osposobilo da u najveoj mjeri koristi svoje ostatne mogunosti.
Stoga su u terapiji roditelji dio tima.

13

Dijete s cerebralnom paralizom bi trebalo proi sve ono to ostala djeca prolaze. Kada to nije
u mogunosti uiniti samostalno, treba tuu pomo. Npr. djeca u dobi od 5-6 mjeseci trpaju
sve u usta.
Djeca u toj dobi ue o svijetu oko sebe koristei osjetilo opipa i okusa. Cerebralno
paralizirano dijete je nepokretno i treba mu dodati predmete kako bi se upoznalo s njima.
Usporen razvoj cerebralno paralizirane djece esto nije uvjetovan mentalnom retardacijom,
ve njihovim fizikim hendikepom.
Veinu djece ukljuujemo u rehabilitaciju ambulantno, no za one, ije je oteenje toliko da
ne mogu biti ukljueni u rad u redovnim vrtiima i kolama imamo organiziran rad u dnevnoj
bolnici. To za djecu predkolske dobi znai da uz rehabilitacijski program imaju i
defektoloki rad primjeren dobi, a za kolsku djecu da su uz rehabilitaciju ukljuena u kolu
po redovnom ili prilagoenom programu.
Djecu koja ive van Zagreba, moemo ukljuiti u terapiju na majka-dijete odjelu, gdje je
majka stalno uz dijete i tijekom desetodnevnog boravka na odjelu ju educiramo kako raditi s
djetetom kod kue.
Sva su djeca ukljuena u neuropedijatrijsko praenje jer polovica djece s cerebralnom
paralizom imaju i epilepsiju ili konvulzije u temperaturi.
Vano je da su rano opskrbljeni s naoalama, jer veina "kilji" tj. imaju strabizam uzrokovan
poremeajem motorike onih miia, a i sklona su kratkovidnosti. Neophodno je kod djeteta s
hendikepom to uinkovitije i to ranije zbrinuti ostale nepravilnosti.5

Danas za djecu s CP postoje vrtii tipa Montessori vrtia koji takoer ima vrlo dobar uinak
na razvoj vjetina I aktivnosti svakodnevnog ivota te samim tim poboljanje kvalitete ivota
dijeteta I socijalizaciju.

8.Edukacijsko-rehabilitacijski pristup djeci s

cerebralnom paralizom
Provodi se u skladu s propisima ministarstva prosvjete i porta. On
zahtjeva postavljanje plana i programa i onda na temelju djetetovih
invidualnim sposobnostima izrauju se specifini programi.
5

http://www.roda.hr/article/read/neurorizicna-djeca

5. (Autor:Prim. dr. sci. Miroslav Pospi, neuropedijatar)

14

Oni obuhvaaju sljedei sadraj :

razvoj komunikacije i socijalizacije;
razvoj senzorike i psihomotorike;
razvoj terapije igrom;
razvoj kroz kompjutersko-informatiku edukaciju;
razvoj koncentracije pozornosti;
razvoj fine i grube motorike;
razvoj vizualne percepcije i memorije;
razvoj pomou terapijskog jahanja;
razvoj pomou rehabilitacijskih toplica;
razvoj radne terapije;
razvoj logopedske terapije;
razvoj pomou fizikalne terapije;
razvoj za pripremu dijagnostike i operativne zahvate;
ortopedski pristup razvoja djeteta;
te jo niz drugih aktivnosti koje prolaze djeca s cerebralnom
paralizom u njihovom razvoju.
Ovdje treba naglasiti da je potrebno organizirati pristup i koordinaciju
lijeenja izmeu razliitih struka. Organizaciju takvog rada potrebno je
provesti na nain da se omogui optimalan krajni rezultat, rukovodei
odreenim planom lijeenja. Plan lijeenja kreira se za svako dijete
posebno. 6

9 .Metode rada sa djecom s cerebralnom

paralizom u postupku opismenjavanja
Meu djecom s tjelesnim invaliditetom se nalazi oko 33% djece s
cerebralnom paralizom. Njihova motorika je veoma oteena i nepodobna
6

http://www.fizioterapeut.org/neurologija/cerebralna-paraliza-cp.html
15

za precizne pokrete koje zahtijeva pisanje. Zbog teine oteenosti i

moguih kombinovanih tekoa postupak opismenjavanja je potpuno
individualan.

Predvjebe za pisanje su obavezan period pripreme za pisanje, a poinju

sa vjebama kroz okvire i ablone. Kada je uenik savladao ovu operaciju
ueniku se daje sveska sa linijama po kojima samostalno poinje da pie.
Somatodidaktiki princip zahtijeva da se poinje sa pisanjem slova koja se
piu i u uskim linijama (a, o, i, m, n, itd.), zatim slova koja se nalaze u
uskim i gornjim irokim linijama (l, t, d, b itd) , a na 26 kraju se piu slova
u uskim i donjim irokim linijama (j, p, g itd). Proces opismenjavanja je dug
i dijete je neophodno svakodnevno motivisati da istraje. U nastavi
matematike mogu se pojaviti tekoe u poimanju broja i shvatanju
koliinskih i prostornih odnosa. U ovom sluaju potrebno je mnogo
oiglednih didaktikih sredstava i iskustvenog doivljavanja putem dodira,
pokreta, boja za omeavanjem prostora, koritenje brojevne crte umjesto
skupova, geometrijske oblike omeiti brusnim papirom ili kanapom, da bi
ih uenik mogao doivjeti opipom na podlozi. Mogu se koristiti ploe sa
udubljenjima za koliine, brojeve i geometrijske oblike, jer ih uenik moe
doivjeti i prebrojiti dodirom.
Nastavnikovi pozitivni stavovi i vjera u sposobnosti uenika, u mogunost
kolovanja u nekom od oblika kolstva, a posebno vjerovanje da se uenik
moe ukljuiti u redovan kolski sistem i postii uspjeh u redovnoj koli.
Neophodna je nastavnikova pomo u toku cijelog kolovanja u vidu
motivisanja uenika za uenje, za medicinsku rehaiblitaciju, za
ukljuivanje u vannastavne aktivnosti, pruanje pomoi u uenju,
prihvatanju od strane vrnjaka i drugu pomo za kojom imaju potrebu svi
uenici. Na nastavniku je, takoer, da razvija prosocijalne osobine uenika
u razredu i uionici kako bi pomogli ueniku u izradi domaih zadataka u
sluaju potrebe (koja moe biti esta zbog leanja u bolnici ili na
rehabilitaciji, povremenih izostanaka sa nastave), dovesti uenika u kolu
ili odvesti nazad kui i sl.
Pod praktinim opismenjavanjem se podrazumijeva i vizuelno prepoznavanje
pisanih kratkih poruka ("otvoreno", "ulaz", "izlaz", "toalet", "WC" ) upozorenja
("stoj", "zabranjen ulaz", "pazi", "ne ulazi") i sl. 7

Sijeri, D., E., Dijete sa cerebralnom paralizom (prirunik za roditelje),

Centar za obrazovanje, vaspitanje, radno osposobljavanje i
zapoljavanje mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i
cerebralne paralize Vladimir Nazor, Sarajevo, 2005.
7

16

10. STRATREGIJE
Vjerovanje da djeca MOGU!
Motivacija!
Pravila moraju uvijek biti jasna, objektivno i logiki formulirana.
Povratna informacija je bitna!
Prikladnost nagrade.
Vrnjako uenje!
Uenje na posljedicama potkrepljenje, kazna, ignoriranje!
Rjeavanje motorikih smetnji za osobe s cerebralnom paralizom (prostor bez stuba i
pragova,dizala prilagoenja zaulazak kolica,prilagoen sanitarni vor,prilaogoenej kolske
klupe),
Vjebe za razvojvizualno-motorne koordinacije (sposobnost usklaivanja pogleda s pokretima
tijela ):
-vjebe za razvijanje snage i fleksibilnosti trupa(puzanje ,provlaenje,bacanje lopte,naginjanje tijela
naprijed-nazad..),
-vjebe za razvijanje spretnosti donjih ekstremiteta (tranje,ples..),
-vjebe za koordinaciju vida i spretnosti ake i ruke(bacanje i hvatanej lopte,ritmike igre..).
-vjebe za pokretljivost oiju,
razvijanje ravnotee,
razvijanje ope motorne koordinacije.
Vjebe za finu motoriku i koordinaciju (izrezivanje ,ljepljenje,modeliranje,vjebe tipa
olovka papir,bojenej,slaganje)
Vjebe za razvijanje komunikacijskih vjetina:
-komunikacijske tablice,Cannon komunikator,kompjuter za govor.
Koristiti auditivne informacije:ploe,kasete,magnetofonske kasete za itanje i pisanje,
U matematici jae iscrtavati i markirati polja u koja dolazi odreen broj,koristiti se
brojevnom crtom pri objanjenju brojeva,
Vjebama percepcije lika-pozadine poveavati djetetovu koncentraciju na odreene
sadraje(trodimenzionalni predmeti),
Vjebe:
-svrstavanje predmeta po veliini,
-pronalaenje iste veliine meu raznim oblicima,
-izdvajanje veeg ili manjeg predmeta od onog kojeg smo mu pokazali,
-pronalaenje istog oblika i svrstavanje prema obliku,
-vjebe za prepoznavanje predmeta prema slici ili predmeta na slici
(leggo-kocke,drvene
kocke,pravljenej pram shemi..),
Koristiti kratke sekvence s jasno odreenim ciljem i brzom povratnom informacijom,
Eliminirati suvine pojedinosti,
Stalna angairanost djeteta u radu prema sadrajima koje odreuje nastavnik,
Posvetiti veliku pozornost u radu s roditeljima djece s cerebralnom paralizom zbog ese
odsutnsoti djece,zbog dugotrajnih i estih hospitalizacija,
Upoznavati djecu s svakodnevnim deavanjima i stavljati ih u takve situacije upuujuu
roditelje da njihova djeca aktivno sudjeluju u obiteljskom ivotu,obavljaju manje
dunosti,druenej s djecom u neposrednoj okolini,
Koristiti razna naela:
zornosti,svjesnosti,aktivnosti,individualnosti,postupnosti,kolektivnosti,prevencije..,

17

 Informiranje nastavnika o specijalnom pisanju (ustima,nogom),

Prilagoavanje nastavnog plana i programa.8
MNOGA DJECA KOJA IMAJU CEREBRALNU PARALIZU SU
DUEVNO RANJIVA.
Budite vrlo osjetljivi prema njihovim potrebama. Ponekad je djeci
koja imaju cerebralnu paralizu nezgodno jesti u zajednikoj
blagovaonici,budui da moraju nositi posebnu pregau i koristiti
posebnu alicu. Pokuajte saznati to oni misle o tome prije
donoenja konane odluke.
DJECA KOJA IMAJU CEREBRALNU PARALIZU ESTO NE MOGU
FIZIKI II UKORAK S OSTALOM DJECOM.
Molim vas da budete strpljivi i odvojite vrijeme za prilagodbu
njihovom kolskom radu.
Na primjer: ako svim uenicima zadate da napiu 25 reenica, svom
CP ueniku zadajte 5.
MNOGI UITELJI POGRENO MISLE DA JE NAJBOLJE CP DIJETE
POSJESTI U PRVI RED.
Sjedei preblizu audio vizualnoj opremi mogu ozlijediti vratove.
Najbolje bi bilo posjesti ih u sredinu razreda.
POVEITE CP UENIKA S DJETETOM KOJE ISPOLJAVA
SNANU OSOBNOST.
Djeca sa snanom osobnou znaju da je CP djeci potrebna posebna
panja i ona e im pruiti. To e obojci uenika pruiti posebno
zadovoljstvo!
OSIGURAJTE SVOJEM CP UENIKU POSEBNU ULOGU U
KOLSKIM GLAZBENIM PRIREDBAMA ILI PREDSTAVAMA.
Osigurajte svojem CP ueniku vani udio u posebnom programu,
tako da on ili ona steknu obrazovanje.
Na primjer: ako se program odvija za vrijeme Boia, neka va CP
uenik odigra ulogu Djeda Boinjaka.Kolica bi mogla imati ulogu
koije. Budite kreativni bit ete nagraeni!

Musa V. I Vici M.,Ras s uenicima s tekoama u razvoju u osnovnoj

koli,kolska knjiga Zagreb,1996. ,90.str.
18

 UITELJI MORAJU UKLJUITI CP DJECU U SPORTSKE

AKTIVNOSTI.
Probajte izmisliti posebne prilagodbe za ovu djecu. Veina ih voli
sport! Neka pokuaju baciti loptu rukom, udariti je nogom, ili
isprobajte neke druge domiljate eksperimente. Svaki ete puta biti
nagraeni osmjehom!
KUPAONICA MOE PREDSTAVLJATI PROBLEM ZA CP DJECU.
Ako je va uenik mentalno zdrav, on ili ona e vjerojatno biti
osjetljivi i smeteni ovim iskustvom. Pitajte vae uenike je li bi on ili
ona eljeli koristiti pogodnost prostorija specijalne kole. Neka va
uenik odlui!
POKUAJTE PRONAI POSEBNOG ASISTENTA, POMO, ILI
POMONIKA ZA CP UENIKA.
Budui da je redovni rad u razredu vrlo zahtjevan za djecu koja
imaju cerebralnu paralizu, ovo je posebno vano, pogotovo ako su
ona potpuno ukljuena u razred.
DJECA KOJA NEMAJU CP ZABRINUTA SU ZBOG NEPOKRETNOG
OVJEKA U KOLICIMA.
Kada vas o tome pitaju, recite da je to jednostavno hendikep. To je
rije koja ima isto znaenje svugdje u svijetu!
DJECA KOJA NEMAJU CP MOGU PITATI ZATO NEKI DOBIJU CP,
A NEKI NE.
Objasnite im da se CP jednostavno dogodi. Najbolje ih je nauiti da
svi trebamo prihvatiti vrline i slabosti svake osobe. Morali bismo
uvijek biti sretni kada MOEMO initi!!9

http://www.roda.hr/article/read/cerebralna-paraliza
19

11. Uloga roditelja10

Roditelji moraju prihvatiti svoje dijete kao osobu kojoj se dogodilo da ima
cerebralnu paralizu, a ne kao cerebralno paralizirano dijete. Najvaniji
terapeuti u tretmanu djeteta su roditelji. Naj bitnije od svega da roditelji
znaju : svako dijete je jedinstvena osoba, sva djeca mogu kontinuirano
uiti, to ranije poeti s radom djeteta to e za njega biti bolje.
Roenje djeteta s tjelesnim ili psihikim oteenjem jest gubitak zdravlja i
mogunosti za razvoj. To je velika trauma i za dijete, roditelje i obitelj, koja
se osjea ugroenom.
Roditelji imaju vaan utjecaj na razvoj djeteta i vano je kako reagiraju u
ovoj traumatinoj situaciji. Nakon poetnog oka, kod roditelja se javlja niz
reakcija :
depresija;
agresija;
povlaenje u sebe;
samoa;
krivica za nastalo stanje;
sram djeteta;
samooptuivanje;
prebacivanje krivice na drugog;
odbijanje djeteta;
razoaranje i slino.
Bitno je da roditelj to prije izae iz sveg toga, da potrai psihiku pomo.
Da ukljui obitelj i okolinu u svoj ivot a sve kako bi olakao svoje i
djetetovo stanje.

10

http://www.skole.hr/roditelji/savjeti?news_id=5222
20

21

12. ZAKLJUAK
Hrabra djeca nije tek jedan od sugestivnih naziva za maliane koji boluju
od cerebralne paralize, ve je to uistinu pravo ime za ove male heroje
ivota. Njihova spremnost da se razvijaju, ue i doprinesu iroj zajednici
jednako je jaka kao i elja njihovih roditelja da im omogue to uspjeniji,
sretniji i normalniji ivot. Stoga smatramo neizostavnim. Kroz razne oblike
pomoi, ali i prijateljstva biti dio njihovih ivota koje svojim doprinosom
moemo uiniti ipak neto sretnijim. no, valja istaknuti da pomo nikako
nije jednosmjerna, budui da hrabra djeca svojim primjerom potiu na jo
ustrajniji rad na ostvarivanju naih sposobnosti, koje preesto uzimamo
zdravo za gotovo.
Kako bismo realizirali navedene ciljeve, oplemenili svoje ivote i na koncu
vidjeli osmijeh na licima hrabre djece, osim predanosti, ovaj angaman ne
zahtijeva mnogo, ali zato poklanja neusporedivo vie. Ova djeca imaju
mnogo toga za rei i samo trebaju nekog tko bi ih kratko sasluao. Oni
imaju hvale vrijedna ivotna iskustva i svima nam mogu biti svojevrsni
uitelji. Njihova je zahvala od iznimne vrijednosti i svaka njihova rije
upuena bilo kome osobno nosi u sebi nevjerov atnu ljubav.
Bilo bi vano da do veinskih ljudi dopre vijest da mi kojima neto vidljivo ili
nevidljivo nedostaje, koji teko hodamo ili se sporo kreemo, slabije ujemo ili ne
vidimo, ne moemo sasvim vladati svojim udovima ili svojim umom, imamo
premalo ili previe kilograma, sporije mislimo ili shvaamo - imamo ne samo ista
prava na ivot kao i drugi ljudi, ve da to ukljuuje i naa prava da budemo
prijatelji i prijateljice, suradnici ili kolegice, supruzi ili supruge, ljubavnici ili
ljubavnice, susjedi ili susjede - i sve to s onima koji nas kao takve odaberu ili
ukljue u svoje ivote ili poslove. I u svemu tome i u mnogo drugih podruja i
aktivnosti koje ne moemo sve ni nabrojati, jer su brojne kao i kod veinskih
ljudi, i mi moemo biti sretni i zadovoljni, uspjeni i kreativni, ugodni i zabavni,
ali i nesretni i tuni, jadni i nikakvi kao to to mogu biti i veinski ljudi.11

Preporuujemo:Pogledajte

film Pleem iznutra

(Inside I'm
Dancing)Pleem iznutra (2004) topla i dirljiva pria o ivotu i
mogunostima dvojice mladih ljudi s invaliditetom u dananjem drutvu
koji pokuavaju izvui najvie iz ivota koji su dobili; pria koja donosi
snanu poruku o ivotu. Baca svijetlo na neke ivotne injenice koje ljudi
svakodnevno zaboravljaju, govori kako snage kao to su ljubav i
prijateljstvo mogu biti jae i ispunjenije od obitelji ili drutvene savjesti.
Oslanja se na emocije: istovremno smijean i tragian, bolan i prizeman.
Pogledajte blog djevojice Anje Kostanjeveki koja je od roenja
stopostotni invalid (cerebralna paraliza, epilepsija, problemi sa dinim
11

Krizmani, M.; ivot sa razliitima, Profil, Zagreb, str. 111-112

22

putovima). Na ovom blogu moete proitati o svakodnevnoj 24 satnoj

borbi kao i o problemima s kojima se suoava Anja.12

13. LITERATURA
1. Sijeri, D., E., Dijete sa cerebralnom paralizom (prirunik za
roditelje), Centar za obrazovanje, vaspitanje, radno osposobljavanje i
zapoljavanje mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i
cerebralne paralize Vladimir Nazor, Sarajevo, 2005.
2. vraka, E., Druga strana ivota- potekoe u uenju djece sa
cerebralnom paralizom, Dom tampe, Zenica, 2005.
3. Musa V. I Vici M.,Ras s uenicima s tekoama u razvoju u osnovnoj
koli,kolska knjiga Zagreb,1996.
4. http://malaanja.blog.hr/2008/01/index.html
5. http://www.fizioterapeut.org/neurologija/cerebralna-paraliza-cp.html
6. http://www.hendidrustvo.info/forum/index.php?topic=61.0
7. http://www.hrabra-djeca.hr/cerebralna-paraliza.htm
8. http://www.poliklinika.org/home.aspx?Id=7&Type=2&IdLang=2
9. http://www.roda.hr/article/read/cerebralna-paraliza
10. http://www.roda.hr/article/read/neurorizicna-djeca
11. http://www.skole.hr/roditelji/savjeti?news_id=5222
12. http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/693/

12

http://malaanja.blog.hr/2008/01/index.html
23

Prilog1.
Pria o Chadu

Djevojice i djeaci, bok! Moje je ime Chad i ja sam dijete koje ima
cerebralnu paralizu, ili skraeno ,,CP". Roen sam s cerebralnom
paralizom. Veinom su djeca koja imaju cerebralnu paralizu takoer takva
roena.
Ponekad, meutim, djevojice i djeaci mogu dobiti cerebralnu paralizu
kasnije u ivotu (moda zbog nesree). Djeca koja dobiju CP kasnije,
obino su vrlo mala; najee mlaa od dvije godine.
Neka djeca koja ive s cerebralnom paralizom mogu puno, puno toga
raditi. Druga djeca ne mogu tako mnogo.
Zapamtite, svi smo razliiti. ak i djeca koja ive s CP.
Kad imate cerebralnu paralizu. znai da je mozak na neki nain povrijeen
ili ranjen. Mali djeli mojeg mozga dobiva pomijeane informacije.
Zbog toga mi je obino teko kontrolirati miie. Oni su vrlo slabi.
Postoje tri razliite vrste CP-a. Ja imam pomalo od sve tri. Najvanija stvar
koju bih elio da zapamtite o cerebralnoj paralizi je da to nije bolest.
ivei s cerebralnom paralizom, moram se jako truditi da naredim svojim
miiima raditi ono to ja elim.
24

Ja moram jako puno misliti kad god elim govoriti, poeljati se ili ak
uhvatiti au mlijeka.
Sreom, netko tko se zove fizioterapeut" radi sa mnom da mi pomogne
ojaati miie. On mi pomae olakati raditi svakodnevne" stvari.

Miii mojih nogu su jako slabi. Zato mi je teko pokretati ih. Ponekad ipak
mogu hodati pomou taka.

take mi pomau rastegnuti miie mojih nogu da bi postali jai. To je

dobro!
Ponekad se, kad imam take, mogu osjeati kao da ih elim maknuti. I to
je uredu. Posebno kada elim ii na plivanje. Volim plivati sa svojim ocem.

25

Plivanje je vjeba koja mi pomae ojaati noge.

eli li znati kako bi mogao izgledati ivot s cerebralnom paralizom? Kada
doe kui, pokuaj staviti tri arape na obje svoje ruke. Tada pokuaj
zakopati ili otkopati koulju. To nee biti jednostavno!
Tako se ja osjeam s cerebralnom paralizom. Nije mi lako.

Kao i ti, i ja idem u kolu gotovo svaki dan. Mnoga djeca koja imaju
cerebralnu paralizu idu u redovne kole. Kao i druga djeca, neki mogu ii u
privatne kole ili uiti kod kue.
Kad idem u kolu moram se voziti u posebnom autobusu koji ima dizalo. To
je zabavno! Ono podie mene i moja kolica u autobus.
Ja stvarno elim nauiti nove stvari u koli. Zabavno je, takoer, igrati se s
prijateljima. Volim sve moje uitelje, takoer i fizioterapeuta. Oni mi svi
pomau da izgovaram nove zvukove, govorim nove rijei i nauim nove
vjebe!
Vjebe pomau jaanju mojih nogu i ruku! Moji uitelji i fizioterapeut
pomau mi na puno razliitih naina. Stvarno sam sretan to ih imam!
26

Ponekad mi je teko oglasiti se i govoriti. Moda me nee moi razumjeti

cijelo vrijeme. Zapamti, stvarno mi je teko izgovarati rijei potpuno tono.
Miii mojih ustiju i grla su vrlo slabi. Neke rijei moram izgovarati zbilja
polako. Neke moje rijei ti ak mogu zvuati smijeno.
To to smijeno govorim, ne znai da sam glup! Zapravo sam jako
pametan!

Veliki broj djece koja imaju cerebralnu paralizu ( poput mene ) mora na
glavi nositi neto to bismo mogli nazvati titnik za glavu. Moj ti titnik
moe izgledati neobino, ali on pomae tititi moju glavu u sluaju
konvulzija i pada. Slian je ljemu koji nosi kada vozi bicikl.
Konvulzije je teko opisati. Mogu se dogoditi kad se sve poruke koje dolaze
do mog mozga pomijeaju. Kad imam napadaj, moje se tijelo jako trese.
Tada se mogu sruiti ili pasti iz kolica.
Napadaj je neto ega se ti ne mora bojati. On obino ne traje dugo, niti
se ne dogaa jako esto. Osim toga, moj me titnik uva.
Ne brini se, ne moe se zaraziti cerebralnom paralizom ( ili dobiti
napadaje ), niti od mene, niti od bilo koga drugoga. Zato se sa mnom
moe igrati i biti moj prijatelj. Svatko eli imati prijatelje!
Kad vidi nekog u kolicima ( poput mene ), nemoj se bojati!
Zaustavi se i reci bok. Tada se ja ( i svatko drugi tko je u kolicima )
osjeamo DOBRO!
27

Danas ne postoji lijek za cerebralnu paralizu. To znai da je moji lijenici i

medicinske sestre jednostavno ne mogu otjerati. Ali cijela moja obitelj,
zajedno s mojim lijenicima, sestrama i fizioterapeutima, pomau mi
izlaziti s njom na kraj na najlaki mogui nain.
Uim kontrolirati svoje miie, takoer, svaki dan sve bolje i bolje. Uskoro
bih mogao initi sve vie i vie za sebe!
ivot s cerebralnom paralizom je samo mali djeli onoga to zapravo
jesam. Po svemu ostalom sam upravo takav kao i ti!

28

Prilog 2.
Izjave djece s cerebralnom paralizom
Znai li to to ima cerebralnu paralizu da si bolestan?
Ne, prehlada me ini bolesnim.
Cerebralna paraliza je samo dio onoga to jesam.
Jesi li ikad tuan zbog toga to ima cerebralnu paralizu?
Ponekad, ja mislim. Posebno kad me djeca ne razumiju. Oni se mogu
praviti kao da ak ne postojim! To me moe ozbiljno rastuiti i povrijediti.
Hoe li ti ikad biti bolje?
Zapamti, cerebralna paraliza se ne moe izlijeiti. Ali, postoje mnogi dobri
naini koji mi pomau podnositi je. Postoje neke stvari koje nikad neu
moi initi, ali to vrijedi za svakoga.
Koji dio tijela uzrokuje tvoje povremene napadaje?
Moj mozak. Ponekad dobiva pomijeane informacije.
Mogu li dobiti cerebralnu paralizu od tebe?
Ne, ona nije zarazna. Moe se sa mnom igrati i biti moj prijatelj. Ja ti ne
mogu prenijeti cerebralnu paralizu.
Jesi li uinio neto zbog ega si dobio cerebralnu paralizu?
Ne, cerebralna paraliza je neto to mi se samo dogodilo.
eli li da se s tobom postupa drugaije zbog toga to ima
cerebralnu paralizu?
Nikako! Samo pokuaj biti strpljiv sa mnom i razumjeti me. Iznutra sam
uglavnom isti kao i svatko drugi. Ja takoer imam osjeaje!
to radi fizioterapeut?
Fizioterapeut mi pomae da bolje koristim miie. Pomae mi kod vjebi
pomou kojih moji miii jaaju.
Rugaju li ti se druga djeca ikad zbog toga to ima cerebralnu
paralizu ili te nazivaju razliitim imenima?
Da, i to vrijea moje osjeaje. Ali mislim da su djeca takva zato jer ne
razumiju to je cerebralna paraliza.
29

Nadam se da e sada to bolje razumjeti.

eli li imati prijatelje i baviti se sportom?
Naravno da elim. Ne eli li to svatko? Meutim, ponekad mogu zatrebati
pomo kod bavljenja nekim sportovima. Moji su omiljeni sportovi jahanje i
plivanje.

Prilog 3.

Znaci upozorenja
30

DO 3. MJESECA IVOTA
Normalan razvoj:
odupire se rukama;
kontrolira dranje glave.
Smetnje u razvoju:
ne moe dii glavu;
noge su tvrde;
glava se vraa u poetni poloaj;
ruke su stisnute u aku;
desna strana je ukoena;
dijete se tee mie iz ovog poloaja.

DO 6. MJESECA IVOTA
Normalan razvoj:
sjedi uz pridravanje,
dri glavu;
lea su ravna.
Smetnje u razvoju:
ne moe dii glavu;
lea su zaobljena;
ruke su skvrene;
ruke su skvrene prema natrag;
noge su prekriene i ukoene.

DO 8. MJESECA IVOTA
Normalan razvoj:
sjedi samostalno;
rukama prihvaa predmete.
Smetnje u razvoju:
lea su zaobljena;
slabo upotrebljava ruke;
noge su ukoene, a prsti skvreni;
ne moe dii glavu;
lea su zgrbljena;
noge ne dre teinu tijela;
slaba kontrola glave;
31

ne moe ispruiti ruke;

savija se unatrag;
noge su ispruene i ukoene.

DO 12. MJESECA IVOTA

Normalan razvoj:
ustaje uz pomo.
Smetnje u razvoju:
teko se die;
noge su ukoene, a prsti skvreni;
ne moe puzati etveronoke;
pri kretanju upotrebljava samo polovicu tijela.

DO 15. MJESECA IVOTA

Normalan razvoj:
samostalno stoji ili hoda.
Smetnje u razvoju:
hoda na prstima;
jedna ruka je skvrena;
sjedi nagnuto na jednu stranu;
u igri se slui samo jednom rukom;
jedna noga je savijena.

32