3.

Statika fluida

3.6. Sila tlaka na ravne površine

O p0
g

h F0= p0 A
yC n hC
Fh=pC A Fh  phC A
= s
hC 
x
in

C p=p0+gh
H

C =konst.
H
x


y

y


A
 Sila F0 uslijed konstantnog tlaka p0 okomita je na ravnu površinu A i djeluje od

fluida prema površini u njenom težištu, a po veličini je: F0  p0 A

 Sila Fh uslijed promjenjivog hidrostatskog tlaka ph   gh okomita je na ravnu

površinu A i djeluje od fluida prema površini u točki H, a po veličini je:
Fh  phC A   ghC A gdje je hC dubina na kojoj se nalazi težište C površine A .

 Položaj točke H je u odnosu na težište C površine A definiran pomacima x i y za

I I
koje vrijedi: Δy  i Δx  gdje je yC  hC sin  udaljenost težišta C
yC A yC A

od slobodne površine, mjereno u ravnini u kojoj se nalazi površina (udaljenost OC

prema slici), a I  i I su glavni i centrifugalni moment inercije površine A u odnosu

na osi  i  kroz težište, prema slici. Pomak Δx je za površine s barem jednom osi
simetrije jednak nuli (vidjeti kao primjer tablicu koja prikazuje podatke o
centrifugalnom momentu inercije I ).

 Za vertikalno uronjenu površinu prema slici vrijedi yC=hC. Za horizontalno uronjenu

površinu (   0 ) yC   pa su prema gornjim izrazima x=y=0, te će sila Fh

djelovati u težištu površine, kao i za slučaj konstantnog tlaka p0.

Mehanika fluida I 17
 3. Statika fluida

p0 g p0 g
O

yC=hC  hC
Fh= ghC A
C ρ
h
H C C
Fh= ghC A  A A
A

Momenti Mx i My sile hidrostatskog tlaka u odnosu na težište C površine ne zavise od

dubine na kojoj se težište nalazi
I
M x  Fh   y   ghC A    gI  sin
yC  A
I
M y  Fh   x   ghC A    gI  sin
yC  A

3.6.1. Geometrijska svojstva nekih površina

Geometrijski lik Površina I I I

C
a  ba 3 ab 3
 A  ab 0
12 12
b/2 b/2

R
C  R4 R4
A R 2 0

4 4

C 
4R 1 2
3 A R 0,1098R 4 0,3927 R 4 0
R R 2


18 Mehanika fluida I
 3. Statika fluida

a C  ab ba 3 ba 2

a A
2
 b  2d 
3 36 72
b+d
3
b

4R
3

4R
 1 2
3 C A R 0,05488R 4 0,05488R 4 0,01647 R 4
4
R


Položaj rezultantne sile FR=Fh+F0 za slučaj istosmjernih i mimosmjernih sila F0 i Fh.




yR

yR
y


y
F0 F0
Fh
FR= Fh+F0 C FR= Fh -F0
C
Fh
H H Fh
Fh yR=y
yR=y Fh -F0
Fh+F0

a) istosmjerne sile b) mimosmjerne sile

3.6.2. Fiktivna slobodna površina

Ako je tlak s obje strane površine isti (slučaj otvorenog spremnika), sile konstantnog tlaka
se poništavaju. Za slučaj zatvorenog spremnika rezultatntna sila konstantnog tlaka se
računa s manometarskim tlakom pM0 u spremniku. Računanje sile konstantnog tlaka (u
slučaju da je površina potpuno uronjena u fluid) može se izbjeći uvođenjem fiktivne
slobodne površine. Fiktivna slobodna površina je udaljena od stvarne slobodne površine za
visinu manometarskog tlaka hf  pM0  g (za slučaj pretlaka je iznad, a za slučaj podtlaka
ispod stvarne slobodne površine). Ako fiktivna slobodna površina padne ispod težišta C
površine, dubina h postaje negativna, a svi izrazi i dalje vrijede.

Mehanika fluida I 19
 3. Statika fluida

Fiktivna slobodna površina se može uvesti i za slučaj mirovanja dvaju fluida različitih
gustoća prema slici.
g
pa

0< fiktivna
h p=pa+0gh slobodna
površina
h1
O h 
hf = h1 1
pM0=0gh
pa

A p = pa+0gh1+g (h -h1)
p = pa+gh

3.7. Sila tlaka na zakrivljene površine

Sila tlaka na zakrivljenu površinu se razlaže na komponente u smjerovima osi. Zakrivljena

površina S se projicira na koordinatne ravnine. Projekcija površine je pozitivna ako je kut
između vektora normale i pozitivnog smjera osi manji od 90° (fluid je ispred površine S
gledano iz pozitivnog smjera osi).
z
g
O y

a
šin
pov r dSz Sz
n a
b od
slo
hx
x
dV=hdSz Sx
V
Cx h
Hx hxh
hy
Sy n
Cy hxy
dS
x Hy S z

hyh z h yx

h=-z

20 Mehanika fluida I