Sta je normativna djelatnost I kako se realizuje ?

• Normativna djelatnost - djelatnost je stvaranja normativnih akata koju čine skup

postupaka i radnji koje se provode u toku izrade i donošenja zakona, drugih pravnih
propisa i općih pravnih akata.
• Realizuje se donošenjem novih i promjenom postojećih zakona, drugih pravnih propisa i
općih akata.

2. sta je zadatak nomotehnike ?

• Zadatak nomotehnike kao nauke je da pronađe najbolje načine da doprinese jasnoći
normi

3.Sta je predmet nomotehnike ?

• Predmet nomotehnike - tehnika izrade i donošenja propisa, njihova forma, a ne sadržaj
Sadržaj propisa - kojim se uređuju određeni društveni odnosi, prava i obaveze subjekata prava -
predmet drugih pravnih disciplina

4. Koje su pretpostavke za izradu pravnih propisa ?

• Pretpostavke za izradu pravnih propisa su:
pravna svijest - sposobnost da se pojedini društveni odnosi ocjenjuju prema pravnim kriterijima
i stvara uvjerenje o opravdanosti te ocjene
opće i stručno (pravno) znanje - specifičan zadatak stručnog karaktera koji traži posebna znanja
Izrada pravnih propisa je specifičan zadatak stručnog karaktera koji traži posebna znanja:
a) opće obrazovanje,
b) poznavanje jezika,
c) poznavanje društvenog uređenja,
d) poznavanje opće društvene i sektorske politike,
e) poznavanje prava i
poznavanje nomotehnike

5. sta je norma I kako se dijele?

• Norma - pravilo ponašanja koje reguliše međuljudske odnose, stanja i ponašanja.
• stare koliko i organizovan život u društvu.
• Dijele se na:
1) društvene i
2) prirodne norme.
6. sta su drustvene norme ?
Društvene norme mogu biti:
• Autonomne - one koje su prihvaćene od pojedinaca, pa se poštuju bez uticaja
• sankcija.
Heteronomne - subjekt ne usvaja, već i kad im se pokorava, to čini zbog prijetnje sankcija ili
nekog drugog razloga; u ovom slučaju moguće je da subjekti poštuju norme jer i sami prihvataju
ciljeve zbog kojih su norme donesene ili zbog autoriteta donosioca norme. Sve društvene norme
se mogu grupisati u tri grupe:
• malobrojne, nepisane, neprecizne i jednostavne norme, nastale stihijski i spontano u
dužem vremenskom periodu koje je stvaralo i koje sankcioniše neorganizovano društvo
(moral, običaji, kao i druga slična pravila ponašanja)
• brojnije, složenije, pisane i preciznije norme koje stvaraju organizacije užih zajednica u
okviru društva i one primjenjuju sankcije za njihovu povredu
•

7. sta je pravna norma?

• pravne norme koje su najbrojnije, najsloženije i najpreciznije.

• Stvaraju ih specijalizovani organi države, a postoje i posebni organi države za
primjenu sankcija, a po sankcijama se ove norme razlikuju od ostalih društvenih
normi

8. kako nastaju pravne norme?

• Pravne norme mogu nastati:
• spontano - u dužem vremenu i bez posebno donesene odluke i plana usljed čega
su tako nastale norme, po pravilu, nepisane i nedovoljno precizne
• planski - po pravilu, pisane, kodifikovane i precizne u formulacijama
• Spontano stvaranje prava je karakteristika običajnog prava
• Nastaje dugim vršenje, ponavljanjem određenog ponašanja
• Kvalitet je u tome što se više u obzir uzima iskustvo
• Običajno pravo je i demokratskije jer ga stvara rasuta demokratska masa, provjerenije je
i prilagođenije društvenim odnosima. Nedostatak običajnog prava je što ne uvažava
dovoljno dinamičke promjene u društvu
• Pravna norma se stvara pravnim aktom kao psihičkim aktom, a zatim se materijalizuje,
uobičajeno jezikom kao najsavršenijim, mada ne i savršenim sistemom znakova
• Na taj način, norma postaje čulno opaziva (saznatljiva) i trajna, a njena socijalna funkcija
moguća
• Kako je norma upućena subjektu koji treba da je primeni za sebe ili drugog, taj drugi
subjekt
(tumač) mora normu “razumjeti”, saznati njen smisao – značenje, i tako protumačenu
primjeniti
9. Kako dijelimo pravne norme s obzirom na broj subjekata na koje se odnose?
• Prema subjektima koji ih stvaraju:
• državne norme,
• norme drugih organizacija,
• norme građana

10. kako dijelimo pravne norme s obzirom na slobodu koju daju adresati?
• Prema slobodi koju daju adresatima:
• Kogentne norme
• Dispozitivne norme

11. kako se dijelepravne norme prema uslovnosti

• Prema uslovnosti:
• Uslovne norme
• Bezuslovne norme

12.kako se dijele norme s obzirom na sadrzaj?

• Obzirom na sadržaj, propisi se mogu podijeliti na:
a) propisi koji naređuju,
b) propisi koji zabranjuju i
c) propisi koji dopuštaju.
• Naređujući propisi - oni koji subjektima nameću obavezu nekog davanja ili djelovanja
• Zabranjujući propisi - oni koji subjektima zabranjuju da vrše određene radnje (suprotni
od naređujućih)
• Dopuštajući propisi - predstavljaju izuzetke od naređujućih i zabranjujućih jer se odnose
na slobodu ponašanja subjekata u određenim situacijama.
13. Nabroj nacela nomotehnike?
• Načela – predstavljaju okvir za izradu pravnih propisa i predmet nauke koja se bavi
izradom pravnih propisa
• Osiguravaju uspješnost stvaranja prava i kvalitet izrađenog propisa
• Načelo zakonitosti
• Načelo jedinstvenosti
• Načelo univerzalonosti
• Načelo jasnoće
• Načelo kvaliteta
• Načelo kvantiteta
• Načelo jednoobraznosti
• Načelo međusobne usklađenosti propisa
• Načelo objavljivanja
• Zabrana retroaktivnog dejstva

14.pojasnite nacelo jedinstvenosti?

• Načelo jedinstvenosti - ne postoji više različitih nauka o nomotehnici, već je u pitanju
jedna jedinstvena nauka koja prikuplja i sistematizuje saznanja iz oblasti donošenja
pravnih akata i izučava donošenje pravnih akata.

15. pojasnite nacelo kvalitete stila stila propisa?

• Kvalitet stila propisa – jednoj misli odgovara jedan jezički izraz

• Kvantitet propisa – odredbe člana, stava, tačke, alineje sastoje od samo jedne rečenice.
• Kvalitet člana i pravnog propisa zavise od kvaliteta rečenice i riječi, od rasporeda i
broja riječi u rečenici
• Misli, odnosno norme ili dijelovi norme unutar člana se nalaze u međusobnim
logičkim vezama, zaokružene u član kao jednu logičku cjelinu.
• Član se kao logička cjelina nalazi u međusobnim logičkim vezama sa drugim
članovima u zakonu
• Treba da postoji sklad između upotrebljenih jezičkih izraza za izražavanje misli i
logičkog smisla da bi onaj ko primjenjuje propis mogao izvući tačan zaključak o
tome šta je smisao norme
16. Za koju granu prava je karakteristicno detaljno regulisanje I zasto?

• Detaljno regulisanje je vezano za krivicno parvo. Kod regulisanja pravnih odnosa radi se
o tome da realne odnose treba dovesti u pravnu stvarnost
• Modifikacija pravnih normi u odnosu na realnost:
(1) Pravo nikada ne izražava ukupnu stvarnost i
(2) Pravo uvijek postavlja zahtjeve za određeno ponašanje čovjeka

17.koje su faze kod planskog stvaranja prava?

• Plansko stvaranje prava ima različite izraze:
(1) pripremnu fazu,
(2) fazu stvaranja prava
• Pripremna faza se sastoji u utvrđivanju potrebe za pravnim regulisanjem, određivanjem
cilja norme, utvrđivanja kauzalne veze između norme i društvenog života
• Postupak donošenja zakona se obično reguliše poslovnikom parlamenta ili njegovih
domova.
18. koji su dijelovi propisa = struktura propisa ?

• Član - osnovna klasifikaciona jedinica i logična cjelina koja sadrži jednu ili više misli
• Pravna norma nije nužno sadržana u članu
• Pravna norma je pravilo ponašanja, a član je osnovna klasifikaciona jedinica u zakonu
• Stvaralac zakona određuje broj članova u zakonu
• Pravila:
• Da se norma sadržana u jednostavnom članu, odnosno jednom stavu,
sastoji , u pravilu, od jedne rečenice.
• Da se jedno pravilo koje je predmet uređivanja nastoji izraziti tako da
sadrži sve elemente pravne norme
• Da se jedno pravilo nastoji izraziti u jednom članu
Misli u članu ili stavu se pišu kratko.

• Dijelovi propisa
• 1. naslov ili naziv propisa,
• 2. uvodni dio ili osnovne odredbe,
• 3. središnji ili glavni dio ili sadržinske odredbe,
• 4. kaznene odredbe,
• 5. prelazne odredbe i
• 6. završni dio ili završne odredbe.
-ukoliko je propis većeg obima, on sadrži i pregled sadržaja.

20. Clan koji sadrzi vise pravnih normi I rasporedjuje se na