UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
a) Stjecanje znanja: upoznati tlocrte jednostavnijih građevina, usvojiti rad didaktički
neoblikovanim materijalom – kutijicama 1. prema promatranju
b) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati različito 2. nakon promatranja
strukturiranje životnih i radnih prostora, razvijati maštu, vježbati sposobnost izražavanja 3. prema sjećanju
didaktički neoblikovanim materijalom. 4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: MASA I PROSTOR
4. Grupni
2. Nastavna tema: tlocrt

3. Likovno područje: modeliranje i građenje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi):
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: građevina na tlocrtu promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: didaktički neoblikovan materijal - kutijice 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Sv. Donat u Zadru, 9. st., mapa UG3 10. Razlaganje

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i društvo: tlocrt

 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, spajamo ih po dva kako bi četiri učenika mogla raditi u grupi. Učenici pripremaju kutijice od
ambalaže koje su donijeli. Svakoj grupi učenika dajemo crno-bijeli fotokopirani tlocrt A3 veličine zalijepljen na kartonsku
podlogu. Tlocrti su fotokopirani s 51. stranice udžbenika.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udžbenik na 50. stranici. Na ploču postavljamo veliku fotografiju Sv. Donata u Zadru iz mape reprodukcija
„Učimo gledati 3“, te uvećane fotokopije tlocrta s natpisima koji pokazuju oznake za stubište, zid, prozore, vrata i stupove s
50. stranice udžbenika.
Učenici promatraju ilustraciju prerezane kuće, razgovaramo o tome što je preostalo – vide se zidovi i otvori za vrata i
prozore. Pronalazimo to na tlocrtima na istoj stranici i uspoređujemo tlocrte s građevinama kojima pripadaju. Proučavamo
fotografiju Sv. Donata na ploči i pratimo elemente koje vidimo na tlocrtu gdje se vide na fotografiji; gdje su vrata, prozori,
izbočine. Podsjećamo se da smo o tlocrtu razgovarali i na satu prirode i društva.

Djeca proučavaju tlocrte koje su dobila na stolovima; koji se elementi arhitekture vide na njima? Osim vanjskih zidova te
vrata i prozora, vidi se i unutrašnjost tih građevina, oblik, stupovi, udubine. Na fotografijama na 51. stranici vide se koraci za
realizaciju zadatka – nakon što se pripremi materijal, grupno se gradi građevina iznutra i izvana. Budući da nemaju na
raspolaganju fotografije građevina, učenici sami trebaju smisliti kako će riješiti problem krova. Kutijice je moguće rasklapati,
izrezivati i graditi prema želji, a spajati se mogu ljepilom i ljepljivom trakom. Treba otvoriti i prozore i vrata, postaviti stupove,
pokušati izraditi stubišta.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo kutijicama modelirati i graditi građevinu na njezinu tlocrtu.

Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i provjeravamo razumiju li sve oznake na tlocrtima, razgovaramo o načinima postavljanja
zidova, ohrabrujemo izradu vrata, prozora, stupova i stubišta, razgovaramo o mogućnostima postavljanja krovova.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na kraju sata spajamo četiri klupe na koje postavljamo dječje radove, a djeca ih okružuju. Razgovaramo s djecom. Što je
bio današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Što je tlocrt? Kako su na pojedinim radovima predstavljeni elementi građevine
koji su označeni na tlocrtu – kakvi su zidovi, vrata, prozori, stupovi, stubišta, krovovi? Jesu li neki radovi originalniji od
ostalih? Ili su možda neki manje uspješni?
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
c) Stjecanje znanja: uočavati i izražavati uvjetovanost oblika predmeta njegovom namjenom,
razlikovati različite vrste dizajna, usvojiti rad s kolaž-papirom i flomasterima. 1. prema promatranju
d) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati različito 2. nakon promatranja
dizajnirane predmete u svojoj okolini, razvijati maštu, vježbati sposobnost izražavanja kolaž- 3. prema sjećanju
papirom i flomasterima 4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: MASA I PROSTOR
4. Grupni
2. Nastavna tema: oblici i funkcije

3. Likovno područje: dizajn, modeliranje i građenje, slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): industrijski dizajn, ovisnost oblika i funkcije
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: ambalaža (omot) proizvoda promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: kolaž-papir, flomasteri, kutijice 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Zvonimir Lončarić, 4. Animafest, plakat, 1980., mapa UG4 10. Razlaganje

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Učenici pripremaju kutijice od ambalaže koje su donijeli, kolaž-papir i flomastere. Podsjećamo da
kolaž-papir lijepimo tako da prvo stavljamo veće plohe, a na njih detalje. Preko svega flomasterima docrtavamo još manje
detalje.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udžbenik na 30. stranici. Na ploči je nekoliko crno-bijelih fotografija koje prikazuju upotrebne predmete, a
djeca u udžbeniku promatraju i opisuju čajnike. Čemu služe čajnici, kako se upotrebljavaju? Što im je različito, a što
zajedničko? Iako su različitog oblika, svaki od njih ima poklopac, grlić i ručku; svaki od tih dijelova čajnika ima svoju namjenu
(funkciju); poklopac pokriva otvor čajnika, ručka služi za držanje posude koja je možda vruća, za prenošenje i točenje, a
grlićem se tekućina usmjerava u šalice. Zaključujemo kako se upotrebni predmeti oblikuju tako da bi se što bolje iskoristila
njihova namjena; oblik ovisi o namjeni.
Oblikovanje upotrebnih predmeta naziva se dizajn. Dizajn nije umjetnost, već ga nazivamo primijenjena umjetnost.
Umjetničko djelo nema upotrebnu vrijednost pa ga umjetnik može oblikovati kako god želi; dizajner upotrebni predmet mora
oblikovati kako bi što bolje ispunjavao svoju funkciju.

Pokažimo djeci nekoliko ambalaža (omot, ono u što je nešto upakirano) proizvoda koje često upotrebljavamo – sredstva
za čišćenje, čokolade, mliječni proizvodi… Proučimo zajedno kako boje i ilustracije na ambalaži upućuju na proizvod koji je
upakiran. Kako bi izgledali omoti proizvoda koji bi se zvali našim imenom? Primjerice „Marta, čajni kolačići“, „Igor, voćni
sok“, „Irena, pribor za jelo“, „Boris, četkica za zube“ i tako dalje. Što bi bilo naslikano na takvoj ambalaži, kakve bi bile boje,
kakvog bi oblika bila slova, što bi još pisalo? Djeca na 31. stranici udžbenika proučavaju plakat za Festo na kojem se vide
različito ispisana slova, koja su zaštitni znakovi nekih proizvoda. Pronađimo zajednički znakove automobila, obuće i
telekomunikacijskih tvrtki.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo raditi dizajn omota za proizvod koji će se zvati vašim imenom, a izgled će mu ovisiti o namjeni. Kutijicu ćemo
prvo omotati nekom bojom, a zatim na njoj slikati kolaž-papirom i flomasterom. Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: može li se drugačije, može li se još nešto dodati, jesu li povezali boje i
oblike s proizvodima za koje rade omote.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovici sata postavljamo na ploču reprodukciju plakata Z. Lončarića 4. Animafest. Na kraju sata spajamo tri
klupe na koje postavljamo dječje radove, a djeca ih okružuju. Razgovaramo s djecom. Što je bio današnji zadatak? Jesu li
ga svi ispunili? Pojedine učenike pozovemo da nam na svojim radovima objasne zbog čega su odabrali upravo te boje i
takva slova. Ima li netko posebno drugačija slova. Razgovaramo o plakatu na ploči, o njegovoj jednostavnosti kako bi ga
prolaznici brže uočili, o smiješnom liku koji kao da je došao iz animiranog filma.
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
e) Stjecanje znanja: uočavati, istraživati i izražavati optičko miješanje boja točkama osnovnih
boja, usvojiti rad s flomasterima, upoznati djela likovne baštine koja sadrže optičko miješanje 1. prema promatranju
boja. 2. nakon promatranja
f) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati optičko miješanje 3. prema sjećanju
boja na likovnim radovima, razvijati maštu, vježbati sposobnost optičkog miješanja boja. 4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: POVRŠINA
4. Grupni
2. Nastavna tema: teksture, optičko miješanje

3. Likovno područje: slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): mrlja, potez, raster, optičko miješanje boja
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: optičko miješanje boja 3. Razgovor
rasterima točaka osnovnih boja 4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Rad s tekstom
6. Likovno tehnička sredstva i likovne tehnike: flomasteri
7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Georges Seurat; Lijepa žena se pudra, 1888., mapa UG4 10. Razlaganje

PLAN PLOČE: NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA:

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Dijelimo pribor i papire. Podsjećamo se rada s flomasterima; linije i točke ostaju uvijek jednako
debele bez obzira na jačinu pritiska o podlogu. Papire ćemo smanjiti na veličinu 15x19 cm (četvrtina papira iz mape).
Možemo pripremiti i nešto veće crne papire koji će stvoriti ukrasni okvir oko dječjih radova ako crne papire nalijepimo s
donje strane.

2. MOTIVACIJA

Na ploči su nalijepljene aplikacije od kolaž-papira koje prikazuju zbrajanje osnovnih boja i dobivanje izvedenih; podsjetimo
se s djecom koji parovi daju koju boju.
Djeca otvaraju udžbenik na 28. stranici. Skrenimo im pozornost na ilustraciju koja prikazuje uvećani detalj slike iz neke
knjige. Objašnjavamo djeci kako će, ako izbliza pozorno pogledaju neku sliku u ovoj ili bilo kojoj drugoj knjizi, vidjeti mnogo
točkica različitih boja. Točkice koje se upotrebljavaju u tisku za miješanje također su osnovne boje – crvena, žuta i
svijetloplava. Te se točkice prividno miješaju u našem oku jer su vrlo sitne, pa nam se čini kako vidimo izvedene boje.
Zatamnjenje se na slikama postiže točkicama crne boje. Ako želimo stvoriti vizualno još upečatljiviji primjer, možemo na
bijeli papir ribežom naribati malo krede u boji, pa će prah dviju osnovnih boja na papiru stvoriti optičko miješanje.

Kada jednolično ponavljamo točku ili crtu nastaje ploha koja je izgrađena i ispunjena tim točkama ili crtama. Na ploči se
nalazi prividni kvadrat koji je nastao ponavljanjem točaka. Takvu plohu jednolično ispunjenu točkama ili crtama nazivamo
rasterom.

Učenici u udžbeniku na 28. stranici promatraju kako se preklapanjem plavih i crvenih točaka prividno pojavljuje ljubičasta
boja, iz crvenih i žutih nastaje narančasta, a preklapanjem žutih i plavih točaka pojavljuje se zelena boja. Na 29. stranici
mogu pogledati detalj slike Georgesa Seurata na kojem se vidi da je cijela slika sagrađena točkama i mrljama.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo slikati flomasterima samo osnovnim bojama, slikati rastere različitih oblika koji se preklapaju, kako bi se na
tim mjestima pojavilo optičko miješanje i izvedene boje. Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: jesu li upotrijebljene sve osnovne boje, jesu li točke dovoljno guste
kako bi se pomiješale u oku, kakvih sve oblika možemo načiniti rastere.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovici sata postavljamo na ploču reprodukciju umjetničkog djela Georgesa Seurata Lijepa žena se pudra. Na
ploču postavljamo desetak ili više dječjih radova. Razgovor s djecom: Što je bio današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili?
Pokažite gdje se osnovne boje preklapaju i stvaraju privid izvedenih boja. Razlikuju li se radovi prema gustoći točkica i
obliku rastera? Opišite jedan rad bez pokazivanja o kojem je riječ; hoćemo li ga prepoznati? Pogledajte umjetničko djelo.
Motiv je različit. Što mu je zajedničko s vašim radovima? Pozivamo djecu da se približe reprodukciji kako bi bolje vidjela
točke od kojih je načinjena.
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
g) Stjecanje znanja: uočavati, istraživati i izražavati rekompoziciju elemenata određene
kompozicije fotomontažom, usvojiti rad kolažom iz časopisa. 1. prema promatranju
h) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati različite primjere 2. nakon promatranja
fotomontaže i rekompozicije u svojoj okolini, razvijati maštu, vježbati sposobnost izražavanja 3. prema sjećanju
kolažom iz časopisa. 4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju
ODGOJNI ZADATCI: Formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: POVRŠINA
4. Grupni
2. Nastavna tema: Kompozicija, rekompozicija

3. Likovno područje: slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): fotomontaža, rekompozicija
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: neobična životinja promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
6. Likovno tehnička sredstva i likovne tehnike: kolaž iz časopisa 5. Metoda scenarija
6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Giuseppe Archimboldo: Ljeto, 1573, mapa UG4 10. Razlaganje

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Hrvatski jezik: igre

riječima
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Dijelimo časopise, papire, škare i ljepilo. Demonstriramo rad kolažem iz časopisa: izrezujemo
dijelove likova i spajamo ih na podlozi u nove odnose.

2. MOTIVACIJA

Pitamo učenike pitanje kako je namještena njihova soba. Gdje se nalazi stol, stolac, krevet itd.? Zašto se nalaze na tom
mjestu? Za radni prostor tražimo mjesto gdje je povoljna rasvjeta, stolac stoji u blizini stola da ga ne moramo prenositi,
namještaj ne stavljamo na ulaz kako ne bi smetao prolaženju itd. Zaključujemo kako određeni raspored radimo sa svrhom,
opravdanjem, smislom. Smisleni raspored elemenata nazivamo kompozicijom. Ako sobu razmjestimo, od jedne će
kompozicije nastati druga; to nazivamo rekompozicija.
Na ploču stavljamo uvećanu crno-bijelu fotokopiju ilustracije nekadašnje željezničke kompozicije. Djeca otvaraju udžbenik
na 18. stranici. Od kojih se dijelova sastoji željeznička kompozicija i zašto su tako raspoređeni? Zaključujemo da je
lokomotiva prva kako bi strojovođa vidio kamo vozi, vagončić s ugljenom je sljedeći kako se ugljen ne bi prenosio do
lokomotive iz daljine, teretni vagoni su bliže lokomotivi a putnički dalje kako im ne bi smetao dim iz lokomotive. Zaključujemo
da je i željeznička kompozicija također kompozicija jer za položaj svakog elementa postoji smisleni razlog.
Proučavamo nadalje primjer slikarske kompozicije koju prvo zamućujemo kako nas ne bi zbunjivao motiv, tema.
Uočavamo simetriju s Kristom kao središtem kompozicije oko kojeg su poredane ovce koji svojim tijelima čine dva trokuta.
Vrhovi obaju trokuta okrenuti su prema Kristu. Kiparska kompozicija je složenija jer se mijenja kako obilazimo kip, kao što se
vidi na 19. stranici.
Učenici okreću 32. stranicu udžbenika. Uočavaju kako se od elemenata jedne fotografije može načiniti nova, neobična
fotografija. Kako bismo to povezali s razgovorom o namještanju naših soba s početka sata? Kao i prilikom prerazmještanja
sobe, i ovdje možemo prerazmjestiti dijelove fotografije i od jedne kompozicije dobiti drugu. I ovdje govorimo o rekompoziciji.
Budući da se dijelovima fotografije montiraju novi, često nemogući odnosi, to nazivamo fotomontaža.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo od dijelova životinja, ljudi i predmeta s fotografija kolažem iz časopisa rekompozicijom naslikati neobičnu
životinju. Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: može li se drugačije i neobičnije, još različitije od drugih.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovici sata stavljamo na ploču reprodukciju umjetničkog djela G. Archimbolda: Ljeto. Na kraju sata na ploču
magnetićima postavljamo nekoliko dječjih radova i analiziramo ih. Što je bio današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Što je
kompozicija a što rekompozicija? Po čemu se razlikuju vaši radovi? Koji je rad najneobičniji, najoriginalniji?
Pogledajmo umjetničko djelo. Gdje uočavamo rekompoziciju? Od čega je sastavljeno ljudsko lice?
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADTACI: NAČINI RADA
i) Stjecanje znanja: uočiti i opisati smještaj točaka, crta i ploha u formatu papira, usvojiti rad
kolažem. 1. prema promatranju
j) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati obilježja različitih 2. nakon promatranja
kompozicija na umjetničkim djelima i učeničkim radovima, razvijati maštu, vježbati 3. prema sjećanju
sposobnost izražavanja kolažem. 4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju
ODGOJNI ZADACI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: BOJA
4. Grupni
2. Nastavna tema: kompozicija

3. Likovno područje: slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): kompozicija
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: „čitanje“ kompozicije umjetničkog djela promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: kolaž-papir 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Ivan Picelj; Connexion 51. S., 1982., mapa UG 4 10. Razlaganje
Nikola Koydl: Feelings, mapa UG 2

PLAN PLOČE: NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, dijelimo učenicima pribor. Fotokopirali smo reprodukcije s 22. stranice udžbenika, svaku
posebno; uvećajmo ih na A4 veličinu. Zalijepit ćemo fotokopiju na jednu polovicu papira iz likovne mape, a na drugoj ćemo
nacrtati format (okvir) jednake veličine u kojem će učenici raditi svoj rad. Boje će gledati na reprodukcijama u udžbenicima.
Za rad kolaž-papirom napominjemo kako se prvo lijepe velike plohe, a zatim manje plohe preko njih.

2. MOTIVACIJA

Učenici otvaraju udžbenik na 18. stranici. Podsjećamo se da je kompozicija raspored dijelova, raspored elemenata unutar
cjeline. Na primjeru željezničke kompozicije objašnjavamo smislenost pozicije svakog pojedinog vagona i lokomotive. Na
zamućenim slikama osvještavamo kako nije važno što slika prikazuje već način kako to prikazuje. Međusobni odnosi i
raspored likova u slici je uvijek jednak, no na skulpturi se mijenja tijekom obilaženja skulpture, što je prikazano na 19.
stranici.

Na 20. stranici udžbenika prikazano je rastavljanje likovne kompozicije na dijelove od kojih se slika sastoji. Pokušajmo
likovno djelo gledati kroz poluspuštene trepavice kako bismo izgubili detalje i zadržali samo najvažnije dijelove, kao na
zamućenim fotografijama s 18. stranice. Nacrtajmo na ploči te najvažnije dijelove – s koliko se najmanje crta može izraziti
jedna kompozicija? Uspoređujući različite slike uočit ćemo kako su neki slikari upravo tako slikali, izostavljajući detalje, dok
su drugi prikazivali mnogo detalja. Opisujmo istovremeno gdje se nalazi pojedini element slike.

Naš će današnji zadatak biti da svatko prouči crno-bijelu fotokopiju umjetničkog djela koja mu je zalijepljena na papir,
zatim prouči boje te slike (ili fotografije) na 22. stranici, i odabere najvažnije boje koje će prikazati svojim kolaž-papirom.
Kompoziciju je u svojem formatu moguće nacrtati olovkom a zatim kolorirati kolažom. Još jednom: sliku treba maksimalno
pojednostavniti, svesti na najmanji mogući broj ploha i boja. Pazite na smještaj ploha, gdje se nalaze u formatu. Prvo se
lijepe veće plohe, a zatim na njih manje.
Pri kraju sata pogledajmo sliku Ivana Picelja na 23. stranici. Ovu kompoziciju ne možemo pojednostavniti, to je već
učinjeno.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo kolažem slikati kompoziciju jednog umjetničkog dijela.

Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o načinima pojednostavnjivanja kompozicije koju su dobili na fotokopiji. Može li
se taj prikaz još više pojednostavniti? Jesu li plohe na istim mjestima kao na fotokopiji? Jesu li pogođene boje?

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na ploču stavljamo slike N. Koydla i I. Picelja. Pri kraju sata na ploču stavljamo desetak učeničkih radova. Razgovaramo:
Što je bio današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Što je kompozicija? Kako smo kompoziciju učinili vidljivijom? Opišimo
pojedine radove, čime se istovremeno opisuje i kompozicija djela koje je bilo predložak. Opišimo razliku između dvaju
učeničkih radova koji predstavljaju isto umjetničko djelo. Možemo li opisati učenički rad bez pokazivanja i prepoznati o
kojem je umjetničkom djelu kao predlošku riječ? Jesu li neki radovi originalniji od drugih? Kako je upotrijebljen kolaž-papir pri
slikanju?
Pogledajmo dva umjetnička djela na ploči. Sada razumijemo da slikari nisu željeli prikazati neke pojave iz prirode, već
kompozicijske mogućnosti plohama i bojama u formatu.
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
k) Stjecanje znanja: uočavati, istraživati i izražavati rekompoziciju elemenata određene
kompozicije fotomontažom, usvojiti pojam kompozicije i spirale, usvojiti rad kolažem iz 1. prema promatranju
časopisa 2. nakon promatranja
l) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati različite primjere 3. prema sjećanju
fotomontaže, kompozicije, rekompozicije i spirale u svojoj okolini, razvijati maštu, vježbati 4. prema zamišljanju
sposobnost izražavanja kolažem iz časopisa 5. prema izmišljanju

ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: POVRŠINA
4. Grupni
2. Nastavna tema: kompozicija, rekompozicija

3. Likovno područje: slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): fotomontaža, rekompozicija, spiralna kompozicija
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: kompozicija poezije promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
6. Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: kolaž iz časopisa 5. Metoda scenarija
6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Giuseppe Archimboldo, Ljeto, 1573., mapa UG4 10. Razlaganje

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Hrvatski jezik:
kompozicija u
književnosti
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Dijelimo časopise, papire, škare i ljepilo. Demonstriramo rad kolažem iz časopisa: izrezujemo
dijelove likova i spajamo ih u nove odnose.

2. MOTIVACIJA

Učenici otvaraju udžbenik na 33. stranici; istovremeno stavljamo na ploču uvećanu crno-bijelu fotokopiju pjesme
Zvonimira Baloga Što se od vode pravi. Podsjetimo se kako smo o kompoziciji razgovarali kao o smislenom rasporedu
elemenata u nekoj cjelini i njihovim međusobnim odnosima, te uspoređivali to s namještanjem sobe.
Pročitajmo i proučimo pjesmu Z. Baloga. I ona se bavi kompozicijom i rekompozicijom, ali riječi. Riječ „voda“ („vode“,
„vodi“, „vodo“ itd.) dovodi se u novi odnos s drugim riječima, čime nastaju duhovite složenice – nove riječi u neuobičajenom
kontekstu. Zaključujemo kako nije važna tema ove pjesme, ni mjesto i vrijeme radnje, ni pjesničke slike i sl., već je važan
način kako pjesnik komponira njezinu cjelinu igrajući se razlikom izgleda riječi i njihova značenja (po čemu se poezija
najčešće i razlikuje od proze).
Što vidimo kada linijom povežemo riječi unutar pjesme? Dobiva se vrtložni oblik koji se naziva spirala. Takav oblik ima
voda u umivaoniku kada otječe, čime spiralu možemo povezati s temom ove pjesme.
Gdje još u prirodi možemo vidjeti spiralu? Učenici promatraju fotografije na 34. i 35. stranici udžbenika i opisuju gdje sve
na fotografijama vide oblik spirale.

Na 36. stranici udžbenika proučavamo izdvojene tiskane riječi iz pjesme kojima su pribrojene s lijeve ili desne strane
dodatne riječi (točnije slova, pa zbrojene čine riječi). Učenici će danas u časopisima potražiti jedan oblik koji požele, a zatim
ga izrezivati iz svih časopisa u kojima ga mogu pronaći (primjerice, izrezuju samo glave, samo noge, samo automobile,
samo hlače, biljke itd.). Ti će izrezani oblici predstavljati okosnicu pjesme (varijacije riječi „voda“), a na papir ćemo ih
zalijepiti u obliku spirale.
Ako preostane vremena, spirali istih likova mogu se dodavati različiti likovi koji će odgovarati dodatcima „ne“, „nici“,
„zemci“, „njaci“ itd. Time ćemo pjesmu „prevesti“ u sliku.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo kolažem iz časopisa slikati spiralnu kompoziciju iz poezije rekompozicijom i fotomontažom.
Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: jesu li odabrali isti element koji se ponavlja, nije li spirala možda
prezavinuta (preduga), može li se drugačije?

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovici sata stavljamo na ploču reprodukciju umjetničkog djela G. Archimbolda: Ljeto. Na kraju sata na ploču
magnetićima postavljamo nekoliko dječjih radova i analiziramo ih. Što je bio današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Što je
kompozicija, što je rekompozicija, što je spirala? Po čemu se razlikuju vaši radovi? Kako su likovi izrezivani, kako su
komponirani? Koji je rad najneobičniji, najoriginalniji?
Pogledajmo umjetničko djelo. Gdje uočavamo rekompoziciju? Od čega je sastavljeno ljudsko lice?
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
m) Stjecanje znanja: uočavati kontraste i dominacije boja, oblika, veličina… na plakatu,
povezivati vizualne i verbalne poruke, usvojiti rad s kolažem iz časopisa 1. prema promatranju
n) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati različite primjere 2. nakon promatranja
grafičkog dizajna u svojoj okolini, razvijati maštu, vježbati sposobnost izražavanja kolažem iz 3. prema sjećanju
časopisa i flomasterima 4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti.

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: BOJA
4. Grupni
2. Nastavna tema: kontrast i dominacija boja, oblika, veličina… itd.

3. Likovno područje: dizajn, slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): plakat, grafički dizajn, kompjutorska grafika
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: plakat za 8. 9. Međunarodni dan pismenosti“ promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: kolaž iz časopisa, flomaster 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Zvonimir Lončarić, 4. Animafest, plakat, 1980., mapa UG4 10. Razlaganje

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Hrvatski jezik:
glagoljica
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Demonstriramo rad kolažem iz časopisa – ne trgamo oblike, već samo malo plohe u jednoj boji
koje lijepimo jedne do drugih kako bismo dobili teksturiranu, „titravu“ plohu. Preko kolaža možemo crtati flomasterima.
Poželjni su debeli flomasteri, takozvani markeri.

2. MOTIVACIJA

Razgovaramo s djecom o tome što znači biti pismen. Nije dovoljno poznavati samo izgled slova, pismena osoba slovima
se služi u svrhu stvaranja smislenih, razumljivih tekstova. Pitamo djecu znaju li kako se zove pismo kojim pišemo? Poznaju
li još neka pisma osim latinice?
Djeca otvaraju udžbenik na 24. stranici i promatraju različite vrste pisma: egipatske hijeroglife, kineske ideograme,
arapsko pismo, dubrovačku beneventanu i glagoljicu. Na 25. stranici u udžbeniku djeca proučavaju i opisuju izgled
glagoljice, staroga hrvatskog pisma; na ploču postavljamo uvećanu crno-bijelu fotokopiju glagoljskih slova.

Objašnjavamo djeci da 8. 9. slavimo Dan pismenosti, za koji ćemo danas izraditi plakat. Plakat je grafički umnožena
ulična obavijest o nečemu. Grafikom označavamo otiskivanje, mogućnost višestrukog umnožavanja, čime plakat postaje
ulična slika. Dizajnom nazivamo oblikovanje upotrebnih predmeta. Namjena plakata je da nas o nečemu obavještava, zbog
čega slova na njemu trebaju biti velika, debela i čitka kako bismo ih mogli brzo i lako uočiti i pročitati dok prolazimo
tramvajem, automobilom ili pješice. Iz istog se razloga slika i tekst na plakatu pojednostavnjuju („stiliziraju“) kako bismo ih
lako primijetili i razumjeli. Budući da dizajnirani plakat umnažamo grafičkim putem, govorimo o grafičkom dizajnu. Pogledajte
Lautrecov plakat, njegove likove, slova i boje na 27. stranici udžbenika. Na ploču postavljamo plakat Z. Lončarića 4.
Animafest; vrijedi li sve rečeno i za ovaj plakat?

Upućujemo djecu da će u parovima izraditi svoj plakat za Dan pismenosti na kojem će biti jedno veliko glagoljsko slovo.
Najprije ćete olovkom na pakpapiru nacrtati jedno veliko glagoljsko slovo (precrtajte ga s plakata na ploči) obrisnom crtom.
Istrgajte samo boje iz časopisa i ispunite svaku plohu nekom bojom; prekrijte cijeli papir. Naposljetku, debelim flomasterom
(markerom) napišite natpis na plakatu: 8. rujna, Međunarodni dan pismenosti. Pogledajte postupak na 26. stranici
udžbenika.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas dizajniramo i slikamo trganim kolažem iz časopisa plakat s temom „8. rujna, Međunarodni dan pismenosti“ na
kojem će biti jedno veliko glagoljsko slovo. Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: može li se drugačije, jesu li slova dovoljno debela i čitka, jesu li dijelovi
istrgnuti iz časopisa bez likova - samo teksture boje, je li prekriven cijeli papir?

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na kraju sata na ploču magnetićima postavljamo nekoliko dječjih radova i analiziramo ih. Što je bio današnji zadatak?
Jesu li ga svi ispunili? Po čemu se razlikuje kompozicija plakata, smještaj slova i odabir boja, jesu li slova vidljiva iz daljine?
Uspoređujemo neke radove, gdje je uloženo više truda? Koji su radovi drugačiji od ostalih? Uspoređujemo dječje plakate s
reprodukcijom plakata Z. Lončarića; ima li što zajedničko u izvedbi?
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
o) Stjecanje znanja: upoznati obilježja naselja različitih krajeva, usvojiti rad didaktički
neoblikovanim materijalom – kutijicama 1. prema promatranju
p) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati obilježja različitih 2. nakon promatranja
naselja na njihovim tlocrtima, razvijati maštu, vježbati sposobnost izražavanja didaktički 3. prema sjećanju
neoblikovanim materijalom 4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti.

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: MASA I PROSTOR
4. Grupni
2. Nastavna tema: arhitektura i urbanizam

3. Likovno područje: modeliranje i građenje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): arhitektura, gradogradnja
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: naselje promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: didaktički neoblikovan materijal - kutijice 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Dubrovnik, fotografija i urbanistički plan, mapa UG 2 10. Razlaganje

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i društvo:
naselja
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, spajamo ih po dva kako bi četiri učenika mogla raditi u grupi. Učenici pripremaju kutijice od
ambalaže koje su donijeli. Svakoj grupi učenika dajemo veći komad kartona kao podložak na kojem će komponirati naselje.
Demonstriramo da se kutijice mogu spajati ljepilima ili ljepljivim trakama, da se mogu rezati škarama, rastavljati i uvlačiti
jedna u drugu.

2. MOTIVACIJA

Učenici otvaraju udžbenik na 52. stranici. Djeca promatraju fotografiju grada Dubrovnika odozgo. Zatim gledaju crno-
-bijelu fotografiju i napokon tlocrt grada Dubrovnika. Istovremeno na ploču stavljamo veliku fotografiju Dubrovnika i njegov
tlocrt iz mape reprodukcija «Učimo gledati». Podsjećamo se kako smo rekli da je tlocrt pogled odozgo na kojem možemo
vidjeti zidove, vrata, prozore i drugo. Ovdje ne vidimo nabrojene elemente, ali vidimo zgrade, ulice, trgove, parkove i zidine.
Prepoznajmo najdužu i najširu ulicu u Dubrovniku koja se zove Stradun. Pokažimo je na fotografiji i na urbanističkom planu.
I gradovi se komponiraju, planira se raspored i odnos masa (zgrada) i prostora (ulica i trgova). Planiranje gradova naziva se
gradogradnja ili urbanizam. Kako su raspoređene ulice s jedne, a kako s druge strane Straduna? Na jednoj su strani
pravilne, paralelne i okomite, a na drugoj su strani nepravilne.

Na 53. stranici udžbenika promatramo fotografiju grada na kojoj se tamno ističe ulica kao vijugava linija, te toranj kao
ravna linija. Kakav tok mogu imati ulice kao linije prostora?
Na tlocrtu grada Venecije, osim ulica, linije u gradu čine kanali s vodom. Neki su deblji, neki tanji, neki duži, a neki kraći.
Napomenimo kako ljudi svoja naselja uvijek grade uz pitku vodu.
Fotografije prikazuju dvije ulice, jednu usku i jednu široku. U uskoj ulici ima malo prostora, a u širokoj ima mnogo prostora
kojim prolaze pješaci i vozila.

Ovaj zadatak moguće je napraviti na nekoliko načina. Ako ne želimo sačuvati grad koji će djeca sagraditi, tada ćemo
spojiti klupe jednog reda i svi učenici u razredu će zajednički načiniti jednu ili nekoliko ulica zamišljenoga grada. Postupak je
prikazan na fotografijama na 55. stranici udžbenika. Prvo pojedini učenici kredom opisuju tlocrt kutijica na ploči i stavljaju
kutije u jednak odnos na klupe. Zatim se dodaju nove zgrade, njihovi katovi i tornjevi, prozori, nadvožnjaci itd. Nakon
završenog posla grad se rastavi, a kutijice se čuvaju za drugi zadatak.

Drugi je način da učenici u manjim grupama rade «gradske četvrti, kvartove», koji će se na kraju sata spajati u naselje.
Takvo naselje može se prenositi i sačuvati.
Još je jedna mogućnost fotokopiranje tlocrta grada Dubrovnika, razrezivanje kopije na nekoliko dijelova i uvećavanje
dijelova na A3 veličinu. Uvećani se dio nalijepi na karton i služi kao podloga na kojoj učenici grade grad; na kraju se dijelovi
spoje.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo kutijicama modelirati i graditi naselje stvarajući urbanistički plan.

Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o načinu postavljanja zidova, ohrabrujemo ih u izradi vrata, prozora, stupova,
stubišta, tornjeva, trgova i ulica.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na kraju sata spajamo klupe na koje postavljamo podloške s gradskim četvrtima, a djeca ih okružuju. S djecom
razgovaramo: što je bio današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Što je urbanizam ili gradogradnja? Što su prostori, a što
mase u gradovima? Kakvi mogu biti ti prostori? Kako su na pojedinim radovima predstavljeni elementi gradova? Jesu li neki
radovi originalniji od ostalih? Kako su raspoređene zgrade ili kuće, ulice, trgovi i parkovi tamo gdje ti živiš?
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
q) Stjecanje znanja: uočavati, istraživati i izražavati raspored i odnose veličina različitih oblika,
usvojiti rad glinom 1. prema promatranju
r) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati različite odnose 2. nakon promatranja
veličina u svojoj okolini i na umjetničkim djelima, razvijati maštu, vježbati sposobnost 3. prema sjećanju
izražavanja glinom 4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: MASA I PROSTOR
4. Grupni
2. Nastavna tema: kompozicija oblika

3. Likovno područje: modeliranje i građenje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): odnosi veličina, omjeri i razmjeri, kompozicija masa i
prostora 1. Analitičko
promatranje
5. Motiv: a) vizualni: glava koja pjeva 2. Demonstracija
b) nevizualni: 3. Razgovor
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: glina 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Miron, Diskobol (bacač diska), 5. st. pr. Krista., mapa UG 3 10. Razlaganje

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i društvo:
omjer na zemljovidu
Matematika: omjer
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, dijelimo kartonske podloške i glinu. Ponavljamo način rada glinom – možemo je modelirati,
mijesiti, dodavati i oduzimati prstima ili drvenim nožićima. Ako se glina osuši i otvrdne, dodajemo joj vodu. Radove
modeliramo na kartonskim podlošcima kako bismo ih mogli okretati i prenositi.

2. MOTIVACIJA

Učenici otvaraju udžbenik na 42. stranici i proučavaju ilustracije: uspoređivanje, odnos dviju veličina nazivamo omjer. Broj
dva je dvostruko veći od broja jedan, ali je i dvostruko manji od broja četiri. Na ploču ispisujemo: 1 : 2 i čitamo: jedan prema
dva. Podsjetimo se da se tako izražavaju mjerila na zemljovidima.
Pogledajmo ponovno primjere na istoj stranici: svi odnosi imaju jednak omjer, jer je prvi element uvijek dvostruko manji od
drugog. Ovakav niz izjednačenih omjera naziva se razmjer, analogija ili proporcija. Proporcija je jednak omjer više veličina.

Na 43. stranici promatramo dvije skulpture koje prikazuju glave. U čemu je razlika? Prva glava vjerno prikazuje ženu, to
nazivamo portret. Na drugoj glavi je pretjerano povećan nos, što prikaz čini smiješnim, a ne realističnim. Omjer glave i nosa
je povećan u odnosu na uobičajene prikaze. To isto možemo vidjeti na crtežima Leonarda da Vincija na istoj stranici. Ovakvi
smiješni prikazi ljudskog lika s iskrivljenim proporcijama nazivaju se karikature.

Proučimo sada omjere na našim licima. Učenici se okrenu jedni prema drugima i bez glasa, samo mimikom lica
izgovaraju samoglasnike. Proučavajmo jedni drugima oblik usta, ali i obrve, oči, nos i bore na licu: možemo li pogoditi koji se
samoglasnik izgovara? Ovu igru možemo isprobati na fotografijama lica u knjizi. Pokušajmo pjevati – što se sada događa s
crtama lica?

Promatramo na istoj stranici fotografije glave sprijeda (en face) i sa strane (profil) koje imaju ucrtane pomoćne linije, što
radi jasnoće vode do crteža na kojima se mogu izmjeriti omjeri veličina. Koliko puta nos ide u visinu lica? Uočimo da su nos i
uši jednake visine, da je nos otprilike trećina visine lica, kao i čelo, a posebno kakav je oblik potiljka glave gledane sa strane.
Cijela glava stoji na valjku vrata.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo glinom modelirati i graditi glavu koja pjeva, pazeći na njezine omjere i razmjere.
Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o oblicima glave; je li potiljak dovoljno ispupčen, je li čelo dovoljno visoko, stoji li
glava na vratu, jesu li nos i uši ispupčeni, kako izgledaju usta i bore oko njih dok pjevaju?

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na kraju sata spajamo klupe na koje postavljamo podloške s izrađenim glavama i analiziramo ih s učenicima. Što je bio
današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Što je omjer, a što razmjer? Kako izgledaju naše glave, sliče li na portrete ili na
karikature? Zašto? Možemo li pretpostaviti koje samoglasnike pjevaju pojedine glave? Opišimo dijelove lica na nekima od
njih, usporedimo ih. Jesu li neki radovi originalniji od ostalih?
Pogledajmo umjetničko djelo: kakav je omjer glave prema visini tijela, te kako su prikazani odnosi veličina na tijelu?
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
s) Stjecanje znanja: istraživati i uočavati nijansiranje boje miješanjem, naučiti da je nijansa mali
pomak ili u vrsti, ili u tonu, ili u čistoći boje, usvojiti pojam piramidalne kompozicije, usvojiti 1. prema promatranju
rad temperama 2. nakon promatranja
t) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati različite nijanse 3. prema sjećanju
boje i kompozicije u svojoj okolini i na umjetničkim djelima, razvijati maštu, vježbati 4. prema zamišljanju
sposobnost izražavanja temperom 5. prema izmišljanju

ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: BOJA
4. Grupni
2. Nastavna tema: kompozicija i nijanse boja

3. Likovno područje: slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): kompozicija boja, nijanse boja
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: Pietà promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: tempere 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Paul Klee, Vrt ruža, 1920., mapa UG4 10. Razlaganje
Leonardo da Vinci, Bogorodica sa sv. Anom, 1510., mapa UG4

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i društvo:
nijanse boja u prirodi
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Dijelimo pribor: tempere, kistove, palete, vodu, zaštićujemo klupe. Verbalno ponavljamo način
rada temperama. Slikamo na hrapavoj strani papira.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udžbenik na 14. stranici. Podsjetimo se što smo sve do sada naučili o bojama.
Boje razlikujemo po vrstama. To su čiste boje iz spektra, odnosno dugine boje: crvena, žuta, plava, zelena, te njihova
miješanja: plavozelena, zelenoplava itd. U udžbeniku na slici vidimo kako se zelena iz gornjeg lijevog kuta pretvara u plavu
u donjem desnom kutu. Na ploču stavljamo niz kolaž-papira u bojama spektra i objašnjavamo kako boja može promijeniti
nijansu tako da joj se doda susjedna boja iz spektra. Koje su boje susjedne plavoj? Zelena i ljubičasta. Na ploču stavljamo
papir i slikamo plavu plohu. Plavoj zatim dodajemo zelenu i slikamo plavozelenu, a zatim dodajemo i ljubičastu dobivajući s
druge strane plavoljubičastu boju. Tako smo dobili dvije nijanse plave boje; postupak možemo nastaviti dodajući sve više
zelene i ljubičaste boje.
Drugi primjer u udžbeniku je čistoća boje; boji oduzimamo njezinu čistoću dodajući joj sivu. Demonstriramo to na papiru
na ploči temperama – čistoj plavoj boji postepeno dodajemo sve više sive, čime je degradiramo u sve bljeđu plavu, dok boja
na kraju ne iščezne i ne postane siva.
Treći primjer u udžbeniku pokazuje tonove boje. Ton je svjetlina neke boje, a u udžbeniku vidimo različite tonove plave
boje. Demonstrirajmo i to na ploči: boji s jedne strane dodajemo bijelu, a s druge strane crnu boju. Tako dobivamo tonsku
skalu od tamnoplave do svijetloplave boje.
Nijanse su, dakle, male promjene unutar svih triju obilježja koje boja ima: vrste, čistoće i tona. Na 15. stranici promotrimo
sliku Paula Kleea Vrt ruža, čiju reprodukciju postavljamo na ploču i pratimo kako se crvena boja mijenja u vrsti (prema
narančastoj), čistoći (prema blijedocrvenoj) i tonu (prema svijetlocrvenoj i tamnocrvenoj).

Na 17. stranici u udžbeniku gledamo tri umjetnička djela koja imaju piramidalnu ili trokutnu kompoziciju: uočimo trokute
ocrtane oko likova na crno-bijelim primjerima. Na ploču stavljamo crno-bijelu uvećanu fotokopiju Michelangelove skulpture
Pietà (oplakivanje mrtvog Krista). Možemo li oko te skulpture nacrtati trokut? Kompozicijom zazivamo raspored i odnose
dijelova unutar neke cjeline.
Ova se tema povezuje s Uskrsom. Što se događalo nakon raspeća i skidanja Isusa s križa? Njegova majka je plakala nad
njim; takav prikaz se naziva Pietà. Dva učenika mogu sjesti u sličan odnos, pokušavajući ponoviti piramidalnu kompoziciju.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo temperama naslikati prikaz Pietà - oplakivanje Krista, odnosno likove Krista i Marije u nijansama samo jedne
boje.
Kompozicija treba biti piramidalna. Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: što vidiš na skulpturi i što još vidiš, ima li tvoja slika trokutnu
kompoziciju, jesi li zamiješao nijanse na sva tri načina (ponekad je dobro voditi učenike korak po korak – prvo nijanse vrste,
pa tona, pa čistoće boje); može li se što učiniti drugačije itd.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovini sata na ploču postavljamo drugu reprodukciju  Bogorodicu sa sv. Anom L. da Vincija. Na kraju sata na
ploču stavljamo desetak dječjih radova i razgovaramo o njima. Što je bio današnji zadatak? Što su nijanse? Što je
kompozicija? Jesu li svi ispunili zadatak? Koji radovi imaju veći broj nijansi boja? Kako je upotrijebljena tempera na različitim
slikama? Koji su radovi najoriginalniji?
Pogledajmo umjetnička djela na ploči; što ima je zajedničko s našim radovima? Leonardova slika ima piramidalnu
kompoziciju, a Kleeova nijanse boja. Gdje to na njima vidimo?
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
u) Stjecanje znanja: istraživati, uočavati i izražavati linijski istanjene mase kao crte u prostoru,
usvojiti rad žicom 1. prema promatranju
v) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati linijski istanjene 2. nakon promatranja
mase – crte u prostoru u svojoj okolini i na umjetničkim djelima, razvijati maštu, vježbati 3. prema sjećanju
sposobnost izražavanja žicom 4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: MASA I PROSTOR
4. Grupni
2. Nastavna tema: linijski istanjena masa

3. Likovno područje: modeliranje i građenje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): crta u prostoru, prostorni crtež
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: životinja promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: žica 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Siniša Majkus, Benin, 1996., mapa UG 4 10. Razlaganje

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i društvo: crte

u prirodi i društvu
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, dijelimo učenicima žicu. Demonstriramo kako žicom crtamo u prostoru savijanjem i pletenjem.
Nije potrebno žicu gusto namotavati i stvarati punu masu; u karakteru žice je više «šaranje» kroz prostor, obuhvaćanje
prostora žicom. Žicu možemo rezati kliještima.

2. MOTIVACIJA

Učenici otvaraju udžbenik na 46. stranici. Pogledajmo Picassov crtež konja i Lassawovu skulpturu Kwanon. U čemu je
razlika? Crtež se nalazi na plohi, a skulptura u prostoru. Čak i kada bismo Picassova konja načinili od žice, on ne bi mogao
stajati na nogama. Stoga kažemo da je ovakva linijska skulptura načinjena crtom u prostoru. Razlikujmo liniju i linijsko, što
se odnosi na istanjenu masu.
Gdje još možemo vidjeti crte u prostoru? Proučimo fotografije na 48. stranici udžbenika. Opišimo građevine koje vidimo,
stup dalekovoda, grane drveta, uže pa i prste na rukama. Osvrnimo se po razredu; što je još linijsko? Olovke, vezice na
cipelama, žice električnih aparata, noge stolova i stolica…

Pročitajmo učenicima zagonetku N. Videka na 47. stranici udžbenika. Što je rješenje? To je jež. I bodlje na njegovim
leđima su crte u prostoru. Promotrimo fotografije životinja na istoj stranici; istovremeno na ploču stavljamo crno-bijele
fotografije životinja uvećane kopiranjem na A3 veličinu. Kakve su njihove kompozicije? Žirafa je okomita, krokodil je
vodoravan, slon je okrugao, a paunov rep je radijalan odnosno zrakast. Osim tih osnovnih obilježja, s djecom razgovaramo i
o detaljima: koja je razlika između psa jazavčara, koji je također vodoravan, i krokodila? Primjerice, krokodilu se pomiče
gornja čeljust, a psu donja. Životinje imaju i repove, rogove, surlu, uši itd.

Najavljujemo kako ćemo žicom modelirati neku od životinja s fotografije (izbjegavamo raditi napamet ako je ikako
moguće, već vježbamo uočavanje odnosa). Žicom obuhvaćamo prostor, «šaramo», pazeći da likovi ne budu plošni već
prostorni, moraju moći stajati na svojim nogama. Možemo zamisliti kako omotavamo žicu oko nevidljive životinje.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo žicom modelirati i graditi životinju crtama u prostoru.

Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o oblicima životinja i o tehničkim rješenjima izvedbe nogu na kojima trebaju
stajati. Ako je potrebno, možemo učenicima prerezati žicu i pokazati im povezivanje, ali ne i izraditi neki dio.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na kraju sata spajamo nekoliko klupa i na njima izlažemo učeničke radove. Razgovaramo s djecom. Što je bio današnji
zadatak? Jesu li ga svi ispunili? U čemu je razlika između linije i linijski istanjene mase? Kako su načinjene naše skulpture?
Stoje li na svojim nogama? Obuhvaćaju li prostor? Po čemu se razlikuju? Izražavaju li najvažnije karakteristike životinja koje
predstavljaju? Usporedimo dvije skulpture (po mogućnosti neka predstavljaju istu životinju) i opišimo njihove razlike. Jesu li
neki radovi originalniji od ostalih? Opišimo neke skulpture bez pokazivanja; možemo li ih prepoznati prema opisu?
Obratimo pozornost na umjetničko djelo S. Majkusa Benin. Što je zajedničko toj skulpturi i učeničkim radovima? Načinjeni
su crtama u prostoru. Koja geometrijska tijela prepoznajemo ispletena od žičane mreže?
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
w) Stjecanje znanja: uočiti i opisati smještaj točaka, crta i ploha u formatu papira, usvojiti rad
kombiniranjem tuša i pera s kolažem. 1. prema promatranju
x) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati obilježja različitih 2. nakon promatranja
kompozicija na umjetničkim djelima i učeničkim radovima, razvijati maštu, vježbati 3. prema sjećanju
sposobnost izražavanja tušem, perom i kolažem. 4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti.

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: CRTA I TOČKA
4. Grupni
2. Nastavna tema: kompozicija

3. Likovno područje: crtanje i slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): kompozicija
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: kompozicija kvadrata 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno tehnička sredstva i likovne tehnike: tuš i pero, kolaž-papir 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Ivan Picelj Connexion 51. S., 1982., mapa UG 4 10. Razlaganje

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove, učenicima dijelimo papire, tuš i pera i kolaž-papire. Papire im možemo unaprijed izrezati na
kvadratni format, ili to učenici mogu učiniti sami mjereći papir. Kvadrat treba olovkom podijeliti po polovinama na četvrtine.

2. MOTIVACIJA

Učenici otvaraju udžbenik na 6. stranici. Formatom nazivamo odnos stranica crteža ili slike. Unutar formata vježbamo
opisivanje pozicije – točka je u središtu, linija je podijelila format na dvije polovice okomito i vodoravno, linije su na tri
okomite trećine, na dijagonalama i na kraju jedna složenija kompozicija – format je podijeljen okomicom na polovice, desna
je polovica vodoravno podijeljena na pola, a donja desna četvrtina je podijeljena dijagonalom koja se uzdiže slijeva
nadesno. Ovu metodu provjerimo na slici na 7. stranici – linije pokazuju kako su likovi vrlo pažljivo raspoređeni unutar
formata na njegove polovine, trećine itd., što nazivamo kompozicijom. Kompozicija je razmještaj i odnos likova unutar
formata. Na slici možemo razmještati figurativne likove ali kao i apstraktne plohe; princip je jednak. Jednako tako govorimo i
o muzičkoj kompoziciji, u kojoj se muzički tonovi raspoređuju u određene odnose. Pogledajmo sliku na 11. stranici.

Učenici otvaraju udžbenik na 8. stranici i promatraju proces. Dajemo im komad papira kvadratnog formata koji trebaju
savijati kako žele sve dok ponovno ne dobiju mali kvadrat. Zatim papir razmotavaju.
Ovaj je zadatak najbolje raditi vođenjem učenika korak po korak. Na ploču nacrtamo velik kvadrat i pokazujemo prvo
polje. Dajemo uputu: u ovo polje tušem i perom učenici trebaju precrtati linije koje su ostale na papiru nakon savijanja.
U drugo polje treba ucrtati samo neke od tih linija. Ovo treba demonstrirati na ploči kako bi bilo razumljivo zašto se
odbacuju neke linije iz prethodne mreže, a zadržavaju druge.
Treće polje učenik može podijeliti prema vlastitoj želji, ali ne treba rabiti više od desetak linija jer će te plohe trebati obojiti
kolažom.
U posljednje polje učenik lijepi kolaž-papire u kompoziciju koju je nacrtao u prethodnom polju. I ovo treba demonstrirati na
ploči kredom u boji. Važno je napomenuti da se prvo nalijepi veća ploha, a zatim manja ploha preko nje.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ćemo crtati i slikati kompoziciju crta i točaka u kvadratu, stvarajući kompoziciju tušem i perom te kolaž-papirom.
Tko će ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Zadatak provodimo korak po korak, kontrolirajući jesu li učenici razumjeli i proveli upute. Obilazimo ih i
razgovaramo o različitim mogućnostima podijele formata i kompozicijskog rasporeda. Može li se drugačije?

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Pri kraju sata na ploču stavljamo djelo I. Picelja Connexion 51. S. Na ploču stavljamo desetak dječjih radova. S djecom
razgovaramo: Što je bio današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Što je kompozicija? Jesu li neki radovi originalniji od
drugih? Opišimo pojedine radove metodom koju smo naučili na početku sata: gdje se nalazi pojedina ploha i crta na nečijem
radu? Opišimo razlike između dvaju radova. Opišimo pojedine radove bez pokazivanja o kojima je riječ; možemo li ih
dovoljno precizno opisati? Zamislimo kako nekome sliku opisujemo preko telefona; manje je važno što je na slici, mnogo je
važnije kako je slika naslikana.
Pogledajmo umjetničko djelo na ploči. Što mislite, kako su povezane linije gornjeg i donjeg kvadrata? Prepoznajete li
sličnosti s našim radovima?
UČITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAČINI RADA
y) Stjecanje znanja: istraživati i uočavati razlike između stanja mirovanja i pokrenutosti crta,
uočiti i izraziti vizualni kompozicijski naglasak (dominaciju), usvojiti rad ugljenom i kredom. 1. prema promatranju
z) Stjecanje sposobnosti: vježbati sposobnost divergentnog mišljenja, opažati različite primjere 2. nakon promatranja
linija u pokretu u svojoj okolini i na umjetničkim djelima, razvijati maštu, vježbati sposobnost 3. prema sjećanju
izražavanja slikarskim ugljenom i kredom 4. prema zamišljanju
5. po izmišljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetičkih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: TOČKA I CRTA
4. Grupni
2. Nastavna tema: crte prema značenju

3. Likovno područje: crtanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (ključni pojmovi): gibanje crta, mirovanje crta
1. Analitičko
5. Motiv: a) vizualni: zebra na pješačkom prijelazu promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno tehnička sredstva i likovne tehnike: ugljen i bijela kreda 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Građenje
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Vincent van Gogh Zvjezdana noć (crtež), 1889., mapa UG3 10. Razlaganje

PLAN PLOČE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetničko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Načinjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploča, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i društvo: vrste

linija u prirodi
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Raspoređujemo stolove. Dijelimo pribor: slikarski ugljen lomimo na komadiće duge oko 3 cm i dijelimo ih djeci zajedno s
komadima školske bijele krede. Demonstriramo način rada ugljenom na papiru zalijepljenom na ploči – ugljen se ne drži
poput olovke već polegnut. Daje prašnjav trag a tamnina ovisi o jačini pritiska o podlogu. Isto vrijedi za kredu, a ta dva
sredstva se mogu miješati, ako se nanosi jedno preko drugog. Gotov rad moramo fiksirati, pošpricati lakom za kosu kako se
crtež ne bi izbrisao.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udžbenik na 12. stranici. Proučavamo i opisujemo crtež A. Kinerta. Kako bismo opisali crte kojima je
nacrtan? Crte koje predstavljaju noge i ruku vrlo su izdužene, pa se čini da i one same trče.
Slične crte možemo vidjeti na glinenoj šalici iz Mezopotamije. Životinjski su likovi nacrtani razvučenim crtama, pa se čini
kako se crte kreću po podlozi neovisno od motiva koji predstavljaju. Gdje još u prirodi vidimo različite crte?
Na 13. stranici pogledajmo crtež koji predstavlja lik koji je kriknuo. Crtež se, međutim, ne zove Čovjek koji je kriknuo, već
sam Krik. Upravo su crte nositelji tog krika koji odjekuje po cijelom formatu. Kakve su te linije? Njihov tok je krivudav, a po
karakteru im varira debljina. Odjekivanje je postignuto jednoličnim razmacima, odnosno ritmom crta.

Ritam je ponavljanje ili izmjena linija. U nekim je dijelovima crteža ritam gušći, u nekim je rjeđi.

Pogledajmo ritam crta na fotografiji zebre. Na ploču stavljamo uvećanu crno-bijelu A3 fotokopiju fotografije zebre. Crte su
na zebri jednolično ritmičke, a njihovo krivudanje po tijelu stvara dojam crta u pokretu. Kako izgleda zebra? U kojem joj se
smjeru savijaju koljena? Kakve su joj uši? A griva? Rep? Vrat, leđa, trbuh?
Kako bi zebra izgledala kada bi prelazila preko pješačkog prijelaza? Zašto pješački prijelaz još nazivamo i „zebra“? Kakav
je ritam crta na pješačkom prijelazu? Djeluju li crte na prijelazu kao da su u pokretu ili u mirovanju? Zašto?

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ugljenom i bijelom kredom na pakpapiru, ritmom i gibanjem crta, crtamo zebru na pješačkom prijelazu.

4. REALIZACIJA (RAD)

Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: može li se drugačije, ima li zebra sve što i na fotografiji, kako je
prikazan prijelaz ispod životinje, treba li ugljen ili kredu jače pritisnuti o podlogu. Na kraju crteže fiksiramo lakom za kosu.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovini sata na ploču postavljamo van Goghov crtež Zvjezdana noć. Na kraju sata na ploču magnetićima
postavljamo nekoliko dječjih radova i analiziramo ih. Što je bio današnji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Imaju li zebre sve
dijelove tijela o kojima smo razgovarali? Kako je na crtežima upotrijebljen materijal (ugljen i kreda)? Koji su radovi
najoriginalniji i zašto? Promatramo umjetničko djelo i razgovaramo o crtama koje se vrtlože oko mjeseca i zvijezda, kao i
crte na čempresu koje se uvijaju, zbog čega čempres izgleda kao da plamti. Što je zajedničko umjetničkom djelu i vašim
crtežima?