Ispit iz Biologije – Državna matura 2015./2016.

, ljeto
March 2020

1. Kojoj skupini biomolekula pripada vosak?

A. lipidima, B. ugljikohidratima, C. bjelačevinama, D. nukleinskim kiselinama.

Objašnjenje: Lipidi su netopljivi u vodi i podrazumijevaju masti, ulja, voskove, steroide i fosfolipide. U
ugljikohidrate ubrajamo monosaharide, disaharide, polisaharide i oligosaharide, npr. glukozu, saharozu i
laktozu. Oni su izgrađeni od kisika, ugljika i vodika. Bjelančevine su sastavljene od aminokiselina, sastavni su
dio svake stanice te čine razne enzime, hormone i protutijela. Nukleinske kiseline su skupina bioloških
makromolekula čija je funkcija pohrana genetičkog materijala, a razlikujemo dva tipa: DNK i RNK.
Odgovor: A.

2. Koja od navedenih podloga ne može poslužiti u istraživanju virusa?

A. pileći embrio tijekom razvitka, B. kolonija bakterija uzgajana na agaru,
C. hranjiva biljna otopina za gnojenje, D. kultura životinjskih stanica.

Objašnjenje: Trebamo razmisliti gdje sve virus može živjeti, hraniti se. Virusi napadaju životinje (i ljude), biljke
i bakterije - žive organizme. Pod A i D imamo životinjske, a pod B bakterijske stanice. Dakle jedino u hranjivoj
biljnoj podlozi za gnojenje neće moći preživjeti.
Odgovor: C.

3. Koja tvorba promjenjivoj amebi omogućuje disanje i prehranu?

A. stanična membrana, B. kontraktilna vakuola, C. stanična stijenka, D. trepetljike.

Objašnjenje: Ameba je najjednostavnija praživotinja. Jednostanična je i nema stalan oblik tijela što znači da
nema staničnu stijenku. Za pokretanje i prehranu koristi lažne nožice ili pseudopodije kojima okruži hranu i
fagocitira ju. Te lažne nožice su poput izdanaka, stvaraju se različitom preraspodjelom citoplazme unutar
tijela amebe. Možemo zaključiti da nema ni trepetljike. Izmjenu plinova i izbacivanje otpadnih tvari obavlja na
bilo kojem mjestu na membrani pa joj nije potrebna ni kontraktilna vakuola. Od svih ponuđenih odgovora,
ameba posjeduje jedino staničnu membranu.
Odgovor: A.

4. Pri proizvodnji pršuta svinjski se but soli te se tim postupkom meso štiti od kvarenja. Kako soljenje utječe na
bakterije koje se nalaze na površini svinjskoga buta?
A. voda difuzijom izlazi iz bakterije, B. započinje osmoza iz okoliša u bakteriju,
C. minerali iz okoliša ulaze u bakteriju, D. citoplazma bakterije zbog difuzije postaje hipotonična.

Objašnjenje: Soljenjem pršuta mi zapravo prekrivamo njegovu površinu i stvaramo barijeru između bakterija
na površini i okoliša. Ponovimo, svaku stanicu, pa tako i bakterijsku, čini najvećim dijelom voda. Ako se takva

1
 stanica nađe u mediju koji je hipertoničan, odnosno ima veću koncentraciju (npr. sol), ona će izgubiti vodu, a
ako se nađe u hipotoničnom mediju (destilirana voda) će primati vodu i bubriti. Dakle, odgovor pod A je
točan, u takvom okolišu će voda izlaziti iz bakterija i one će se prvo smežurati, a onda i odumrijeti. Odgovori
pod B i C nisu točni jer između okoliša i bakterije je sloj soli koji se ponaša poput barijere. Odgovor D nije
točan jer ako citoplazma bakterije postaje hipotonična, to bi značilo da ona prima vodu, a u stanica ju u ovako
slanom okolišu ispušta.
Odgovor: A.

5. Koji od navedenih dijelova kože olakšava vidri plivanje?

A. dlake koje stvaraju zračnu izolaciju, B. lojnice koje maste dlaku,
C. krvne kapilare koje smanjuju prokrvljenost, D. masne naslage koje čine vidru težom.

Objašnjenje: Dlake koje stvaraju zračnu izolaciju čuvaju toplinu, ali ne olakšavaju plivanje. Slaba prokrvljenost
i veća masa vidre također neće pomoći pri plivanju. Loj koji se stvara na površini tijela vidre omogućuje joj da
lakše 'klizi' kroz vodu.
Odgovor: B.

6. Koja je uloga hrskavičnih prstena u dušniku čovjeka?

A. sprečava povratak hrane u usta, B. sprečava ulazak zraka u pluća,
C. omogućuje prohodnost dušnika, D. omogućuje otvaranje i zatvaranje dušnika.

Objašnjenje: Odgovor pod A nije točan jer kroz dušnik ne prolazi hrana. Dušnik je cijev kroz koju dišemo,
dakle nije točan niti odgovor pod B jer nam je u plućima zrak potreban. Hrskavica je čvrsta, pa su tako
hrskavični prstenovi u dušniku tu da dišni put drže stalno otvorenim. Odgovor C je točan. D nije točno jer se
dušnik ne otvara i zatvara po potrebi, već bi trebao uvijek biti prohodan.
Odgovor: C.

7. Slika prikazuje građu cvijeta kritosjemenjače. Kako se naziva tvorba koja svojom bojom privlači oprašivače, a
na slici je označena slovom F.?

A. lapovi, B. latice, C. prašnici, D. tučak.

Objašnjenje: Lapovi se na slici nalaze skroz dolje, ispod latica. Prašnika ima šest, a tučak je jedan u sredini.
Odgovor: B.

2
8. Što u prašnicima nastaje mejozom?
A. ženske gamete, B. muške gamete, C. ženske spore, D. muške spore.

Objašnjenje: Prašnici nose muške, a tučak ženske spolne stanice. Dakle, prvi dio pitanja nam odmah eliminira
odgovore pod A i D. Podsjetimo se da su i gamete i spore haploidne (n). Razlika je što iz sporofita (2n)
mejozom nastaju spore (n), a iz njih se dalje mizotom stvara haploidni gametofit (n) s haploidnim gametama
(n). Spajanjem gameta nastaje zigota (2n) koja mitozom izraste u sporofit.
Odgovor: D.

9. Slika prikazuje ljudski kariogram s mutacijom. Koja je fenotipska posljedica te mutacije?

A. sterilna spolno nerazvijena žena, B. sterilan muškarac s nekim ženskim osobinama,

C. fertilna žena s nadprosječnom visinom, D. fertilan muškarac s poremećajima u ponašanju.

Objašnjenje: Na slici trebamo uočiti ima li svaki kromosom svog para, ili ih je možda i više. Ovdje vidimo da je
prisutan samo jedan spolni kromosom, i to X. Ponovimo, XX su kromosomi žene, a XY muškarca. Ako ovdje
izostaje Y, znamo da se radi o ženi pa isključujemo odgovore B i D. Iz razloga što nemamo dva, već samo jedan
X kromosom, zaključujemo da ta žena ne može biti spolno razvijena ni plodna (fertilna).
Odgovor: A.

10. Kućni miš (Mus musculus) ima 40 kromosoma u svojim tjelesnim stanicama. Koliko tjelesnih kromosoma ima
u gameti?
A. 1, B. 19, C. 20, D. 40.

Objašnjenje: U ovom slučaju, 2n=40. Od toga je 38 autosoma (tjelesnih kromosoma), a 2 su heterosoma ili
gonosoma (spolna). Dakle 19 parova tjelesnih i 1 par spolnih kromosoma. Riječ je o gameti koja je haploidna,
kromosomi više nisu u parovima, pa taj broj autosoma moramo podijeliti na pola. U tjelesnoj stanici miš ima
38, a u gameti 19 tjelesnih kromosoma.
Odgovor: B.

3
11. Po čemu se u ljudskom organizmu oogeneza razlikuje od spermatogeneze?
A. događa se u spolnim žlijezdama, B. u profazi I događa se krosingover,
C. citoplazma se nejednako dijeli, D. mejozom nastaju stanice s 23 kromosoma.

Objašnjenje: Kod životinja i ljudi mejoza je ograničena na posebne stanice unutar spolnih žlijezda. Kod
muškaraca su to testisi, a kod žena jajnici. Krosingover se uvijek događa u profazi I radi izmjene genetičkog
materijala i stvaranja novih, jedinstvenih kombinacija gena. Tijekom oogeneze događa se nejednolika dioba
citoplazme pri čemu većina citoplazme kontinuirano ide u jednu stanicu, a ona na kraju postane jajna stanica.
Tri preostale stanice (polarna tijela) zbog premale količine citplazme propadaju. Obilna citoplazma jajne
stanice postaje citoplazma ranog embrija kada dođe do oplodnje. U spermatogenezi se citoplazma dijeli
jednako pa nastaju 4 spermalne stanice. Mejozom u čovjeka uvijek nastaju stanice s 23 kromosoma (2n=46).
Odgovor: C.

12. Gameta čimpanze sadržava 24 kromosoma. Koliko kromosoma sadržava jezgra stanice jetre čimpanze?
A. 12, B. 24, C. 46, D. 48.

Objašnjenje: Već smo rekli da su gamete haploidne, a tjelesne stanice (npr. stanica jetre) diploidne. Ako je
n=24, onda 2n mora biti 48.
Odgovor: D.

13. U kojoj su fazi mitoze u citoplazmi vidljive dvije jezgre?

A. u profazi, B. u metafazi, C. u anafazi, D. u telofazi.

Objašnjenje: Mitoza ima 4 faze: profazu, metafazu, anafazu i telofazu. U profazi kromosomi izgledaju kao
klupko niti, to je prva faza i samo je vidljiva jedna jezgra. Značajka metafaze je da se kromosomi, točnije
njihove centromere, nalaze u ekvatorijalnoj ravnini stanice. U anafazi dolazi do razdvajanja kromatida svakog
kromosoma i povlačenje diobenim vretenom na dva pola stanice. Telofaza je zadnja faza, kada se te
razdvojene kromatide ponovno smataju, formiraju se dvije jezgre te se stanica citokinezom dijeli na dvije
nove stanice.
Odgovor: D.

14. Što uzrokuje smanjenje prsne žlijezde (timusa) tijekom puberteta?

A. izlučivanje spolnih hormona, B. niska koncentracija hormona rasta,
C. visoka koncentracija adrelina, D. visoka koncentracija tirozina.

Objašnjenje: Timus je organ imunološkog sustava smješten u gornjem dijelu prsnog koša. Kod novorođenčadi
i djece je dobro razvijen, a ulaskom u pubertet se smanjuje dok se nakon puberteta ne pretvori u masno
tkivo. U pubertetu dolazi do izlučivanja spolnih hormona, pa zaključujemo da je točan odgovor pod A.
Odgovor: A.

4
15. Slika prikazuje metagenezu uhatoga klobuka. Kako se razmnožava oblik koji je na slici označen slovom F.?

A. partenogenezom, B. pupanjem, C. spolno, D. sporama.

Objašnjenje: Slovom F je označen mladi polip koji procesom pupanja izrasta u odrasli oblik. Iz tih novih
pupova nastaju meduze koje čine spolnu generaciju. Spajanjem spolnih stanica muške i ženske meduze
nastaje plivajuća ličinka koja će se pričvrstiti za podlogu, a iz nje će izrasti mladi polip ponovno započevši
nespolnu generaciju.
Odgovor: B.

16. Slika prikazuje životni ciklus morske salate. Koja od navedenih tvrdnja opisuje haploidnu generaciju u
životnome ciklusu morske salate?

A. Spore nastale mitozom kliju u muški ili ženski gametofit koji stvara spolne stanice.
B. Spore nastale mejozom kliju u muški ili ženski gametofit koji stvara spolne stanice.
C. Oplodnjom spolnih stanica nastalih mitozom razvija se gametofit.
D. Oplodnjom spolnih stanica nastalih mejozom razvija se sporofit.

5
 Objašnjenje: Odgovor pod A kaže da su spore nastale mitozom, a znamo da spore nastaju mejozom tako da
ovaj odgovor odmah eliminiramo. Odgovori pod C i D započinju s oplodnjom spolnih stanica, a tada nastaje
zigota, pa ovo isto nisu točni odgovori jer se opisuje diploidna generacija.
Spore (n) nastaju mejozom izrastaju u gametofit (n) koji stvara spolne stanice. Oplodnjom spolnih stanica (n)
nastalih mitozom razvija se sporofit (2n).
Odgovor: B.

17. Koju je tvrdnju dokazao Millerov pokus?

A. Prvi pravi stanični organizmi bile su cijanobakterije.
B. Proteini su bile prve molekule s mogućnosti autoreplikacije.
C. Organske molekule sintetizirale su se abiotičkim putem.
D. Koacervati su simbiozama i mutacijama evoluirali u eukariote.

Objašnjenje: Millerov pokus ili Miller-Ureyev eksperiment simulirao je uvjete za koje se smatralo da su vladali
na Zemlji u prvim fazama njenog nastanka, te se željela ispitati mogućnost stvaranja kemijskih spojeva.
Hipoteza je bila da su se kemijskim reakcijama iz anorganskih mogli sintetizirati organski spojevi abiotičkim
putem. Abiotički čimbenici su čimbenici nežive prirode. Koristili su vodu, metan, vodik i amonijak te električnu
struju koja je simulirala munje. Smjesa je prolazila grijanje i hlađenje, a nakon tjedan dana pojavile su se
bjelančevine.
Odgovor: C.

18. Kojoj od navedenih vrsta pripada čovjekov predak čije je fosilne ostatke pronašao Dragutin Gorjanović
Kramberger?
A. Homo neanderthalensis, B. Homo sapiens, C. Homo erectus, D. Homo habilis.

Objašnjenje: Homo habilis je kronološki najstariji, živio je u Africi prije 1,5 do 2 milijuna godina. Homo erectus
ili 'uspravni čovjek' naziv dobiva po tome što je prvo biće koje može potpuno uspravno stajati. Prije 500 000
godina migrira u Aziju i dijelove Europe. Pretpostavlja se da je Homo erectus otkrio vatru. Homo sapiens ili
'umni čovjek' je vrsta kojoj pripada današnji čovjek (podvrsta Homo sapiens sapiens). Neandertalac je izumrla
vrsta roda Homo srodna Homo sapiensu koja je nastanjivala Europu i mali dio Azije. Homo neanderthalensis
su praljudi iz srednjeg paleolitika. Krapinski pračovjek bio je neandertalac, a otkrio ga je Kramberger na
Hušnjakovu brdu u Krapini 1899. godine.
Odgovor: A.

19. Koji od navedenih parova čine analogni organi?

A. krila kukca i krila ptice, B. list breze i trn kaktusa,
C. iglica bora i list venerine muholovke, D. pluća čovjeka i riblji mjehur.

Objašnjenje: Analogni organi označavaju biljne i životinjske organe iste funkcije, ali ponekad različite građe i
podrijetla. I krila kukca i krila ptice služe za letenje. List breze i trn kaktusa - list provodi fotosintezu, a trn ne.
List venerine muholovke zadužen je za pribavljanje hrane, iglica bora to ne radi. Čovjekova pluća služe za
disanje, a riblji mjehur je hidrostatski organ – podiže i spušta tijelo ribe.
Odgovor: A.

6
20. Koji se od navedenih organizama parazitski hrane pšenicom?
A. rđe, B. plijesni, C. pepelnice, D. peronospore.

Objašnjenje: Od ponuđenih odgovora, jedino rđe i pepelnice napadaju pšenicu. Od toga su rđe paraziti, a
pepelnice ne. Plijesni nisu paraziti. Peronospora je parazit, ali napada vinovu lozu.
Odgovor: A.

21. Koje se vrenje upotrebljava u proizvodnji jogurta?

A. maslačno, B. alkoholno, C. octeno, D. mliječno-kiselo vrenje.

Objašnjenje: Maslačnim vrenjem iz ugljikohidrata nastaje maslačna kiselina. Nepoželjna je jer uzrokuje
nadimanje sireva. Alkoholnim vrenjem iz piruvata nastaje etanol, a octenim vrenjem octena kiselina. Bakterije
mliječno-kiselog vrenja stvaraju iz laktoze mliječnu kiselinu te se koriste za proizvodnju fermentiranih
mliječnih proizvoda (sirevi, kefir, jogurt, maslac).
Odgovor: D.

22. Što se događa u krvi osoba koje usporeno dišu?

A. pojavljuje se acidoza, B. pojavljuje se alkaloza,
C. povećava se koncentracija O2, D. smanjuje se koncentracija CO2.

Objašnjenje: Ako osoba usporeno diše, ona unosi manje kisika i izbacuje manje ugljikovog dioksida. Dakle, jer
se koncentracija kisika smanjuje, a ugljikovog dioksida povećava, odgovori C i D nisu točni. Veća koncentracija
CO2 u krvi dovodi do reakcije s vodom iz tijela te stvaranja ugljične kiseline, što posljedično dovodi do acidoze,
povećane koncentracije kiseline u krvi. Alkaloza podrazumijeva povećanu koncentraciju baza (lužina) u krvi.
Odgovor: A.

23. Koju od navedenih tvari mogu razgraditi lipaze?

A. šećer, B. bjelanjak, C. maslinovo ulje, D. kuhinjsku sol.

Objašnjenje: Lipaze su enzimi koji razgrađuju lipide (ulja i masti). Šećer je ugljikohidrat pa su za razgradnju
potrebne amilaze. Bjelanjak je sastavljen od bjelančevina što znači da ga razgrađuju proteaze. Maslinovo ulje
je lipid! Kuhinjska sol (NaCl) se otapa u vodi i nisu potrebni enzimi za njenu razrgadnju.
Odgovor: C.

24. Što od navedenoga može uzrokovati povišenu koncentraciju ureje u krvi?

A. usporen metabolizam proteina, B. dijeta siromašna proteinima,
C. zatajenje bubrega, D. pojačano mokrenje.

Objašnjenje: Urea je konačan produkt metabolizma aminokiselina. Ako je metabolizam proteina usporen ili
pak ne unosimo dovoljno proteina hranom, to neće moći izazvati povećanu koncentraciju ureje u krvi. Kod
zatajenja, bubrezi nemaju moć filtracije pa se urea vraća u krv i tamo nakuplja. Pojačano mokrenje će dovesti
do dehidracije jer će i voda i urea izaći iz tijela.
Odgovor: C.

7
25. Koje su od navedenih žlijezda aktivne pri žvakanju peciva i koje enzime luče?
A. jetra, luči žuč, B. gušterača, luči lipaze,
C. želučane žlijezde, luče pepsin, D. slinovnice, luče amilaze.

Objašnjenje: Kruh i peciva sadrže velike količine ugljikohidrata čija razgradnja počinje odmah u ustima.
Žlijezde slinovnice luče amilaze koje razgrađuju ugljikohidrate do jednostavnih šećera. Žuč i lipaze sudjeluju u
probavi masti, a pepsin proteina.
Odgovor: D.

26. Koja je uloga sisulja ili haustorija koje su na slici označene slovom F.?

A. Upijaju šećere iz floema grane hrasta.

B. Upijaju vodu iz ksilema grane hrasta.
C. Upijaju i vodu i šećere iz ksilema grane hrasta.
D. Upijaju i vodu i šećere iz floema grane hrasta.

Objašnjenje: U biljkama floem provodi hranjive tvari, a ksilem vodu. Zbog ovoga eliminiramo odgovore C i D.
Haustoriji služe za crpljenje i apsorpciju vode i hranjivih tvari. Vidimo da je biljka na slici poluparazit, nema
korijen, ali može fotosintitezirati pa će iz hrasta upijati vodu koja joj je potrebna.
Odgovor: B.

8
27. Koji je plin na slici označen slovom F. i gdje difundira tijekom procesa disanja?

A. kisik, difundira u alveole, B. kisik, difundira u eritrocite,

C. ugljikov(IV) oksid, difundira u alveole, D. ugljikov(IV) oksid, difundira u eritrocite.

Objašnjenje: Pri disanju, kisik iz alveola ulazi u krv, a ugljikov(IV) oksid obrnuto – iz krvi u pluća. Dakle ostaju
nam mogući odgovori B i C. Na slici vidimo da strelice idu iz plućnog mjehurića, a prema citoplazmi, pa
zaključujemo da je plin kisik koji iz alveola ulazi u eritrocite.
Odgovor: B.

28. Stanice luka promatrane su mikroskopom u otopini označenoj slovom E., a zatim su prebačene u otopinu
označenu slovom F. Slika prikazuje promjenu koja se pritom dogodila. Kakve su otopine E. i F. u odnosu na
citoplazmu stanica luka?

A. Otopina E. je izotonična, a otopina F. hipotonična.

B. Otopina E. je hipotonična, a otopina F. hipertonična.
C. Otopina E. je hipertonična, a otopina F. izotonična.
D. Otopina E. je izotonična, a otopina F. hipertonična.

Objašnjenje: Hipotonične, izotonične i hipertonične otopine razlikuju se po koncentraciji otopljenih tvari. Ako
se stanica nađe u hipotoničnoj otopini, ona će primati vodu i bubriti dok ne pukne. U hipertoničnoj će otopini
stanica ispuštati vodu i smežurati se. Na slici E. je ulaz i izlaz vode iz stanice podjednak, tj. nema promjene u
stanici pa kažemo da se ona nalazi u izotoničnoj otopini. Na slici F. prikazan je izlazak vode iz stanice, vidimo
da se njena membrana smežurala. To znači da je stanica u hipertoničnoj otopini.
Odgovor: D.

9
29. Koji je najvažniji ograničavajući čimbenik primarne proizvodnje u morima?
A. svjetlost, B. hrana, C. sol, D. kisik.

Objašnjenje: Primarna proizvodnja je biološki proces kojim autotrofi proizvode organsku tvar iz ugljikovog
dioksida, vode i drugih nutrijenata koristeći Sunčevu energiju. Jednostavno ju možemo poistovijetiti s
fotosintezom. Ona se u moru događa u relativno tankom površinskom sloju u kojem ima dovoljno svjetla
(najviše do 200 m dubine). Većinu morske primarne produkcije vrši fitoplankton, a mali dio alge.
Odgovor: A.

30. Koji od navedenih organizama provodi sekundarnu organsku proizvodnju u ekosustavu?

A. klamidomonas, B. cijanobakterija, C. kremenjašica, D. papučica.

Objašnjenje: Sekundarna proizvodnja podrazumijeva heterotrofnu proizvodnju. Heterotrofi su potpuno ovisni

o ugljiku i energiji koje su fiksirali autotrofi. Od navedenih, jedino papučica se osim autotrofno može hraniti i
heterotrofno ako se nađe u nepovoljnom okolišu.
Odgovor: D.

31. Što se događa s vodom pri procesu označenome na slici slovom F.?

A. Jake padaline smanjuju vraćanje vode u tlo putem biljaka.

B. Izostanak vjetra pojačava vraćanje vode u tlo putem biljaka.
C. Voda se iz tla uz pomoć biljaka vraća u atmosferu.
D. Voda iz atmosfere ulazi u biljku putem listova.

Objašnjenje: Strelica ide od šume, a prema atmosferi, pa je odgovor jasan.

Odgovor: C.

10
32. Ivica je proveo u visokim planinama 20 dana. Što se dogodilo s brojem njegovih krvnih stanica?
A. smanjio se broj eritrocita, B. povećao se broj eritrocita,
C. smanjio se broj leukocita, D. povećao se broj leukocita.

Objašnjenje: U visokim planinama je zrak rijedak što znači i manju količinu kisika dostupnu organizmu.
Eritrociti prenose kisik do stanica, pa odgovore C i D koji govore o broju leukocita eliminiramo. Kako bi se
nadomjestio manjak kisika, tijelo će proizvesti više eritrocita koji će pomoći u prenošenju kisika.
Odgovor: B.

33. Koje se od navedenih kontracepcijskih sredstava upotrebljava za zaštitu od zaraze gonorejom?

A. dijafragma, B. gel, C. spirala, D. prezervativ.

Objašnjenje: Gonoreja je spolno prenosiva bakterijska bolest, a prenosi se vaginalnim, analnim ili oralnim
odnosom. Od svih ponuđenih odgovora, jedino će prezervativ zaštititi od izravnog kontakta sa zaraženom
osobom.
Odgovor: D.

34. Ana i njezin suprug potražili su pomoć liječnika zbog bolova u zdjelici i teškoća s mokrenjem. Antibiogram
obaju supružnika pokazuje zarazu bakterijom Chlamydia trachomatis. Otprilike deset dana nakon početka
uzimanja istovrsne propisane terapije Ani su se vratili simptomi, a njezinu suprugu ne. Koji je mogući razlog
ponovnoj pojavi simptoma?
A. Bakterija Chlamydia trachomatis ne reagira na liječenje antibiotikom.
B. Ana je postala rezistentna (otporna) na propisani antibiotik.
C. Istim se antibiotikom trebao liječiti i Anin suprug.
D. Ana nije redovito uzimala antibiotike.

Objašnjenje: Razmotrimo svaki odgovor posebno. Kada bi A bilo točno i bakterija ne bi reagirala na antibiotik,
onda ne bi bilo moguće da se Aninom suprugu simptomi nisu vratili. Odgovor pod B spominje rezistenciju na
antibiotik. Rezistencija se javlja kod učestalog i često nepotrebnog uzimanja antibiotika (npr. Klavocin,
Sumamed), što ovdje nije slučaj. Odgovor pod C nije točan jer se i Ana i njen suprug jesu liječili istim
antibiotikom. Neredovitim uzimanjem antibiotika, bakterije i dalje mogu živjeti, rasti i razmnožavati se, što se
upravo i dogodilo Ani. Antibiotike je preporučeno uzimati svaki dan u pravilnim vremenskim razmacima kako
bi se uspješno i potpuno izliječili.
Odgovor: D.

35. Odrasli atlantski losos živi u moru, a mrijesti se u rijekama. Koji od navedenih procesa omogućuje
preživljavanje atlantskomu lososu nakon migracije iz mora u rijeku?
A. pojačano izlučivanje ADH i stvaranje većega volumena razrijeđenoga urina.
B. smanjenje koncentracije krvne plazme uslijed pojačanoga izlučivanja ADH.
C. smanjena reapsorpcija vode u krv i izlučivanje većega volumena razrijeđenoga urina.
D. porast osmotskoga tlaka u stanicama lososa u odnosu na osmotski tlak riječne vode.

Objašnjenje: Kada se losos koji inače živi u moru nađe u rijeci, on je tada u hipotoničnom mediju.
Antidiuretski hormon se izlučuje kod povišene osmolarnosti krvi. On djeluje na bubrege koji počnu pojačano

11
 reapsorbirati vodu i smanjuju mokrenje. Ovdje se ne radi o osmolarnosti krvi, već je razlika osmolarnosti
između lososa i rijeke. Odgovor D nije točan jer povećanje osmotskoga tlaka bi ometalo normalan rad stanica.
Losos će u rijeci smanjiti reapsorpciju vode u krv zato što je njegov okoliš sada hipotoničan u odnosu na more
na koje je naviknut i za koje su mu stanice prilagođene. Zbog smanjenje reapsorpcije vode, stvarat će veće
količine razrijeđenoga urina.
Odgovor: C.

36. Koja je uloga kontraktilne vakuole papučice?

A. Izbacuje višak vode jer papučica živi u hipertoničnome okolišu.
B. Izbacuje višak vode jer papučica živi u hipotoničnome okolišu.
C. Izbacuje višak soli jer papučica živi u hipertoničnome okolišu.
D. Izbacuje višak soli jer papučica živi u hipotoničnome okolišu.

Objašnjenje: Kontraktilna vakuola je organ koji svojim kontrakcijama izbacuje vodu iz stanice. Ako je
izbacivanje vode potrebno, znači da se stanica nalazi u hipotoničnom mediju.
Odgovor: B.

37. Što se događa u tijelu kada se uključi središte za redukciju tjelesne topline?
A. Ubrzavaju se metaboličke reakcije.
B. Sužavaju se krvne žile.
C. Pojačava se znojenje.
D. Pojavljuje se drhtanje.

Objašnjenje: Ubrzavanje metabolizma i drhtanje tijela će povećati tjelesnu temperaturu. Sužavanje krvnih žila
javlja se kao posljedica izloženosti hladnoći. Znojenje je način na koji se tijelo prirodnim putem hladi
ispuštanjem vode.
Odgovor: C.

38. Ličinke trihinele mogu se začahuriti u mišićima čovjeka. Što je ličinka trihinele u ljudskome tijelu?
A. domadar, B. parazit, C. mutualist, D. komenzal.

Objašnjenje: U ovome primjeru, domadar je čovjek. Čovjek nema nikakve koristi od trihinele, ona na mišiću
parazitira. Mutualizam je oblik simbioze od koje oba člana imaju koristi. U komenzalizmu jedan organizam
ima koristi od drugoga, ali pritom ga ne oštećuje. Trihinela izaziva bolest trihinelozu, pa je ovdje ličinka
parazit, a ne komenzal.
Odgovor: B.

12
39. Slika prikazuje križanje pri kojemu nastaje krušna pšenica Triticum aestivum.

Koja fenotipska obilježja razlikuju krušnu pšenicu od zajedničkoga pretka?

A. uži klas, B. razgranati klas, C. manji broj zrna, D. veće zrno.

Objašnjenje: Na slici možemo uočiti veće zrno krušne pšenice u odnosu na ostale. Vidimo pšenice i s užim
klasom, razgranjenijim klasom kao i s manjim brojem zrna, pa to nisu odgovori.
Odgovor: D.

40. Kojim od navedenih postupaka čovjek utječe na smanjenje brojnosti populacije šišmiša?
A. košnjom travnjaka, B. isušivanjem močvara,
C. svjetlosnim onečišćenjem, D. melioracijom tla.

Objašnjenje: Šimiši su sisavci koji dan prespavaju, a aktivni su noću. Svjetlosno onečišćenje je jedino koje će
utjecati na njihov normalan život. Travnjaci, močvare i tla nisu njihovo stanište.
Odgovor: C.

41. Godišnje se u atmosferu iznad Europe oslobodi 50 do 60 milijuna tona sumporova dioksida. U koji se od
navedenih biokemijskih ciklusa može uključiti navedeni oksid?
A. u ciklus ugljika, B. u ciklus dušika, C. u ciklus vode, D. u ciklus fosfora.

Objašnjenje: Sumporov dioksid je uz dušikove okside glavni sastojak kiselih kiša. Zbog toga se on može
uključiti u ciklus vode. Zakiseljavanjem tla i vode kisela kiša šteti šumama, poljodjelskim kulturama, životu u
tlu i vodi te ljudskom zdravlju.
Odgovor: C.

13
42. Koja je od navedenih unesenih (alohtonih) vrsta sisavaca utjecala na smanjenje populacije poskoka na
otocima Mljetu, Korčuli i Pelješcu?
A. bjeloprsi jež, B. sivi mungos, C. divlja mačka, D. kuna bjelica.

Objašnjenje: Mungos je predator poznat po tome što lovi zmije. Ostale životinje nisu unesene, već naše vrste
koje se hrane uglavnom manjim životinjama.
Odgovor: B.

43. Koji članovi u prikazanoj hranidbenoj mreži imaju najveću biomasu?

A. ptice, B. biljojedi, C. kukci, D. biljke.

Objašnjenje: U hranidbenom lancu brojnost i biomasa svakog idućeg člana mora biti manja u odnosu na
prethodnog člana. Biljke se nalaze na samome dnu, dakle njihova biomasa mora biti najveća kako bi mogle
prehraniti, tj. osigurati dovoljno energije za ostale populacije. Da je biomasa kukaca veća od biomase biljaka
ili biomasa mesoždera veća od ostalih životinja, sustav ne bi opstao.
Odgovor: D.

44. Koji je park prirode, smješten u poplavnome području istočne Slavonije, poznat kao stanište ptica močvarica?
A. Crna mlaka, B. Kopački rit, C. Lonjsko polje, D. Vransko jezero.

Objašnjenje: Crna mlaka nije park prirode. Lonjsko polje je najveće zaštićeno močvarno područje u
dunavskom porječju, ali nije u Slavoniji. Vransko jezero je najveće prirodno jezero i jedno od najvećih
močvarnih područja u mediteranskoj Hrvatskoj. Kopački rit se nalazi u Slavoniji. Najveća je delta Dunava
ujedno i jedno od najočuvanijih poplavnih područja u Europi. Svake godine se u Kopačkom ritu gnijezdi oko
140 vrsta ptica.
Odgovor: B.

14
45. Koji je od navedenih odnosa među jedinkama dviju vrsta istovjetan odnosu prikazanomu na slici u kojemu
uspješno preživljavaju oba organizma?

A. gljivice Penicillium i bakterije, B. raka samca i moruzgve,

C. viline kose i djeteline, D. lisice i poljskoga zeca.

Objašnjenje: Penicillium je plijesan koja razara kolonije bakterije (penicilin!). Rak samac i moruzgva žive u
mutualističkoj simbiozi. Moruzgva raka koristi za pokretanje, a rak moruzgvu za zaštitu jer ona ima krakove
pune žarnika. Vilina kosa je biljka koja parazitira na djetelini. Lisica je predator u odnosu na poljskoga zeca.
Odgovor: B.

46. Slike prikazuju promjene brojnosti populacija papučica vrsta Paramecium caudatum i Paramecium aurelia
tijekom istraživanja.

15
 Populacije papučica vrsta Paramecium caudatum i Paramecium aurelia uzgajane su na dva načina. Slika E.
prikazuje promjene brojnosti tijekom uzgoja populacija papučica u odvojenim posudama, a slika F. promjene
brojnosti tijekom uzgoja populacija papučica u istoj posudi.

Što se može zaključiti o suživotu ovih populacija uspoređujući slike E. i F.?

A. Suživot papučica u istoj posudi neće rezultirati smanjenjem jedne od populacija.

B. Stope su rasta i ugibanja populacija papučica u ravnoteži u obje posude.
C. Vrste s istom ekološkom nišom ne mogu živjeti u istoj posudi.
D. Vrsta Paramecium caudatum odnosi se predatorski prema vrsti Paramecium aurelia.

Objašnjenje: Na grafu E. vidi se kako populacije obje vrste papučice rastu sličnom brzinom, a na grafu F.
uočavamo pad jedne od linija. Vrsta Paramecium caudatum bilježi pad u broju jedinki dok Paramecium
aurelia zadržava istu krivulju kao i u grafu E. Zbog ovog prvog pogleda na grafove eliminiramo odgovore A i B.
Populacija jedne vrste se smanjila i one više nisu u ravnoteži. Ako bi se jedna vrsta odnosila predatorski
prema drugoj, mogli bismo zaključiti da će populacija te predatorske vrste (Paramecium aurelia) rasti većom
brzinom nego kada je bila u odvojenoj posudi. U oba grafa, crna krivulja je identična, pa ne možemo govoriti
o predatorstvu. Dakle, ostaje nam odgovor C. Dvije ili više vrsta ne mogu koegzistirati na istom
ograničavajućem resursu. Ako bi koegzistirale, to znači da zauzimaju različite ekološke niše. Zbog toga je
točno da vrste s istom ekološkom nišom ne mogu živjeti u istoj posudi.
Odgovor: C.

47. Zbog načina prehrane puževi imaju specifičnu hitinsku strukturu na jeziku. Koja je njezina uloga?
A. filtriranje vode, B. usitnjavanje hrane,
C. razlikovanje okusa hrane, D. lučenje probavnih enzima.

Objašnjenje: U ustima puževa nalazi se trenica ili radula s kojom mekušac oguljuje dijelove biljaka ili voća kao
hranu te ih melje. Radi se o hitinskoj vrpci koju čine tisuće hitinskih "zuba". Nazubljen jezik s tvrdim rožnatim
zubima služi za drobljenje hrane.
Odgovor: B.

16
48. Koji je od navedenih čimbenika uzrokovao rast korijena biljke kao što je prikazano na slici?

A. svjetlost, B. vlažnost, C. gravitacija, D. dodir.

Objašnjenje: Svjetlost utječe na rast nadzemnih dijelova biljke koji moraju provoditi fotosintezu, a ne na
korijen. Prema slici vidimo da se biljka nalazi na stolu, odnosno da nema izvora vode koji bi mogao privući
korijen. Korijen se ne odupire sili gravitacije pa je ona zaslužna za ovakav rast. Dodir korijena i stola ne utječe
na rast korijena.
Odgovor: C.

49. Kod kojega je od navedenih organizama zbog prilagodbe na nametnički način života tijekom evolucije došlo
do najjače redukcije u građi tijela?
A. kod metilja, B. kod trakavice, C. kod dječje gliste, D. kod zavojite trihine.

Objašnjenje: Razmotrit ćemo svaki odgovor.

Metilj pripada plošnjacima. Imaju prijanjalke. U unutrašnjosti tijela crijevo im je razgranato, a između
njegovih ogranaka granaju se živci, cijevi za izlučivanje i dijelovi rasplodnih organa. Uglavnom su hermafroditi
(dvospolci).
Trakavica je isto plošnjak, ima člankovito tijelo oblika vrpce podijeljeno na glavu, vrat i trupa. Na glavi su
prijanjalke za pričvršćivanje na domaćina. Probavni i dišni organi, krvni sustav i osjetni organi nisu razvijeni.
Gotovo sve su hermafroditi, a hranu apsorbiraju iz crijeva domaćina osmozom.
Dječja glista pripada razredu oblića. Ispod debele kutikule nalazi se sloj glatkih uzdužnih mišićnih vlakana. Ima
prohodno probavilo (usni otvor – crijevni otvor). Krvni optok i organi za disanje ne postoje, ali ima vrpčast
živčani sustav. Najčešće su razdvojena spola, a oplodnja je unutarnja.
Zavojita trihina je također oblić i najopasniji čovječji nametnik. Vrijedi sve kao i za dječju glistu.
Vidimo iz gore navedenog da trakavica nema razvijene razne organske sustave. Zato kažemo da je došlo do
morfološke redukcije trakavice zbog parazitskog načina života.
Odgovor: B.

50. Prilikom gašenja požara vatrogasac je zadobio teške opekline kože. Primjenom kojega se postupka može
uzgojiti koža za transplantaciju?
A. primjenom hormona rasta, B. ugradnjom gena za rast u stanice kože,
C. kulturom stanica kože ozlijeđenoga vatrogasca, D. diobom matičnih stanica svinje.

17
 Objašnjenje: Hormon rasta ili gen za rast neće utjecati na rast kože na točno ozlijeđenom dijelu tijela
vatrogasca. Također nećemo za ljude koristiti svinjsku kožu. Jedini logičan odgovor je da mu kožu za
transplantaciju možemo uzgojiti samo kulturom stanica njegove vlastite kože.
Odgovor: C.

51. Tablica prikazuje prosječnu tjelesnu masu i prosječan unos kisika triju vrsta sisavaca mjerenih u stanju
mirovanja.

51.1. Usporedite podatke iz tablice i u jednoj rečenici zaključite kakav je odnos izmedu tjelesne mase, unosa
kisika i gubitka topline navedenih sisavaca.

Životinja veće mase unosi manje kisika od životinje manje mase, pa zato i oslobađa manje energije u obliku
topline.

51.2. Koja će životinja, miš ili mačka, uz dovoljno hrane lakše podnijeti život u vrućim predjelima? Jednom
rečenicom objasnite odgovor.

Gore smo zaključili da ako životinja unosi više kisika, ona oslobađa više topline. U vrućem okolišu će zato
lakše preživjeti miš. Miš će otpuštati više topline iz organizma i na taj način hladiti svoje tijelo kada se nađe na
toplijem staništu.

18
52. Slika prikazuje uzgoj biljke u laboratorijskim uvjetima in vitro.

52.1. Jednom rečenicom objasnite mijenja li se broj kromosoma u stanicama pri promjeni iz stadija
označenoga na slici slovom C. u stadij označen na slici slovom D.

Broj kromosoma ostaje isti jer se stanice dijele mitozom nakon nastanka zigote. Ovdje je prikaz
laboratorijskog postupka, nema prave oplodnje kojoj prethodi mejoza, već se umnože tjelesne stanice biljke.

52.2. Jednom rečenicom objasnite zašto stanice označene na slici slovom A. imaju mogućnost diferencijacije
u stadij označen na slici slovom F.

Svaka stanica ima jezgru u kojoj je pohranjen cijeli genetski materijal organizma. Iako se neće u svakoj stanici
ispoljiti sve značajke i svaka će se sprecijalizirati i diferencirati za određenu funkciju, ipak u njihovim jezgrama
ostaje cijeli genski zapis biljke.

19
53. Slika prikazuje lubanje gorile, Australopiteka i dovjeka gledane odozdo i iz profila.

53.1. Crvenom bojom na lubanji označen je otvor (foramen magnum) kroz koji izlazi leđna moždina. Jednom
rečenicom objasnite kako položaj otvora u Australopiteka utječe na položaj tijela i na kretanje po tlu.

Ako usporedimo položaj otvora za leđnu moždinu gorile i Australopiteka, uočavamo da je kod gorile on pod
kutem, a kod Australopiteka skoro pa okomit s tlom. To će omogućiti da leđna moždina, a tako i kralježnjica
idu 'prema dolje', a ne 'prema iza'. Odnosno, omogućeno je uspravno i dvonožno kretanje.

53.2. Osobine lubanja gorile, Australopiteka i čovjeka prikazane na slikama navedene su i u tablici.

nisko čelo
spljošten nos
izbočena čeljust
smanjeni očnjaci
mala površina čeone kosti
naglašen greben iznad očiju

Iz tablice izdvojite jednu osobinu po kojoj Australopitek nalikuje čovjeku.

Ako na slici uspoređujemo jednu po jednu od ovih osobina, vidimo da čovjek i Australopitek imaju manje
očnjake u odnosu na gorilu. Svaka od ostalih osobima zajednička je gorili i Australopiteku, ali čovjek ih ne
posjeduje.

20
54. Slika prikazuje rezultate pokusa kojim su određene koncentracije molekula DNA i broj kromosoma prije i
nakon diobe u određenome tipu stanica gatalinka.

54.1.
Jednom rečenicom objasnite o kojoj se diobi radi koristeći se podatcima sa slike.

54.1. Gledajući crnu liniju koja predstavlja broj kromosoma, uočavamo da je njezina početna vrijednost 2n, a
krajnja vrijednos n. Ova promjena upućuje na mejozu. Koncentracija DNA molekula je prije diobe isto na
razini 2n, zatim se dvostruko poveća kako bi se osigurala kopija genetskog materijala, a na kraju se i
koncentracija DNA smanji na n.

54.2. Student veterinarskoga fakulteta želi istražiti ima Ii kemikalija A. mutageni učinak na stanice životinjske
kože. Sakupio je iz prirode odrasle jedinke gatalinka i pratio promjene njihove kože u akvarijima s različitim
koncentracijama kemikalije A. Navedite jedan opravdan razlog zbog kojega bi Ministarstvo zaštite okoliša i
prirode odbilo istraživački projekt toga studenta.

Gatalinka je zakonski zaštićen vodozemac. Također je amoralno raditi pokuse na živim organizmima.

21
55. Ana i Mislav proučavali su kvasac pri različitim životnim uvjetima. U boce označene slovima A. i B. stavili su
kvasac i toplu vodu. U bocu označenu slovom B. dodali su još i saharozu. Na otvor boca stavili su balone. U 20.
minuti uočili su promjenu prikazanu na slici. Nakon 45 minuta primijetili su da se balon na boci označenoj
slovom B. prestao puniti plinom. Kada su skinuli balone s boca, intenzivan se miris širio samo iz boce
označene slovom B.

55.1. Koji se proces događa u boci označenoj slovom B.?

Događa se fermentacija, nastaje plin CO2 koji puni balon.

55.2. Navedite jednu od mogućih hipoteza Anina i Mislavova istraživanja?

Kako je jedina razlika u ovim pokusima jedan od sastojaka, može se istraživati kako teče reakcija bez, a kako s
tim sastojkom. Dakle, utjecaj saharoze na razmnožavanje kvasca na razvijanje plina, tijek reakcije i slično.

55.3. Što je ograničavajući čimbenik procesa prikazanoga na slici?

Balon na boci A se nije napuhao, a na boci B je. Boca A nije sadržavala saharaozu. Zaključujemo da je upravo
saharoza ograničavajući čimbenik ovog procesa.

22
56. Slika prikazuje različite vrste zeba s otočja Galapagos.

56.1. lmaju li zebe s otočja Galapagos istu ekološku nišu? Jednom rečenicom objasnite odgovor.

Nemaju istu ekološku nišu jer nisu jedna drugoj konkurent, tj. suparnica za hranu. To zaključujemo po
različitim kljunovima zeba koji su prilagođeni različitoj prehrani.

56.2. Što je uzrok nastanku različitih vrsta zeba na otočju Galapagos?

Galapagos je otočje, što znači da ima više otoka. Zato je odgovor da je uzrok biološkoj raznolikosti zeba
upravo geografska izolacija.

56.3. O kojemu čimbeniku ovisi izgled kljuna zeba s otočja Galapagos?

Kao što je gore rečeno, kljun je prilagodba na vrstu hrane kojom se zebe hrane. Neki su pogodniji za kukce,
različite biljke ili morske životinjice.

57. Nakon intenzivnoga treninga mladić je osjetio višednevnu bol u rukama i nogama.

57.1. Nedostatak kojega je reaktanta uzrokovao pojavu boli?

Bol u mišićima se tijekom treninga događa zbog nedostatka kisika u njima. Pojačan tempo dovodi do
unošenja manje kisika nego što mišiću treba za tako velik napor. Tada se stvara laktat i on zapravo uzrokuje
grčeve i bol.

23
 57.2. Trener mu je savjetovao da popije andol ili aspirin. Kako će djelatna tvar iz tih tableta utjecati na
smanjenje boli?

Nedostatak kisika znači da će mišićima biti potrebna pojačana opskrba kisikom. Kisik prenose eritrociti pa
zaključujemo da će djelatna tvar povećati dotok krvi u mišiće i osigurati brži prolaz boli.

57.3. Kakav bi intenzitet daljnjih treninga trebao predložiti trener s obzirom na mladićeve poteškoće?

Nakon upale mišića ne treba stati, već naprotiv, treba i dalje trenirati kako bi se naši mišići navikli na takav
napor i izgradili se. Zato s više treniranja mišići postaju veći.

58. Na travnjaku je tijekom prosinca bilo postavljeno umjetno klizalište. Nakon što je klizalište maknuto,
primijećeno je da je trava, koja je bila prekrivena, požutjela, da su vlati slomljene, a na dijelu tla uopće više
nije bilo trave.

58.1. Koji je čimbenik okoliša uvjetovao promjenu boje trave?

Ako se promjena boje iz zelene u žutu dogodila na mjestima gdje je trava bila pokrivena klizalištem, to nas
navodi da je odgovor u nedostatku Sunčeve svjetlosti koja nije mogla doprijeti do nje. Biljke su korijenom
mogle izvlačiti nutrijente i vodu, ali nisu mogle provoditi fotosintezu.

58.2. Koja je promjena na razini stanice dovela do promjene boje trave?

Kloroplasti sadrže klorofil koji ima mogućnost fotosinteze, a ona je bila spriječena. Inače klorofil daje biljkama
zelenu boju, pa je smanjenje broja klorofila i kloroplasta uzrok žutoj boji trave.

58.3. Koja se tvar nije mogla sintetizirati dok je trava bila prekrivena klizalištem?

Fotosinteza je proces stvaranja glukoze iz ugljikova dioksida i vode s pomoću svjetlosne energije i klorofila uz
istodobno izlučivanje kisika. Tvar koja se nije mogla sintetizirati je glukoza.

24
59. Slike prikazuju odnos kapaciteta okoliša i ekološkoga otiska Kine i Rusije od 1961. do 2009. godine.

59.1. Koja od tih dviju država ima povoljniji ekološki otisak?

Što je ekološki otisak niži, znači da ima manji utjecaj na okoliš. Kapacitet okoliša bi morao biti jednak ili veći
od ekološkog otiska kako bi utjecaj gospodarstva na klimu bio minimalan. Roza krivulja na grafu prikazuje
ekološki otisak, a kod Rusije je ona ispod crne krivulje za kapacitet okoliša. Stoga je Rusija zemlja s povoljnijim
ekološkim otiskom.

25
 59.2. Navedite jedan čimbenik koji je u Kini od 1969. do 1973. godine uzrokovao promjenu odnosa
ekološkoga otiska i kapaciteta okoliša.

U ovom vremenskom razdoblju, ako pogledamo graf, uočavamo da se ekološki otisak izdignuo iznad
kapaciteta okoliša što je nepovoljno. Kapacitet okoliša je nakon rasta naglo opao. Tomu razlog može biti sve
veća industrijalizacija, smog i zagađenje uzrokovano raznim tvornicama.

59.3. Usporedite kapacitete okoliša u Kini i Rusiji u razdoblju od 1997. do 2005. godine i odredite rastu li,
smanjuju li se ili su stalni.

Gledajući crne krivulje na grafovima, vidimo da u Kini trend kapaciteta okoliša uglavnom stagnira, a u Rusiji se
zabilježava porast kapaciteta jer krivulja raste.

60. Posebnosti anatomije, fiziologije i metabolizma ptica uglavnom su posljedica zahtjeva letenja. Jedna je od
prilagodba u anatomiji ptica trtidna ili lojna žlijezda čijom izlučevinom ptice podmazuju perje. Najbolje je
razvijena u vodenih ptica.

60.1. Jednom rečenicom objasnite važnost trtične žlijezde za letenje vodenih ptica.

Izlučeni loj na perje stvara barijeru za vodu (voda nije topljiva u mastima!). Tako će perje vodene ptice ostati
suho u kontaktu s vodom i neće joj otežavati letenje. Kada bi joj se perje smočilo njena masa bi bila veća, a to
kod letenja nije povoljno.

60.2. lstraživanja su dokazala da pelikani koji lete sami imaju veći broj otkucaja srca od pelikana koji lete u
jatu. Jednom rečenicom objasnite zašto se pelikanima koji lete u jatu smanjuje broj otkucaja srca.

Ptice u jatu lete u formaciji slova V zbog aerodinamike. Najveći napor podnosi ptica koja je na vrhu jata, ali se
zato one izmjenjuju. Svakoj idućoj ptici u formaciji je lakše letjeti zbog manjeg otpora zraka, pa se tako i cijelo
jato manje umara. Manji umor znači i niže otkucaje srca.

60.3. Perje ptica savršeno je složeno te mu je površina u potpunosti glatka. U nekih je ptica više razmaknuto,
a u nekih iznimno gusto složeno. Takva građa perja prilagodba je za kretanje, a dodatnu prednost osigurava
zakrivljenost krila na gornjoj površini zbog čega je tlak zraka na gornjoj površini manji nego na donjoj, čime se
stvara uzgon za polijetanje. Je li u ptica letačica perje više razmaknuto ili gusto složeno? Jednom rečenicom
objasnite odgovor.

Ako zakrivljenost krila stvara razliku u tlakovima, tj. uzgon, ptice letačice će imati gusto perje kako bi taj uzgon
bio što veći i omogućio im let.

26
61. Slike A. i B. prikazuju tipove eukariotskih stanica.

61.1. Jednom rečenicom objasnite koji je tip prehrane karakterističan za stanicu prikazanu na slici A.

Na slici A prepoznajemo biljnu stanicu prvenstveno zbog stanične stijenke i vakuole. U citoplazmi su vidljivi
kloroplasti. Ova stanica dakle ima sposobnost fotosinteze, proizvodi hranu sama, što znači da je autotrof.

61.2. U jednoj od stanica strelicom označite organel koji regulira pritisak na staničnu stijenku (turgor) u
hipotoničnome okolišu.

Plava strelica prikazuje kontraktilnu vakuolu. Kada je biljci dostupno dovoljno vode, vakuole će se ispuniti
vodom i vršiti pritisak na stijenku, što dovodi do čvrstoj stajanja biljke. Kada nema vode, biljka se suši i savija
jer turgor u stanicama opada.

61.3. Zaokružite na jednoj od stanica tvorbu koja sudjeluje u razdvajanju kromosoma tijekom diobe.

Tvorba koju tražimo je centrosom, on formira diobeno vreteno tijekom diobe stanice. Centrosom se uvijek
nalazi uz jezgru, a čine ga dva centriola.

61.4. Navedite jedan organel neophodan pri sintezi proteina u obama tipovima stanica.

Ribosomi su mjesta sinteze bjelančevina. Možemo navesti i jezgru jer sadrži sav genetski materijal stanice, pa
je njena uputa neophodna za sintezu bjelančevina.

27
62. Slika prikazuje šest različitih člankonožaca. Dvije životinje prikazane na slici pripadaju istoj skupini
člankonožaca.

62.1. Kojim su slovima označene životinje iste skupine glavonožaca čije su odrasle jedinke kopneni
organizmi?

A., B. i C. pripadaju rakovima, D. paucima, a E. i F. kukcima. Jedino su D., E. i F. kopneni organizmi, ali D. ne
pripada istoj skupini. Odgovor je E. i F.

62.2. Jednom rečenicom objasnite zašto je u leptira slabije razvijen optjecajni sustav.

Kukci imaju uzdušnice kojima kisik dovode do stanica, zato im razvijen krvožilni sustav nije potreban.

62.3. Jednom rečenicom objasnite povezanost leptira i kadulje u ekosustavu livade.

Leptir će se kaduljom hraniti, a on će nju zauzvrat oprašivati.

62.4. Navedite jednu zadružnu vrstu člankonožaca koji žive na području Hrvatske.

To može biti bilo koja životinja od rakova, pauka i kukaca, a da živi u većim skupinama. Recimo pčele ili mravi.

28
63. Franka i Željko dobili su sina krvne grupe O i Rh-.

63.1. Prikažite genotipove roditelja ako Franka ima krvnu grupu B i Rh+, a Željko krvnu grupu A i Rh-.

Ako su roditelji dobili dijete krvne grupe O, a oni sami nisu ta krvna grupa, znači da ona mora biti u njihovom
fenotipu, ali je recesivna pa nije ispoljena. Zato će kod Franke biti prisutan i B i O, a kod Željka i A i O. Za Rh
faktor vrijedi da je Rh+ dominantan nad Rh-. Dakle, ako je Željkov fenotip Rh-, on u genotipu ne može imati
Rh+. Sin je Rh-, dakle i on mora imati samo Rh-, pa Franka mora za Rh faktor biti heterozigot.
Frankin genotip: BO, Rh+Rh-
Željkov genotip: AO, Rh-Rh-

63.2. Prikažite sve Željkove gamete.

U ovome zadatku radimo sve kombinacije gena. Gamete koje Željko proizvodi su ARh- i ORh-.

63.3. Prikažite sve genotipove njihove djece za navedena svojstva.

Za ovaj zadatak trebamo prvo ispisati sve majčine i očeve gamete, a zatim njih međusobno kombinirati. Za
Željka smo ustanovili da su Željkove gamete ARh- i ORh-. Istim principom ćemo odrediti i Frankine. Njen
genotip je BO, Rh+Rh-. Kombinacijom dobivamo gamete: BRh+, BRh-, ORh+, ORh-. Sada ćemo prvu Željkovu
gametu (ARh-) kombinirati s prvom Frankinom (BRh+) kako bi dobili prvi mogući genotip djeteta. Za ovaj dio
samo spajamo gamete, jer tako se događa oplodnja i nastaje zigota. Tako je prvi genotip AB Rh-Rh+. Ostali su
redom: AB Rh-Rh-, AO Rh-Rh+, AO Rh-Rh-, BO Rh-Rh+, BO Rh-Rh-, OO Rh-Rh+, OO Rh-Rh-.

63.4. Koja je vjerojatnost da će sljedeće dijete Franke i Željka imati krvnu grupu B Rh-? lzrazite vjerojatnost
razlomkom.

Od gore navedenih 8 mogućih genotipa njihovog djeteta, tražimo koliko će ih dati krvnu grupu B. To su svi oni
koji imaju kombinaciju BB ili BO. Takve imamo BO Rh-Rh+, BO Rh-Rh-. Od ta dva treba nam samo onaj koji će
dati Rh faktor negativan, a to je samo homozigot jer je to svojstvo recesivno. Jer nam traženoj krvnoj grupi
odgovara samo jedan genotip od mogućih osam, vjerojatnost je 1/8.

29
64. Slika prikazuje stanice u različitim fazama životnoga ciklusa.

64.1. Jednom rečenicom opišite što se događa s kromosomima u fazi koja je na slici označena slovom A.

Prikazana je metafaza čija je glavna značajka postavljanje kromosoma u ekvatorijalnu ravninu, prije nego će
se podijeliti na dva pola stanice.

64.2. U kojoj se fazi nalazi stanica koja je na slici označena slovom B.?

Četiri slike prikazuju četiri faze stanične diobe. Redom raspoznajemo profazu, metafazu, anafazu u kojoj se
kromosomi povlače na polove stanice i telofazu kada se oni polako dekondenziraju i odjeljuju u dvije nove
stanice. Na slici B je dakle prikazana anafaza.

64.3. Popunite tablicu tako da točan broj kromosoma ili molekula DNA u određenoj fazi dioba stanica luka
(Allium cepa, 2n = 16 ) upišete u bijela prazna polja.

Naziv faze Broj kromosoma Broj molekula DNA

anafaza 32

anafaza II 16

Nakon anafaze I, stanice kćeri imat će isti broj kromosoma kao i roditeljska stanica. Zato se prije podjele DNA
molekule moraju udvostručiti. To nam govori da će u anafazi (stanice još nisu odijeljene!) u toj stanici biti 32
molekule DNA. Dvije stanice kćeri će dobiti svaka po 16 kromosoma.
Anafaza II je, uz telofazu II, završni dio mejoze. Mejozom dobivamo dvije stanice kćeri, ali s polovičnim brojem
kromosoma. Tako nastaju gamete i njihovim spajanjem ćemo ponovno dobiti 2n stanicu. Zato je u anafazi II
broj kromosoma 16, a svaka stanica kćer dobije haploidan broj kromosoma, 8.

64.4. Po čemu se razlikuju metafaza I i metafaza Il?

Metafaza I je početan dio mejoze, a metafaza II završan, ona je ista metafazi mitoze. U metafazi jedan se
kromosomi vide kao tetrade ili bivalenti, a u metafazi II, zbog prethodne redukcije u broju kromosoma, oni su
dvostruki.

30
65. Nakon obilnih kiša u bunarsku je vodu dospjela bakterija Salmonella typhi. Veći je broj osoba zaprimljen u
bolnicu sa simptomima trbušnoga tifusa.

65.1. Koja karika epidemiološkoga lanca u opisanome događaju predstavlja ulazna vrata infekcije?

Infekcija se dogodila zbog pijenja zaražene bunarske vode, pa je „mjesto ulaska u organizam“ dio lanca koji
predstavlja ulaz infekcije.

65.2. Nakon mikrobiološke analize dokazana je prisutnost koliformnih bakterija u onečišćenoj bunarskoj vodi.
Navedite jedan način kojim je bunarska voda mogla biti onečišćena koliformnim bakterijama.

Koliformne bakterije inače obitavaju u debelom crijevu čovjeka (colon) gdje osiguravaju pravilnu probavu
hrane. Izlučuju se fekalijama i tako dospijevaju u otpadne, kanalizacijske vode. Bunarska se voda mogla
onečistiti njima ako se kanalizacijska voda izlijevala u bunar.

65.3. Primjenom koje će se vrste lijekova uspješno izliječiti opisana infekcija?

Za liječenje bakterijskih infekcija i oboljena koriste se antibiotici.

31
65.4. Slika prikazuje povezanost broja koliformnih bakterija u bunarskoj vodi s udaljenosti od izvora
onečišćenja. U literaturi se navodi da u 100 ml uzorka vode ne smije biti bakterija i da je takva voda
prihvatljiva za ljudsku potrošnju.

Kolika je najmanja udaljenost izvora onečišćenja dopuštena da bi se bunarska voda mogla upotrebljavati?

Crvena krivulja prikazuje broj koliformnih bakterija u 100 mL. Ako u vodi ne smije biti tih bakterija, moramo
tražiti točku u kojoj crvena krivulja dolazi do nule. To otprilike procjenjujemo na 100 metara udaljenosti od
izvora onečišćenja.

32
66. Slike A. i B. prikazuju životne uvjete jednoga područja. Podatci na slikama A. i B. odnose se na prosječne
dnevne vrijednosti temperature i vlažnosti zraka tijekom navedenih mjeseci.

66.1. Koja je skupina biljaka najbolje prilagođena životnim uvjetima prikazanim na slikama A. i B.?

S grafa A. očitavamo da temperature u siječnju dolaze do 20°C, a u srpnju i preko 45°C. Vlažnost zraka
prikazuje graf B. i vidimo da je ona uvijek niža od 50%, a ljeti izrazito niskih 10%. Zbog ovih podataka
zaključujemo da se radi o vrlo malo padalina pa će biljke prilagođene ovim uvjetima biti biljke sušnih staništa,
navikle na manjak vode.

66.2. Biljke se svim svojim organima prilagođavaju životnim uvjetima staništa. Navedite jednu prilagodbu
stabljike koju je razvila većina biljnih vrsta koje žive na području prikazanome na slikama A. i B.

Sušna staništa zahtijevaju rigoroznije čuvanje vode. Zato biljka može razviti mesnatu stabljiku ili trnove
(kaktus) kako bi minimizirala gubitak vode.

33
66.3. Na temelju podataka na prikazanim slikama A. i B. zaključite kakav će biti intenzitet transpiracije
tijekom siječanjskoga jutra. Jednom rečenicom objasnite odgovor.

Vlažnost zraka je u siječanjsko jutro visoka (60-70%) pa biljka neće moći lako oslobađati vodu. To bi se jedino
moglo ako bi temperatura zraka u tom periodu bila visoka, ali nije, pa zaključujemo da će transpiraciju biti
niska.

66.4. Na prikazanome području žive i neke vrste jednogodišnjih biljaka koje preživljavaju u obliku sjemenke.
U kojemu će mjesecu proklijati većina sjemenka tih biljaka kako bi mogle završiti svoj životni ciklus tijekom
jedne vegetacijske sezone? Jednom rečenicom objasnite odgovor.

Sjemenkama za razvoj treba voda, a kako su ovo sušna područja, više temperature uzrokuju manju vlažnost
zraka. Zato bi sjemenke trebale proklijati tijekom jeseni ili zime, a onda kada dođu proljeće i ljeto biljka će već
biti spremna sama čuvati svoju vodu i završiti životni ciklus do iduće jeseni i pada temperatura.

34