POČELA EKONOMIJE - 2 KOLOKVIJ

7. TRŽIŠTE DOBARA
7.1. SAVRŠENA KONKURENCIJA
-krivulja potražnje je horizontalna
-podrazumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra; b) postojanje velikog broja
kupaca; c) ničim ograničena mobilnost svih resursa – poduzeća slobodno ulaze I napuštaju
tržište; d) savršenu obaviještenost kupaca I proizvođača o svim relevantima tržišnim podacima.
-savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu tržišnu moć- nema kontrolu nad cijenom vlastitog
dobra. Tržište nameće cijenu, a SAVRŠENI KONKURENT je prihvaća(price taker), ne može ju
povisiti. Budući da je cijena zadana veličina, bilo koju veličinu outputa možemo realizirati uz
postojeću ,tržišnu cijenu – potražnja je savršeno elastična.
7.1.1. UKUPNI, GRANIČNI I PROSJEČNI PRIHOD SAVRŠENOG KONKURENTA
-Ukupni prihod = Količina * Cijena
-Granični prihod – prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra.
∆ Ukupni prihod
GP= -Granični prihod savršenog konkurenta – savršeni konkurent u prilici
∆ Količina
svaku dodatnu jedinciu outputa realizira po istoj cijeni kao I svaku prethodnu.
∆ Količina∗Cijena
GPSK = =Cijena-Prosječni prihod – ukupni prihod po jedinici prodanog
∆ Količina
dobra. Jednak je cijeni dobra.
Ukupni prihod
Prosjećni prihod= =Cijena
Količina
U uvjetima savršene konkurencije vrijedi :
CIJENA=GRANIČNI PRIHOD=PROSJEČNI PRIHOD
7.2. MONOPOL
-oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzeće.
Postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra koji je zaštićen od pojave
potencijelna konkurencije.
Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije imamo zakonsk(legalni) monopol I
prirodni.
ZAKONSKI – nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica(koncesije, licence, patenti)
PRIRODNI – nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. Do nastajanja
prirodnog monopola može nastati usliijed ekonomije razmjera : poduzeće koje billježi rastuće
prinose razmjera je u stanju potisnuti sve konkurente s tržišta I osvojiti monopolski položaj –
razlog tomu je neprekidno obaranje prosječnog ukupnog troška. Česti uzrokuspješnog
povećavanja razmjera poduzeća je izuzetno visok fiksni trošak. Primjer: distribucija plina, struje,
vode…

7.2.1. UKUPNI,GRANIČNI I PROSJEČNI PRIHOD MONOPOLA

-Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra, potražnja s kojom se on sučeljava jest
tržišna potražnja. Krivulja tržišne potražnje je opadajućeg oblika I njome upravlja zakon
potražnje(nižoj cijeni dobara odgovara veće potraživana količina). Ona je ujedno I krivulja
prosječnog Prihoda monopola.
Cijena dobra u uvjetima monopola jednaka je prosječnom prihodu.
Monopol je u stanju manipulirajući vlastitim outputom određivati cijenu dobra, on je price
maker.
Monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom – ukoliko zahtijeva
nižu cijenu, potraživana količina dobara će biti veća.
GRANIČNI PRIHOD monopola je manji od prosječnog prihoda, odnosno cijene dobra. On je
razlika između: povećanja ukupnog Prihoda uslijed povećanja realiziranje količine dobara –
učinak outputa; I smanjenja ukunog Prihoda uslijed smanjenja cijene-učinak cijene.
-POZITIVAN GRANIČNI PRIHOD: ukupni prihod monopola raste; tržišna potražnja- cjenovno
elastična
Ec>1 (postotno samnjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje
znači rast ukupnog Prihoda.
-GRANIČNI PRIHOD JEDNAK NULI: ukupni prihod monopola maksimalan; tržišna potražnja-
stabilno elastična Ec=1
-NEGATIVAN GRANIČNI PRIHOD: ukupni prihod monopola opada; tržišna potražnja- cjenovno
neelastična 0<Ec<1
7.2.2. UKUPNI PRIHOD, UKUPNI TROŠAK I PROFIT
Profitno-maksimalizirajući output: unutar onog segmenta tržišne potražnje koji znači rast
ukupnog prihoda, pozitivan granični prihod I cjenovno elastičnu potražnju (Ec>1).
Output koji znači maksimalni ekonomski profit određujemo pomoću ukupnog prihoda I ukupnog
troška. Prema primjeru , ekonomski profit se javlja nakon prve prijelomne točke I nestaje nakon
druge. Profitno-maksimalizirajući output su 3 jedinice dobra

7.2.3.GRANIČNI PRIHOD,GRANIČNI TROŠAK I PROFIT

Monopol će maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod
JEDNAK graničnom trošku. Monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični
prihod veći od graničnog troška. Ukoliko je GT veći od GP tada treba smanjivati output sve dok
se oni ne izjednače.
-Profitno maksimalizirajući output: sjecište krivulja graničnog prihoda I graničnog troška.(GP I
GT)
Da bismo I slikom pokazali I dokazali output potrebno je uz ukupni trošak I prihod imati izračun
o prosječnom ukupnom trošku (PUT=Ukupni trošak/Količina)
Primjer: Knjiga str 177

U dugom vremenskom razdoblju monopol može realizirati ekonomski profit, no monopolski

položaj ne jamči I sigurnu realizaciju ekonomskog profita. Pad tržišne potražnje može monopolu
omogućiti tek ostvarenje noramlnog profita, a mogu ga gurnuti I u gubitak.
Monopolski profit-ekonomski profit koji monopolist ostvaruje
PRIJELOMNA TOČKA U UVJETIMA MONOPOLA
-pri normalnom output, određenom jednakošću graničnog Prihoda I troška,
krivulja potražnje,uslijed smanjenja tržišne potražnje, tangira krivulju prosječnog ukupnog
troška.
Ekonomski profit = 0 (jer je prosječni prihod = prosječnom ukupnom trošku; ukupni
prihod=ukupnom trošku)
Monopol realizira tek normalni profit.
Svaki output koji je veći ili manji od optimalnog K vodi monopol u gubitak, odnosno u situaciju
gdje prosječni ukupni trošak je veći od prosječnog Prihoda. Jedino K jamči jednakost
prosječnog ukupnog troška I prosječnog Prihoda te realizaciju normalnog profita.
Monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prijelomna točka u
uvjetima monopola NE znači izjednačavanje cijene(prosječnog Prihoda) I minimalnog
prosječnog ukupnog troška(za razliku od savršene konkurencije)
Minimaliziranje gubitka-granični prihod jednak je graničnom trošku. Osigurava optimalni
output K(određen sjecištem krivulja graničnog Prihoda I graničnog troška)
Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška, tj cijena(prosječni prihod) manja od min.prosječnog
varijabilnog troška monopol će makar privremeno prekinuti proizvodnju.
KRIVULJA PONUDE
-Krivulja ponude pokazuje odnos između cijene nekog dobra I ponuđene količine. S obzirom da
monopol nastoji proizvesti onu količinu dobara koja znači jednakost graničnog Prihoda I
graničnog troška, te zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja – monopol
NEMA KRIVULJU PONUDE.
Kod savršenog konkurenta krivulja ponude jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška.
-ista cijena, u uvjetima monopola, može značiti različite ponuđene količine.-postojanje
jedinstvenog odnosa između cijene dobra I ponuđene količine istog dobra.

Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po razičitim cijenama različitim kupcima.
Monopol to može prakticirati. Pravila: Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra, ono
ne može biti namijenjeno preprodaji te proizvođač mora biti u stanju procijeniti platežnu moć
kupca.
Savršena diskriminacija cijena je kada proizvođač od svakog kupca zahtijva maksimalni iznos
kojega je on spreman platiti. U toj situaciji potrošački višak se prevara u profit proizvođača.
USPOREDBA MONOPOLA I SAVRŠENE KONKURENCIJE
ova usporedba ponajprije znači usporedba cijene koja nastaju u ovim tržišnim strukturama I
outpute koji se odbacuju.
1.monopolska cijena(Cm) je veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija(Ck)
2.monopolski output(Km) je manji od konkurencijskog outputa(Kk)
3.monopolska cijena (Cm) je veća od graničnog troška, dok je cijena savršene konkurencije
(Ck) jednaka graničnom trošku
mane monopola: alokacjska neučinkovitost, proizvodna neučinkovitost-nekorištenje kapaciteta,
“rent seeking behavior”- ponašanje usmjereno na izgradnju monopolskog položaja I njegovu
zaštitu tada dolazi do lobiranja radi carinske zašttie od inozemne konkurencije; X neefikasnost –
uz date inpute ne proizvodi se maksimalni mogući output.
Ekonomija cilja (economy of scope) je smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica
povećanja različitih dobara kkoje poduzeće proizvodi. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg
broja dobara.
Ekonomija razmjera I ekonomija cilja u određenim slučajevima mogu: monopolski output učiniti
većim od onog konkurencijskog ; te monopolsku cijenu učiniti nižom od konkurencijeske
Ekonomija razmijera i/ili ekonomija cilja obaraju prosječni ukupni trošak.

7.3. NESAVRŠENA KONKURENCIJA

-stvarna tržišta - podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji
Nesavšena konkurencija - postojanje većeg ili manjeg broja ponuđača od kojih svaki posjeduje
određenu tržišnu moć(sposobnost da se variranjem outputa utječe na cijenu dobra)
-MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA-tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno
konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Monopolistički konkurenti nisu savršeni
supstituti zahvaljujući diferencijaciji dobra.
Monopolistički konkurent se sučeljava s opadajućom krivuljom potražnje, nje postavlja nikakve
zapreke onima koji želi ući ili izaći s tržišta – novi konkurenti se slobodno pojavljuju na tržištu I
uključuju u tržišnu utakmicu.
Monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta, u mogućnosti je kontrolirati cijenu
svog dobra.
KRATKO VREMENSKO RAZDOBLJE – monopolistički konkurent proizvodi onaj output pri
kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom(isto pravilo maksimaliziranja profita
kao I monopol)

DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE – slobodno pojavljivanje novih konkurenata na tržištu;

ekonomski profit privlači nove konkurente; potražnja za proizvodima “starosjedilaca” se
smanjuje; ekonomski profit se smanjuje; moguća pojava gubitka(pomicanje krivulje potražnje
ulijevo I prema dolje); iseljavanje poduzeća s tržišta.
Napuštanje tržišta će trajati sve dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino I samo
normalni profit. Stoga, dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je
ekonomski profit jednak nuli. Ukoliko je Cijena > Graničnog troška – nema alokacijeske
efikasnosti. Ako je Cijena >minimalni prosječni ukupni trošak – pojava suvišnog, neiskorištenog
kapaciteta
7.3.1.OLIGOPOL
-tržište na kojemu nekoliko(mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili
slična dobra.
Diferencijalni oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Čisti oligopol- proizvodnja
istog dobra.
UZROCI formiranja oligopola :
-ekonomija razmjera
-potreba za izuzetno velikim(financijiskim) kapitalom
-insuficijentne zalihe sirovina
-patenti
OBILJEŽJA oligopola:
-postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista
-oligopol je price searcher – traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata
strategijska interakcija. Oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže ponašanje
koje void računa o postupcima I reakcijama svih konkurenata.
7.3.1.1.ODEĐIVANJA CIJENA U OLIGOPOLU
1.Tajno dogovaranje-najčešće ilegalno; prednosti sporazuma su smanjena nesigurnost,
povećani profit I zaštita od pojave eventualne konkurencije; formirana cijena je monopolska-
određena sjecištem krivulja zajdeničkog (ukupnog) graničnog troška I graničnog prihoda. Ovo je
moguće zbog malog broja zainteresiranih za međusobnu ovisnost.
Sporazumi najčešće nisu dugog vijeka; zakonom su zabranjeni. Jeedno ili više poduzeća
počinje kršiti sporazum snižavajući cijenu ispod dogovorene, povećavajući output iznad
dogovoerne kvote.
2.Rat cijenama
3.Vodstvo u cijenama: problem strategijske interackije rješava se na način da jedno
poduzeće(najčešće najveće) preuzme vodstvo u cijenama. Ono određuje I mijenja cijenu, ostali
ga slijede. Vodeće poduzeće I ona koja ga slijede proizvode output koji znači jednakost
graničnog Prihoda I graničnog troška-maksimalizira profit.
4.Stabilne cijene
5.Ograničavanje ulaza

7.3.2.2.TEORIJA IGARA
-teoria koja analizira donošenje odluke u sitauacijama u kojima postoji sukob interesa. Sudionici
u igri nastoje promovirati vlastiti interes.
-može se upotrijebiti I za analizu strategijske interakcije I za analizu najrazličitijih problema
društvenih znanosti
-utemeljitelji: John von Neumann I Oscar Morgenstern(Teorija igara I ekonomsko
ponašanje,1944)
-Matrica isplata prikazuje rezultate svih mogućih strategija oba igrača.
-“Što god učini drugi zatvorenik, meni se isplati priznati”
.John F. Nash. Prvi razvija ravnotežni concept- svaki igrač odigra igru vodeći računa isključivo o
vlastitom interesu.
-Dominantna strategija je strategija koje ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač
IGRA U DUOPOLU
-čine ju dva poduzeća koju su ,pretpostavimo, tajno podijelila tržište I dogovorila cijenu.
-Dvije opcije: izigravati(varati) sporazum ili ga se pridržavati
-Imamo 4 moguće situacije: (varati znači pokušati snižavanjem cijene zauzeti veći dio tržišta
-oba varaju ; oba ne varaju
-prvi vara, drugi ne; prvi ne vara, drugi vara
Matrica isplata:

Ukoliko oba poduzeća odluče ne varati, u dobitku su 2 milijuna novčanih jedinica, ukoliko oba
varaju, na nuli su.
Poduzeća imaju na raspolaganju dominantnu strategiju, prema tome ako drugo poduzeće ne
vara, on je u dobitku 4 milijuna, a drugi(koji ne vara) na gubitku od 2 milijuna. Zato bi drugo
poduzeće trebalo varati da bi izbjeglo gubitak I uspio realizirati normalni profit.
Dominantna strategija, ali I Nash-ova ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat
cijenama I ostvariti tek normalni profit koji je jednak nuli.
Poduzeća mogu igrati više puta – tada svaki igrač može u svoju igru uključiti “milo za drago”
strategiju(tit-for-tat strategy) odnosno odigrati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u
prethodnoj.
Suradnička ravnoteža-oba poduzeća su tijekom vremena naučila surađivati.
8.TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE
Ekonomska teorija poznaje 4 inputa: rad, kapital, zemlja I poduzetništvo
Rad predstavlja fizičke I psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom
proizvodnje različitih dobara.
Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra kkoja se mogu upotrijebiti u proizvodnju drugih dobara
(zgrade,strojevi,alati, oprema,uređaji). Kapital ne znači novac – u tom smislu imamo financijski
kapital – novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi realnog kapitala.
Zemlja ili prirodni resursi su dar prirode(šume, rudna bogatstva, vode)
Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih, razvijanja postojećih dobara I usluga., ali I
organiziranja proizvodnje dobara I usluga. Jedini aktivni čimbenik. Poduzetnik je “risk-taker”,
sjedinjuje proizvodne sile, inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu
Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke: -vlasnik rada ostvaruje plaću;
-vlasnik kapitala ostvaruje kamatu; -vlasnik zemlje ostvaruje rentu; -poduzetnik nastoji realizirati
profit.
8.1.FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE
-tržište inputa se razlikuje od tržišta outputa(dobara) što su poduzeća na strani potražnje, a
domaćinstva na strani ponude.
Ponuđena količina nekog inputa bit će veća ukoliko je njegova cijena veća. I obrnuto
Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko mu je cijena manja. I obrnuto.
Tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa (isto kao što I tržište dobara I usluga
određuje cijenu outputa)
Dohodak = C(cijena inputa) * K(utržena količina) (slično ukupnom prihodu)

Ako je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična – smanjenje cijene čimbenikda dovodi do

takvog povećanja potraživanje količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika
čimbenika. I obrn.
Ako je potražnja za nekim inputom stabilno elastična – promjene cijene ne tangiraju veličinu
dohotka
Ako j epotražnja cjenovno neelastična – smanjenje cijene čimbenika dovodi do takvog
povećanja njegove potraživane količine koje znači smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. I
obrnuto.
Dohodak vlasnika čimbenika sastoji se od dva dijela :
TRANSFERNE ZARADE onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje, izazivnje ponude
nekog čimbenika proizvodnje.; zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj
uporabi. Možemo ju smanjiti oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Nalazi se ispod
krivulje ponude
EKONOMSKA RENTA- dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade; dio
dohotka koji nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. Onaj dio koji se nalazi
iznad krivulje ponude I ispod cijene.
Veličina ekonomske renete ovisi o elastičnosti ponude. Neelastična znači veću ekonomsku
rentu.

SAVRŠENO NEELASTIČNA PONUDA

SAVRŠENO ELASTIČNA
8.2.POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE (izvedena, derivirana potražnja)
-izvedena iz potražnje za drugim dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi
Granični prihod proizvoda nekog čimbenika je promjena ili povećanje ukupnog Prihoda kao
posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika ; pojednostavljeno to je prihod koji donosi
dodatno zaposlena jedinica istog čimebenika.
∆Ukupni prihod
Granični prihod proizvoda čimbenika= Ukoliko povećamo inpute rada, a ostali
∆ Čimbenik
su inputi fiksni možemo izračunati granični prihod proizvoda rada:
∆ Ukupni prihod
Granični prihod proizvoda rada= Ukoliko je jednino input kapitala promjenjive
∆ Rad
naravi njegov granični prihod računamo:
∆ Ukupni prihod
Granični prihod proizvoda kapitala= Također vrijedi:
∆ Kapital
∆Ukupni prihod
Granični prihod proizvoda zemlje=
∆ Zemlja
GRANIČNI PRIHOD proizvoda ovisi o: 1.veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno
angažirana jedinica inputa ; 2. Veličini ukupnog Prihoda koji nastaje prodajom dodatnog
outputa.
Granični prihod proizvoda nekon inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda I
graničnog Prihoda.

GRANIČNI TROŠAK nekog čimbenika proizvodnje je promjena ili povećanje ukupnog troška tog
inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika.
∆ Ukupni trošak
Granični trošak čimbenika= Jednostavnije rečeno, granični trošak čimbenika
∆Čimbenik
proizvodnje je trošak zapošljavanje dodatne jedinice istog čimbenika.
PROSJEČNI TROŠAK INPUTA je zapravo jednak cijeni inputa, što dokazujemo sljedećim:

8.3.PROFITNO MAKSIMALIZIRAJUĆI INPUT

-Profitno makimalizirajuća količina inputa je ona koja znači jednakost graničnog Prihoda
proizvoda čimbenika proizvodnje I njegovog graničnog troška.
Krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka je s krivuljom graničnog
Prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje (razlog:maksimalna cijena koju je poduzeće
spremno platiti za dodatnu jednicu bilo kojeg inputa jednaka je graničnom prihodu proizvoda tog
istog inputa).

Tržište inputa podvrgnuto je savršenoj konkurenciji(ne znam odnosi li se to na primjer u knjizi ili
općenito). Poduzeće je preuzimatelj cijenie I na tržištu inputa sučeljava se sa savršeno
elastičnom krivuljom ponude. Cijena rada jednaka je graničnom I prosječnom trošku rada.(jer je
poduzeće preuzimatelj cijene I ne može utjecati na nju.)
sjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada(graničnog prihoda proizvoda rada) I
graničnog troška(cijene rada, prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji
garantira max.profit
8.4.MONOPSON
tržište na kojem postoji samo jedan kupac(u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) , suprotno
monopolu gdje postoji samo jedan ponuđač nekog dobra.
Poduzeće ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću
kontorle cijene inputa.
Ukoliko kupac inputa-poduzeće ima određenu tržišnu moć, monopsonsku moć, ono se
sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Varirajući količine kupljenog inputa
ono određuje I cijenu istog inputa.
Tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac-monopsonist : nema krivulju
potražnje za inputom.
Monopson-manja zaposlenost čimbenika I niža cijena čimbenika od one koja se formira na
savršeno konkurentnom tržištu čimbenika
Sve dok je granični prihod proizvoda veći od njegovog graničnog troška, monopsonist će
zapošljavati dodatne jedinice rada I povećavati svoj profit. Optimalna razina zaposlenosti je
ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnom trošku rada.

Ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. Ne postoji krivulja potražnje za
radom jer ne postoji jednstveni odnos između cijene rada I potraživane količine rada.

8.5.PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA -OUTPUT I INPUT ANALIZA

8.5.1.OUTPUT ANALIZA
onaj output pri kojem je izjednačen granični prihod proizvođača s njegovim graničnim troškom
osigurava proizvođaču maksimalni profit.
Granični prihod=Granični trošak;
dok je u uvjetima savršene konkurencije Cijena=Granični trošak
8.5.2.INPUT ANALIZA
onaj input pri kojem je izjednačen granični prihod proizvoda nekog čimbenika s graničnim
troškom istog čimbenika osigurava proizvođaču maksimalni profit
Granični prihod proizvoda čimbenika=Granični trošak čimbenika;
tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurencije:
Vrijednost graničnog proizvoda čimbenika=Granični trošak čimbenika
Tržište inputa I tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji
Vrijednost graničnog proizvoda čimbenika=Cijena čimbenika
PRIMJER
Ukoliko je dotični input RAD – maksimaliziranje profita koji nudi input analiza glasi:
Granični prihod proizvoda rada=Granični trošak rada
Ukoliko je tržište outpura podvrgnuto savršenoj konkurencije (granični prihod proizvoda
rada=cijena) transformira:
Vrijednost graničnog proizvoda rada=Granični trošak rada
Ukoliko je tržište outputa I tržište inputa savršeno konkurentno pravilo glasi:
Vrijednost graničnog proizvoda rada=Cijena rada.
10.DRŽAVA I TRŽIŠTE
država, odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko važnih funkcija:
1. Država osigurava I održava zakonski okvir u kojem I pomoću kojeg ekonomija funkcionira.
2. Država realocira resurse
3. Država obavlja preraspodjelu dohotka
4. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus, ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost I
inflaciju.
10.1, DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA
Pareto optimalna alokacija resursa – ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću
proizvodnju makar I jednog dobra ili usluge, a da pri tome veličine proizvodne ostalih dobara I
sluga ostane neizmjenjena I koji bi omogućio povećanje nečijeg blagostanja bez smanjenja
blagostanja svih ostalih.
Tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili pareto optimalnu alokaciju resursa
Stvarno, aktualno tržište je pareto suboptimalno(tržišno neefikasno) zbog: nesposobnosti
tržišta da proizvodi javna dobra; pojave eksternalija; pojave monopola
JAVNA DOBRA
PRIVATNO DOBRO- dobro ili usluga koje troši jedna osoba.
Osnovna OBILJEŽJA privatnog dobra su:
-suparništvo – povećanje nečije potrošnje određenog dobra, ceteris paribus, znači smanjenje
potrošnje distog dobra od strane druge osobe
-isključivost – kupac takvog dobra stiče ekskluzivno, isključivo pravo njegove potrošnje.
ČISTO JAVNO DOBRO – dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje I doprinos većeg
broja članova neke zajednice koje je, jednom proizvedno, na raspolaganji svima, ne može mu
se ograničiti korištenje tj da netko bude isključen iz potrošnje.
OBILJEŽJA:
-free rider- problem slobodnog jahača : free rider je osoba koja besplatno, ne sudjelujući u
proizvodnji, koristi javno dobro.
Zbog toga tržište nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je posredstvom tržišta
proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost.
Zato država igra ulogu realokatora-pokušava osigurati, kada su u pitanju javna dobra I njihova
proizvodnja, alokacijsku efikasnost.
UKUPNA I GRANIČNA KORIST JAVNOG DOBRA
UKUPNA korist javnog dobra je ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenje danu razinu
opskrbljenosti tim javnim dobrom
GRANIČNA korist javnog dobra je novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu
jednicu tog javnog dobra
∆Ukupna korist
Grani č na korist = Rastom razine opskrbljenosti javnim dobrom, granična korist
∆ Koli č ina
opada
Ukupna društvena korist je zbroj svih individualnih koristi
granična društvena korist je zbroj svih individualnih graničnih koristi
ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI
cost-benefit analiza
-alokacijski efikasna količina javnog dobra ili optimalna razina opskrebljenosti javnim dobrom:
maksimalna neto korist
-neto korist je razlika između ukupne društvene koristi I ukupnog troška ; sjecište graničnog
troška I granične društvene koristi.
-Granična društvena korist=granični trošak

DRŽAVA I EKSTERNALIJE
Eksternalija je trošak ili korist koju osječaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku
transakciju koja ih izaziva. Tangiraju druge gospodarske subjekte.
Eksterni trošak-netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom troškom opterećuje susjednu stranu.
-prosuti trošak, negativna eksternalija, eksterna disekonomija
primjeri navedenog su buka, zagađivanje zraka, voda I sl.
Eksterna korist – netko svojom proizvodnjom donosi korist susjednoj strani.
-prosuta korist, pozitiva eksternalija, eksterna ekonomija
Primjeri: korist koju donosi cijepljenje protiv neke bolesti
Slobodno, neregulirano tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene ne reflektiraju
činjenicu da postoje eksternalije.
Negativne eksternalije – neefikasnost u smislu prevelike proizvodnje
Pozitivne eksternalije – neefikasnost u smislu nedovoljne proizvodnje

POREZI I ALOKACIJSKA EFIKASNOST

na nereguliranom tržištu eksterni se trošak ne nalazi u kalkulaciji onih koji ih generiraju svojom
proizvodnjom. Tržište primorava proizvođače I potrošače da vode računa jednio o privatnom
trošku
Granični privatni trošak – trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge.
Granični društveni trošak je zbroj graničnih privatnih I graničnih eksternih troškova
Svi troškovi trebaju biti razmotreni I uključeni u odluke o alokaciji resursa
Država može oporezivati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama(Pigouvijanski
porez)
Točka alokacijske efikasnosti određena je sjecištem krivulje granične koristi I krivulje graničnog
društvenog troška.

Posredovanjem poreza reulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu Kr(granični

društveni trošak=granična korsit) uz cijenu dobra Cr
SUBVENCIJE I ALOKACIJSKA EFIKASNOST
granična privatna korist – korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra
granična društvena korist je zbroj graničnih privatnih koristi I graničnih eksternih koristi.
Subvencija je oblik transfernog plaćanja koje služi za pokriće troškova kako bi se omogućila
proizvodnja određenih proizvoda ili usluga
Transferno plaćanje – prijenos dohotka s jednog subjekta na drugi bez tekuće protuusluge
Točka alokacijske efikasnosti oderđena je sjecištem krivulja graničnog troška I granične
društvene koristi

U oba slučaja pojave eksternalija(pozitivnih I negativnih) država uspijeva internalizirati

eksternaliju što znači: -učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude I potražnje; - ugraditit
eksternaliju u kalkulacije proizvođača I potrošača te je učiniti relativnim dijelom njihovih
poslovnih odluka
-Coaseov teorem(Ronald Coase)- tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko pojstoji mali
broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana.
DRŽAVA I PRIRODNI MONOPOL
-ukoliko je prirodni monopol posljedica ekonomije razmjera razbijanje monopola nije najbolje
rješenje:
-gubitak pozitivih posljedica ekonomije razmjera
Ako nije pametno razbijanje monopola onda je potrebnno regulirati cijenu njegovog dobra ili
usluge.
Država je u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene.
Cijena je određena sjecištem krivulje potražnje I graničnog troška

DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA

dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje ovise o količini inputa kojima raspolažu te o cijenama
čimbenika proizvodnje
Raspodjela čimbanika proizvodnje, odnsono raspodjela vlasništva nad njima je nejednaka sto
znaci I nejednaku raspodjelu dohotka
Tržišna raspodjela-neujednačena
Uloga države je pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele I tržišne raspodjele
Lorenzova krivulja-prikaz raspodjele dohotka I bogatstva. Dohodak je ono što zaradite,
abogatstvo ono što posjedujete
Bogatstvo-novčana vrijednost cjelokupne imovine umanjenje za obveze
Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45° predstavlja savršeno
jednaku raspodjelu. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti , to je raspodjela
dohotka ibogatstva ujednačenija.
Uzroci razlike u dohocima: nejednaka raspodjela čimbenika; obrazovanje; nejednaka
distribucija sposobnosti; nejednaka raspodjela šansi; mjesto življenja; sreća
SIROMAŠTVO – ona veličina dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na
egizistencijalnoj razini
Način izračuna granice siromaštva u SADu:
(trošak jednog obroka*3obroka*4osobe*365dana) *3
Zadnji broj 3 – američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane
RASPODJELA NAKON POREZA I TRANSFERA
-tržišna raspodjela dohotka – raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja I korekcija.
Država korigira raspodjelu dohotka posredstvom poreza I tranfernih plaćanja
Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji nazivamo raspodjela nakon poreza I transfera
10.OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI
INFLACIJA rast prosječne cijene u nekom društvu; DEFLACIJA pad prosječne cijene u nekom
društvu
Indeks potrošačkih cijena – “Consumer Price” Index – CPI : kvocijent vrijednosti standardne
košare dobara u tekućem razdoblju I vrijednosti iste košare u baznom razdoblju pomnoženom
sa sto
Vrijednost ko š are dobraratekuć e godine
CPI= ∗100
Vrijednost iste ko š are u baznoj godini
Stopa inflacije je postotna primjena odnosno povećanje prosječne ili opće razine cijena
Razina cijena u tekuć oj godini−Razina cijena u pro š loj god
Godi š nja stopainflacije= ∗100
Razina cijena u pro š loj godini
CPI u teku ć oj godini−CPI u pro š loj godini
Godi š nja stopainflacije= ∗100
CPI u pro š loj godini

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD (GNP) – novčana vrijednost svih finalnih dobara I usluga
koje neka ekonomije proizvede tijekom, I u pravilu, u jedne godine
Deflator GNP – mjera koja registrira promjene cijena svih dobara I usluga koji čine bruto
nacionalni proizvod. On je kvocijent nominalnog I realnog bruto nacionalnog proizvoda
Nominalni GNP
GNP deflator= ∗100 nominalni GNP mjeri vrijednost outputa u cijenama
Realni GNP
tekuće godine
Realni GNP∗GNP deflator
Nominalni GNP= realni GNP mjeri vrijednost outputa u stalnim,
100
odnosno cijenama baznog razdoblja
Nominalni GNP∗100
RealniGNP=
GNP deflator
UZROCI INFLACIJE:
-troškovna inflacija – uzroci inflacije su u rastu plaća i/ili drugih troškova proizvodnje
-inflacija potražnje – uzrok inflacije je prevelika potražnja od strane kupaca u odnosu na ponudu
-strukturna inflacija

KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA

monetaristi – inflacija monetarni fenomen; količina novca u optjecaju najvažniji je uzrok inflacije
teorija je nastala u 16.st; stariji zagovornici Hume I Ricardo; najpoznatiji suvremeni zagovornik
Milton Friedman
-prosječna razina cijena ovisi o količini nova u nekoj ekonomiji P=M/Q
P-prosječna razina cijena; M-količina novca u optjecaju; Q-realni GNP, fiksna veličina
Povećanje količine novca dovodi do razmjernog povećanja razine cijena, I obrnuto
-brzina novca -prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice(v)
jednadžba prometa : P*Q=M*v
 M∗v
Cambridge-ska jednadžba P= ; Q I v su fiksne veličine- kvantitativna vrijednost novca.
Q
Friedman će ustvrditi da su Q i v stabilne,predvidive veličine, a M je presudna varijabla
Povećanje količine novca izaziva povećanje razine cijena, I obnuto

NEZAPOSLENOST
nezaposlenost – sve odrasle osobe koje nemaju posao I koje aktivno tragaju za njim
obeshrabreni radnici – osobe koje nemaju posao, žele raditi ali su prestale aktivno tražiti
zaposlenje
zaposlenost – broj onih odraslih osoba koje imaju posao
radna snaga – ukupni radni potencijal neke ekonomije – zbroj zaposlenih I nezaposlenih radnika
stopa nezaposlenosti je postotak nezaposlene radne snage:
Nezaposni
Stopa nezaposlenosti= ∗100Oblici nezaposlenosti:
Radna snaga
-frikcijska nezaposlenost : osobe koje prvi puta traže zaposlenje; I osobe koje su izgubile ili
napustile stari posao pa su u potrazi za novim zaposlenjem
-sezonska nezaposlenost-javlja se zbog sezonskih promjena
-strukurna nezaposlenost – javalja se zbog nepodudaranja potražnje I ponude radne snage.
Potražnja postoji, ali ne I odgovarajuća ponuda
-ciklička nezaposlenost -javlja se u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa, uzrokuje
ju pad agregatne potražnje. Zbog recesije poduzeća smanjuju potražnju za svim inputima
uključujući I rad
-puna nezaposlenost – kada ne postoji nezaposlenost koju uzrokuje cikličko kretanje realnog
GNP-a, ako se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposelneosti tada se stopa
nezaposlenosti naziva prirodna stopa nezaposlenosti

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD

-novčana vrijednost svih finalnih dobara I usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom
određenog razdoblja, najčešće tijekom jedne godine
-finalna dobra I usluge su ona koje nemaju karakter inputa, koja se ne koriste u proizvodnjih
drugid dobara I usluga I koje kupuje njihov krajnji potrošač
-intermedijarna dobra I usluge su ona koje se, kao inputi, koriste u proizvodnji drugih dobara I
usluga, prilikom izračuna GNP-a njihove vrijednosti se ne uzimaju u obzir
-GNP se izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara I usluga I njihovih cijena
GNP =K1*C1+K2*C2+K3*C3+….+K*C
-potencijalni GNP -dugoročni trend realnog GNPa
vrijednost finalnih dobara I usluga koje neka ekonomije može proizvesti pod pretpostavkom da
postoji puna zaposlenost

-bruto nacionalni proizvod – zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih finalnih dobara I
usluga
*Pristup trošenja

-potrošnja (C) sve kupovine finalnih dobara I usluga od strane domaćinstava neke ekonomije
-bruto private domaće investicije (I) nabavka realnog kapitala ili kapitalnih dobara
kupovine kapitalnih dobara od strane poduzeća; kupovina novih kuća I stanova od strane
domaćinstava; zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda I sirovina
ako od I oduzmemo amortizaciju dobit ćemo neto privatne domaće investicije
privatne investicije – isključeno državno investiranje; domaća investicija -nabavka domaćih
kapitalnih dobara.
-državna potrošnja(G) – nabavka različitih finalinh dobara I usluga od strane države
-neto izvoz(Ex-Im) – razlika između vrijednosti izvezenih dobara I usluga(Ex) I vrijednosti
uvezenih dobara I usluga (Im). Negativan je kada je uvoz veći od izvoza
*Pristup dohotka
GNP-zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke
ekonomije

-plaća,renta,kamate I profit – dohodne komponente

-amortizacija I neizravni porezi – nedohodne komponente.
amortizacija nije dio profita-namijenjena je nadoknadi utrošenog realnog kapitala
neizravni porezi – porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara I usluga
Načini korištenja zarađenog dohotka : potrošnja, štednja, oporezivanje
alternativni način korištenja pristupa dohotka:
GNP = C + S + T (C + S  raspoloživi dohodak)
C-potrošnja; S-štednja; T-neto porezi(bruto porezi-transferna plaćanja)

OD BRUTO NACIONALNO PROIZVODA DO RASPOLOŽIVOG DOHOTKA

GNP novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine
-vrijdnost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje
injezinog stanovništva(bez obzira na lokaciju)
GDP (bruto domaći proizvod) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji
-mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez
obzira tko ih posjeduje
Razlika između GNP I GDP je neto investicijski dohodak – profit I dividend koje stanovnici
neke zemlje primaju iz inozemstva umanjeni za profite I dividend koje zemlja plaća stranim
investitorima.
GDP +/- neto investicijski dohodak = GNP
GNP – amortizacija = NNP – (neto nacionalni proizvod) samo ono investicijsko trošenje koje
znači stvarno povećane zalihe realnog kapitala
NNP – neizravni porezi = NI (nacionalni dohodak) onaj dio GNP koji se sastoji samo od njegovih
dohodnih komponenti
NI – zarađeni, neprimljeni dohodak + transferna plaćanja = PI (osobni dohodak)
PI – izravni porezi = DI(raspoloživi dohodak) onaj kojim domaćinstva raspolažu I koji mogu
namijeniti potrošnjji I štednji

POSLOVNI CIKLUS
predstavlja periodične ali I nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda I ostalih
makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost I cijene.
4 faze:
-ekspanzija -realni bruto nacionalni proizvod raste
-vrh – realni bruto nacionalni proizvod je najviši u odnosu na potencijalni
-kontrakcija – realni output (GNP) bilježi pad
-recesija – razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni GNP bilježi
pad
-depresija – snažniji oblik kontrakcije od recesije
-dno – realni bruto naciionalni proizvod ima najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti
-otklon(poz ili neg) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni
predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz

Poslovni ciklus I nezaposlenost:

-ekspanzija – stopa nezaposlenosti bilježi pad; ukoliko je realni bruto nacionalni proizvod jednak
potencijalnom govorimo o punoj zaposlenosti
-vrh -zaposlenost je veća od pune zaposlenosti; stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne
stope
-kontrakcija – stopa nezaposlenosti raste
dno – najveća stopa nezaposlenosti
Okunov zakon(Arthur Okun) svakih 2% pada realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na
potencijalni znači povećane nezaposlenosti za 1%
Poslovni ciklus I inflacija:
u pravilu tijekom vremena postoji signifikantna veza između inflacije I faze poslovnog ciklusa
-ekspanzija – visa stopa inflacije
-kontrakcija – niža stopa inflacije
-stagflacija – istovremeno postojanje stagnacije I inflacije
-slampflacija – pad realnog bruto nacionalnog proizvoda I visoka inflacija
11. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA
11.1. AGREGATNA POTRAŽNJA
odnos između agregatne potražvane količine I razine cijena; GNP=C+I+G+(Ex+Im)
agregatna potraživana količina predstavlja zbroj finalnih dobara I usluga potraživanih od svih
kupaca, izražen kao realni GNP
krivulja agregatne pokazuje promjene agegatne potraživane količine, mjerene realnim bruto
nacionalnim proizvodom, uslijed promjene razine cijena, mjerene GNP-deflatorom. Opadajuća
je krivulja
Višoj razini cijena odgovara manja potraživana količina odnosno manja potraživana količina
realnog GNP-a, a vrijedi I obrnuto

3 razloga zašto je krivulja opadajuća:

1) učinak realnog bogatstva
-rast razine cijena – smanjenje kupovne moći stanovništva; smanjenje količine realnog novca
kojim stanovništvo raspolaže (realni novac- količina dobara koju određeni novčani iznos može
kupiti)
-pad kupovne moći, ceteris paribus, izaziva smanjenje agregatne potraživane količine, I obrn
2)učinak realne kamatne stope
-rast cijena, smanjuje količinu realnog novca I obara kupovnu moć stanovništva; pad
potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda
-manja ponuda kredita I njihova veća potražnja- rast realnih kamatnih stopa
-visoke kamatne stope izazivaju smanjenje potrošnje domaćinstava I investicijskog trošenja
3)učinak vanjske trgovine
- rast razine cijena u nekoj zemlji
- domaća dobra skuplja u odnosu na strana; supstituiranje skupljih domaćih dobara jeftinijim
inozemnim dobrima
-pad izvoza, rast uvoza ; smanjenje potraživane količine realnog GNP-a
- I obrnuto

PROMJENE AGREGATNE POTRAŽNJE

-pomicanje agregatne potraživane količine… kretanje uz ili niz krivulju
Čimbenici koji izazivaju promjenu:
veličina stanovništva – veći broj ljudi, veća potražnja za odjećom,hranom, stanovima- veća
agregatna potražnja,
očekivana inflacija – ako potrošači očekuju rast cijena, raste njihova spremnost da kupuju u
sadašnjosti,
očekivani profit, državna potrošnja,
porezi – rast poreza – pad agregatne potražnje,
transferna plaćanaja – rast izaziva rast agregatne potražnje,
kamatne stope – pad će uzrokovati rast agregatne potražnje
količina novca u optjecaju -veća količina novca – veća agregatna potražnja
11.2.AGREGATNA PONUDA
odnos između agregatne ponuđene količine I razine cijena
agregatna ponuđena količina – količina realnog GNPa ponuđena od strane proizvođača u nekoj
ekonomiji pri danoj razini cijena.
krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa, mjerenog realnim
GNPom, pod utjecajem promjena razine cijena, predstavljenje GNP-deflatorom
Dugoročna agregatna ponuda
-odnos između agregatne ponuđene količine I razine cijena koji pretpostavlja punu
zaposlenost
-krivulja je okomiti pravac – jedank krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda
-ona je savršeno neelastična (ne reagira na promjenu razine cijena) -postoji značajna
varijabilnost I prilagodljivost cijena finalnog outputa I cijena inputa. Promjene cijena outputa,
praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa

Kratkoročna agregatna ponuda

-odnos između agregatne ponuđene količine dobra I usluga(realnog GNPa) I razine
cijena(GNP-deflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa, a posebice cijene rada(place),
konstante veličine
-krivulja registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora;
rastućeg je oblika – u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa su gotovo fiksnog
karaktera stoga rast cijena finalinh dobara I usluga izaziva povećanje proizvodnje I smanjenje
nezaposlenosti.

Promjene dugoročne I kratkoročne agregatne ponude : jednako I istovremeno pomicanje

krivulja I dugoročne I kratkoročne agregatne ponude
Čimbenici koju UTJEČU NA PROMJENE I kratkoročne I dugoročne agregatne ponude:
-radna snaga – više kompetentnih, obrazovanih ljudi-veća agregatna ponuda
-zaliha kapitala -povećanje zalihe kapitala(strojevi, oprema,zgrade) povećanje ag.ponude
-sirovine – bogati izvor sirovina – veća agregatna ponuda
-tehnološki napredak – razvitak – veća agr.ponuda
-klima – povoljni klimatski uvjeti – povećanje agregatnog outputa
-promjene sastava realnog GNPa – povećanje GNP- pad agr.ponude

Promjene kratkoročne agregatne ponude izazivaju 2 čimbenika:

-cijena rada – rast plaća, povećava ukupni trošak proizvođača I smanjuje njihov output pri svim
razinama cijena, I obrnuto
-cijene sirovina – pad cijena sirovina, smanjuje troškove proizvodnje I povećava kratkoročnu
agregatnu ponudu, I obrnuto

11.3. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA

jednakost agregatne ponuđene količine I agregatne potraživane količine, ona je sjecište krivulja
kratkoročne agregatne ponude I agregatne potražnje
ona ne mora značiti ravnotežu na svim tržštima
u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatoj potraživanoj količini

Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti :

-ravnotežni realni GNP jednak je potencijalnom GNPu
-stopa nezaposlenosti jednaka je prirodnoj stopi nezaposlenosti
Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti
-ravnotežni realni GNP veći je od potencijalnog GNPa , odnosno od dugoročne agregatne
ponude
-inflacijski GNPjaz

Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti

-ravnotežni realni GNP manji je od potencijalnog GNPa, odnosno od dugoročne agregatne
ponude
-recesijski GNP-jaz
Keynesijansko objašnjenje makroekonmske ravnoteže
-cijene inputa su nefleksibilne,rigidne
-cijene nisu u stanju reagirati na činjenicu da su inputi nezaposleni odnosno prezaposleni
-samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno realizirati punu zaposlenost
-tvrdi kako se makroekonomska ravnoteža može realizirati I u uvjetima velike nezaposlenosti
PAD agregatne potražnje
-plaće I cijene ostalih inputa ne opadaju dovoljno brzo kako bi omogućili uspostavu
makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti
RAST agregatne potražnje
-plaće I cijene ostalih inputa ne rastu dovoljno brzo kako bi omogućili uspostavu
makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti
Državna intervencija je potrebna kako bi se spriječile negativne posljedice, prije svega, pada
agregatne potražnje, na način:
-neposredna intervencija – povećanje(smanjenje) državne potrošnje (G)
-posredna – smanjenje(povećanje) poreza kako bi se iniciralo povećanje(smanjenje) privatnih
komponenti agregatne potražnje : potrošnje(C) I investicije(I)
U oba slučaja državna terapija ima povećati agregatnu potražnju te osigurati visoku razinu
zaposlenosti I proizvodnje

Ekonomika potražnje – keysonova teorija tj učenje koje akcentira značenje I ulogu agregatne
potražnje. Povećanje agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom
politikom(povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu
zaposlenost.
KLASIČNO OBJAŠNJENJE MAKROEKOMSKE RAVNOTEŽE
ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini pune zaposelnosti; place I cijene ostalih inputa su
fleksibilne; prilagodljive cijene inputa su u stanju osigurati punu zaposlenost
prirodne snage tržišta su u stanju ekonomiju(bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati u
punu zaposlenost
Učinak smanjenja agregatne potražnje:
-makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne
potražnje
-pojava nezaposlenosti
-pad cijena inputa
-rast kratkoročne agregatne ponude
-rast realnog GNPa
-ponovna uspostava pune zaposlenosti

Učinak povećanja agregatne potražnje

-makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne
potražnje
-pojava zaposlenosti veće od pune zaposlenosti
-rast cijena inputa
-smanjenje kratkoročne agregatne ponude
-pad realnog GNPa
- pononvna uspostava pune zaposlenosti

12.SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA

12.1. POTROŠNJA
predstavlja najveći I najstabilniji dio agregatnog trošenja, odnosno bruto nac.proizvoda
obuhvaća sve kupovine(osim kupovina novih kuća I stanova) finalnih dobara I usluga od strane
domaćinstava neke ekonomije. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika(kamatne
stope, budući dohodak,dob…)
najvažnija odrednica potrošnje(I štednje) je raspoloživi dohodak.
Fukcija potrošnje I funkcija štednje
funkcija potrošnje – pozitivan odnos između potrošnje I raspoloživog dohotka
Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jednici raspoloživog
dohotka
Potrošnja
Prosječna sklonost potrošnji= Granična sklonost potrošnji – potrošnja koja
Raspoloživi dohodak
proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Tj. Ona je promjena, odnosno
povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka
∆ Potrošnja
Granična sklonost potrošnji=
∆ Raspoloživi dohodak
Funkcija štednje je odnos između štednje I raspoloživog dohotka
Štednja je razlika između raspoloživog dohotka I potrošnje  S = DI – C
Prosječna sklonost štednji je prosječni udio štednje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka
Štednja
Prosječna sklonost štednji= Granična klonost štednji je štednja koja
Raspoloživi dohodak
proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Ona je promjena, odnsno
povećanje štednje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka
∆ Štednja
Granična sklonost štednji=
∆ Raspoloživi dohodak
Zbroj potrošnje I štednje jednak je raspoloživom dohotku = 1

rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji I rast prosječne sklonosti
štednji. Dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti ili ušteđena ili potrošena
GSP + GSŠ = 1
GSP = 1 – GSŠ
GSŠ= 1 – GSP

pravac pod kutom od 45° povezuje sve točke u kojima je potrošnja jednaka raspoloživom
dohotku. Prije točke izjednačenja, u našem primjeru, potrošnja premašuje raspoloživi dohodak ,
a štednja je negativna(slika desno Nakon točke izjednačenja potrošnja je manja od raspoloživog
dohotka što omogućuje pojavu(pozitivne) štednje.
Dio potrošnje postoji I kada je dohodak jednak nuli.
Autonomna potrošnja(Ca) je dio potrošnje koji ne ovisi o veličin raspoloživog dohotka
Funkcija potrošnje : C = Ca+ GSP*DI
Funkcija štenje: S= -Ca+GSS*DI
GSP -određuje kut pravca funkcije potrošnje
GSŠ određuje kut pravca funkcije štednje
POTROŠNJA I REALNI GNP- funkcija agregatne potrošnje
agregatna potrošnja je funkcija agregatnog raspoloživog dohotka, ali I realnog GNPa.
Funkcija agregatne potrošnje je odnos između realne potrošnji I realnog GNP
∆ Realna potrošnja
GSP GNP= svaka dodatna jednica realnog GNPa znači dodatnu realnu
∆ Realni GNP
potrošnju od (u primjeru 0,4) novčane jedinice
∆ Realna štednja
GSSGNP = *realni GNP = 1
∆ RealniGNP
GSPGNP+GSSGNP=1

INVESTICIJE
-kupovine kapitalnih dobara(zgrada, strojeva, opreme) te promjene zaliha(gotovih proizvoda,
poluproizvoda I sirovina)
Krivulja potražnje za investicijama je odnos između realne kamatne stope I potraživane realne
količine investicija. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija
Veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija
Povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama ,neovisno o veličini kamatne stope, ovisi I o
-poslovnim očekivanjima: ukoliko poduzeća očekuju rast profita iduće godine, njihovo će
planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope-pomiču
krivulju potražnje udesno
-veličini amortizacije – ukoliko je veći dio kapitala amortiziran, veća su I ulaganja potrebita da se
nadoknadi utrošeni kapital – raste potražnja za investicijama I krivulja se pomiče udesno.
Kapitalna dobra se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih kapaciteta. Zbog toga
povećanje realnog GNPa ne mora značiti I rast investicija.
Odnos između investicija I realnog GNPa je teško predvidlji, možemo reći da je neovisan – zbog
toga su investicije autonomna komponenta agregatnog trošenja

DRŽAVNA POTROŠNJA
Država svojom potrpšnjom nastoji osigurati obranu zemlje,provedbu zakona,funkcioniranje
školstva,zdravstva… stoga između državne potrošnje I realnog bruto nac.proizvoda ne postoji
sustavna veza. Zato je funkcija vodoravna linija
Državnu potrošnju, I državni proračun s proračunima nižih teritorijalnih jednica, određuju
političke odluke nadležnih skupština. Zato državnu potrošnju smatramo autonomsnom
komponentom agregatnog trošenja(nezavisna o promjenama realnog GNPa)
NETO IZVOZ
(Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. On je razlika između izvoza(Ex) I uvoza(Im)
neke zemlje.
negativan je ukoliko vrijednos uvoza premašuje vrijednost izvoza.
ODREDNICE IZVOZA:
-inozemni realni GNP
-odnos domaćih I inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda
-tečajevi
-izvoz je autonomna komponenta neto izvoza, nije funkcija realnog bruto nac.proizvoda. krivulja
ravna linija
ODREDNICE UVOZA:
-domaći realni bruto nacionalni proizvod
-odnos domaćih I inozemnih cijena istih ili sičnih proizvoda
-tečajevi
-veći domaći realni GNP znači veći uvoz. Rast domaćeg agregatnog dohotka -rast uvoza.
Veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nac.proizvoda, odnosno realni je uvoz funkija
domaćeg GNPa. Krivulja:rastuća, otprilike 45°
FUNKCIJA NETO IZVOZA
odnos između realnog neto izvoza I domaćeg realnog bruto nac.proizvoda
neto izvoz je funkcija realnog brutno nacionalnog proizvoda
13.AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA
Funkcija agregatnog trošenja odnos između realno GNPa I agegatnog trošenja pri danoj razini
cijena
Agregatno trošenje je zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx)
-komponente agregatnog trošenja možemo podijeliti u dvije skupine:
-autonomno trošenje – investicije, džavna potrošnja, izvoz I autonomi dio potrošnje.
Veličina tih trošenja NE ovisi o veličini realnog GNPa
-inducirano trošenje – inducirani dio potrošnje I uvoz.
Veličina tih trošenja ovisi o veličini realnog GNPa

Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog GNPa koji društvo namjerava utrošiti
na uvoz. Ona određuje kut C+I+G+Ex krivulje
∆ Realna potrošnja ∆ Uvoz Razlik
Granična sklonost potrošnji= Granična sklonost uvozu=
∆ RealniGNP ∆ Realni GNP
a između granične sklonosti potrošnji I granične sklonosti uvozu je granična sklonost trošenju
domaćih dobara I usluga. Ona predstavlja dio dodatnog realnog GNPa koji društvo namjerava
utrošiti na domaća dobra I usluge
Granična sklonost trošenju ddu = Granična sklonost potrošnji – Granična sklonost uvozu
∆ Inducirano trošenje
Granična sklonost trošenju= ona određuje kut C+I+G+Nx krivulje, odnosno
∆ RealniGNP
krivulje agregatnog trošenja

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA – RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE

planirano agregatno trošenje(C+I+G+Nx) jednako je realnom bruto nacionalnom proizvodu
MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA – NEPLANIRANA PROMJENA ZALIHA
Neplanirano smanjivanje zaliha:
-poticaj proizvođačima na veću proizvodnju
-rast realno GNPa
-realni GNP će rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem

Neplanirano povećanje zaliha:

-poticaj proizvođačima za manju proizvodnju
-pad realnog GNPa
-realni GNP će padati sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem
PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNPa
veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika:
-autonomno trošenje
-granična sklonost trošenju domaćih dobara I usluga
AGREGATNO TROŠENJE I AUTONOMNO TROŠENJE
promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače
pomicanje krivulje agregatnog trošenja, ali ne mijenjaju njen kut
rast autonomnog trošenja povećava agreagtno trošenje I pomiče krivulju agregatnog trošenja
ulijevo I prema gore… I obrnuto

AGREGATNO TROŠENJE I GRANIČNA SKLONOST TROŠENJU

veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara I usluga određuju sljedeći čimbenici:
-granična sklonost potrošnji
-granična sklonost uvozu
-granična porezna stopa
Odnos između granične sklonosti trošenju I granične sklonosti uvozu je obrnuto razmjeranrast
granične sklonosti uvoza izaziva pad granične sklonosti trošenju..i obrnuto
Raste će granična sklonost potrošnji, povećat će se I granična sklonost trošenju domaćih
dobara
Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog
GNPa što znači manji raspoloživi dohodak, manju graničnu sklonost potrošnji I manju graničnu
sklonost trošenju, manji kut krivulje agregatnog trošenja

∆ Porez
Granična porezna stopa ( t )=
∆ Realni GNP
PARADOKS ŠTEDNJE
Štedeći, pojedinca ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. Pretpostavljamo kako smo zbog
štednje smanjili potrošnju I povećali štednju. Rast GSS
Rast štednje izaziva pad gradične sklonosti potrošnji I pad potrošnje, pad agregatnog dohotka
odnosno ravnotežnog realnog GNPa
Do paradoksa štednje ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom
investicijskog trošenja

MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA

kvalitativan odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja I promjene ravnotežnog
realnog GNPa
-multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja kako bi se izračunao
tzv.multiplikatorski učinak, odnosno promjena ravnotežnog realnog GNPa
∆ Ravnotežni realni GNP
Multiplikator=
∆ Autonomno trošenje
ΔRavnotežni realni GNP = ΔAutonomno trošenje * Multiplikator
1
Multiplikator=
1−GST

FISKALNA POLITIKA
pokušaj države da ublaži fluktacije agregatnog trošenja posredstvom promjena državne
potrošnje I promjena poreza
Državna potrošnja – komponenta autonomnog trošenja
Promjene državne potrošnje izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao I promjene
ostalih komponenti autonomnog trošenja
država na veličinu realnog GNPa može utjecati I promjenom poreza
-paušalni, autonomni porezi
-inducirani porezi
POREZNI MULTIPLIKATOR
brojim kojim se treba pomnožiti promjenu autonomnih(paušalnih) poreza kako bi se izračunala
promjena ravnotežnog realnog GNPa. Negativan je broj
Smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka, rast autonomne potrošnje(Ca) I rast
agregatnog trošenja.. I obrnuto
rast Ca nije jednak smanjenju autonomnog poreza-on ovisi o GSP, zatoo…
MULTIPLIKATOR I GRANIČNA POREZNA STOPA
država može mijenjajući veličinu granične porezne stope, odnosno varirajući veličinu induciranih
poreza utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja
Multiplikator= 1/ 1-GST