Tema referata:

NEUROZE

Neuroza jeste velika skupina nepsihotinih poremeaja obiljeenih nerealnom anksioznou i drugim srodnim problemima. Neuroze se dijele na anksiozne poremeaje, te na somatomorfne i disocijativne poremeaje. Osnovu neuroze ini neurotini konflikt, to je poseban unutarpsihiki, nesvjesni sadraj koji rezultira anksioznost, koja je osnova odnosno jezgro svih neuroza. Anksioznost, tj. tjeskobnost stanje je unutarnje nelagode, praeno tjelesnom napetou. Ona se javlja u svim psihijatrijskim poremeajima, a kao primarni simptom javlja se u anksioznim poremeajima. To su poremeaji karakterizirani jakom tjeskobom koju osoba nastoji nesvjesno razrijeiti na razliite naine, koritenjem raznih mentalnih mehanizama. Izvor tjeskobe moe biti unutarnji nesvjesni konflikt ili situacijski faktor poput traumatskog iskustva, stresa ili gubitka. Neuroza je izraz ranog (razvojnog) oteenja linosti, kada i nastaje unutarpsihiki-nesvjesni konflikt, pa stoga neurotiar ima tipinu anamnezu koja otkriva rano ispoljavanje neurotinih simptoma karakteristinih za odreene periode razvoja i sazrijevanje (dugotrajna i uporna ENEUREZA i ENKOPREZA), noni strahovi, tikovi, mucanje - izraeni oblici fobino formiranih strahova ili prisila). Ovi poremeaji na indirektan nain otkrivaju postojanje neurotinog konflikta. Neurozu karakterie kontinuitet ovih neurotinih ispoljavanja ili njihovo intenziviranje u odreenim periodima ivota (pubertet, odnosno adolescencija, klimakterijum) kao i u kriznim situacijama - odvajanje od voljenog objekta i gubitak objekta, situacija osujeenja ili odbacivanja, situacije u kojima je potrebno vee ulaganje emocionalne energije radi adaptacije na nove uslove polazak u kolu, o dlazak u vojsku, zaposlenje, stupanje u brak, mijenjanje mjesta boravka i sl.)

Kako se ponaa osoba sa ovakvim poremeajima? Neurotino ponaanje je neprilagoeno osoba ne uspijeva postii ono to pokuava uiniti i ustraje u onom to je za njega nepovoljna situacijaIako je osoba svjesna tetnosti svojih radnji, nastavlja ih danima, sedmicama mjesecima, godinama, ponekad i cijeli ivot. Neuroze se ispoljavaju razliitim oblicima subjektivnog trpljenja (preteno emocionalnim, ali i drugim psihikim i tjelesnim tegobama) kao i poremeajima ravnotee sa sobom i spoljnjim svijetom, a da pritom ne dolazi do izmijena u doivljavanju sopstvenog ja" i u doivljavanju objektivne realnosti (kao to je to sluaj kod psihoza).

ANKSIOZNI POREMEAJI: GENERALIZIRANI ANKSIOZNI POREMEAJ : GAP je hronina tjeskoba koja traje danima, tjednima i mjesecima. Bolesnici su stalno zabrinuti, brinu ih i najmanje sitnice i izrazito su nesigurni u vezi s budunosti. Oni osjeaju opu napetost, sklonost trzanju na minimalni podraaj poput iznenadnog zvuka, nelagodu i nervozu u radu s ljudima. Sve to moe biti praeno hroninim umorom, glavoboljama, nesanicom, smanjenjem koncentracije. Iako sindrom nije u potpunosti onesposobljavajui, bolesnik osjea hroninu nelagodu prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti i u meuljudskim odnosima, a radna je sposobnost umanjena.

PANINI POREMEAJ: spada meu najbolnija ivotna iskustva. Moe se ponavljano javljati tijekom vremena i moe biti izrazito ograniavajui za osobu. Obino traje od nekoliko minuta do 1-2 sata, a napadaj dosee najjai intezitet ve nakon par minuta. Bolesnik osjea uas koji nastaje bez vidljivog povoda, prijetnju skore smrti, to privremeno onemoguuje racionalno miljenje. Za vrijeme takvih napada esto ima osjeaj da e umrijeti, osobito stoga to su prisutni brojni tjelesni simptomi poput "lupanja srca", povremene prijevremene srane kontrakcije ("srce preskae"), boli u grudima koja se opisuje kao vrlo otra ili probadajua. esto se javlja drhtanje, vidljivi tremor, znojenje, nemir u elucu, opa slabost, vrtoglavica, munina i proljev. esto se javlja "glad" za zrakom koja vodi u hiperventilaciju, a ona moe rezultirati grenjem miia, osjeajem bockanja oko usta i u prstima. Nakon prvih napada, bolesnik se poinje bojati ponovnih takvih stanja i moemo rei da razvije "strah od straha". Zbog kardiolokih manifestacija, panini napadaji mogu se zamijeniti s infarktom miokarda. To je i razlog to ti pacijenti esto budu upuivani na brojne pretrage nakon kojih se obino "ne nae nita".

FOBINI POREMEAJI: To su neurotski poremeaj karakterizirani prisustvom neracionalnog ili pretjeranog straha od objekata ili situacija koji nisu stvarno opasni i nisu opravdani izvor anksioznosti, npr. strah od vonje liftom, strah od pasa, strah od izlaska na ulicu i sl. Obino je sama pomisao na objekt fobije dovoljna da izazove anksioznost, a kako bolesnik u stvarnosti postaje blii fobinom objektu, anksioznost dosie razinu paninog napadaja. Bolesnik osjea strah bez obzira na to to je svjestan njegove iracionalnosti. On stoga izbjegava situaciju koje se boji, to esto vodi do onesposobljenosti u svakodnevnim aktivnostima i smanjenoj mogunosti normalnog funkcioniranja (mora pjeke na visoke spratove, ne moe sam na posao ulicom i sl.). -Agorafobija (strah od otvorenih javnih mjesta ili guve) najei je fobini poremeaj. Aktivnosti osobe su umanjene; u krajnjem sluaju ne moe uope izlaziti iz kue i

napustiti sigurnost doma. esto, agorafob moe izai na ulicu samo ako je u pratnji neke bliske osobe i ta osoba postaje obvezni pratilac.

Mogu se razviti i SPECIFINI STRAHOVI (npr. od pasa, insekata, zatvorenih prostora poput lifta - klaustrofobija ili visine - akrofobija). Ako su objekti neobini ili ako se lako izbjegavaju, ne javlja se ozbiljna nesposobnost. Meutim, mogu se javiti znaajna funkcionalna oteenja, npr. kada se fobija od aviona razvije kod poslovnog ovjeka, a posao zahtijeva esto letenje.

OPSESIVNO KOMPULSIVNI POREMEAJ ( obuzeto prisilni poremeaj): OKP je neurotski poremeaj karakteriziran prisustvom ponavljajuih ideja i fantazija (opsesija) i ponavljajuih impulsa ili radnji (kompulzija) koje bolesnik smatra bolesnim i protiv kojih postoji unutarnji otpor. Anksioznost je sredinja odlika, ali u suprotnosti s fobijama (kada je bolesnik anksiozan prilikom suoavanja s vanjskim opasnostima i smatra da je njihova pasivna rtva), anksioznost nastaje kao odgovor na nesvjesne unutarnje misli i porive kojih se bolesnik boji i koje mora ostvariti suprotno svojoj volji. Opsesije (obuzetosti) predstavljaju ideje, rijei i slike, obino nepovezane s onim to pojedinac radi; uporno, jako i neodoljivo mu se nameu i skreu panju. esto su obojene agresivno ili seksualno, to pojedinac doivljava potpuno stranim (npr. misao majke da e kuhinjskim noem ozlijediti svoju djecu). Kompulzije (prisile) i kompulzivne radnje isto su autonomne kao i opsesije, ali se radi o preplavljujuoj potrebi da se uini neka radnja (npr. da mora brojiti prozore idui ulicom, da se mora pet puta prekriiti ulazei u stan). Prisila moe biti i vrlo agresivna, runa ili opscena. Kao i kod opsesija, bolesnik doivljava anksioznost, uoava apsurd poriva i odupire mu se. Meutim, esto ne moe a da ne zapone ponavljajui obrazac u obliku kompulzivnih radnji i rituala. Psihoterapija je lijek izbora kod anksioznih stanja: Medikamentozna terapija primjenjuje se uz psihoterapiju, a nikako umjesto nje. U lijeenju anksioznih poremeaja primjenjuju se anksiolitici, najee benzodiazepini. Dobre rezultate kod svih oblika anksioznih poremeaja daje i primjena novijih tipova antidepresiva. Somatomorfni poremeaji ukljuuju histerine neuroze, manifestiraju se kao tjelesni simptomi poput paralize, sljepoe ili gluhoe, bez organskog razloga Simptomi histerije razvili su se iz ponavljajueg izbjegavanja prilikom jake anksioznosti npr. ovjek je razvio paralizu desne ruke zbog borbe, ena je nakon 4 trudnoe razvila paralizu nogu

DISOCIJATIVNI /KONVERZIVNI/ POREMEAJ Povezane manifestacije: Amnezija= gubitak pamenja nekih vanih dogaaja, uglavnom djelomian i selektivan u odnosu na traumu. Fuga=nesvrsishodna putovanja, uz potpunu amneziju Stupor= veliko smanjenje ili odsutnost voljnih pokreta i normalnog reagiranja na svjetlo, buku, dodir. Stanja transa i opsjednutosti= neeljeni privremeni osjeaj gubitka osobnog identiteta i svijesti o okolini. Disocijativni motorni poremeaj: (afonija, disfonija, konvulzije) =gubitak sposobnosti pokretanja dijelova ili itavog tijela, ili grevi nalik na epileptike, bez ugriza jezika i inkontinencije mokrae esto uz ouvanu svijest. Anestezija i gubitak osjeta, psihogena gluhoa, sljepoa ili gubitak osjeta mirisa ili okusa. Sindrom viestruke linosti, itd.