DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str.

111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

ali je većinu života proveo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Na skupštini Vegetarskog

društva 1933. godine postao je njegov treći predsjednik. 4
I prije nego je bio izabran za predsjednika posvetio se propagiranju vegetarijanske
ideje u Hrvatskoj i Europi, a svoju je aktivnost još povećao nakon toga izbora. Znao je
da je uz izgovorenu potrebna i pisana riječ da bi se vegetarijanska ideja što više širila,
te je kao poduzetan čovjek usmjeravao Hrvatsko vegetarsko (vegetarijansko) društvo,

Izvadak iz zapisnika 12. odborske sjednice Vegetarskog društva od 4. ožujka 1937. godine.
koristeći se i pisanim medijem. Na 12. odborskoj sjednici Vegetarskog društva od 4.
ožujka 1937. raspravljalo se o pokretanju društvenog glasila pod imenom Vegetarizam.
Izrađena je kalkulacija, te je zaključeno da bi se krenulo s probnim brojem.5 Krajem
travnja 1937. sastao se odbor Vegetarskog društva u sastavu: dr. Ivo Hengster, Marija
Bratanić, Čedomil Veljačić, Martin Frišćić, Edo Horn, Marija Belašković, Branko Savić,
Marija Schmieder, Josip Hang i Josip Schmieder te su analizirali dotadašnje napore
vezane za časopis. Na policiji je izrađeno uvjerenje o ponašanju, predana je propisana
prijava državnom tužiocu, predsjednik Ivo Hengster osigurao je oglase. Dogovoreno
je „da društveno glasilo izlazi u 2 ili 3 mjeseca.“ Zbog što bolje informiranosti nova
društvena uprava dobila je ovlasti da „naručuje stranu literaturu, kao što je Reformblatt,
Veg(etarische) Presse itd: a po mogućnosti i koji engleski list, jer se sada, kada izlazi
društveno glasilo, pojačala potreba zato“.6
Prvi broj izašao je krajem travnja iste godine pod nazivom Vegetarizam - Glasnik
Vegetarskog društva u Zagrebu u nakladi od 1000 primjerka, o čemu je na IX redovnoj
glavnoj skupštini u Tajničkom izvještaju izvijestio tajnik Vegetarskog društva Čedomil
Veljačić.7 Na naslovnici je otisnut mjesec maj (svibanj) kao mjesec izlaska prvog broja

4
DAZ, HVD, sig. 1., Zapisnik VI. glavne skupštine Vegetarskog Društva od 20. IV. 1933.
5
DAZ, HVD, sig. 2., Zapisnik XII. odborske sjednice od 4. III. 1937. O društvenom listu odbor Vegetarskog
društva raspravljao je u točci 10. Zaključeno je da bi se društveno glasilo nazvalo Vegetarizam, te da bi odgovorni
urednik bio predsjednik Vegetarskog društva dr. Ivo Hengster, uredništvo bi se nalazilo na adresi Deželićeva 38/
II. Tiskara Kuzme Rožmanića iz Deželićeve 25 poslala je prijedlog za Vegetarizam kojeg bi tiskala u formatu
70/100 na 8 stranica. Primjerci koji su sačuvani u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu imaju format
17,6 cm x 25 cm.
6
DAZ, HVD, sig. 2., Zapisnik XIV. odborske sjednice od 22. IV. 1937.
7
DAZ, HVD, sig. 2., Zapisnik IX. redovne glavne skupštine Vegetarskog društva od 29. IV. 1937. Na istoj
skupštini predsjednik Društva „Obećaje pojačanu društvenu akciju s obzirom na novi društveni list, te pozivajući
se na svoj članak „Naša ideja“ u tom listu moli sve članove da i njega i sve njegove drugove bratski pomognu“.

113
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

časopisa, ali i iz tadašnjeg dnevnog tiska

saznajemo da je časopis bio u rukama
čitatelja već 29. travnja 1937. godine.8
100 komada prvog broja donirano
je bratskom Jugoslavenskom teozofskom
društvu s kojim je Vegetarsko društvo
imalo zajedničke projekte, a mnogi
članovi bili su članovi oba društva.9
Dvadesetak dana poslije sastao se
Naslovnica 1. broja Vegetarizma - Glasnika
vegetarskog društva u Zagrebu. odbor i urednik je izvijestio o stanju
lista: „Podijeljeno je besplatno oko 450
primjeraka. Tisak je stajao Din 700.- Oglasi su donijeli Din 400.-Takse za oglase plaćene
su svotom od Din 52.50.- Pristojbe prijave iznose Din 50.- a kliše veg. (etarskog )
znaka stoji Din 37.- „.10
Ukupno je izašlo 11 brojeva od 1937. – 1939. godine, od čega su prvih pet brojeva
izašli samostalno, a brojevi od 6 do 11 kao dvobroji. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici
u Zagrebu sačuvano je svih 11 brojeva ovog časopisa.11 Brojevi 1 do 5, te dvobroj 8/9
imaju 8 stranica, dvobroj 6/7 ima 12 stranica plus jedna stranica sa fotografijama
počasnih članova Vegetarskog Društva u Zagrebu, te dvobroj 10/11 ima 8 stranica
plus jedna stranica sa fotografijama sa susreta Hengstera sa bugarskim istomišljenicima
na planini Rila.12 Tijekom izlaženja 11 brojeva časopisa Vegetarizam na ukupno 68
stranica plus dvije stranice sa fotografijama u tijeku nepune tri godine objavljeno je
9 fotografija, 20 reklama te preko 40 tekstova vegetarijanske tematike. Društveni list
tiskan je u dvije tiskare i to prvih sedam brojeva u Tiskari Kuzma Rožmarić u Zagrebu,
a brojevi 8 do 11 u Tiskari Globus, vlasnika Geze Pappa u Subotici. 13
Osim što je bio urednik Vegetarizma, Hengster je u njemu objavio niz tekstova.
Tako u prvom broju Hengster, kao urednik u uvodniku „Naša ideja“ na početku piše
„Naša ideja jezično je grčka, no misaono univerzalna. Za nas nije važno da li je ideja
8
Dnevni listovi u pozivu na IX. glavnu redovnu skupštinu Vegetarskog društva ističu da će sudionici Skupštine
dobiti primjerak časopisa Vegetarizam. Vidi: s. a., „Vegetarsko društvo“, Jutarnji list, Zagreb, 29. IV. 1937.,
god. XXVI., 9072, 5. O istom vidi: Tajnički izvještaj Čedomila Veljačića u DAZ, HVD, sig. 2., Zapisnik IX.
redovne glavne skupštine Vegetarskog Društva od 29. IV. 1937., poglavlje „Društvena propaganda“.
9
DAZ, HVD, sig. 2., Zapisnik I. odborske sjednice od 29. IV. 1937.
10
DAZ, HVD, sig. 2., Zapisnik II. odborske sjednice od 20. V. 1937.
11
Časopis Vegetarizam – Glasnik Vegetarskog društva u Zagrebu nalazi se u spremištu časopisa Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod signaturom 88.392 adl. 3; dalje: Vegetarizam.
12
Počasni članovi Vegetarskog društva u Zagrebu bili su: Georg Förster, Magnus Schwantje, Edo Horn i dr.
Ivo Hengster. Biografije Počasnih članova vidi u DAZ, HVD, sig 2., Zapisnik X redovne glavne skupštine
Vegetarskog društva od 22. IV. 1938.
13
Tiskara Kuzma Rožmarić nalazila se u Deželićevoj ulici. 25, u Zagrebu, a tiskara „Globus“ Geze Pappa u
Vilsonovoj 6a u Subotici.

114
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

objekt čistog pojma u starijoj ili vulgarno značenje predodžbe u novijoj filozofiji. Važno
je da je ideja u nama i nad nama“.14 Rubrika „Društveni život“ iz Hengsterovog pera
daje osnovne obavijesti o prehrambenim navikama hrvatskog naroda u to vrijeme
navodeći „Veći dio našeg naroda hrani se laktovegetabilno, t. j. pored biljne hrane
uživa i jaja, mlijeko i sir. Ali on to čini silom prilika, a ne zato što neće da ubija.“ Dalje
postavlja pitanje “Ima li smisla da se osnivaju vegetarska društva?“ te odgovara da „Više
ruku više može, samo kad se srca slože.“15 Prvi broj Vegetarizma završava rubrikom
„Urednikova torba“ u kojoj urednik Hengster opisuje časopis naglašavajući da će
„ovaj glasnik izlaziti povremeno, da mu je prvi broj besplatan“ a da će sljedeći brojevi
izlaziti u ritmu interesa javnosti.16 Osim Hengstera u prvom broju kao autor javlja se
i Čedomil Veljačić, koji u rubrici „Iz povijesti vegetarizma“ preko povijesnih ličnosti i
suvremenika pokušava publici približiti vegetarijansku stvarnost naglašavajući da postoje
dvije vrste vegetarijanstva: zdravstveni i etički.17 Neka od povijesnih iskustva obrađuju
se u poglavlju „Životno zrnje“ gdje se preko mudrih izreka, tekstova o prehrambenim

Impressum Vegetarizma – Glasila Vegetarskog društva u Zagrebu

navikama i vegetarijanskom pogledu na

cijepljenje propagira vegetarijanstvo. Poglavlje
„Svega pomalo“ donosi različite informacije
vezane za posjete Vegetarskom društvu u
Zagrebu, te za propagandu navodeći primjer
iz Bugarske i Hengsterova predavanja u
Dalmaciji i Srednjoj Hrvatskoj. Iz kratke
analize prvog broja Vegetarizma vidi se da su
tekstove potpisivali Ivo Hengster i Čedomil Reklama za „Proizvodnju i prodaju cipela“
Veljačić,18 dio tekstova je nepotpisan, dok se u člana Vegetarskog društva
rubrici „Životno zrnje“ koriste citati Plutarha, Martina Friščića
Tolstoja, Masaryka, Magnusa Schwantjea i Alfreda Brauchlea.

14
Dr. Ivo Hengster, „Naša ideja“, Vegetarizam br. 1, Zagreb 1937., 1-2.
15
Dr. I(vo) H(engster), „Društveni život“, Vegetarizam, br. 1, 2 – 3.
16
(dr. Ivo Hengster), „Urednikova torba“, Vegetarizam, br. 1, 7.
17
Čedomil Veljačić, „Iz povijesti vegetarizma“, Vegetarizam,br. 1, 3 – 5.
18
Čedomil Veljačić (1915.-1997.) dugogodišnji je vegetarijanac, član Hrvatskog vegetarskog društva, budistički
monah pod imenom Bhikkhu Ñānađivako. Prve članke napisao je upravo za Vegetarizam. O Čedomilu Veljačiću
vidi „Veljačić, Čedomil“ u Slaven Ravlić (ur.) Hrvatska encikolpedija, sv. 11 (Tr – Ž), Zagreb: Leksikografski
zavod Miroslav Krleža, 2009., 331.

115
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

Prvi broj se financirao između ostalog sredstvima raznih reklama koje su se našle
na zadnjoj stranici. Reklamne poruke koje su tiskane na stranicama Vegetarizma
uglavnom su vezane uz prehranu, ali se reklamiraju i postolarska radionica, pokućstvo,
prodavaonice tekstila, elektro radionice.19 Jedna od reklama je i promidžbena poruka
vezana za restauraciju „Victoria“ u kojoj se posluživala i vegetarijanska hrana. Hengster
je sakupio oglase koji su tiskani na zadnjoj stranici.20
Časopis Vegetarizam je prepoznat u Europi pa su o početku njegovog izlaženja
objavljene vijesti u njemačkom časopisu Vegetarische Presse, u nizozemskom Vegetarische
Bode, te u publikaciji Londonskog vegetarijanskog društva The Food Reformers Year Book
za godinu 1937/38.21 Ove vijesti dovele su do većeg kontakta europskih i hrvatskih
vegetarijanaca.22 Neki tekstovi objavljeni u Vegetarizmu tiskani su u drugim listovima
pod drugim naslovima.23
Sljedeći primjerci izlaze u nepravilnom ritmu, a sve ih je uredio dr. Ivo Hengster.
Naslovnice svih brojeva Vegetarizma prilično su jednostavne. Velikim slovima ispisano
je ime časopisa: Vegetarizam, ispod naziva stavljen je podnaslov: Glasnik Vegetarskog
društva u Zagrebu sa crtežom biljnog vijenca oko slova V u kojem je ukomponiran
cvijet (?). U posebnom redu naznačena je godina i mjesto (Zagreb) izlaženja, mjesec
ili određeni datum kada je pojedini broj izašao, te tekući broj časopisa. Na vrhu prvog
broja piše: „Poštarina plaćena u gotovu“ i „Izlazi povremeno“, dok na ostalim brojevima
piše „Taksa je plaćena u gotovu“.
Drugi broj izlazi već u kolovozu 1937. godine. U uvodniku ovog broja pod naslovom
„Panhumanizam“ dr. Ivo Hengster se osvrće na posjet predsjednika Paneuropske unije
dr. Richarda von Coudenhove-Kalergia, koji je 29. travnja 1937. godine boravio u

19
Financijsku stranu časopisa Vegetarizam reklamama su, između ostalih, potpomogli su i članovi Vegetarskog
društva Ivo Probojčević - Restauracija Victoria, Martin Friščić – proizvodnja i prodaja cipela, Lavoslav Zeisler
– kratka, pletena i pomodna roba.
20
DAZ, HVD, sig. 2, XIV. Odborska sjednica od 22. IV. 1937. „Prima se predsjednikov rad oko lista…pa se
pobrinuo za oglase na zadnjoj stranici.“
21
DAZ, HVD, sig. 2, VI. Odborska sjednica od 30. IX. 1937. „Londonsko veg.(etarijansko) društvo je…u
popisu reformskih časopisa spomenulo i naš list „Vegetarizam“ s adresom urednika.“
22
Krajem svibnja 1938. godine Londonsko vegetarijansko društvo zatražilo je od uredništva Vegetarizma
podatke o vegetarijanskim društvima Jugoslavije, o vegetarijanskim kuhinjama, te o samom časopisu. Podatke
je u pismu na engleskom jeziku u ime Vegetarskog društva sastavio Čedomil Veljačić. Više o međunarodnoj
korespondenciji vidi u DAZ, HVD, sig. 3, Zapisnik II. odborske sjednice Vegetarskog društva od 20. V. 1938.
23
DAZ, HVD, sig. 3 , Zapisnik XIV. redovne odborske sjednice Hrvatskog Vegetarskog društva od 27. IV.
1941. „Povremeni listić „Simpatija“ iz Virovitice u ožujskom broju donosi pod naslovom „Što jedemo-to
jesmo“ predsjednikov članak koji je u našem listu „Vegetarizam“ izašao 1938. pod naslovom „Idealizam“, pa
je Dr Hengster kartom od 20/IV. upozorio uredništvo, da u sljedećem broju treba donijeti ovu bilješku ““ Što
jedemo – to jesmo“ Pod ovim naslovom smo u prošlom broju (mart 1941) pretiskali članak dra Ive Hengstera
iz časopisa „Vegetarizam“ br. 4, god. 1938. izostavivši prvotni naslov „Idealizam“.

116
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

Zagrebu, te održao predavanje u Hrvatskom glazbenom zavodu.24 On je na predavanju

izjavio „…želju da se mjesto babilonskih jezika u Evropi zaori jednodušni glas mira“. U
tom smislu Hengster izlaže vegetarijansku ideju te kaže da ne treba postojati Paneuropa
koja: „…ima u vidu samo 26 država evropskoga kontinenta…“ i „…teži za ujedinjenjem
država u današnjem sklopu svih mogućih i nemogućih interesa a u cilju da se održi mir..
„. Nasuprot ovim tezama Hengster predlaže „…panreformu i sveobnovu svih ljudi, sviju
zemalja i svih naroda na kugli zemaljskoj.“, te „…panhumanizam koji obuhvata i srce
i dušu svakog čovjeka, bilo gdje mu drago, a koji imperativno traži da ljubimo bližnje
svoje kao sami sebe.“25 Hengster potpisuje i tekst „Vegetarizam i književnici“ u kojem
komentira pisanje kolega književnika iz Društva hrvatskih književnika koji neozbiljno
spominju vegetarijanstvo. Njima šalje primjerke brošurice „Vegetarizam“ „…da bar nešto
nauče od nas vegetaraca.“ 26„Urednikova torba“ osvrće se na odjek na koji je Vegetarizam
naišao u javnosti, pa Hengster ističe “Ugodno je znati da se 2. broj lista ne dijeli više
mukte.“ Naglašava da će se urednik truditi da list izlazi u ritmu najmanje jedanput u
tromjesečju, poziva istomišljenike da pomognu izlaženje lista, a neistomišljenike moli
da ne zamjeraju propagiranje vegetarijanske ideje. Osim Hengstera u ovom broju pišu
i Katarina Stanković o zaštiti životinja i vegetarizmu, Čedomil Veljačić o stogodišnjici
vegetarijanskog pokreta u Njemačkoj. Rubrika „Društveni život“ donosi izvještaj sa IX.
redovne glavne skupštine Društva, odjeke pojave vegetarijanskog časopisa u inozemnom
tisku, predstavlja domaću vegetarijansku literaturu, te promovira knjigu člana Društva
Aleksandra Mužinića.
Izlazak slijedećeg 3. broja zbio se u prosincu 1937. godine. Ivo Hengster kao
urednik potpisuje uvodnik „Zašto je ubio vuka?“. U njemu ističe etičke principe
vegetarijanstva o poštivanju svačijeg prirodnog prava i ne činjenja nikome krivih stvari.
Ispravni vegetarijanac ne će upotrebljavati: hranu od usmrćene životinje i sredstva koja
„opajaju mozak i truju organe.“ „Urednikova torba“ ovog broja „…je ovaj put mršavija,
jer je format lista jači od urednikovih želja.“ Donosi i kratak osvrt na komentar časopisa
„Kultura“.27 O vegetarijanskom pokretu u Francuskoj piše Čedomil Veljačić. Dr. Alfred
A. Lustig iz Františkovih Lazně napisao je tekst o „Dijetetskom liječenju žila i visokog

24
O Richardu von Coudenhove-Kalergiu (1894. – 1972.) političaru i publicistu vidi „Coudenhove-Kalergi,
Richard Nikolaus Graf“, u Rudolf Vierhaus (ur.), Deutsche Biografische Enzyklopädie, sv. 2 (Brann – Einslin)
(München: K. G. Saur, 2005.), 422 – 423. O posjetu Zagrebu i predavanju vođe paneuropske unije u Hrvatskom
glazbenom zavodu više vidi u s. a., „Predavanje o Paneuropi – Boravak grofa Coudenhove – Kalergija u
Zagrebu“, Jutarnji list, Zagreb, 30. IV. 1938. god. XXVI, 9073, 10.
25
Dr. Ivo Hengster, „Panhumanizam“, Vegetarizam br. 2, 9-10.
26
DR. I. H. „Vegetarizam i književnici“, Vegetarizam, br. 2, 15.
27
Zagrebački književni list Kultura komentirao je tekst Katarine Stanković iz 2. broja Vegetarizma „Zaštita
životinja i vegetarizam „ riječima „ da vegetarci neće da vide ljudske stvarnosti i da u pitanjima čovječnosti
mimoilaze ljude koji se često muče više nego životinje.“ Na ovu tvrdnju Hengster odgovara „Sav naš trud i sva
naša ideologija upravljeni su istinskoj sreći svakog čovjeka, čija se dobrota mora očitovati i prema životinjama.“
Nadalje napominje da zagrebački vegetarijanci osjećaju potrebe radnog naroda te su određena financijska
sredstva uplatili Odboru za zimsku pomoć odrekavši se nikolinjske zabave.

117
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

krvnog tlaka.“ Rubrika „Naš pokret“ donosi vijesti vezane uz „Vegetarski tjedan“,
„Vegetarske jelovnike“ koje je sastavila Štefanija Bernas, prvu vegetarijansku kuharicu
na hrvatskom tlu iste autorice, informacije iz života vegetarijanaca u Beogradu i Poljskoj,
o prvom vegetarijanskom braku koji je sklopljen u Kraljevini Jugoslaviji. Ova rubrika
sadrži i odjeke hrvatske vegetarijanske misli u njemačkom vegetarijanskom časopisu
Vegetarische Presse.28 „Neobični odgovori na obična pitanja“ zapravo su savjeti i razne
obavijesti.
Slijedeći 4. broj izlazi krajem ožujka 1938. godine. Hengster ponovo kao urednik
potpisuje uvodnik „Idealizam“ u kojem između ostalog piše „Vegetarac će dakle imati na
umu, da njegov idealizam nije samo težnja za nedostižnim i uzvišenim, nego i stvaran
korektiv nastranostima i zabludama zlosretnog materijalizma, koji je i nezakonit otac
mnogih današnjih kriza.“ Hengster opisuje proljetnu šetnju po Zagrebu, te na kraju ovog
broja poziva na Redovnu glavnu
skupštinu Vegetarskog društva
u Zagrebu. Broj 4 donosi apel
„Pomozite nas, braćo, kupujući,
čitajući i šireći naš jedini
vegetarski list!“. 29 U ovom
broju pišu i Čedomil Veljačić na
temu „Vegetarizam i pacifizam“,
te Bircher – Benner o reformi
dijete a nepotpisani tekstovi
govore o gihtu uz savjete za
kuhanje na vegetarijanski način.
Peti broj izašao je
početkom srpnja 1938. godine.
a sadrži prvi dio Hengsterovog
povijesnog pregleda
organiziranog vegetarijanstva u
Naslovnice svih brojeva
Vegetarizma – Glasila Vegetarskog društva u Zagrebu Hrvatskoj.30 Ovo je prva pisana

28
Vegetarische Presse 11. broj iz 1937. godine donosi kao uvodnik tekst dr. Ive Hengstera pod naslovom „Dušni
dan kao rodjendan“. Više vidi u Vegetarizam br. 3, 22.
29
Vegetarizam br. 4, 29.
30
Dr. Ivo Hengster, „Vegetarsko društvo I. 1928-1933“, Vegetarizam, br. 5, 33 - 39. Na naslovnici je datum 30.
VI. 1938., ali je časopis izašao početkom srpnja 1938. godine o čemu više vidi DAZ, HVD, sig. 3 , Zapisnik
III. odborske sjednice Vegetarskog društva od 21. VI. 1938., točka 5: „List Vegetarizam br. 5 izaći će početkom
jula o.(ve) g. (odine) datiran sa 30. VI. 1938., a donijet će samo fotografije 4 počasna člana ( Förster, Schwantje,
Horn i Dr Hengster) radi malog prostora i štednje.“ U ovom broju tiskane su fotografije prva tri predsjednika
Vegetarskog društva: dr. Ive Pilara, Milene pl. Šišić i dr. Ive Hengstera, dok su fotografije počasnih članova
Vegetarskog društva tiskane na posebnom listu koji je u primjerku koji se čuva u NSK umetnut u dvobroj
6 - 7.

118
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

povijest organiziranog vegetarijanstva u Hrvatskoj, a Ivo Hengster prvi povjesničar

vegetarijanstva na hrvatskom tlu. Za pisanje ovog povijesnog pregleda Hengster se
koristio zapisnicima sjednica i skupština Vegetarskog društva u Zagrebu, te svojim i
sjećanjima vegetarijanskih istomišljenika. Na kraju ovog broja tiskani su jelovnici za
drugu polovicu kolovoza koje je sastavila Štefanija Bernas. Ovom broju priložen je ček
s molbom za „Jubilarni darak“.31
Sljedeći dvobroj 6 – 7 izašao je 30. siječnja 1939. godine, a sadrži jedino tekst
Ive Hengstera „Vegetarsko društvo II. 1933 - 1938“ u kojem je pisac kronološkim
načinom opisao događaje zadnjih pet godina djelovanja Vegetarskog društva. 32 U ovaj
dio vegetarijanske povijesti pripada i pojava vegetarijanskog časopisa „Vegetarizam“
te Hengster, između ostalog, piše “Težak li bijaše porodjaj našeg društvenog lista
„Vegetarizam“. Od svibnja 1937. izlazimo pred javnost, koja nas ne razumije.“ 33 Tekst
„Vegetarsko društvo“ objavljen je povodom desetgodišnjice rada Vegetarskog društva.
U ovoj vegetarijanskoj povijesti uz mnoge podatke iz društvene kronike nalaze se i
fotografije svih predsjednika Društva dr. Ive Pilara34, Milene pl. Šišić, dr. Ive Henstera,
te počasnih članova Vegetarskog društva: Georga Förstera, Magnusa Schwantjea, Ede
Horna te dr. Ive Hengstera.
Dvobroj 8 – 9 nosi nadnevak 1. srpanj 1939. godine, a donosi uz ostale tekstove
Hengsterovu rekapitulaciju dotadašnjeg rada u uvodniku „Poslije 11 godina“, te smjernice
za budući rad na vegetarijanskom polju, donoseći i iskustva iz inozemstva. Hengster
piše „Naš pokret je i na 10 god. proslavi opravdao svoj opstanak“ .35 Urednik daje
podatke o posjetiocima na izletima, predavanjima, a osvrće se i na pisanje njemačkog
vegetarijanskog časopisa Vegetarische Presse. 36Urednikova torba ovog puta upozorava da
se vegetarijanska ideja probija „Kroz Scilu i Karibdu zlih navika i običaja…“ Urednik
ponovo apelira „.. na članove Vegetarskog društva i sve njegove prijatelje da nas pomognu
dobrovoljnim prinosima…“ te da oglašuju u časopisu. Upozorava članove da uplate i
31
Na stranici 40 stavljena je ova napomena: „Ovom broju prilažemo čekove i molimo za jubilarni darak!“. U
primjerku koji je sačuvan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu nema priloženog čeka. (opaska
K. B.). Broj 5 izašao je sa jednomjesečnim zakašnjenjem što se zbilo zbog financijskih poteškoća. Više vidi
u DAZ, HVD, Sig. 3 , Zapisnik IV. odborske sjednice Vegetarskog društva od 5. VIII. 1938. Oglasi koji bi
pomogli u tiskanju lista nisu mogli biti pribavljeni iako je „…pisano u Novu Gradišku ekspresno tvornici
bezalkoholnih pića „Nektar“….“ Jubilarni broj posvećen desetoj obljetnici Društva poslan je svim članovima
Društva besplatno.
32
Dr. Ivo Hengster, „Vegetarsko društvo II. 1933 - 1938.“, Vegetarizam br. 6 - 7, 30. I. 1939., 41 - 52. Ovim
tekstom koji je objavljen u dva dijela u brojevima 5 i dvobroju 6 - 7 časopisa Vegetarizam dr. Hengster svakako
je prvi povjesničar organiziranog vegetarijanskog djelovanja u Hrvatskoj.
33
Dr. Ivo Hengster, „Vegetarsko društvo II. 1933 – 1938.“, Vegetarizam br. 6 - 7, 30. I. 1939., 51.
34
O dr. Ivi Pilaru kao prvom vegetarijanskom vođi vidi: Krešimir Belošević, „Dr. Ivo Pilar - prvi predsjednik
Vegetarskog društva“, Pilar 1 (2006) 1, 109 - 116.
35
Dr. I(vo). H.(engster), „Poslije 11 godina“, Vegetarizam br. 8 - 9, 1. VII. 1939, god III., 55.
36
Vegetarische Presse br. 6 iz 1939. godine donosi izvještaj dr. Ive Hengstera i otisak prve stranice Vegetarizma br.
6-7

119
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

dužnu članarinu te piše „Neka vas, braćo i sestre, um i srce potaknu na svjesno vršenje
vegetarskih dužnosti iz kojih tek niču prava što ih želimo proširiti“.37
Zadnji dvobroj 10 - 11 sadržava vegetarijanski putopis Ive Hengstera sa
njegovog putovanja u Bugarsku sa fotografijama, te mnoge informacije o bugarskim
vegetarijancima.38 U uvodniku zadnjeg dvobroja koji je pod naslovom „Sporazum“
izašao na Badnjak 1939. godine urednik daje određeni pregled političkih zbivanja
u Hrvatskoj.39 Na kraju posljednjeg dvobroja urednik piše „Od srca zahvaljujem na
dobrovoljnim prinosima za list, pa ga i dalje preporučujem prijateljskoj dobroti“ te
čestita Božić i Novu godinu. 40
Pet mjeseci poslije na I. odborskoj sjednici ponovo se raspravlja o novom broju
Vegetarizma te se naglašuje da će sljedeći broj „…izaći kada to bude moguće“ 41
Ponovo izlaženje Vegetarizma povezano je s financijskom situacijom, pa je on uz ostalu
vegetarijansku literaturu nuđen publici tijekom predavanja u Hrvatskom vegetarskom
društvu. Krajem 1940. godine na X. redovitoj odborskoj sjednici Hrvatskog vegetarskog
društva predsjednik Hengster zamolio je prisutne „…da se strožije pazi na literaturu,
koja se na predavanju nudi posjetiocima, jer je manjak od 13 komada lista „Vegetarizam“
pokriven samo ubranom svotom od Din 5.- na predavanju Dra Traunera tako te gubitak
iznosi Din 13.- (trinaest).“42
Kao što se i iz ovoga pregleda sadržaja svih brojeva Vegetarizma vidi, tekstove u
ovom časopisu najčešće potpisuje Ivo Hengster (15 tekstova), a uz njega se kao autori
pojavljuju Čedomil Veljačić (pet tekstova), Katarina Stanković (1 tekst), Bernas Štefanija
(1 tekst) uz prijevode iz radova (po 1 tekst): dr. Alfreda Lustiga dr. Bircher-Bennera,
dr. Johna Kelloga, Štefe Taufmann-Dorasil, dr. Žikova, Teodora Popova . 43 Dvanaest
tekstova nije potpisano, ali je u njihovoj pripremi, uz svoje istomišljenike, sudjelovao
kao glavni urednik Ivo Hengster. 44

37
(Ivo Hengster), „Urednikova torba“, Vegetarizam br. 8 - 9, 60.
38
O Hengsterovom putu i boravku u Bugarskoj vidi: Belošević, „Hrvatski vegetarac.“ Prema dosadašnjim
istraživanjima ovo je prvi vegetarijanski putopis u hrvatskoj književnosti.
39
Dr. I.(vo) H.(engster), „Sporazum“, Vegetarizam br. 10 - 11, god III., 24. XII. 1939., 61.
40
Vegetarizam br. 10 - 11, 68. Dvobroj 10 – 11 sadrži poseban list sa dvije fotografije koji je umetnut u sredinu
broja između stranica 64 i 65. Prva fotografija pod naslovom „Učitelj Petar Danov i strani gosti u planini Rila
1939.godine“ (desno stoji prvi u redu dr. Ivo Hengster opaska Krešimir Belošević), a druga fotografija pod
naslovom „Vegetarska mladost od rođenja u Rilskom logoru 1939. godine.“
41
DAZ, HVD, sig. 3, Zapisnik I. odborske sjednice Vegetarskog društva od 03. V. 1940.
42
DAZ, HVD, sig. 3, Zapisnik X. redovne odborske sjednice Hrvatskoga Vegetarskog društva od 20. XII. 1940.
43
Dr. Ivo Hengster piše i potpisuje tekstove s punim imenom i prezimenom ili s inicijalima: dr. I. H., DR. I.
H., i I. H., a Čedomil Veljačić s punim imenom i prezimenom ili inicijalno Č. V.
44
Dr. Ivo Hengster prepoznat je kao vrstan urednik, pa je u tijeku drugog svjetskog rata 1942. godine postao
urednik glasila Hrvatskog hortikulturnog društva i Saveza hrvatskih vinogradara i voćara Voćnjak, Vrt i Vinograd.
Urednik ovog glasila bio je do svoje smrti 1945. godine

120
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

Troškovi tiskanja ovog vegetarijanskog časopisa pokriveni su preko promidžbenih

poruka na kraju više brojeva, od dobrovoljnih priloga, te od prodaje samog časopisa.
Članovima Vegetarskog društva koji su stanovali izvan Zagreba časopis je slan besplatno.
Nedovoljna financijska sredstva, te nepovoljne prilike rezultirale su da se ovaj časopis
nažalost ugasi nakon jedanaestog broja.
Kao što je ranije naglašeno sve brojeve je uredio Ivo Hengster, treći predsjednik
Vegetarskog društva u Zagrebu, koji je uz to bio i autor mnogih tekstova u njemu, te
je pokušao i financijski osigurati njegovu dužu budućnost mnogo puta posezajući u
vlastiti džep. Uz mnoge članove Vegetarskog društva više puta je dobrovoljnim prilogom
pomagao društveni list.45 U časopisu je promovirao vegetarijansku ideju u svojim i
tuđim tekstovima, reklamirajući knjige uvažavao je mišljenja svojih istomišljenika, a
komentirao je i svoje neistomišljenike.

45
DAZ, HVD, sig. 3, Zapisnik XI. redovne glavne skupštine Vegetarskog društva od 25. IV. 1939. godine, Tajnički
izvještaj za društvenu godinu 1938/1939. U ovom Izvještaju tajnik Čedomil Veljačić između ostalog piše „Od
2. -9. X. bio je tzv. Jubilarni tjedan… Tako je na matineji bilo oko 130 osoba, materijalni uspjeh je premašio
Din 800.-, a s jubilarnim darovima i preko Din 2.300.- što je pomoglo pokriti manjak od izdavanja društvenog
lista. Veći jubilarni dar su dali: Antonija Veljačić Din 300.-, Dr Hengster Din 200.- Marija Bratanić, Marija
Hengster, Dr Gjuro Akerman, Dr Rudolf Udović, Martin Friščić, Danica i Lavoslav Fuchs, Lavoslav Zeisler
po Din 100.-…“

121
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

Literatura:
Belošević Krešimir, „75. obljetnica osnutka Hrvatskoga vegetarskog društva“, Hrvatska revija 4,
Zagreb 2004., br. 2, str. 83-88
Belošević Krešimir, „Dr. Ivo Hengster-Predsjednik Hrvatskog vegetarskog društva u Zagrebu i razvoj
vegetarijanstva u Hrvatskoj“, Godišnjak Njemačke zajednice - DG Jahrbuch 16, Osijek 2009,
str. 101-114;
Belošević Krešimir, „Hrvatski vegetarac (vegetarijanac) među bugarskim prijateljima. Dr. Ivo Hengster
u Bugarskoj 1939. godine“, u: Damir Karbić i Tihana Luetić (ur.), „Hrvati i Bugari kroz stoljeća
Povijest, kultura, umjetnost i jezik. Хървати и българи през вековете История, култура,
изкуство и език“, HAZU, Zagreb, 2013., str. 321-351.
Hengster, Ivo (ur.), Vegetarizam - Glasnik Vegetarskog društva u Zagrebu, Hrvatsko vegetarsko
društvo, Zagreb 1937-1939., brojevi 1-11.
Molnar, Branka (ur.), Vodič kroz fondove i zbirke Državnog arhiva u Zagrebu, sv. 1, Zagreb: Državni
arhiv u Zagrebu, 2008., str. 863 - 864 i sv. 2, Zagreb 2010., str . 575
s. n., „Vegetarsko društvo“, Jutarnji list, Zagreb, 29. IV. 1937., god. XXVI., br. 9072, str. 5 – Poziv na
IX. redovnu glavnu skupštinu Vegetarskog društva u Zagrebu (Opaska K. B. u pozivu piše da
će svi sudionici Skupštine dobiti primjerak prvog broja Vegetarizma)
s. n., „Predavanje o Paneuropi, Boravak grofa Coudenhove – Kalergija u Zagrebu“ Jutarnji list, Zagreb,
30. IV. 1937., god. XXVI., br. 9073, str. 10. (Opaska K. B. tekst sadrži opis predavanja kojeg
je Richard von Coudenhove-Kalergi održao 29. IV. 1937. u Hrvatskom glazbenom zavodu u
Zagrebu.
Neobjavljena arhivska građa: Državni arhiv u Zagrebu:
arhivski fond Hrvatsko vegetarsko društvo
arhivski fond Jugoslavensko teozofsko društvo

Bibliografski prilog 1:
Bibliografija časopisa: VEGETARIZAM – Glasnik Vegetarskog društva u Zagrebu, Zagreb, 1937-
1939. 46
Bernas, Štefanija, „Iz jelovnika gdje Štefanije Bernas za vegetarske objede od 15. VIII. do 1. X.“,
god. II., br,. 5, str. 40
Bircher-Benner (Maximilian Oskar) Dr. med., „Što mora svatko znati o reformi dijete?“, god. II.,
br. 4, str. 26 - 2847
Hengster, Ivo dr., „Naša ideja“, god. I., br. 1, str. 1 - 2
Hengster, Ivo dr., „Društveni život“, god. I., br. 1, str. 2 - 3
Hengster, Ivo dr., „Urednikova torba“, god. I., br. 1, str. 7, god. I., br. 2, str. 15, god. I., br. 3, str. 23 -
24, god. III., br. 8-9, str. 60, god. III., br. 10 - 11, str. 68
Hengster, Ivo dr., „Panhumanizam“, god. I., br. 2, str. 9 - 10

46
Bibliografija časopisa Vegetarizam napisana je prema sačuvanim originalnim primjercima časopisa
VEGETARIZAM koji se čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u Čitaonici periodike
pod signaturom 88.392 adl. 3. Bibliografija je pisana po abecednom autorskom principu, a redoslijed unutar
autorskih cjelina objavljen je kronološkim slijedom izlaženja tekstova.
47
Bircher-Benner, Maximilian Oskar (1867.-1939.), liječnik i jedan od prvih nutricionista. O Bircher-Benneru
vidi u Rudolf Vierhaus (ur.), Deutsche Biografische Enzyklopädie, sv. 1 (Aachen – Braniβ) (München: K. G.
Saur, 2005.), 672.

122
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

Hengster, Ivo dr., „Vegetarizam i književnici“, god. I., br. 2, str. 15

Hengster, Ivo dr., „Zašto je ubio vuka ?“, god. I., br. 3, str. 17 - 18
Hengster, Ivo dr., „Idealizam“, god. II., br. 4, str. 25 - 26
Hengster, Ivo dr., „Po Zagrebu“, god. II., br. 4, str. 31 - 3248
Hengster, Ivo dr., „Redovita glavna skupština Vegetarskog društva“, god. II., br. 4, str. 32
Hengster, Ivo dr., „Vegetarsko društvo - I 1928.1933.“, god. II., br. 5, str. 33 - 3949
Hengster, Ivo dr., „Vegetarsko društvo II. 1933-1938.“, god. II., br. 6 - 7, str. 41 - 5250
Hengster, Ivo dr., „Poslije 11 godina“, god. III., br. 8 - 9, str. 53
Hengster, Ivo dr., „Praktični savjeti (Iz predavanja gđe Štefe Taufmann-Dorasil u Vegetarskom
Društvu)“, god. III., br. 8-9, str. 57 - 5951
Hengster, Ivo dr., „Sporazum“, god. III., br. 10-11, str. 61
Hengster Ivo dr., „Medju bugarskim prijateljima“, god. III., br. 10 - 11, str. 63-67
Lustig, Alfred A. prim. dr., „Dijetetsko liječenje žila i visokog krvnog tlaka“, god. I., br. 3, str. 20 -
21 52
Popov, Teodor K., „Vegetarijanski pokret u Bugarskoj“, god. III., br. 10 - 11, str. 62 - 63
Stanković, Katarina, „Zaštita životinja i vegetarizam“, god. I., br. 2, str. 10 - 11
Veljačić, Čedomil, „Iz povijesti vegetarizma“, god. I., br. 1, str. 3 - 5
Veljačić, Čedomil, „Sto godina za vegetarsku ideju-Georg Förster:Ritter vom Zukunflsgeiste“, god.
I., br. 2, str. 12-13
Veljačić, Čedomil, „Vegetarizam i vegetarski pokret u Francuskoj“, god. I., br. 3, str. 18-20 53
Veljačić, Čedomil, „Vegetarizam i pacifizam“, god. II., br. 4, str. 28 - 2954
Veljačić, Čedomil, „Običajne predrasude o mesu (prema dru med.John Harvey Kellog-u, USA)“,
god. III., br. 8 - 9, str. 54 – 56
„Bez autora – kronološkim redom“
„Životno zrnje“, god. I., br. 1, str. 5 - 6 (Sadrži tekstove: Mudre izreke (Plutarha, Nietschea,
Tolstoja, Masaryka, Dr. med. Alfred Brauchhlea) str. 5 - 6, Hrana, str. 6, Ljekovit čaj, str. 6,
Humano cijepljenje, str. 6)

48
Na kraju teksta nalazi se vremenska odrednica ožujak. 1938.
49
Hengsterov tekst sadrži fotografije prvih troje predsjednika Vegetarskog društva u Zagrebu: dr.Ive Pilara,
stranica 34., Milene pl. Šišić, stranica 37. i dr.Ive Hengstera, stranica 38.
50
Broj sadrži posebni list koji je umetnut između stranica 46 i 47 a na njemu se nalaze fotografije počasnih
članova Vegetarskog društva u Zagrebu: Georga Förstera, Magnusa Schwantjea, dr.Ive Hengstera i Ede Horna.
51
Ulomci iz predavanja sadrže podnaslove: Dom i odgoj, 57., Prehrana, 57-58. i Mladost i ljepota 58-59. Štefi
Taufman – Dorasil, iz Moravske Ostrave – Čehoslovačka Republika, održala je u Vegetarskom društvu pet
predavanja tijekom lipnja 1931. godine.
52
Dr. Lustig šalje ovaj tekst iz Františkovih Lazni. Članak sadrži poziv na predavanje dr.Ive Hengstera pod
nazivom „Vegetarizam i žena“ i poziv na degustaciju Ka-Aba –Hranjivog tropskog pića
53
Članak Čedomila Veljačića sadrži poziv na predavanje Mihaele Šram, članice Vegetarskog društva, pod nazivom
„Vegetarizam i muškarac“ i poziv na degustaciju kave Hag bez kofeina
54
Na kraju ovog teksta nalazi se poziv na kupnju i čitanje Vegetarizma riječima „Pomozite nas, braćo, kupujući,
čitajući i šireći naš jedini vegetarski list! (Opaska K. B. u to vrijeme u Dubrovniku izlazio je časopis vegetarijanske
tematike pod nazivom Naša hrana. Pregledom svih brojeva dubrovačkog časopisa utvrdio sam da ni u jednom
broju nije spomenut zagrebački vegetarijanski časopis. Suradnja između ova dva časopisa odvijala se u pretplati
zagrebačkih vegetarijanaca na 40 primjeraka Naše hrane.

123
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

„Svega pomalo“, god. I., br. 1, str. 6 - 7 (Sadrži tekstove: Za teozofe str. 6 - 7, Vegetarska
propaganda, str. 7, Stogodišnjaci – vegetarci, str. 7, Naš ugledni gost, str. 7)
„Društveni život“, god. I., br. 2, str. 13 - 14 (Sadrži tekstove: Glavna skupština str. 13, Ljetni
praznici str. 13, Vegetarische presse, str. 13, Vegetarische bode, str 13 - 14, Domaća literatura:
Vegetarizam, Vegetarska kuharica,55 Naša hrana56, Svjetski proglas vegetaraca57,
Vegetarijanska biblioteka58, O produženju života59, str. 14, Mužinić, Aleksandar: Civilizacija,
kultura i obrazovanje60, str. 14)
„Sitne vijesti o krupnim stvarima“, god I., br. 2, str. 14 (Sadrži tekstove: Oesterreichischer
Vegetarier-Bund, Magnus Schwantje, Gjuro Akerman61, Franja Cindik 62, 30-godišnji
činovnik kod Berlina63)
„Uputstva: Za početnike“, god. I., br. 2, str 14-15
„Naš pokret“, god. I., br. 3, str. 21 - 23 (Sadrži tekstove: Vegetarski tjedan, str. 21, Vegetarski
jelovnici, str. 21, Vegetarska kuharica, str. 21 - 22, Beogradski vegetarci, str. 22, Poljski
vegetarci, str. 22, Vegetarische presse, str. 22, Pacifizam, str. 22, Prvi vegetarski brak, str. 22, Ram
Chandra Sharma, str. 22, dr. Max Bircher - Benner, str. 22, g. Georg Förster - 60 god.star, str.
22 - 23)
„Neobični odgovori na obična pitanja“, god. I., br. 3, str. 23 (Sadrži tekstove: Hrapave ispucane
ruke, Jabuka je kraljica voće, Biologijsko teženje zemlje, Razlika izmedju sirove i poparene
hrane, Svatko treba da zna ovo, Jeftin i hranjiv zajutrak)
„Je li to baš tako teško ?“, god. II., br. 4, str. 30
„Ulozi-Reumatizam“, god. II., br. 4, str. 31
„Povodom desetgodišnjice“, god. II., br. 5, str. 39 - 40
„Pasja inteligencija“, god. III., br. 8 - 9, str. 56
„O ljekovitosti limuna po dr. Iv. Žikovu“, god. III., br. 8 - 9 str. 59

Bibliografski prilog 2:
Reklame objavljene u Vegetarizmu:
god. I., br. 1, str. 8 (Sadrži reklame: Kruljac pokućstvo, Sumatra - Jurišićeva 30, Valencija -

55
Kratki opis Vegetarske kuharice autorice Štefanije Bernas koju je izdalo Vegetarsko društvo 1936.
56
Kratki opis dubrovačkog vegetarijanskog časopisa Naša hrana urednika Nike Narodnika_Maslaća, sa cijenom
godišnje pretplate.
57
Naslov knjige Svjetski proglas vegetaraca koju je napisao član Vegetarskog društva Marko Werner sa cijenom
za tvrdo i meki uvez, knjiga je izdana na hrvatskom i njemačkom jeziku.
58
Vegetarijansku biblioteku u 9 svezaka izdao je Živojin Kostić u Beogradu krajem dvadesetih i početkom tridesetih
godina dvadesetog stoljeća.
59
Knjiga O produženju života člana Vegetarskog društva Brune Herzla sa predgovorom Ive Hengstera. Ovaj
naslov pisac je izdao i na njemačkom jeziku u Bernu 1936.
60
Mužinić u svojoj knjizi na stranici 97 između ostalog piše „Budući da se jesti može i otmjeno, a i u izboru jela
može se očitovati neka duhovnost, n. pr. otklanjanjem animalne hrane a svjesnim uzimanjem jedino izvjesne
vegetabilne hrane…“
61
Čestitka povodom promocije Gjure Akermana, člana Vegetarskog društva, u doktora filozofije na baselskom
sveučilištu.
62
Obavijest o zarukama Franje Cidlika iz Novog Sada sa Heimtraut Bartes iz Oranienburg - Edena.
63
„Traži se vegetarka svijetle , plave kose, visoka barem 1.75 m, nordijskog tipa.“ Ovo je potraga za životnom
družicom koju je putem zagrebačkog vegetarijanskog lista uputio 30-godišnji policijski činovnik iz Berlina.

124
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

Zrinjevac 13, Smirna - Masarikova 26, Restauracija „Victoria“ - Radišina 10, vlasnik
Ivo Probojčević, Trgovina delikatesa i speceraja - Boškovićeva 26, vlasnik Mirko Koščak,
Nipakombin - „Radiosan“ - Dukljaninova ulica 1
god. I., br. 2, str. 16 (Sadrži reklame: Dolazi jesen - Lav. Amstein - Ilica 26, Reformski kruh R.
K. - R. Rukavina, Preradovićeva 3, Martin Friščić - Maksimirska c. 21, Pučki magazin - L.
Zeisler, Beogradska 2, Elektro – poduzeće - Ernest Zeisler-Beogradska 6, Nipakombin -
Radiosan-Dukljaninova ulica 1
god. I., br. 3, str. 24 (Sadrži reklame: Ulje „Crvena zvezda“ - Branimirova 61, Parna pekara –
Dragutin Domitrović, Kuniščak br. 2, Kustošija broj 122, Žiga Schulhof, Jelačićev trg 6,
Trgovina – Lavoslav Fuchs, Ilica 72, Modna krojačka radnja - Egon Stein, Ilica 56
god. III., br. 8 - 9, str. 60, Nipakombin - Radiosan - Dukljaninova ulica 1
god. III., br. 10 - 11, str. 68, (Sadrži reklame: Kruljac Pokućtvo, Reformski kruh R. K. - R.
Rukavina, Preradovićeva 3, Trgovina delikatesa i speceraja – Mirko Košćak, Boškovićeva 26,
str. 68

125
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 111-126
Krešimir Belošević: Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog...

Dr. Ivo Hengster – vegetarijanski pisac i urednik vegetarijanskog

časopisa Vegetarizam - Glasnik Vegetarskog društva u Zagrebu
Sažetak
Dr. Ivo Hengster rođeni je Austrijanac koji je tijekom svog života boravio na području
više europskih zemalja, a najveći period u Bosni i Hercegovini, te Hrvatskoj radeći kao pravnik.
Višegodišnji je vegetarijanac, te u tijeku svog rada na vegetarijanskom polju koristio različite
načine da široj javnosti približi vegetarijanstvo. Dugi niz godina bio je predsjednik Hrvatskog
vegetarskog društva u Zagrebu, te se intenzivno bavio organiziranjem i upoznavanjem hrvatske
javnosti s idejom vegetarijanstva. Jedno od ovakvih približavanja bilo je uz pomoć tiskane riječi,
jer je dr Hengster bio vegetarijanski pisac i urednik svih brojeva zagrebačkog vegetarijanskog
časopisa Vegetarizam - Glasnik Vegetarskog društva u Zagrebu. Vegetarizam je izlazio od 1937. –
1939. godine, a u njemu je uz svoje istomišljenike većinu tekstova napisao upravo Ivo Hengster.
Kao urednik trudio se da Vegetarizam izlazi što dulje bez obzira na financijske poteškoće, no
unatoč tome list je prestao izlaziti s brojem 11.

Dr. Ivo Hengster – vegetarischer Schriftsteller und Redakteur

der vegetarischen Zeitschrift Vegetarismus – Blatt der vegetarischen
Gesellschaft in Zagreb
Zusammenfassung
Dr. Ivo Hengster ist gebürtiger Österreicher, der in seinem Leben in mehreren
europäischen Ländern weilte, die längste Zeit in Bosnien und Herzegowina sowie in Kroatien,
als Jurist arbeitend. Er ist mehrere Jahre Vegetarier und nutzt während seiner Tätigkeit auf
vegetarischem Gebiete verschiedene Formen, den Vegetarismus der breiteren Öffentlichkeit
näher zu bringen. Viele Jahre war er Präsident der Kroatischen vegetarischen Gesellschaft
in Zagreb und beschäftigte sich intensiv mit Organisation und der Vorstellung der Idee des
Vegetarismus der kroatischen Öffentlichkeit. Eine Art der Vorstellung war auch mit Hilfe
des gedruckten Wortes, denn Dr. Hengster war vegetarischer Schriftsteller und Redakteur
aller Exemplare der zagreber vegetarischen Zeitschrift Vegetarismus – Blatt der Vegetarischen
Gesellschaft in Zagreb. Der Vegetarismus erschien von 1937 – 1939, darin schrieb, außer
seiner Gleichgesinnten, die meisten Texte gerade Ivo Hengster. Als Redakteur bemühte er
sich, dass der Vegetarismus, ungeachtet der finanziellen Schwierigkeiten, möglichst lange
erscheint, aber trotzdem endete das Blatt mit Nummer 11.

126
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 127-140
Lidija Dujić: “Zlatna mamica” Henrietta Mažuranić von Bernath Lendway

doc. dr. sc. Lidija Dujić UDK 821.163.42.09Brlić-Mažuranić, I.

Sveučilište Sjever Izvorni znanstveni rad
Zagreb Primljeno: 18.9.2015.
Prihvaćeno: 19.9.2015.
Ludwig Bauer, književnik
Zagreb

“Zlatna mamica”
Henrietta Mažuranić
von Bernath Lendway
Autori istražuju utjecaj majke Henriette
Mažuranić na književni rad kćeri Ivane Brlić-
Mažuranić – recepciju njezina opusa u povijesti
hrvatske književnosti trajno obilježenu obiteljskim
dvoprezimenom, koncept ženskih likova u ključnim
književnim tekstovima te drugačiju sliku koju
autorica nudi u svojim dnevničkim i autobiografskim
zapisima.

Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, Henrietta

Mažuranić, ženski likovi, majka, dnevnik

127
 DG Jahrbuch, Vol. 22, 2015. str. 127-140
Lidija Dujić: “Zlatna mamica” Henrietta Mažuranić von Bernath Lendway

1.
U povijesti hrvatske književnosti imenom i djelom Ivane Brlić-Mažuranić označava
se početak nacionalne dječje književnosti. Raširena je pritom praksa otvaranja njezina
književnog portreta dvoprezimenom kojim je spojila dva znamenita hrvatska obiteljska
stabla, sintagmom hrvatski Andersen1 te dvostrukom nominacijom za Nobelovu nagradu
za književnost na prijedlog Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u kojoj je
bila prva žena članica. Dok je starija generacija hrvatskih povjesničara književnosti
proučavala njezinu literaturu iz perspektive tzv. dvostruke provincije, bračne/obiteljske
i slavonskobrodske (Frangeš 1987: 281), te neuklopljenosti u mainstream književne
moderne (Šicel 1978: 220), srednja i mlađa generacija povjesničara književnosti
zaokupljena je više poetikom i recepcijom književnog opusa Ivane Brlić-Mažuranić,
osobito ključnih tekstova – Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) i Priče iz davnine
(1916.). Tako Dunja Detoni Dujmić (1998: 184) korigira tezu Miroslava Šicela time
što u autoričinu interesu za fragmentalnim, malim, pojedinačnim ne prepoznaje samo
impresionističko traženje ravnoteže između detalja i cjeline, nego njime tumači i uspon
hrvatske dječje književnosti u razdoblju moderne:
Procvat književnosti za djecu u doba moderne temeljio se upravo na takvom
dekadentnom zanimanju za difuznu zbilju, na osjetilnom doživljaju fluidnog
mnoštva podataka koji imaju svoj pojedinačni život.
Slobodan Prosperov Novak (2003: 300-303) u generaciji autora s početka 20.
stoljeća – koji su bili zainteresirani kako za nove narativne tehnike tako i za novu/širu
čitateljsku publiku – najuspješnijim smatra dvije žene, jednu koja je stvorila obrazac
hrvatskoga trivijalnog romana i drugu koja je bila rodonačelnicom hrvatske dječje
književnosti. Riječ je dakako o suvremenicama 2 Mariji Jurić Zagorki i Ivani Brlić-
Mažuranić u čijim dinamičnim portretima Novak nalazi tri podudarna elementa
– nevjerojatnu maštovitost, izrazito afirmativan odnos prema biskupu Strossmayeru
te natprosječnu čitanost obiju autorica – iz čega potom izvodi zaključak kako je
Zagorka prvi autor svjestan da se književnost ne hrani samo originalnošću nego i
recikliranjem, a Ivana Brlić-Mažuranić najvažniji je ženski glas u cjelokupnom trajanju
hrvatske književnosti.
Književnopovijesnom i poetološkom pristupu povjesničari hrvatske dječje
književnosti pridružili su i strukturno-tematski, odnosno interpretacijski. Nakon
ovjerene realističnosti (Milan Crnković, Ivo Zalar) i kanoniziranja Šegrta Hlapića kao
prvoga prototipnog primjera romana hrvatske dječje književnosti (Stjepan Hranjec,

1
Sintagmu Croatian Hans Andersen plasirao je londonski Daily Dispatch uz englesko izdanje Priča iz davnine/
Croatian tales of long ago, a nju bi vjerojatno točnije bilo shvatiti kao neku vrstu novin(ar)ske smjernice za
čitanje nego kao književnokritičku procjenu.
2
O tom aspektu i drugim podudarnostima u biografijama M. J. Zagorke i I. Brlić-Mažuranić – više u: Dujić
(2011.a).

128