Professional Documents
Culture Documents
Suv3 12 2000 27 48
Suv3 12 2000 27 48
net/publication/285734581
CITATIONS READS
19 3,158
3 authors, including:
Vesna Buško
University of Zagreb
49 PUBLICATIONS 493 CITATIONS
SEE PROFILE
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
Measuring latent psychological attributes: Person dispositions and processes View project
All content following this page was uploaded by Vesna Buško on 05 December 2015.
Saetak
U radu je prikazan proces izrade i validacije Testa analize emocija (TAE) izve-
denog u obliku testa uèinka i namijenjenog mjerenju komponente emocionalne inte-
ligencije koju su Mayer i Salovey (1997, 1999) imenovali kao razumijevanje i ana-
liza emocija. Test je sastavljen od 25 zadataka u kojima se od ispitanika trai da ra-
spozna “sastojke emocionalne mješavine” u zadanom sloenom afektivnom stanju.
Na temelju analize rezultata primjene TAE, jednog klasiènog testa kognitivnih spo-
sobnosti i jedne višedimenzionalne mjere nekognitivnih faktora emocionalne inteli-
gencije na 228 srednjoškolaca 3. i 4. razreda pokazano je (a) da su pouzdanost i ho-
mogenost TAE oèekivanih i zadovoljavajuæih vrijednosti, (b) da je rezultat u TAE
oèekivano znaèajno i nisko povezan s mjerom dviju klasiènih kognitivnih sposob-
nosti, (c) da je uèinak u TAE neovisan o nekognitivnim faktorima emocionalne inte-
ligencije, (d) da sposobnosti mjerene pomoæu TAE imaju samostalan doprinos u ob-
jašnjavanju opæeg uspjeha u školi i (e) da se na temelju TAE ne moe predviðati sub-
jektivno iskazana kolièina sukobljavanja u školskoj sredini. Zakljuèeno je da TAE
vjerojatno predstavlja mjeru neke sposobnosti emocionalne inteligencije (razumije-
vanje emocija?) što treba ispitati dodatnim empirijskim provjerama.
UVOD
O emocionalnoj inteligenciji
Posljednjih desetak godina sintagma “emocionalna inteligencija” (EI) pri-
vukla je znatnu panju znanstvene i struène psihološke, a èini se u još veæem stup-
nju pobudila interes opæe javnosti. U radovima Saloveya i Mayera (1990), Mayera
i Saloveya (1993), Mayera i Saloveya (1997) i popularnoj knjizi D. Golemana
27
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
izdanoj 1995. (kod nas prevedena i izdana 1997), iako na ponešto razlièite naèine,
plasirana je ista opæa ideja: procesiranje emocionalnih informacija je (a) drugaèije
prirode i relativno neovisno o sposobnostima koje se vezuju uz tradicionalno
shvaæanje intelektualnih potencijala, (b) posebna klasa sposobnosti a ne sustav
preferiranih ponašanja i (c) vana specifièna determinanta uspjeha u mnogim
podruèjima ivota, koja “moe biti vanija od IQ” (Goleman, 1997).
Suvremene teorijske elaboracije emocionalne inteligencije mogu se podije-
liti u dvije relativno homogene skupine: u prvu spadaju shvaæanja koja EI striktno
tretiraju kao mentalne sposobnosti (Mayer i Salovey, 1997; Mayer i sur., 2000), a
druga obuhvaæa tzv. miješane modele koji osim sposobnosti manje ili više uklju-
èuju i neka druga, nekognitivna svojstva (Goleman, 1997; Bar-On, 1997). Razlika
je vidljiva veæ na razini temeljnih definicija. Mayer i Salovey (1997) emocionalnu
inteligenciju odreðuju kao “...sposobnost percepcije i izraavanja emocija, nji-
hove misaone asimilacije, razumijevanja i rezoniranja te regulacije emocija kod
sebe i drugih”. Goleman (1997) smatra da sposobnosti emocionalne inteligencije
“...ukljuèuju samokontrolu, gorljivost i upornost te sposobnost samo-motiviranja”
i izjednaèava ih s onim što obuhvaæa “...jedan staromodni pojam za skup vještina
koje predstavljaju emocionalnu inteligenciju: karakter”. Za Bar-Ona (1997) emo-
cionalna inteligencija je “...podruèje nekognitivnih kapaciteta, kompetencija i
vještina koje utjeèu na neèiji uspjeh u suoèavanju s okolinskim zahtjevima i pri-
tiscima”.
28
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
29
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
tièki je neovisan o SAT mjeri kognitivnog statusa, ali ima pozitivnu korelaciju
(r = 0.32) s uspjehom u prvoj godini studija.
Pokušaj Schuttea i suradnika doveo je do obeæavajuæih prvih rezultata. Èini
se da njihova skala predstavlja ekonomièan i potencijalno praktièno koristan
pokušaj procjene emocionalne inteligencije. Meðutim, iako su njihovi zakljuèci
utemeljeni na raznorodnim podacima, valja napomenuti da oni trebaju dodatne
provjere u prvom redu zbog slabe statistièke snage mnogih njihovih nalaza od ko-
jih je veæina dobivena na vrlo malim (30 – 40 ispitanika) i specifièno selekcionira-
nim uzorcima. Autori su skalu objavili in extenso i dopustili njezinu slobodnu
upotrebu u istraivaèke i klinièke svrhe (Schutte i sur., 1998).
U nekoliko etapa, kombinirajuæi produkciju èestica prema zadanim opi-
sima i odabir iz postojeæih instrumenata Takšiæ (1998) je, polazeæi od revidiranog
modela Mayera i Saloveya (1997), formirao temeljni skup od 275 èestica na-
mijenjen za deskripciju i procjenu emocionalne inteligencije. Temeljem slaganja
troje procjenjivaèa (eksperata) zadrane su 202, a nakon dvije nezavisne empi-
rijske provjere oblikovana konaèna verzija skale koja je imala 136 tvrdnji,
sadrajno grupiranih u 16 subskala koje korespondiraju s razlièitim razinama slo-
enosti (4) i razvojnim razinama (4). Skala je ureðena kao mjera tipiènih pona-
šanja, a èestice ispitanicima ponuðene u Likertovu formatu sa 5 skalnih toèaka.
Procijenjena pouzdanost tipa nutarnje konzistencije pojedinih subskala (duine
izmeðu 6 i 11 èestica) iznosi izmeðu 0.62 i 0.82, dok je faktorska analiza 16 sub-
skalnih rezultata proizvela donekle sloenu strukturu 3 zajednièka faktora (per-
cepcija, poznavanje i razumijevanje emocija, regulacija i kontrola emocija te
izraavanje i imenovanje emocija). Povezanost skalnih rezultata i procjena škol-
skih psihologa vrlo je niska i najèešæe beznaèajna, dok je nešto bolji rezultat do-
biven usporedbom s procjenama vršnjaka iz razreda. Vrlo slièan korelacijski pro-
fil dobiven je i za Problemni test Bujasa i suradnika (za opis testa v. Kulenoviæ i
ebec, 1998), što je tipièan ishod usporedbi samoprocjena emocionalne inteligen-
cije i klasiènih mjera kognitivnog statusa. U nastavku svoga istraivanja autor je
demonstrirao znaèajnu konvergenciju svoje mjere emocionalne inteligencije i ne-
kih teorijski relevantnih konstrukata (socijalnih vještina, empatije i samopoi-
manja) kao i njezin mali, ali znaèajan doprinos u predikciji školskog uspjeha i za-
dovoljstva ivotom.
Iako autor naglašava (Takšiæ, 1998) da “...cilj ovoga rada nije bio primije-
njene instrumente promovirati u test emocionalne inteligencije...“ valja uoèiti da
njegovi rezultati mogu opravdati i takve ambicije. U tom bi sluèaju opisane skale
trebalo dotjerati i dodatno provjeriti posebno s obzirom na osjetljivost samo-
procjena na djelovanje faktora koji stimuliraju razlièite vrste iskrivljavanja ili/i
podešavanja odgovora.”
Jedini test koji je do sada razvijen na temelju konceptualizacije emocio-
nalne inteligencije kao sposobnosti i izraðen kao test uèinka je Multifactor Emo-
30
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
31
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
CILJ ISTRAIVANJA
Izloeni pregled ilustrira dobro poznatu èinjenicu da, kada je rijeè o mjere-
nju sposobnosti, u stroem smislu objektivni testovi, sastavljeni od ureðenih zada-
taka uèinka u kojima se na neki racionalan naèin moe identificirati toèno
rješenje, predstavljaju bolje psihometrijsko rješenje od postupaka koji se osnivaju
na procjenama ili samoprocjenama. Deskriptivne operacionalizacije emocionalne
inteligencije, èak i kada se nominalno osnivaju na modelima sposobnosti, u ma-
njem ili veæem stupnju “koketiraju” s preferiranim ponašanjima i prosudbama
koje takve mjere, elio to netko ili ne, ipak pribliavaju dobro poznatim konstruk-
tima stanja i osobina koje pripadaju podruèju liènosti u uem smislu. Nadalje, mo-
guænost izrade testova i zadataka uèinka se, kada je rijeè o emocionalnoj inteli-
genciji, moge shvatiti barem kao dio konceptualnog testa ovog konstrukta. Ako se
emocionalna inteligencija tretira kao sposobnost u psihologijskom smislu te rijeèi,
tada bi nemoguænost njezine operacionalizacije u terminima problemnih zadataka
u kojima postoje u nekom smislu bolja i lošija rješenja bila krupan argument pro-
tiv takve teorijske elaboracije. Dakle, izrada i provjera novih testova sposobnosti
emocionalne inteligencije predstavlja ne samo potencijalno obogaæivanje psiho-
metrijske operative veæ i doprinos teorijskoj evaluaciji ovog novog, kontro-
verznog konstrukta.
Glavni cilj ovog rada je opis jednog pokušaja izrade i validacije jednostav-
nog i praktiènog testa uèinka – Testa analize emocija - potencijalno upotrebljivog
za mjerenje emocionalne inteligencije, koji je izradio prvonavedeni autor ovog
priloga Alija Kulenoviæ.
32
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
33
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
METODOLOGIJA
34
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
35
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
Ispitanici
Prikupljanje podataka
36
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
vak rada, veæ je morao saèekati zajednièki poèetak na sljedeæem testu. Ukupno
trajanje rada na svim testovima iznosilo je jedan školski sat.
REZULTATI I RASPRAVA
M – aritmetièka sredina;
s - standardna devijacija;
min-max – minimalni i maksimalni opaeni rezultat;
z – Kolmogorov-Smirnovljev z;
p – vjerojatnost sluèajnog pojavljivanja ³ z.
Kao što pokazuju rezultati u gornjoj tablici, distribucije u pet od ukupno de-
vet promatranih varijabli statistièki znaèajno odstupaju od normalne raspodjele.
Vrijednosti dobivene za Test analize emocija bliske su oèekivanima na temelju
iskustava u primjeni probne verzije testa na skupu studenata Fakulteta za fizièku
kulturu. Opæenito, èini se da je ovaj test donekle prelagan populacijama studenata
i srednjoškolaca, dok je od teorijskog totalnog raspona bruto-rezultata (0-100) is-
37
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
38
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
39
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
r b p
Test bitnih karakteristika 0.23** 0.23 0.00
2
R = 0.23 R = 0.05
r b p
Test bitnih karakteristika 0.22 0.00
Intrapersonalne vještine 0.02 -0.02 0.88
Interpersonalne vještine -0.03 -0.05 0.48
Prilagodljivost 0.03 0.09 0.37
Regulacija stresa -0.03 -0.09 0.28
Opæe raspoloenje 0.04 0.05 0.66
2
R = 0.24 R = 0.06 F = 2.32 p = 0.03
D R = 0.01
2
Fc = 0.34 p = 0.89
Pri tumaèenju ovog nalaza valja imati na umu da je izbor Testa bitnih
karakteristika uvjetovan namjerom “stroge” provjere diskriminantne valjanosti
Testa analize emocija u odnosu na klasiènu mjeru inteligencije. Naime, TAE je
formalno vrlo slièan nekim klasiènim testovima intelektualnih sposobnosti.
Glavna razlika u odnosu na njih je zapravo u sadraju zadataka koji se u ovom
sluèaju odnosi iskljuèivo na emocionalna znanja i iskustva. Oèekivano niska ko-
40
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
relacija izmeðu Testa analize emocija i nekog njemu formalno sliènog testa pred-
stavlja “snaniji” dokaz njegove diskriminantne valjanosti nego što bi to bio
sluèaj s istim podatkom dobivenim usporedbom s nekim sadrajno, formalno ili/i
operativno razlièitim testom. Dakako, visoka korelacija izmeðu ova dva testa
sugerirala bi zakljuèak da Test analize emocija na latentnom planu mjeri kogni-
tivna svojstva bliska temeljnim dimenzijama M-serije (rezoniranje i verbalno ra-
zumijevanje), dok bi niska vrijednost te korelacije ostavila otvorenim moguænosti
drugaèijih interpretacija, ukljuèujuæi i one koje proizlaze iz koncepta emocionalne
inteligencije.
Opisani rezultati i dopunska obrazloenja opravdavaju zakljuèak da se Tes-
tom analize emocija tek u manjem stupnju registriraju efekti dviju klasiènih kog-
nitivnih sposobnosti, dok veæinu varijance njegovih rezultata (nešto manje od 90%)
uvjetuju neki drugi faktori. Èinjenica da je opaena korelacija unutar raspona
vrijednosti koje se oèekuju za mjere emocionalne inteligencije kao sposobnosti
predstavlja potporu zadravanju pretpostavke o EI kao moguæem predmetu mjere-
nja Testa analize emocija.
Svih pet korelacija Testa analize emocija s varijablama izvedenim na te-
melju Upitnika emocionalne inteligencije statistièki su beznaèajne, a po apsolut-
noj velièini vrlo bliske nultim vrijednostima. Ekvivalentan ishod dobiven je i u
hijerarhijskoj regresijskoj analizi u kojoj su u drugom koraku Testu bitnih karak-
teristika dodane spomenute mjere: dodavanje ovih varijabli nije promijenilo ve-
lièinu multiple korelacije, a opaeni regresijski koeficijenti su bez iznimke statis-
tièki jednaki nultim vrijednostima. Dakle, mjere emocionalne inteligencije Bar-
Onova tipa nemaju nikakav, ni neposredan ni posredan, udio u objašnjavanju vari-
jance rezultata u Testu analize emocija.
Naalost, iako je ovaj sklop rezultata sasvim jasan, njegova interpretacija
ne moe se uèiniti na jednoznaèan naèin i nedvosmisleno iskazati kao negativan
ishod provjere konvergentne valjanosti prouèavanog testa. Kao što je veæ spo-
menuto, teškoæa proizlazi iz èinjenice da je Upitnik emocionalne inteligencije
izraðen pod bitno drugaèijim pretpostavkama i tzv. “miješanim” modelom te se
moe oèekivati da je i on, poput svoga pandana - Bar-Onova Upitnika emocional-
nog kvocijenta - ipak blii nekim tradicionalnim mjerama stanja i osobina liènosti
nego sposobnostima emocionalne inteligencije (Mayer i sur., 1999; Bar-On,
1997). Doda li se ovome èinjenica da su rezultati u upitniku emocionalne inteli-
gencije dobiveni na temelju samoprocjena koje opæenito slabo koreliraju s
mjerama uèinka i tzv. objektivnim procjenama (v. npr. Takšiæ, 1998), dobivaju se
dva glavna argumenta kojima se racionalizira ovakav sklop rezultata, inaèe ti-
pièan za istraivanja u ovom podruèju. Ipak, bez obzira na uvjerljivost izloene
argumentacije, èinjenica je da se u ovom istraivanju nije dobila potvrda konver-
gentne valjanosti Testa analize emocija kao mjere emocionalne inteligencije Bar-
Onova tipa.
41
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
Tablica 4. Uloga Testa analize emocija u predikciji opæeg uspjeha u školi (višestruka
hijerarhijska regresijska analiza)
r b p
Test bitnih karakteristika 0.21** 0.21 0.00
2
R = 0.21 R = 0.04
r b p
Test bitnih karakteristika 0.17 0.01
Test analize emocija 0.18** 0.14 0.04
2
R = 0.25 R = 0.06 F = 7.37 p = 0.00
DR = 0.02 2
Fc = 4.44 p = 0.04
r b p
Test bitnih karakteristika 0.17 0.01
Test analize emocija 0.13 0.04
Intrapersonalne vještine 0.11* -0.13 0.22
Interpersonalne vještine 0.21** 0.14 0.04
Prilagodljivost 0.19** 0.24 0.01
Regulacija stresa 0.01 -0.15 0.05
Opæe raspoloenje 0.17** 0.14 0.17
2
R = 0.38 R = 0.14 F = 5.23 p = 0.00
DR = 0.08
2
Fc = 4.17 p = 0.00
42
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
43
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
Kriterij: Sukobljavanje
r b p
Test bitnih karakteristika -0.07 -0.07 0.29
2
R = 0.07 R = 0.005
r b p
Test bitnih karakteristika -0.07 0.32
Test analize emocija -0.02 -0.01 0.90
2
R = 0.07 R = 0.005 F = 0.57 p = 0.56
DR = 0.002
Fc = 0.02 p = 0.90
r b p
Test bitnih karakteristika -0.07 0.22
Test analize emocija -0.02 0.68
Intrapersonalne vještine 0.12* 0.45 0.00
Interpersonalne vještine -0.21** -0.21 0.00
Prilagodljivost -0.22** -0.25 0.00
Regulacija stresa -0.28** -0.27 0.00
Opæe raspoloenje 0.01 -0.01 0.91
2
R = 0.48 R = 0.23 F = 9.65 p = 0.00
DR = 0.232
Fc = 13.22 p = 0.00
44
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
ZAKLJUÈNE NAPOMENE
45
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
46
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
LITERATURA
47
SUVREMENA PSIHOLOGIJA 3 (2000), 1-2, 27-48
Mayer, J.D., Salovey, P., Caruso, D. (1999). Emotional intelligence as Zeitgeist, as person-
ality, and as a mental ability. In: R. Bar-On & J.D.A. Parker (Eds.). The handbook of
emotional intelligence. San Francisco: Jossey-Bass.
Salovey, P., Mayer, J.D. (1989-90). Emotional intelligence. Imagination, Cognition and
Personality, Vol. 9(3), 185-211.
Schutte, N.S., Malouff, J.M., Hall, L.E., Haggerty, D.J., Cooper, J.T., Golden, C.J., Dorn-
heim, L. (1998). Development and validation of a measure of emotional intelligence.
Personality and Individual Differences, 25, 167-177.
Takšiæ, V. (1998). Validacija konstrukta emocionalne inteligencije. Disertacija. Zagreb:
Filozofski fakultet.
Summary
48