Mentor: izv. prof. dr. sc.

Robert Zenzerović
Student: Erik Komel (4599-E)
Kolegij: Računovodstveni informacijski sustavi
Fakultet Ekonomije i Turizma „dr. Mijo Mirković“
Financijski menadžment

Pojam i obilježja revizije računovodstvenih informacijskih sustava

Esej

Razvojem novih računalnih i informacijskih tehnologija omogućio je razvoj novih softvera

namijenjenih računovodstvenim poslovima. Iako se načela i načini knjiženja nisu uvelike
promijenili, knjiženje poslovnih promjena postalo je brže i jednostavnije. Povezanost takvih
sustava omogućuje jednostavniju i bržu razmjenu računovodstvenih podataka te ujedno
smanjuje mogućnost pogreške prilikom knjiženja – slučajne ili namjerne. Ipak, kao što niti
jedan knjigovođa nije savršen, tako niti jedan softver nije savršen u toj mjeri da ga ne treba
kontrolirati.

Revizija sama po sebi podrazumijeva provjeru svih unesenih računovodstvenih promjena.

Reviziju računovodstvenih informacijskih sustava prof. Zenzerović definira kao „proces
prikupljanja i vrednovanja (evaluacije) dokaza na temelju kojih se može utvrditi čuva li se
imovina informacijskog sustava poduzeća na odgovarajući način, održava li se integritet
podataka, omogućuje li se djelotvorno ostvarivanje postavljenih ciljeva, te koriste li se
raspoloživa sredstva učinkovito“ (Zenzerović, 2007:334). Iz navedene definicije proizlazi
zaključak kako revizija računovodstvenih informacijskih sustava nije tek provjera ispravnosti
proknjiženih promjena, već mnogo širi pojam. Iako je glavni cilj i svrha ovakve revizije
dokazivanje usklađenosti unesenih podataka s računovodstvenim načelima i zakonskim
propisima, provođenjem revizije, njezin obveznik dobiva širi uvid u učinkovitost svojeg
poslovanja, troše li se sredstva na učinkovit način, te upravlja li menadžment sredstvima
organizacije u skladu s postavljenim ciljevima. Samim time, revizija računovodstvenih
informacijskih sustava obuhvaća čitav niz provjera raznih elemenata poslovanja vezanih za
računovodstvo: provjeru softvera, provjeru nabave računalnih sustava, provjera svih izmjena
softvera, provjera točnosti svih računalnih zapisa, provjera izmjene netočnih podataka,
provjera pouzdanosti računalnih datoteka, te naravno provjera jesu li svi nabrojeni elementi
usklađeni s menadžmentom i ciljevima organizacije, odnosno odobreni od strane menadžera
(Zenzerović, 2007:335).

Kao i svaki oblik kontrole, reviziju računovodstvenih informacijskih sustava ima određena
obilježja koja možemo povezati s njezini fazama i ulogom, no ne i poistovjetiti. Glavno
obilježje revizije ukazuje na to da je revizija naknadna kontrola. Provodi se nakon određenog
perioda, a u kojem trenutku će se provesti ovisi o potrebama poslovnog subjekta ili uvjetima
koje nalaže Zakon o reviziji. Reviziju provodi pojedinac ili društvo koje je neovisno. Točnije,
poduzeće koje je obveznik revizije dužan je ugovorom dogovoriti dolazak revizora koji će
vršiti kontrolu svih prethodno navedenih elemenata računovodstvenih poslova neke
organizacije. Iznimka ovog pravila, prema Zakonu o reviziji, društva su koja se bave
revizijom. U takvim poduzećima reviziju računovodstvenih podataka i računovodstvenih
informacijskih sustava provodi revizor koji je ujedno i član poduzeća, odnosno organizacije.
Iz navedenog proizlazi i zaključak kako je revizija planirani proces. Neovisno zahtijeva li
reviziju samo poduzeće ili neko od državnih tijela, s revizorom je potrebno sklopiti ugovor i
unaprijed planirati njegov dolazak. Nadalje sam revizor mora planirati postupak provođenja
revizije – koje će metode koristiti, koje izvore podataka će provjeravati te koje informacijske
sustave kontrolira. Obilježje po kojem se revizija računovodstvenih informacijskih sustava
razlikuje od same revizije su potrebna poznavanja računalnih i informacijskih sustava. Kako
je prethodno navedeno, revizija informacijskih sustava obuhvaća kontrolu pouzdanosti i
točnosti datoteka, softvera te uvjete nabave i vrste računala koje poduzeće koristi. Samim
time, od revizora se očekuje da svoja znanja iz računovodstvene kontrole može proširiti i na
provjeru valjanosti informatičke opreme. Kao posljednje obilježje možemo navesti cjelovitost
procesa. Da bi revizija bila uspješna, te da bi se uvidjelo u nepravilnosti, potrebno je da
revizija započne od određene točke te i završi konačnim zaključkom. Od koje točke će
započeti revizija te koje elemente će obuhvatiti i kojim tokom će ići ovisi o vrstama internih i
dokaznih testova. Konačna točka kojom svaka revizija, pa tako i revizija računovodstvenih
informacijskih sustava završava je revizorsko izvješće. U njemu se navode svi zatečeni
elementi koje je revizor pronašao provođenjem revizije, te daje mišljenje o usklađenosti
poslovanja s ciljevima organizacije, usklađenosti s računovodstvenim standardima i
zakonskom regulativom.

Za reviziju računovodstvenih informacijskih sustava možemo reći kako je suvremeni oblik

revizije. Budući da su obveznici revizije u Republici Hrvatskoj srednja i velika poduzeća,
računalna oprema za njihov rad je neophodna. Samim time i korištenje računovodstvenih
informacijskih sustava je potreba. Kako bi ostali u dometu potreba posla, za revizore postaje
neophodno poznavanje računalnih tehnologija, te je kontrola informacijskih sustava postala
sastavni dio svake revizorske kontrole.

Korištena literatura:

Zenzerović. R.: Računovodstveni informacijski sustavi, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula,
2007.

https://www.zakon.hr/z/417/Zakon-o-reviziji (pristupljeno 29.03.2018.)