UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE

STUDIJE

Etiologija serijskih ubistava

Sarajevo, maj 2019

Sadržaj:
Uvod:
Serijsko ubojstvo je zlodin o kojem postojimalen broj vjerodostojnih etiolo5kih istraZivanja
ivi5ak popularnog i novinarskog teoretiziranja. Toje zlodin koji pobuduje poseban interes i
zabrinu-tost javnosti, a ipak je prijeko potreban multidisci-plinarni program istraZivanja
izostao.' Postoje nesuglasice medu autorima o tome kakobi trebala glasiti definicija serijskog
ubojstva. einise kako se ve6ina, ipak, slaZe oko toga da ubojica,da bi bio progla5en serijskim,
mora ubiti naimanjedvije irne u vremenski nepovezanim incidentima.Termin ,,serijski
ubojica" uveden je 1978. Sodine,od strane agenta FBI-ja Roberta Resslera (Holmesi Holmes,
1996). FBI tako definira serijsko ubo-jstvo kao ubijanje vile lrtava u tri ili viie odvo-jena
incidenta tokom tjedana ili duieg vremenskogperioda. JoS jednu od poznatijih,
opdeprihvaienihdefinicija osmislio je Egger (1984). On navodi:PREGLEDNI CLANAK,,O
serijskom se ubojstvu radi kada jedna ili viieosoba poiini dva ili viie ubojstava, irtva i
napadaise ne polnaju, a ubojstva se dogadaiu vremenskineovisno jedno o drugome i iesto na
razliiitimge o grafskim lokac ij ama. "Iako je termin "serijski ubojica" nedavno uveden(prvi
put spomenut u ranim osamdesetima), zlodinnije tako novijeg izdanja. Postoji nekoliko
podatakao dinovima serijskih ubojstava koji datiraju davnou pro5lost. Tiberius, Caligula,
Tamerlaine, Vlad,Tepes and Gilles de Rais na koje se sumnja da sumudili, silovali i ubili
tisu6e djece. "Moderni" seri-jski ubojica vude korijene od druge polovice devet-naestog
stolje6a. VaZno je razlikovati serijsko odmasovnog ubojstva. Zart;zllku od serijskog
ubojicekoji ubija dvije ili vi5e Zrtava u odredenom vre-menskom razmaku (postoji tzv.
vrijeme hlatlenja ili"cooling off'period), masovni ubojica ubija vi5eljudi odjednom ili u
relativno kratkom vremenskom razdoblju. Rana istraZivanja mnogostrukih ubojstava naj-deiie
se sastoje od post hoc istraiivania pojedi-nih sludajev a baziranlh na psihoanalizi (Arieti
iShreiber. 1981) ili na klinidkom iskustvu. Nadalje, postoji problem u nadinu na koji je
serijsko ubojstvo percipirano. Neki smatraju datema kojom su javnost i mediji toliko
fasciniraninije,,vrijedna" rigoroznih znanstvenih istraZivanja.Drugi tvrde da toliko uZasan,
gnusan i na prvipogled odbojan zlodin stoji sam za sebe i nije pred-met postojedih tipova
kriminolo5ke istrage kojise primjenjuju (desto uspje5no) na druge oblikezlodina , te da se ne
moZe rasvijetliti nikakvom,,perifernom literaturom".
Evolucijski i etološki pristupi: