STANIČNO DISANJE

Razred: I. gimnazije
Predmet: Biologija
Profesor: Antonija Jurčić
Škola: Gimnazija Ljubuški
Uvod
◦ Razgradnjom molekula glukoze oslobađa se energija pohranjena u kemijskim vezama; proces razgradnje
odvija se postupno, a počinje procesom glikolize nakon koje se u anaerobnim uvjetima događa vrenje, a
u aerobnim uvjetima stanično disanje

◦ Stanično disanje jest niz metaboličkih procesa kojima se iz hranjivih tvari poput glukoze kemijska
energija premješta u molekule ATP-a koje se dalje mogu upotrijebiti za sve stanične procese

◦ Tijekom razgradnje molekule glukoze dio pohranjene energije oslobađa se kao toplina
Glikoliza
◦ Razgradnja molekule glukoze u svim organizmima uvijek započinje glikolizom koja se odvija u
citoplazmi
◦ To je niz kemijskih reakcija u kojoj se molekula glukoze razgradi na dvije manje molekule s po tri atoma
ugljika: molekule pirogrožđane kiseline ili piruvata
◦ Tijekom glikolize oslobodi se dovoljno energije za stvaranje 2 molekule ATP-a
◦ Za glikolizu su također nužne molekule nosači elektrona koje primaju oslobođene elektrone iz glukoze
◦ Sudbina molekula pirogrožđane kiseline dalje ovisi o prisutnosti kisika
◦ Ako je kisik prisutan, aerobne stanice započinju proces staničnoga disanja, a u anaerobnim uvjetima
započinje proces vrenja
Stanično disanje

◦ Stanično disanje jest aerobni metabolički put kojim se molekule glukoze razgrade u potpunosti, do
molekula ugljikova(IV) oksida

◦ Ono se događa u mitohondrijima i sastoji se od dviju reakcija: Krebsova ciklusa i dišnoga lanca

◦ Tijekom Krebsova ciklusa molekule pirogrožđane kiseline razgrade se do molekula ugljikova(IV) oksida

oslobađajući pritom opet po 2 molekule ATP-a za svaki piruvat

◦ Za taj su proces opet nužni nosači elektrona bez koji razgradnja ne bi bila moguća
Stanično disanje
◦ Dišni lanac događa se na unutarnjoj membrani mitohondrija i njegova je glavna uloga regeneracija
nosača elektrona potrebnih za glikolizu i Krebsov ciklus
◦ Ti se nosači regeneriraju tako da otpuste elektrone koje su dosad primali
◦ Krajnji primatelj tih elektrona su molekule kisika koje se tim procesima pretvaraju u molekule vode
◦ Budući da je u prenošenim elektronima još uvijek pohranjena velika količina energije, tijekom dišnoga
lanca stvore se dodatne 32 molekule ATP-a
◦ Sve procese staničnoga disanja možemo prikazati općom kemijskom jednadžbom:
Vrenje
◦ Vrenje ili fermentacija događa se u citoplazmi stanica tijekom anaerobnih uvjeta ili ako uopće nemaju
mitohondrije
◦ Tijekom vrenja molekule pirogrožđane kiseline ne razgrade se do kraja, a ovisno o vrsti vrenja, nastaju
različiti produkti
◦ Alkoholnim vrenjem koje provode kvasci i neke bakterije nastaju ugljikov(IV) oksid i etanol
◦ Jednadžba alkoholnoga vrenja:
Vrenje
◦ Mliječno-kiselinskim vrenjem nastaje mliječna kiselina ili laktat, a maslačnim vrenjem nastaje maslačna
kiselina

◦ Tim procesima ne stvara se nijedna molekula ATP-a, ali se zato regeneriraju nosači elektrona koji su
neophodni za procese glikolize

◦ Sveukupno se nepotpunom razgradnjom glukoze dobivaju samo 2 molekule ATP-a, dvije iz glikolize i

nijedna iz samoga vrenja, što je višestruko manje od ukupnoga broja koji se dobiva staničnim disanjem

◦ Prednost vrenja jest u tome što za njega nije potreban kisik i mnogi se organizmi okreću upravo vrenju
ako nema dostupnoga kisika
Ponovi!
Stanice oslobađaju energiju na tri načina: glikolizom, vrenjem i staničnim disanjem

Energija je pohranjena u kemijskim vezama ugljikohidrata

Glikoliza i vrenje su anaerobni procesi i događaju se u citoplazmi

Stanično disanje odvija se aerobno u mitohondrijima

Iz jedne molekule glukoze nastaje 38 molekula ATP-a

Samostalni rad:
1. Nabroji procese kojima stanica stvara energiju.

2. Objasni proces glikolize. O čemu ovisi metabolički put pirogrožđane kiseline?

3. Navedi primjenu vrenja u prehrambenoj industriji.

4. Opiši kako nastaje ATP na unutarnjoj membrani mitohondrija.

5. Izračunaj koliko se energije oslobađa razlaganjem 38 molekula ATP-a na ADP.

Literatura
1. Bogut, I., Đumlija, S., Lukačević, K., Marceljak Ilić, M., (2014), Biologija 1, Alfa, Zagreb