Professional Documents
Culture Documents
2. Šta je interkultura?
Interkultura je ukrštanje znanja i mešanje znanja i iskustva ljudi iz različitih kulturnih zajednica
širom sveta.
Bez obzira o kojoj definiciji kulture je reč, zajednisčko za sve su sledeće karakteristike
kulture:
-NAČELNOST – kultura predstavlja opšti okvir usvojenog i prihvatljivog ponašanja,
zasnovanog na nenormiranim načelima, izvrnim i običajnim pravilima.
-DELJIVOST – kultura je društvena a ne pojedinačna kategorija. Ona ne postoji sama za sebe,
rezultat je društvene interakcije i kao takva se deli na pojedine članove društva.
-KOMUNIKATIVNOST – olakšava komuniciranje i sporazumevanje, doprinosi većoj bliskosti
i srodnosti između nosilaca i poznavalaca jedne kulture.
-STEČENOST – kultura nije urošena, već stečena kategorija. Njeno usvajaje i difuzja odvijaju
se kroz duge procese socijalizacije, razvoja i modernizacije.
-DIFERENCIRANOST – pripadnici različitih kultura često imaju različite predstave o istoj
stvari. Tako je moguće prepoznati i diferencirati individualna ponašanja.
-TRAJNOST – kultura je trajna kategorija i prenosi se sa generacije na generaciju. Na taj način
ispoljava relativnu stabilnost i dugoročnu prepoznatljivost.
-KUMULATIVNOST – kultura je okvirnog i otvorenog karaktera, i nalazi se u neprekidnom
procesu uobličavanja. Svaka generacija nešto doda i ostavi pečat sopstvenoj kulturi.
-DINAMIČNOST – kultura ispoljava relativnu, ali ne i apsolunu stabilnost i statičnost. Ona je
podložna postepenim i evolutivnim promenama tokom vremena
5. Šta obuhvata materijalna kultura?
Материјална култура је део културе који чине сви материјални производи (оруђа, оружја,
грађевине, саобраћајнице, разноврсни технички, пољопривредни и индустријски производи),
чија је основна сврха задовољење човекових potreba
6. Šta je opažanje?
Опажање је čovekovo tumačenje realnosti.
7. Šta je stereotip?
Stereotip je sklonost da se druga osoba vidi kao pripadnik neke grupe ili kategorije.
10. Navedi verovanje različitih religija o osnovnoj ljudskoj prirodi: hrišćanska, muslimanka i šintu,
fundamentalisti.
hrišćanska religija smatra da se čovek rađa kao zao, ali ako prati put Gospoda postaće dobar
muslimanska i šintu religija imaju viđenje ljudi kao dobrih
fundamentalisti ljude vide kao zle