SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
Studij novinarstva

VJERSKO NOVINARSTVO
Seminarski rad

Matias Zečević
Mentor: Doc. Martina Planinić
Kolegij: Povijest novinarstva

Mostar, lipanj 2020.

SADRŽAJ

UVOD …………………………………………………………………………………………… 3
1. VJERSKO NOVINARSTVO NA JAVNIM TELEVIZIJAMA ………….…… …………….. 4
2. VJERSKO NOVINARSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI ………………………………….
6
2.1. Informativni centar „Mir“ Međugorje ……………………………………………..
6
2.2. Radio Marija ……………………....……………………………………………….
8
2.3. Katolički tisak u Bosni i Hercegovini …………………………………………..….
9
3. VJERSKO NOVINARSTVO U HRVATSKOJ ……………………………………………...
10
3.1. Laudato televizija ………………………………………………………………... 10
3.2. Hrvatski katolički radio …………………………………………………………...11
3.3. Vjerski portali ……………………………………………...……………………..
12
4. NOVA EVANGELIZACIJA ……………...………………….………………………………
13
ZAKLJUČAK …………………………………………………………………………..……… 14
LITERATURA …………………………………………………………………………….……
15
UVOD

Vjersko novinarstvo je posebna vrsta novinarstva, budući da sadržaj koji se prenosi u

potpunosti je drugačiji od onog informativnog, sportskog, političkog ili nekog drugog. U toj vrsti
novinarstva često se iščitavaju moralne vrijednosti, događanja unutar neke vjerske zajednice ali i
samo naučavanje.

U Bosni i Hercegovini sve vjerske zajednice izdaju razne vjerske časopise, posjeduju
radijske postaje a neke od njih i televizijske kuće. Novi mediji u svijetu su napravili poseban
zaokret, pa je tako i vjersko novinarstvo posebno oživjelo. Na području BiH i Hrvatske mediji su
osnivani kako bi se iz njih informirali vjernici tih država, te oni koji su na privremenom radu u
inozemstvu. Ukazanjem Blažene Djevice Marije u Međugorju 1981. godine kreće novo razdoblje
u vjerskom novinarstvu. Naime, tu se počinje razvijati vjersko novinarstvo koje je namijenjeno
za cijeli svijet. Uzimajući u obzir sve svjetske države, Bosna i Hercegovina danas slobodno može
reći da je na vrhu najrazvijenijeg vjerskog novinarstava.
1. VJERSKO NOVINARSTVO NA JAVNIM TELEVIZIJAMA

U Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj nezamislivo bi bio proslaviti neki blagdan a da

misna slavlja uživo ne prenose televizije. Osim toga novinari prate rad biskupskih konferencija te
izvješćuju javnost o donesenim zaključcima. Osim toga postoje isključivo emisije koje se bave
vjerskom tematikom. Televizije su u teškim vremenima znale biti poveznica između Crve i
naroda.

„Iako je Ivan Pavao II. još 1994. godine želio doći u Sarajevo i iako su pripreme za njegov
dolazak već bile gotovo završene, taj se posjet nije mogao ostvariti budući da nitko nije želio
jamčiti sigurnost Papi i hodočasnicima. Upravo zabrinutost za sigurnost hodočasnika navela je
Papu na odgodu toga putovanja (svi govori odavno već pripravljeni) pa je Ivan Pavao II. u Castel
Gandolfu izrekao govor koji je namjeravao izgovoriti u Sarajevu. U govoru, koji je prenosila
bosanskohercegovačka televizija, Papa se obraćao kao da je u Sarajevu.“1

Dolaskom pape Franje 2015. godine u posjet Bosni i Hercegovini televizijski novinari
ponovno su pokazali veliko zanimanje. Program uživo su prenosile mnoge televizijske kuće.
Cjelodnevni program prenosio je HRT, BHRT te FTV. Tako su vjernici koji nisu bili u
mogućnosti doći u Sarajevo sve mogli pratiti pred svojim malim ekranima.

1
“Papa Ivan Pavao II. u Sarajevu“< http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-
nadbiskupije/papa-ivan-pavao-ii-u-sarajevu-1997-god/> ( 15. 5. 2020.)
„Emisija Hrvatske radiotelevizije Mir i dobro najdugovječnija je emisija Religijskoga programa
Hrvatske televizije (HRT – HTV) – bez prekida se emitira već 25 godina, od nedjelje 23. veljače
1992. godine. Od početka je bila zamišljena kao informativna i interkonfesionalna emisija, u
duhu tolerancije otvorena svim kršćanskim i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, a
gledatelji su ju primili kao pravu novost i osvježenje. Kako je pokrenuta u vrijeme
Domovinskoga rata, u emitiranim prilozima mogla se vidjeti i čuti riječ ohrabrenja i nade te
poziv Crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini na pomoć. Poručivala je da je Crkva uz narod,
bez iznimke, osobito uz prognane i izbjegle.“2

Osim dobro poznate HRT-ove emisije „Mir i dobro“ jedna od najdugovječnijih i

najpoznatijih religijskih emisija u Bosni i Hercegovini je „Mozaik religija“ Radiotelevizije
Federacije Bosne i Hercegovine. Prilikom svakog emitiranja gledatelji mogu vidjet prikazane sve
tri vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Televizijske kamere do sada su zabilježile sva velika vjerska događanja u Bosni i

Hercegovini. Osim što je BiH tri puta posjetio poglavar Katoličke crkve, u toj zemlji su se
događale mnogobrojne beatifikacije i kanonizacije. Najduži prijenos bio je onaj Hrvatske
Radiotelevizije kada je papa Ivan Pavao II. posjetio Hrvatsku, a taj posjet trajao je 5. – 9. lipnja
2003. godine.

U vremenu pandemije Covid-19 kada su sve crkve bile zatvorene HRT je svakoga dana
na svom trećem programu prikazivao svetu misu. BHRT je misna slavlja prenosio na cvjetnicu,
te na sveto trodnevlje i Uskrs. Time se pokušalo vjernicima, u tim teškim trenutcima, donijeti u
domove radosni duh Uskrsa.

2
„HRT“< https://hrtprikazuje.hrt.hr/374217/25-roendan-emisije-mir-i-dobro> (15. 5. 2020.)
2. VJERSKO NOVINARSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI

Vjersko novinarstvo u Bosni i Hercegovini je izrazito razvijeno. Tiska se veliki broj

tjednika i mjesečnika. Postoji i nekoliko radijskih stanica te mnoštvo portala s vjerskom
tematikom. Svaka nad/biskupija izdaje svoje novine, kao i redovničke zajednice. Kada se govori
o vjerskom novinarstvu u svijetu, neizbježno je spomenuti vjersko novinarstvo u Bosni i
Hercegovini.

2.1. Informativni centar „Mir“ Međugorje

U svibnju 1981. godine, Međugorje se pretvorilo od jednog običnog malog sela u svjetski
poznato Marijansko svetište. Naime, te godine djeci u tom selu počela se ukazivati Blažena
Djevica Marija, koja se predstavila kao Kraljica mira. Vremenom se stvorila potreba da se svijetu
prenesu informacije koje se tamo događaju.

„ Usporedo s počecima Gospinih ukazanja javila se potreba da se ona na pravi način predstave
širokoj javnosti. Nije se nikada htjela praviti promidžba u današnjem smislu te riječi, nego
pomoći puku doći do istine. I današnji rad ima istu svrhu.Stoje opravdanima prigovori da je
već od samoga početka trebalo stvoriti djelotvoran sustav širenja poruke o Gospinim
ukazanjima iz samog središta gdje se ona događaju. Međutim, isto tako su opravdane
 poteškoće koje nisu dovele do toga. Prisjetimo se da je 1981., kada ukazanja počinju,
Međugorje stenjalo pod komunističkom diktaturom. To je značilo biti neprestano pod
prismotrom policije i ne moći se približiti ili izgraditi suvremena pomagala društvenog
priopćavanja. Za jednu riječ ili čak ni za to išlo se u zatvor. Takvo stanje dovelo je do toga da
je bilo teško pronaći i osposobljene laike koji bi bili u stanju raditi na zadacima širenja
Gospinih poruka sredstvima društvenog priopćavanja. Treća velika poteškoća je bila negativan
stav biskupa prema međugorskim događanjima, nakon njegova početnog oduševljenja i
hrabrog stava pred komunističkim vlastima.Poteškoće ipak nisu ubile sve dobre zamisli.
Najavom dolaska demokracije 1990. počinje se sustavnije razmišljati o svemu. Nažalost ubrzo
je došlo do strašnog i nepravednog rata, tako da su sve zamisli ostavljene za bolja vremena.
Broj hodočasnika se zbog ratnih neprilika smanjio. No, to nije zatrlo u ljudima želju biti u
doticaju s Međugorjem i znati što se tamo događa. Zbog toga u studenom 1993. počinje s
radom "Informativni centar". Počinje ustrojavati arhiv, knjižnicu i slati izvješća o trenutnim
događanjima po čitavom svijetu. Nabavljena je u međuvremenu i potrebna računalna oprema,
tako da u studenom 1994. izlazi "nulti" broj "Press bulletin"-a. On je putem Interneta dostupan
vjernicima i hodočasnicima kao i najnovija Gospina poruka i tumačenje poruke.Kako je
vrijeme prolazilo razvijale su se i nove zamisli kao Robofax, Radio, Internet, lokalna
televizija... Njihova svrha jest pripomoći u lakšem širenju Gospinih poruka.“3

Danas u Međugorju uz radiopostaju djeluje i arhiv koji prikuplja građe o ozdravljenjima

koja su se tamo dogodila. Djeluje knjižnica, bulletin, ured za informacije itd. Mjesečno izlazi
tiskano izdanje Glasnika mira.

Program radiopostaje „Mir“ Međugorje donosi svakodnevne svete mise koje se slave u
Međugorju te mnoštvo zanimljivih emisija. Također uz sve vjerske teme i dalje se bavi temama
koje su važne za hrvate u toj zemlji. Sveta misa se prevodi na mnoge svjetske jezike, jer je putem
interneta taj radio dostupan u cijelom svijetu.

3
„Informativni centar „Mir“ Međugorje< http://www.medjugorje.hr/hr/medjugorski-fenomen/vodic/informativni-
centar-mir/ > ( 16. 5. 2020.)
 S željom da u ova novija vremena unese radost u sve domove informativni centar je
pokrenuo i službeni portal pod nazivom medjugorje-info. Ovaj centar živi zahvaljujući
podupirateljima iz cijeloga svijeta što ga opet čini posebnim.

2.2. Radio Marija

„ Radio Marija je jedinstven radio u cijelom svijetu. Ima mnogo katoličkih radija (župnih,
biskupijskih, biskupskih konferencija, redovničkih zajednica, raznih udruga …) no, jedan je
Gospa htjela za sebe – Radio Mariju! Nastala je u Italiji 1983. god. Kao Božje nadahnuće u srcu
gospodina Emanuela Ferraria. Emitiranje Radio Marije u Bosni i Hercegovini je prvi put
ostvareno 8. prosinca 2010. godine. Veliku potporu njezinu nastanku dali su biskupi. Program se
emitira iza dva studija; u Sarajevu i Mostaru. Sa sedam frekvencija pokriva se Sarajevo, Banja
Luka, Mostar i okolica, Središnja Bosna te Žepče i okolica. Stupovi Radio Marije su: molitva,
vjerske emisije, Kršćanska antropologija i vijesti.“4

Ideja Radio Marije se temelji na doprinosu volontera. Volonteri pomažu u pobjedi

Bezgrješnog Srca Blažene Djevice Marije. U suradnji s lokalnom Crkvom širom svijeta je
stvorena vojska od preko 25 000 volontera. Volonteri na tom radiju rade sve ono što i
profesionalni novinari, od molitve, vođenja i snimanja emisija, izvještavanja s terena, upravljanja
za miks pultom pa sve do unošenja audio snimaka u računalo, tehničke pripreme, čitanja pa i
samih dežurstava u studiju.

4
Mato Anić, „Marijin Glas“, Radio Marija, Sarajevo, 2014. str. 8
 „Radio Marija izbjegava oblike financiranja preko reklama jer nas Bog poziva da se
oslonimo na Njegovu providnost i velikodušnost svojih slušatelja. Zahvaljujući povjerenju u
Boga i dobre ljude Radio Marija danas broji 77 radiopostaja: 28 u Europi, 22 u Americi, 21 u
Africi, 6 u Aziji i Oceaniji. S gotovo 2000 repetitora širom svijeta, Radio Marija je ispružena
ruka koja je usmjerena ka populaciji od oko 500 milijuna slušatelja diljem svijeta, sa željom da
ih osnaži u životnim poteškoćama i potakne da s povjerenjem gledaju u budućnost govoreći na
65 svjetskih jezika.“5

2.3. Katolički tisak u Bosni i Hercegovini

Katolički tjednik je katolička tjedna novina koja izlazi u Sarajevu. Iako je u vlasništvu
Vrhbosanske nadbiskupije, nije službeno glasilo Crkve u Bosni i Hercegovini, ali u mnogomu
odražava njezine stavove.

„Osnivanje katoličke tjedne novine najavio je mons. Ivan Šarić 20. studenoga 1921. u Vrhbosni,
službenom glasilu Vrhbosanske nadbiskupije, a ta se najava uskoro i konkretizirala. Već od 1.
siječnja 1922. pred čitateljima se našao prvi broj tjednika Nedjelja koji je izlazio nedjeljom, a
tiskala ga je Hrvatska Tiskara d.d. u Sarajevu. Poslije samo nekoliko brojeva Nedjelju je čitalo
oko 3 000 pretplatnika. Početkom 1924. taj je broj narastao na 5 000, a dogodine je zabilježeno
oko 6 000 ljudi stalnih pretplata, što je predstavljalo respektabilan podatak za onodobne prilike
označene velikim analfabetizmom.“6

Bosna Srebrena je službeno-informativno glasilo Franjevačkog provincijalata Bosne

Srebrene, koji je i izdavač časopisa. Sjedište je u Sarajevu. Izlazila je i u Zagrebu i Baškoj Vodi.
Dopisnici su u Sarajevu, Visokom, Dubravama, Fojnici, Gorici-Livnu, Gučoj Gori, Jajcu,

5
ISTO, str. 11
6
Katolički tjednik,< https://www.nedjelja.ba/hr/o-nama/katolicki-tjednik > ( 16. 5. 2020.)
Kraljevoj Sutjesci, Kreševcu, Petričevcu, Plehanu, Rami-Šćitu, Tolisi, Tuzli, Đakovici, Beogradu
i Podsusedu.

Od katoličkog tiska u BiH još izlaze: Svjetlo riječi koje izdaje Franjevačka provincija
Bosna Srebrena te Kršni zavičaj, hercegovački informativni zbornik u izdanju Franjevačkog
samostana sv. Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubuškog.

3. VJERSKO NOVINARSTVO U HRVATSKOJ

Odnos medija i vjere najbolje je prikazan na meĊunarodnom teološkom simpoziju u

Splitu koji je organizirao Katoliĉki bogoslovni fakultet Sveuĉilišta u Splitu 2016. godine gdje su
su sudjelovali priznati meĊunarodni i domaći struĉnjaci s teoloških uĉilišta u Rimu, iz
vatikanskog dikasterija, domaćih teoloških i humanistiĉkih fakulteta iz Splita, Zagreba i Osijeka.

3.1. Laudato televizija

Laudato televizija je lokalna komercijalna obiteljska televizija s kršćanskim

vrijednostima iz grada Zagreba u Republici Hrvatskoj. Utemeljiteljica je Ksenija Abramović. S
emitiranje Laudato TV započinje na sam dan Božića, 25. prosinca 2015. godine u 18 sati.

„Laudato TV (LTV) je prva hrvatska obiteljska televizija s kršćanskim vrijednostima. Na

kvalitetan i zabavan način kreira cjelodnevni program koji bez dobnih oznaka mogu zajedno
gledati roditelji i djeca, bake i djedovi, od jutra do večeri. LTV naglašava važnost domaćeg
proizvoda, riječi i kulture, stoga veliki dio njegova programa zauzimaju programi domaće
produkcije.
Pokriva aktualnosti s naglaskom na pozitivne vijesti, kako iz života Crkve tako i svijeta;
područja sporta, komedije, kulinarstva, zdravstva, dječjeg i animiranog programa te književnosti,
duhovne glazbe i proizvodnje vlastitih dokumentarnih filmova.
To je dom ‘Božanstvene komedije’, ‘Blagoslovljenog teka’, ‘Minuta za tebe’ i drugih popularnih
emisija. Preko granica LTV odlazi po najbolje od trenutne televizijske i filmske produkcije te iz
strane produkcije prikazuje kvalitetan igrani i dramski program, intrigantne i nagrađivane
dokumentarce. Pod krilaticom ‘Dobro mijenja sve’ Laudato TV je namijenjen svim gledateljima
dobre volje.“7

3.2. Hrvatski katolički radio

„Na preporuku Hrvatske biskupske konferencije, koja je utemeljiteljica i vlasnica HKR-a,

fra Mirko Mataušić, prvi doktor povijesti novinarstva u Hrvata i začetnik Hrvatskog društva
katoličkih novinara, osnovao je 1991. Hrvatski katolički radio. Započeo je s emitiranjem 17.
svibnja 1997. godine, kada ga je blagoslovio i u rad pustio kardinal Franjo Kuharić. Smješten je
na zagrebačkoj Šalati. HKR svojim programom želi biti u službi duhovnoga rasta osobe vođen
onim etičkim vrednotama u korištenju radija kao moćnog medijskog sredstva, čija svrha i mjerilo
trebaju biti dobro ljudske osobe i dobro opće zajednice. Pronoseći putem etera istinu o Bogu i
čovjeku, promičući dijalog s pripadnicima drugih vjera i onima koji ne vjeruju, HKR pokazuje
da poštuje pluralnost hrvatskoga društva, i otvoren je suočavanju s izazovima i stvarnošću
suvremenoga svijeta i čovjeka, koje je Crkva pozvana pratiti, razumijevati i u općeljudskim
naravnim načelima podržavati (nadbiskup Želimir Puljić povodom 20. godina HKR-a). Slijedeći
visoke profesionalne standarde novinarske struke i kršćanska načela, Hrvatski katolički radio
postaja je otvorenosti za suradnju, dijalog i susret svih ljudi dobre volje (Hrvatsko društvo
katoličkih novinara). Hrvatski katolički radio zajedno sa HBK je organizatorom hrvatskog
festivala popularne kršćanske glazbe, Uskrs festa.“8

7
Laudato TV,< https://laudato.tv/faq/ > (16. 5. 2020.)
8
HKR, <https://hkm.hr > (16. 5. 2020.)
 Hrvatski katolički radio najslušaniji je katolički radio u Hrvatskoj. U svom cjelodnevnom
programu svakodnevno emitira svete mise, kako bi stariji i nemoćni koji više ne mogu ići u
crkvu, na taj način sudjelovali u svetoj misi. Svakodnevno se emitira i molitva Gospine krunice,
koju je prilikom posjeta Republici Hrvatskoj na hrvatskom jeziku predmolio sada već sveti papa
Ivan Pavao II. Program Hrvatskog katolička radija dopunjuje i mnoštvo emisija namijenjene za
obitelji, mlade, stare … Svake večeri emitiraju se vijesti Radio Vatikana, koje se prevode na
hrvatski jezik. Posebnu rubriku pod nazivom Crkva u Hrvata, čine vijesti iz Crkve u Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini. Iako Bosna i Hercegovina ima slične radijske postaje, ovaj radio je dosta
slušan i u toj zemlji.

3.3. Vjerski portali

Veliki je broj portala koji objavljuju duhovni sadržaj u Republici Hrvatskoj. Gotovo
svaka biskupija ima svoj portala. Vjersko novinarstvo se također okreće tehnologiji koja je puno
brža i svima dostupnija.

„Portal Duhovnost je vjerski portal koji je usmjeren na različite vjerske sadržaje, te aktualizacije
nedjeljnih biblijskih čitanja kroz poticajne misli mnogih poznatih duhovnih pisaca. On donosi
veliki broj molitava, meditacija, iskrenih svjedočanstava i priča brojnih pojedinaca kojima je
vjera promijenila život.Također, odgovara na aktualna pitanja i dvojbe čovjekovog života. Bavi
se temama iz života Katoličke crkve, ali i društvenim problemima općenito. Pokrenut je s ciljem
da bude izvorište značajnih životnih i vjerskih tema za sve one koji žele dublje razmišljati o sebi
i životu, te kao poticaj za jedan intezivniji duhovni život.Osim vjerskih sadržaja, donosi teme iz
obiteljskog života, osobnog razvoja i međuljudskih odnosa, kao i razmišljanja o aktualnim
društvenim zbivanjima. Cilj portala Duhovnost je evangelizacija putem suvremenih medija,
širenje Radosne vijesti, te poticanje svjedočenja kršćanskog života.“9

„Vjerski portal Bitno.net jedinstveni je portal na hrvatskom jeziku, širi i raznolikiji od klasičnih

vjerskih i kulturnih portala i dublji i fokusiraniji od općih news portala. Pokrenut je s ciljem da

9
Duhovnost.net, < https://duhovnost.net/o-nama/ > ( 20. 5. 2020.)
bude svakodnevno internetsko izvorište aktualnih informacija, značajnih tema i zanimljivih
priloga za sve one koji žele svratiti pogled na bitno i obogatiti sebe.“10

Osim navedenih portala tu su još: Rastimo u vjeri, Katolik.hr; Put, istina, život; Vjera i
djela, Katolici.info, Svjetlo vjere, Rastimo u Gospodinu, Vjeronaučni portal te mnoštvo drugih
manjih portala.

4. NOVA EVANGELIZACIJA

„Može se reći da je prenošenje kršćanske vjere započelo već silaskom Duha Svetoga na apostole,
na blagdan Pedesetnice. Nakon silaska Duha Svetoga, apostoli su krenuli naviještati Isusa Krista.
Duh Sveti, kojeg nam Isus Krist daje u izobilju je u početku Crkve, koja je u svojoj prirodi
misionarska. Dok god postoji, Crkva treba naviještati Evanđelje o dolasku Kraljevstva Božjeg,
koje poučava njezin učitelj Gospodin Isus Krist.U sadašnjim vremenima pojam evangelizacije se
odnosi na crkvenu aktivnost u cijelosti. Tu se misli na propovijedanje, katehezu, liturgiju,
sakramentalni život, svjedočenje kršćanskog života, ljudsko milosrđe. U širem kontekstu
evangelizacije, posebna je pažnja usmjerena na naviještanje Radosne Vijesti osobama i narodima
koji još ne poznaju Evanđelje Isusa Krista.“11

Nekada se pod riječju evangelizacija podrazumijevalo propovijedanje Evanđelja u

gradovima i po trgovima. Danas to potpuno drugačije izgleda. Kako bi se neke zanimljivosti
prenosile svijetu dovoljno je to samo negdje objaviti te taj tekst mogu čitati milioni. Crkva se
isprva protivila takvom načinu komuniciranja, no vremenom se utvrdilo da je to ipak dobar put.
Nakon nekog vremena novi mediji zaživjeli su u crkvenim krugovima i stvorili jedno novo
vrijeme i iskustvo.

„Veliki svjetski susreti mladeži, hodočašća u stara i nova mjesta štovanja, proljeće crkvenih
pokreta i okupljanja, sve su vidljivi znakovi vjerskog osjećaja koji se nije ugasio. „Nova
10
Bitno.net, < https://www.bitno.net/o-nama/ > (20. 5. 2020.)
11
Nova evangelizacija, < http://www.dobripastir.com/nova-evangelizacija/ > ( 25. 5. 2020.)
evangelizacija“ u ovom kontekstu traži od Crkve da zna raspoznati znakove Duha Svetoga na
djelu, upućujući mu riječi, s obzirom na zrelu i svjesnu vjeru „dok ne dosegne puninu Krista“.
Osim novijih skupina, plod Duha Svetoga koji obećava, velika zadaća nove evangelizacije spada
u posvećeni život novih i starih oblika. Treba zapamtiti da su svi veliki pokreti evangelizacije u
dvije tisuće godina kršćanstva vezani za evanđeoski radikalizam.“12

ZAKLJUČAK

Vjersko novinarstvo, može se reći da je postalo zasebna grana novinarstva. U njemu se

gotovo uvijek srećemo s moralom i nekim drugim životnim vrijednostima. U tom dijelu
novinarskog svijeta rijetko, pa gotovo i nikako, dolazi do kletve i raznih podizanja optužnica.
Reklo bi se da je to jedan potpuno miran svijet.

U nekim zemljama ova vrsta novinarstva nije toliko zastupljena kako u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj. Razlog tomu je drugačija kultura. Specifičnost ovih zemalja su svakako
i nadnaravna čuda koja su se događala, ali i veliki broj vjernika gledajući na sveukupno
stanovništvo.

Rijetke su situacije da se Bosna i Hercegovina može izdvojiti po nečemu dobrome.

Međugorsko novinarstvo svrstalo je tu zemlju na sam vrh. Ne obazirući se na druge zemlje,
Radiopostaja Mir Međugorje najslušaniji je vjerski radio u BiH. Za to je zaslužna profesionalnost
novinara, ali vjerojatno i samo stanje u državi. Svima nam je samo ostalo da molimo Boga i
slušamo duhovne pjesme.

12
ISTO
LITERATURA

Anić Mato, „Marijin Glas“, Radio Marija, Sarajevo, 2014.

Nova evangelizacija, < http://www.dobripastir.com/nova-evangelizacija/ > ( 25. 5. 2020.)

Duhovnost.net, < https://duhovnost.net/o-nama/ > ( 20. 5. 2020.)

Bitno.net, < https://www.bitno.net/o-nama/ > (20. 5. 2020.)

HKR, <https://hkm.hr > (16. 5. 2020.)

Laudato TV,< https://laudato.tv/faq/ > (16. 5. 2020.)

Katolički tjednik,< https://www.nedjelja.ba/hr/o-nama/katolicki-tjednik > ( 16. 5. 2020.)

„Informativni centar „Mir“ Međugorje< http://www.medjugorje.hr/hr/medjugorski-

fenomen/vodic/informativni-centar-mir/ > ( 16. 5. 2020.)

“Papa Ivan Pavao II. u Sarajevu“< http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-

nadbiskupije/papa-ivan-pavao-ii-u-sarajevu-1997-god/> ( 15. 5. 2020.)

„HRT“< https://hrtprikazuje.hrt.hr/374217/25-roendan-emisije-mir-i-dobro> (15. 5. 2020.)