Pripreme Informatika6

Pismene pripreme
za nastavni čas
INFORMATIKE
za 6. razred
devetogodišnje osnovne
škole
Dada
[Type the company name]
6 razred “NAM” Tuzla

Cijenjene kolegice i kolege!

U priloženim modelima prikazana je specifična struktura unutrašnje organizacije, koja

podrazumijeva sistematičan i racionalan raspored nastavnih sadržaja i metodičkih postupaka kojima
će se oni ostvariti. Model dnevne pripreme je podijeljen na dijelove ili faze (uvodni, glavni i završni).
Svaki od ovih dijelova čini zasebnu cijelinu sa karakterističnim sadržajima, zadacima i okvirnom
dužinom trajanja.
Ciljevi nastave informatike su sticanje znanja koje je otkriveno i prerađeno, a treba ga prenijeti
na učenike. Osim znanja učenici stiču vještine, navike, razvijaju mišljenje i izgrađjuju znanstveni
pogled na svijet. U nauci se do spoznaje dolazi sporo. U nastavi se do znanja dolazi relativno brzo uz
primjenu odgovarajućih metoda i oblika rada te uz korištenje sredstava i pomagala.
Pripreme za nastavni čas informatike imaju za cilj da prije svega olakšaju rad
nastavnicima/cama kao glavnim realizatorima nastavnog procesa. Izrađene su uz udžbenik
informatike za 6. razred devetogodišnje osnovne škole u izdanju izdavačke kuće Nam Tuzla.
S obzirom da nam je poznato koliko vremena je potrebno za izradu pripreme za jedan čas i
nastavnog materijala za isti, odlučili smo se da Vam ponudimo ove pripreme koje će barem malo
skratiti vrijeme potrebno za pripremanje realizacije nastavnih časova i omogućiti vam da svoju
kreativnost usmjerite na dodatne aktivnosti za čas. Ističemo da nisu napisane kao pripreme za
ogledno-ugledne časove, ali se nadamo se će posebno olakšati rad početnicima.
Ovi modeli nastavne pripreme su samo prijedlog mogućih aktivnosti na času, a svaki
nastavnik ih prema svojim potrebama i određenom odjeljenju može dodatno oblikovati ili izmijeniti.
Želimo Vam puno uspjeha u radu i još jednom izražavamo svoju zahvalnost što ste odabrali
naš udžbenik, a mi ćemo nastojati da kvalitetom i sadržajem opravdamo Vaše povjerenje i u
narednim izdanjima.
S poštovanjem!

Autori

Nastavnik: Datum:
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE
Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

Redni broj časa: 1.
Nastavna jedinica: Uvod u informatiku
Zadaci časa:
a) obrazovni: upoznavanje učenika sa oblastima koje izučava informatika, njenim
razvojem i primjenom; pripremanje učenika za obradu novih sadržaja - inicijalni
pokretač pozitivnog stava prema prihvatanju nastavnih sadržaja
b) odgojni: razvoj kulture rada, radnih navika, njegovanje sposobnosti uočavanja,
disciplinovanosti, odgovornosti
c) funkcionalni: razvijanje samostalnog logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje,
inicijative i intuicije
Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom
Oblik rada: frontalni
Nastavne metode: razgovor, izlaganje i demonstracije
Nastavna sredstva i pomagala: računari, osnovna nastavna sredstva, udžbenik, projektor, nast.
listići
METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA:
Uvodni dio časa: (oko 10 min.)
- Upoznavanje sa učenicima i davanje uputa za nabavku udžbenika i drugog pribora za

rad.
- Skrenuti pažnju na važnost discipline, kao i rada da bi časovi bili uspješni.
- Učenicima podijeliti nast. listiće sa tezama novog gradiva (+naveden naziv udžbenika i
autori, te potreban pribor) da bi njihova pažnja bila usmjerena na razgovor. Dati upute da
listiće zalijepe u sveske do slijedećeg puta.
Pitanja za uvod:
- Da li ste već nekad čuli za pojmove: RAČUNAR, PROGRAM, INFORMACIJA,
PROCESOR, INFORMATIKA?
- Koja je namjena računara?
- Šta mislite čime se bavi informatika?
- Pokretanje pripremljene prezentacije.
Glavni dio časa: (oko 30 min.)
- Savremena informatika kao naučna disciplina najviše se razvijala na američkom

prostoru i nastala je iz dvije discipline: nauke o računarima i nauke o informacijama.
- Moderna informatika se zasniva na savremenim informacionim tehnologijama baziranim
na računarima.
- I pored nesagledivog razvoja informatike ne postoji njena jedinstvena opće prihvaćena
definicija.
Neke od definicija:
"Informatika je nauka koja proučava načine, metode i sredstva za prikupljanje i obradu
informacija."
"Informatika je nauka koja proučava računare s jedne strane i njihovu primjenu s druge."
"Informatika je nauka koja se bavi prikupljanjem, sređivanjem i obradom informacija."
Prvu definiciju informatike dala je Francuska akademija nauka 1962. god.
- Riječ informatika nastala je kao izvedenica iz dvije riječi INFORmacija i autoMATIKA
(Filip Drefis).
INFORMACIJA+AUTOMATIKA=INFORMATIKA
Predmet proučavanja informatike su:
 Informatičke tehnologije
 Primjena računara u različitim oblastima
Informatička pismenost – poznavanje osnova IT-a i rada na računaru.
Završni dio časa: (oko 5 min.)
Uz prezentaciju izvršiti ponavljanje gradiva.

Pitanja za ponavljanje:
1. Šta je to informatika?
2. Od kojih je riječi nastao pojam informatika?
3. Ko je prvi dao definiciju informatike?
Sumirati utiske učenika nakon prvog časa.
Napomena: Nakon svakih 5-10 min izlaganja gradiva praviti psihološke pauze i opustiti
učenike ubacivanjem pošalica ili pitanja koja će ih na trenutak odvući od gradiva koje se
trenutno izlaže.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Potreba za informatičkom tehnologijom
Zadaci časa:
a) obrazovni: upoznavanje učenika s pojmovima podatak i informacija, ukazati na razliku
između informacije i podataka i uočiti načine obrade podataka
b) odgojni: razvoj interesa, sklonosti, pravilnog odnosa prema radu, kulture rada,
disciplinovanosti
c) funkcionalni: razvijanje pažnje, mišljenja, koncentracije, osposobljavanje za
samostalan rad
Nastavne metode: razgovor
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik
- Ponovimo:
1. Od kojih pojmova je nastao naziv informatika?
2. Zašto baš te dvije riječi?
3. Da li pod pojmom podatak i pojmom informacija podrazumjevate isto?
Najava cilja časa: Sada ćemo pokazati da se informacija sastoji od podataka.
Uzmimo primjer. Recimo da pišemo neku knjigu – šta bi sve morali koristiti pri pisanju? (slova,
brojeve, spec. znakove, sličice i sl.).
Sve to je uzeto iz naše stvarnosti.
Npr., 2000 nam ne pruža nikakve informacije jer ne znamo na šta se misli: da li na 2000-tu
stranicu ili pak 2000-tu godinu, 2000 m,...
Ovo nazivamo podatkom.
Podatak je zapis o nekoj pojavi iz naše okoline (činjenica koju smo spoznali).
Može biti: tekstualni (alfanumerički), numerički, grafički, zvučni.
Ako podatke povežemo u logičku cjelinu dobili bi informaciju. Znači smislena forma podatka naziva
se informacija. Npr. „1.9.2010. god. počela je nova školska godina“.
Ljudi još od pamtivijeka prenose informacije na različite načine.
 Da li vi znate neke od načina prijenosa?
 Možemo li život savremenog čovjeka zamisliti bez računara?
 Koliko računar utiče na svakodnevni život ljudi?
 Navedite neke primjene računara u svakodnevnom životu!
Neke od mogućnosti informatičke tehnologije: neograničena primjena računara u svim oblastima
ljudskog rada, pojava novih profesija i zanimanja, olakšavanje dolaženja do novih naučnih otkrića
i spoznaja, kvalitetniji prijenos informacija na velike udaljenosti.
- Ponovimo:
1. Šta je podatak? Navedi primjer!
2. Koja je razlika između podatka i informacije?
3. Navedi neke od mogućnosti koje nudi IT?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Predstavljanje podataka u računaru – dekadni i binarni
brojni sistem
Zadaci časa:
a) obrazovni: upoznavanje učenika s predstavljanjem podataka u obliku razumljivom
računaru, odnosno brojnim sistemima: dekadnom i binarnom, kao najvažnijim s aspekta
rada računara, te zapisivanjem binarnog broja i pretvaranjem istog u dekadni broj
b) odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, disciplinovanosti, urednosti, tačnosti
c) funkcionalni: razvoj logičko-matematičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje,
osposobljavanje za samostalno rješavanje zadataka
Oblik rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: razgovor, demonstacija
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računar, projektor
- Ponovimo:
1. Podatak je...?
2. U čemu je razlika između podataka i informacije?
3. U kojem sve obliku mogu biti informacije?
Da bi računar prihvatio unesene podatke, moramo ih predstaviti na njemu razumljiv način.
Najava cilja časa: Sada ćemo pojasniti predstavljanje brojeva u računaru, a na narednom času i
predstavljanje teksta u računaru.
S razvojem znakova za tekst, razvijali su se i znakovi za prikaz brojeva.

Prisjetimo se kako su ljudi u starom vijeku zapisivali brojeve! – Prezentacija „Brojni sistemi starih
naroda“. - 5-7 min.
Ovakav način zapisivanja nije omogućavao zapis velikih brojeva, decimalnih, nule i sl.
Uslijedio je razvoj brojnih sistema (način označavanja brojeva nizom znakova): pozicijski i
nepozicijski.
Postoji više brojnih sistema, ali s aspekta rada računara najvažniji su: dekadni (decimalni) i
binarni brojni sistem.
Dekadni svima dobro poznat. Svakodnevno ga koristimo. Porijeklom iz Indije, a u Evropi se
pojavljuje u X vijeku.
- Navesti cifre i bazu dekadnog br. sistema.
- Objasniti težinsku vrijednost cifri dekadnog broja, npr. 713.
713=7100+110+31
Dati učenicima da sami na sličan način razlože npr. br.: 357 i 1204.
Pošto elektronske komponente računara razlikuju dva stanja: ima struje ili nema uvodi se novi
sistem poznat pod nazivom binarni brojni sistem (cifre: 0 i 1, baza: 2).
Binarnim ciframa se označava i stanje memorijskih ćelija (0 – nenaelektrisana, 1- naelektrisana).
- Uvesti pojmove bit (osnovna jedinica za količinu informacije) i bajt (kombinacija od 8 bita).
- Objasniti težinsku vrijednost cifara binarnog broja npr. 1101 i naglasiti kako pravilno
čitamo binarne brojeve). 1101 (čitamo: jedan, jedan, nula, jedan)
- Ispod posljednje cifre napišemo broj 1, predposljednje 2 (12) i tako dalje pomjerajući se
u lijevo 4 (22), te 8 (42). Objasniti da bi za sljedeću poziciju težinska vrijednost bila prethodni
broj puta 2, odnosno 16 (uvijek množimo sa 2, jer je baza binarnog brojnog sistema broj 2).
Zadati da učenici samostalno urade pretvaranje binarnih brojeva u dekadne:
a) 0111 (Rj. 7)
b) 1101 (Rj. 13)
- Pregledati urađeno kod svakog učenika i na taj način dobiti povratnu informaciju o
uspješnosti usvojenog. Ukoliko veći broj učenika nije shvatio (više od pola grupe) narednu
nastavnu jedinicu izostaviti i umjesto nje na narednom času ponovo raditi pretvaranje brojeva
iz binarnog brojnog sistema u dekadni.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Predstavljanje teksta u računaru; Kako podaci putuju u
računaru?
Zadaci časa:
a) obrazovni: upoznavanje učenika s predstavljanjem teksta u obliku razumljivom računaru,
odnosno upoznavanje sa pojmovima kodiranje, kôd, kodni sistem
b) odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, kulture rada, formiranje osobina pozitivnog
karaktera
c) funkcionalni: razvijanje sposobnosti pamćenja, samostalnog logičkog zaključivana, pažnje,
mišljenja, koncentracije
Nastavne metode: razgovor, demonstracija
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor
- Ponovimo:
1. Kakvi podaci mogu biti?
2. Koje brojne sisteme smo upoznali na prethodnom času?
3. Kako predstavljamo brojeve u računaru?
4. Da li to znači da računar jedino razumije binarni brojni sistem?
5. Mora li se onda i tekst pretvoriti u računaru razumljiv oblik?
Najava cilja časa: Pretvaranje ulaznih podataka u binarni zapis nazivamo kodiranje. Na ovom
času naučit ćemo kako se tekst pretvara u binarni zapis.
Postupak dodjeljivanja simbola (npr. binarnih brojeva) znakovima koje koristimo naziva se
kodiranje, a skup takvih simbola naziva se kôd.
Za kodiranje teksta najčešće se koriste ASCII kôd i UNICODE.
Pogledati tablicu u udžbeniku str. 12. Objasniti zašto je baš kod slova A – 01000001.
Korištenjem te tablice neka učenici zapišu riječ RAČUNAR binarno.
(Rj. 01010010 01000001 11001000 01010100 01001110 01000001 01010010)
Neka učenici samostalno napišu svoje ime u binarnom zapisu.
Pokretanje prezentacije – „Predstavljanje podataka u računaru“
Kako podaci putuju u računaru?
- Dati učenicima uputu da pročitaju posljednji odlomak sa str. 12. iz udžbenika - oko 3 min.,
a potom prozvati jednog učenika/cu da objasni upravo pročitano.
- Sada možemo zaključiti da je osnovni princip rada računara:
- Ponovimo:
1. Šta je kodiranje, a šta kôd?
2. Koji se kôd najčešće koristi za kodiranje teksta?
3. Ukratko objasni kako podaci putuju u računaru!
Zadaća: Odgovoriti na pitanja sa strane 13.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Pretvaranje dekadskog broja u binarni
Zadaci časa:
a) obrazovni: upoznavanje učenika s metodom pretvaranja dekadnog broja u binarni, odnosno
matematičkim osnovama rada računara
b) odgojni: razvijanje interesa, sklonosti, sposobnosti, kulture rada i disciplinovanosti
c) funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, koncentracije, takmičarskog duha
Tip časa: kombinovani čas (čas ponavljanja i upoznavanja sa novim gradivom)
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, samostalni radovi
Analiza domaćeg rada.

-
Ponovimo:
-
1. Koji brojni sistemi se smatraju najvažnijim (s aspekta rada računara)?
2. Kako predstavljamo brojeve u računaru?
3. A kako tekst?
4. Šta je kodiranje, a šta kôd?
Najava cilja časa: Na jednom od prethodnih časova naučili smo kako se binarni broj pretvara u
dekadni, a na ovom času naučit ćemo kako da uradimo obratno, tj. dekadni
broj da pretvorimo u binarni.
- Prije nego što objasnimo postupak pretvaranja dekadnog broja u binarni ponovimo na
primjeru broja 101112 pretvaranje binarnog broja u dekadni.
1 Iz tabele prikaza težinskih vrijednosti cifara broja 10111 imamo:

1 1 1 101112=116+08+14+12+11=16+0+4+2+1=2310
0
Postupak pretvaranja dekadnog broja u binarni je slijedeći:
16 8 4 2 1
1. dekadni zapis broja podijelimo sa brojem 2
2 2 2 2
2. ako dijeljenjem nastaje ostatak upisujemo cifru 1, a ko nema ostatka upisujemo cifru 0
3. postupak dijeljenja je završen kada rezultat dijeljenja bude jednak 0 (nuli).
4. zapis u binarnom sistemu dobija se ispisom ostataka odozdo prema gore.
Prema opisanom postupku pretvorimo dekadni broj 23 u binarni.

23:2=11 (1) Dakle, 2310=101112 .
11:2=5 (1) Zadaci za samostalu izradu na času (po 5 min za svaki zadatak):
5:2=2 (1) 1. 710=?2 (Rezultat: 1112)
2. 1410=?2 (Rezultat: 11102)
2:2=1 (0)
Pregledati urađeno i prozvati učenika da rješenje zapiše na tablu.
1:2=0 (1)
- Ponovimo:
1. Ukratko opiši postupak pretvaranja binarnog broja u dekadni!
2. Ukratko opiši postupak pretvaranja dekadnog broja u binarni!
Pitati učenike ima li šta nejasno u do sada pređenom gradivu i eventualno dati potrebna
objašnjenja.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Binarna aritmetika
Zadaci časa:
a) obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim matematičkim pravilima pri sabiranju i
oduzimanju binarnih brojeva i uvježbavanje istih
b) odgojni: njegovanje sposobnosti uočavanja, razvijanje interesa, sklonosti,
sposobnosti, kulture rada, disciplinovanosti
c) funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje, volje, takmičarskog duha,
osposobljavanje za samostalan rad
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, CD, računar, projektor
- Ponovimo:
1. Koje brojne sisteme poznajete?
2. Šta je baza binarnog brojnog sistema i koje cifre ga čine?
3. Zašto je važno poznavati binarni brojni sistem?
Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o pravilima koja vrijede u binarnoj aritmetici, odnosno
sabiranju i oduzimanju binarnih brojeva.
- Najprije upoznati učenike sa osnovnim matematičkim pravilima pri operacijama sa dva
bita:
0+0=0 0-0=0 Posebno naglasiti da kod sabiranja
1+0=1 1-0=1 1+1 rezultat je 10 (jedan nula), gdje
1 + 1 = 10 1-1=0 nulu pišemo, a jedan pamtimo i
1 + 1 + 1 = 11 10 - 1 = 1 prenosimo u prvu narednu kolonu
1 + 1 + 1 + 1= 100 lijevo.
Primjer 1.: Saberimo binarne brojeve 101 i 111! Uraditi provjeru pretvaranjem u dekadni brojni
sistem.
Provjera (pretvaranje u dekadni broj):
101  1012=14+02+11=4+0+1=510
+111  1112=14+12+11=4+2+1=710 5 + 7 = 12
1100  11002=18+14+02+01=8+4+0+0=1210
Zadatak za samostalan rad učenika (5 min): Saberi 1101 i 11. (Rezultat: 10000)
Primjer 2.: Oduzmi binarne brojeve 110 i 101! Uraditi provjeru pretvaranjem u dekadni brojni
sistem.
Provjera (pretvaranje u dekadni broj):
110  1102=610
-101  1012=510 6-5=1
1  12=110
Zadatak za samostalan rad učenika (5 min): Oduzmi 1010 i 101. (Rezultat: 101)
U ovom dijelu časa pogledati materijal ca CD-a – računanje pomoću Windows Calculator-a.
Zadaća: pitanja iz udžbenika str. 14.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Pretvaranje dekadskog broja u binarni
Zadaci časa:
a) obrazovni: učvršćivanje, intenziviranje i njegovanje stećenih znanja
b) odgojni: razvijanje interesa, sklonosti, sposobnosti, kulture rada i disciplinovanosti
c) funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, koncentracije, takmičarskog duha
Tip časa: čas ponavljanja i utvrđivanja
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, nastavni listići
- Analiza domaćeg rada.

- Odrediti jednog učenika koji će na školskoj tabli uraditi zadatke iz domaćeg rada, uz
detaljno objašnjenje postupka koji se primjenjuje dok se ne dođe do rezultata.
U ovom dijelu časa ispitati 4-5 učenika.

(Redne brojeve iz imenika odjeljenske knjige napisati na komadiće papira jednake veličine.
Presaviti papiriće i izmješati u manjoj kutijici ili čaši, a potom izvuči jedan broj. Prozvati učenika
pod tim rednim brojem i dati mu da izvuče jedan od pet pripremljenih nastavnih listića.)
Učenik daje odgovore na pitanja sa listića i radi zadatak na tabli.

Pratiti i usmjeravati rad učenika, te poticati druge da pokušaju završiti zadatak samostalno.
Vrednovati znanje učenika uz obrazloženje date ocjene.

Ponoviti ovo sa još 3-4 učenika (do kraja ovog dijela časa).
Nastavni listići u prilogu pripreme.
- Ponovimo:
1. Koja je osnova binarnog brojnog sistema?
2. Zašto računari moraju koristiti isti kôd?
3. Kako se tekst predstavlja u računaru?
Nastavni listić br. 1.
1. Kako definiramo šta je informatika?

2. Šta je to podatak? Navedi primjer!
3. Šta je brojni sistem i kako ih dijelimo?
4. Pretvori dekadni broj 14 u binarni!
5. Oduzmi sljedeće binarne brojeve: 1011 i 101!
1. Ko je prvi dao definiciju informatike?

2. Kada podatak postaje informacija?
3. Koji su brojni sistemi najvažniji s aspekta rada računara? Navedi im cifre i bazu!
4. Pretvori binarni broj 1001 u dekadni!
5. Saberi sljedeće binarne brojeve: 1011 i 101!
1. Ko je osmislio naziv informatika i od kojih riječi?

2. Šta je to informacija? Navedi primjer!
3. Šta je bit?
1. Šta podrazumjevamo pod informatičkom pismenošću?

2. Kako nastaje informacija? Kakva ona može biti?
3. Šta je bajt?
4. Pretvori binarni broj 1100 u dekadni!
5. Oduzmi sljedeće binarne brojeve: 1000 i 11!
1. Iz koje dvije discipline se razvila savremena informatika?

2. Navedi jedan podatak i jednu informaciju!
3. Navedi jedinice za kapacitet memorije!
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Računar – definicija, uloga, vrste; Računarski sistem
Zadaci časa:
a) obrazovni: upoznavanje učenika sa definicijom računara i njegovom ulogom,
podijelom i strukturom
b) odgojni: razvoj kulture rada, radnih navika, njegovanje sposobnosti uočavanja,
c) funkcionalni: razvijanje psihofizičkih i intelektualnih sposobnosti

- U V razredu upoznali ste se sa ulogom računara i svrstali ga u određenu skupinu uređaja.
- Ponovimo kako ste iz predmeta Osnovi tehnike definirali „Šta je to računar?“.
Najava cilja časa: Na ovom času dat ćemo definiciju računara, upoznati se sa vrstama i njihovom
ulogom.
- Pokretanje pripremljene prezentacije na datu temu.

Definicija: Računar je elektronski uređaj koji može automatski i sistematski obrađivati veliki broj
podataka.
Savremene računare možemo podijeliti u tri grupe:
− osobne (PC i Mac) računare (računari koji se koriste za kućnu upotrebu i za obradu poslovnih
podataka),
− radne stanice - workstation (računari namijenjeni obradi veće količine podataka, odnosno za
zahtjevnije zadatke) i
− velike računare (mainframe) (računari koje odlikuje velika pouzdanost, kao i mogućnost
obrade velike količine podataka i istovremenog opsluživanja velikog broja korisnika).
Računari se još dijela i na: stone i prenosne (laptop, notebook i ručne (Palmtop, PDA)).
Računarski sistem sačinjavaju hardver i softver.
Materijalni (fizički) dio računara nazivamo hardver (engl. hardware). Nematerijalni dio računara,
koji omogućava rješavanje problema pomoću računara, naziva se softver (engl. software).
Osnovni dijelovi PC konfiguracije su: centralna jedinica, monitor, tastatura i miš.
U kućištu računara su smješteni: matična (osnovna) ploča sa mikroprocesorom, primarne
memorije (ROM i RAM), hard disk i dr. Kućište može biti u obliku:
− uspravnog kvadra (engl. tower − kula) ili
− položenog kvadra (engl. desktop).
Računarske uređaje dijelimo na:
− ulazne uređaje (tastatura, miš, skener...)
− izlazne uređaje (monitor, štampač, projektor...)
− ulazno-izlazne (modem, ekran osjetljiv na dodir...)
− vanjske memorije (hard disk, disketa, CD ROM disk, CD RW disk, CD/DVD disk, memory
stick...).
Pitanje za kraću diskusiju: Šta vidite sa prednje, a šta sa stražnje strane kućišta?
Pogledati dodatak na CD-u pomoću računara i projektora.

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Historijski razvoj računarskih tehnologija
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika s razvojem računarske tehnologije kroz stoljeća (s obzirom
na vrstu obrade) i njen uticaj na ljudski razvoj
2. odgojni: razvoj radnih navika, pravilnog odnosa prema radu, voljnih napora, njegovanje
3. funkcionalni: razvijanje samostalnog logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje
Nastavne metode: razgovor, izlaganje, demonstracija
Pitanja za uvod:
- Šta mislite po čemu su računari dobili naziv?
- Kako definiramo šta je računar?
- Šta sve možemo uraditi pomoću njega?
- Na koje načine su sve ljudi vršili npr. sabiranje?
- Kako je izgledala prva sprava na kojoj ste vi učili sabiranje?
Tehnološki razvoj računara pratile su sljedeće obrade:
- ručna obrada
- mehanička obrada
- elektromehanička obrada
- elektronska obrada.
U novije vrijeme se eksperimentira sa računarima koje karakterišu:
- molekularna obrada
- neuronska obrada.
Ručna obrada
- ABAKUS - prva sprava za računanje (u Kini i Egiptu). Prvi poznati abakus postojao je u Babilonu
prije 5000 godina. SOROBAN u Japanu. - oko 1500. godine. Sličan je ABAKUSU.
- Nejperove kosti, šiber, ...
Mehanička obrada
- PASKALINA - prva mehanička mašina (za sabiranje i oduzimanje). Izumio je Blez Paskal
početkom XVII v.
- LAJBNICOV KALKULATOR- poboljšana PASKALINA. Usavršio je Gotfrid Lajbnic.
- ČARLS BEBIDŽ- otac računara. Prvi je zamislio da se napravi sprava koja će moći da riješi bilo
koji problem, a ne samo određeni. Zamislio je analitičku mašinu, a napravio diferentnu.
- Herman Holerit - konstruisao automatski stroj za potrebe popisa stanovništva, koji je koristio
bušene kartice.
Elektromehanička obrada
Z2 - mašina "nulte generacije". Prva mašina koja je mogla vršiti pohranjivanje podataka.
Z3 - elektromehanički digitalni računar
Z1, Z2 i Z3 konstruisao je KONRAD CUZE.
Elektronička obrada
ENIAC - prvi elektronski računar opće namjene (velikih dimenzija, trošio puno struje, oko 18000 el.
cijevi, oko 30 tona,...)
UNIVAC - prvi komercijalni elektronski računar.
Dalji razvoj se odvija ubrzano i posmatra se kroz generacije računara - s tim ćete se upoznati naredne
godine.
Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Ulazne jedinice
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika sa ulogom ulaznih uređaja, upoznati ih sa najpoznatijim
ulaznim uređajima, uočiti njihove karakteristike
2. odgojni: razvoj kulture rada, disciplinovanosti, njegovanje sposobnosti uočavanja,
odgovornosti
3. funkcionalni: razvijanje mišljenja, pažnje, koncentracije, volje, individualne motivacije
Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba (kombinovani)
Nastavne metode: usmenog izlaganja, razgovor, demonstracije, samostalni radovi
- Ponovimo:
1. Šta je računar?
2. Koji su osnovni dijelovi računara?
3. Koje vrste jedinica čine računar kao sistem?
4. Koje funkcije sistema obavljaju te jednice?
Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o ulaznim jednicama (uređajima).

Pitanje za razvoj motivacije: Za šta služi tastatura? (Očekivani odgovor: Pomoću tastature
unosimo podatke, programe i naredbe za računar.)
Znači, posmatrajući osnovni princip rada računara: ULAZ → OBRADA → IZLAZ tastatura
pomaže za realizaciju ulaza.
Međutim, to nije jedini ulazni uređaj.
Ulazne jedinice, ili ulazni uređaji, su uređaji koji omogućavaju unos podataka, ili programa, iz
okoline u računar.
Uloga ulaznih uređaja je da prime podatak od korisnika da ih pretvore u oblik prihvatljiv računaru
i da ih proslijede u CPJ na dalju obradu.
Uključivanje računara radi praćenja pripremljene prezentacije. Dalji tok izlaganja učenici prate na
projekcionom platnu (karakteristike ulaznih uređaja, pojedinačno).
Ulazni uređaji su:

- tastatura - Svjetlosno pero - digitalni fotoaparat
- miš (pokazivački uređaj) - komandna kugla - web kamera,
- tablet (za crtanje) - ploča osjetljiva na dodir - mikrofon,
- džojstik (komandna palica) - skener (optički ulazni uređaj) - čitač linijskog koda.
O svakom uređaju ukratko par karakteristika (slike i karakteristike na slajdovima prezentacije).

Vježba kucanja iz osnovnog položaja (primjer iz udžbenika ili koristiti program TuxType, osnovne
vježbe). – 10 min. ovog dijela časa.
Pogledati dodatak na CD-u (slike ulaznih uređaja i kviz znanja iz ove oblasti) pomoću računara i
projektora.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Ponavljanje gradiva (računari; ulazne jedinice)
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici pravilno prezentiraju do sada obrađeno gradivo i eventualno prošire
znanje vezano za isto
2. odgojni: razvoj kulture rada, radnih navika, njegovanje sposobnosti uočavanja,
3. funkcionalni: razvijanje intelektualnih i psihofizičkih sposobnosti učenika
Tip časa: čas ponavnjanja i utvrđivanja
Nastavne metode: razgovor, samostalni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računar, plakat sa
pripremljenim pitanjima

- Najava cilja časa: Ponavljanje naučenog gradiva o računarima i ulaznim jedinicama.
Na tablu sa magnetima pričvrstiti pripremljeni plakat sa pitanjima (plakat treba da sadrži 20

džepića ili prozorčića, u kojima ili iza kojih se krije pitanje vezano za računare ili ulazne jedinice).
1. Računar je...?
2. Kako smo izvršili podijelu savremenih računara?
3. Kakvi su to osobni računari?
4. Koje prenosne računare poznaješ?
5. Šta čine hardver i softver?
6. Šta je hardver?
7. Šta je softver?
8. Šta čini osnovnu PC konfiguraciju?
9. Šta je smješteno u kućištu računara?
10. Kakvo kućište može biti?
11. Kako dijelimo računarske uređaje?
12. Kako smo podijelili period tehnološkog razvoja računara?
13. Šta je abakus?
14. Šta je Pascalina?
15. Koga zovemo „ocem računara“ i zašto?
16. Koji računari karakterišu period elektronske obrade?
17. Šta je zadatak ulaznih uređaja?
18. Nabroj ulazne uređaje!
19. Nabroj dijelove tastature!
20. Koji je ulazni uređaj sličan mišu, ali ga ne pomičemo u toku rada?
- Vrednovati odgovore učenika (4-5 pitanja) uz obrazloženje svake ocjene.
- U ovom dijelu časa učenici na računarima rade u okviru programa TuxType (sa CD-a)–10 min.
- Porazgovarati sa učenicima o proteklom času.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Izlazne jedinice
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa zadatkom izlaznih uređaja, navesti najčešće korištene
izlazne uređaje uz njihove karakteristike
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, formiranje osobina pozitivnog karaktera,
razvoj odgovornosti, disciplinovanosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, koncentracije, volje, pažnje, intuicije
Nastavne metode: usmenog izlaganja, razgovor, demonstracije, samostalni radovi
Ponovimo još jednom šta je uloga ulaznih uređaja i nabrojmo neke od njih.
Koji uređaj po vašem mišljenju omogućava realizaciju izlaza?
Koju funkciju ima monitor?
Možemo li reći da na njemu dobivamo rezultat obrade?
Istači: Takve uređaje nazivamo izlazni uređaji.
Najava cilja časa: Na ovom času ćemo naučiti koja je uloga ovih uređaja, navesti neke od njih i reći
po nešto o svakom.
Uloga izlaznih uređaja je da rezultate obrade privremeno ili trajno sačuvaju u obliku razumljivom
korisniku.
Prema vremenu čuvanja podataka mogu biti: uređaji sa trajnim i uređaji sa privremenim zapisom.
Izlazni uređaji su: monitor, štampač, zvučnik, projektor, crtač.
Monitor može biti: CRT, LCD i PDP.
– Ukratko objasniti razlike između njih (pogledati dodatni materijal na CD-u).
Kod monitora objasniti: dijelove monitora, ulogu ekrana, kursor, od čega zavisi kvalitet slike, rezoluciju
ekrana, piksel.
Dijagonalne veličine ekrana (standardne): 14“, 15“, 17“, 19“, 21“, 22“. 1“ (inč) = 2,54 cm
Objasniti osnovnu funkciju multimedijalnog projektora (prikaz računarskih podataka većem broju
gledalaca, najčešće računarske prezentacije).
Štampač (printer) – trajni zapis rezultata obrade.
Kod štampača je najvažnije: brzina, kvalitet i pouzdanost.
Prema načinu ispisa mogu biti: serijski i paralelni.
Štampač sa lancem ili bubnjem – linijski
Matrični i štampač sa lepezom – serijski
Ink jet – princip brizganja tinte, rad sa više boja
Laserski – brzina, kvalitet, radi slično kao fotokopir
Termo – mali troškovi, princip zagrijavanja
(Uz izlaganje pokrenuti prezentaciju sa CD-a).
Crtač (ploter) – osnovna funkcija im je ispis slike ili crteža većih dimenzija. To su uređaji koji na
različitim materijalima (papir, platno, PVC folija...) ispisuju sliku, reklamu, tehnički crtež i dr.
Ponovimo:
- Šta je osnovni zadatak izlaznih uređaja?
- Kako ih možemo podijeliti?
- Koje uređaje svrstavamo u izlazne?
- Koje vrste monitora poznaješ?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Centralna jedinica
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa strukturom centralne jedinice, osnovnom funkcijom
procesora i memorije, načinom protoka podataka od jednog dijela računara do drugog
2. odgojni: sticanje radnih navika, kulture rada, urednosti, disciplinovanosti
3. funkcionalni: razvijanje pažnje, mišljenja, koncentracije, volje, pamćenja,
Oblik rada: frontalni i individualni
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje i demonstracija
Nastavna sredstva i pomagala: računar, projektor, udžbenik i osnovna nastavna sredstva
Ponovimo:
1. Šta je to računar?
2. Koji su njegovi osnovni dijelovi?
3. Šta je smješteno u kućištu računara?
Vitalni dijelovi računara su: procesor, memorija, disk, disketna jedinica, zvučnik, veze sa
drugim vanjskim uređajima. Sve je to smješteno u centralnoj jedinici (većina na matičnoj ploči).
Najava cilja časa: o osnovnim karakteristikama navedenih dijelova.
Pokretanje prezentacije.
- Izlaganje uz pripremljenu prezentaciju.
- Poseban naglasak na slijedeće:
Centralna jedinica može biti u dva položaja: TOWER (uspravno) i DESKTOP (položeno).
Dva osnovna dijela CPJ su: procesor i memorija.
Procesor čine: aritmetičko-logička (ALU) i upravljačka (kontrolna) jedinica.
ALU - obrada podataka
Upravljačka jedinica - upravlja tokom obrade i svim komponentama računara.
Sve komponente procesora povezane su na na čip - MIKROPROCESOR.
Memorija - uloga: čuvanje podataka, programa i informacija.
Memorija s obzirom na mjesto gdje se nalazi može biti: CENTRALNA (primarna ili glavna) ili
PERIFERNA (eksterna ili spoljna).
Centralna je u CPJ, a periferna van CPJ.
Pisanje, čitanje i brisanje su radnje koje nazivamo PRISTUP MEMORIJI.
U memoriji se ne vrši obrada podataka!!!
Ponovimo:
1. Za koje komponente CPJ kažemo da su vitalne?
2. Koja su dva osnovna dijela CPJ?
3. U kojem od njih se vrši obrada podataka?
4. Koje dvije jedinice čine procesor?
5. Za šta služi memorija?
6. Kakva ona može biti s obzirom na mjesto gdje se nalazi?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Uređaji za čuvanje podataka
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa karakteristikama perif. memorije; pokazati perif.
jedinice; uočiti razlike u odnosu na centralnu memoriju
2. odgojni: razvoj kulture rada, pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti,
marljivosti, urednosti
3. funkcionalni: razvoj logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije
Tip časa: čas upoznavanje sa novim gradivom
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracije, samostalni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor, mag. disk,
disketa, CD, USB stick, mag. traka
 Ponoviti:
1. Za šta služi memorija?
2. Kako je organizovana (memorija)?
3. Kakva je to ROM, a kakva RAM memorija?
- Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o karakteristikama i vrstama periferne memorije.
Putem računara i projektora pokrenuti pripremljenu prezentaciju.
Centralna memorija je nepogodna za trajno čuvanje podataka (ukratko objasniti zašto).
Memorijske jedinice smještene odvojeno od CPJ nazivaju se periferne (eksterne ili spoljne)
memorije.
Ukratko navesti karakteristike upoređujući sa karakteristikama centralne memorije.
Perif. mem. jedinice: mag. traka, mag. disk, diskete, kompakt disk, laserski disk, USB stick i
sl.
Prateći pripremljenu prezentaciju navoditi karakteristike svakog od njih i pokazati ih.
Mag. traka: plastična traka; premazana oksidom željeza; 20MB - nekoliko GB; nije
adresabilna; u vidu kaseta i kertridža; koristi se za backup.
Mag. disk: više kružnih ploča; premazanih mag. osjetljivim materijalom; mem. sa direktnim
pristupom; fiksni i promjenljivi; 10 MB - nekoliko GB.
Disketa: disk manjeg kapaciteta; miniflopi (5,25" - 1,2 MB); mikroflopi (3,5" - 1,44 MB); zip
(100MB i 250 MB).
CD: najčešće kao CD ROM; nemagnetni optički disk. Postoje: CDROM, CDR, CDRW.
DVD: 4,7 - 17 GB
Laserski disk: prečnik 12"; kapacitet nekoliko GB.
USB stick: Memorijski ključić je posebna vrsta memorije (engl. flash memorije) koja je
pogodna za čuvanje i prijenos podataka. Ne gubi svoj sadržaj prekidom električnog
napajanja, malih je dimenzija, niske cijene tako da je danas veoma popularan i sve više se
koristi. Danas se proizvode u rasponu kapaciteta od nekoliko MB do nekoliko GB.

 Isključiti računar i projektor.
1. Nabroj osnovne karakteristike perif. memorije?
2. Koje smo perif. mem. uređaje danas upoznali?
3. Kakvi mogu biti CD-ovi i navedi karakteristike?
ZADAĆA: str. 30. pitanja za provjeru znanja
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Softver – definicija, vrste i podjela softvera prema načinu
korištenja
Zadaci časa:
1. obrazovni: razumijevanje uloge softvera, uočavanje bitnih pojedinosti, poznavanje
podjele softvera na razne načine, raspoznavanje vrste softvera
2. odgojni: razvijati pozitivan odnos prema nastavnicima i učenicima, volju i potrebu za
sticanjem novih spoznaja, sticati naviku korištenja stečenih saznanja
3. funkcionalni: razvijanje intelektualnih sposobnosti, misaonih operacija, samostalnog
zaključivanja
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor
 Ponoviti:
1. Šta čini računarski sistem?
2. Šta podrazumijevamo pod pojmom hardver?
3. Može li računarski hardver izvršiti ikakvu aktivnost bez prethodno dobijene instrukcije?
4. Kako ste definirali šta je softver u V razredu u okviru predmeta Osnovi tehnike?
Dakle, možemo zaključiti da računar zahtjeva određenu programsku podršku, nama poznatiju
pod nazivom softver.
- Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o karakteristikama i vrstama softvera.
 Pokrenuti pripremljenu prezentaciju.
Softver omogućava korisniku da uz pomoć računara ostvari željeni cilj. On predstavlja
nematerijalni dio računara, te ga za razliku od hardvera ne možemo dodirnuti i opipati.
Softver je skup programa koje možemo izvršavati na računaru.
Program je skup naredbi nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim izvršenjem se
obavlja željeni posao.
Razlikujemo tri vrste softvera: sistemski softver, aplikativni softver i programske jezike.
Sistemski softver je skup programa koji upravljaju radom računara i svim njegovim
komponentama. Glavni dio ove vrste softvera predstavlja operativni sistem (veza između
korisnika i računarskog hardvera). Najpoznatiji OS su: Windows, Linux, MacOS, MS DOS,...
Većina OS imaju grafički korisnički interfejs (GUI) – lice OS-a vidljivo korisniku.
Prema onome što mogu podržavati OS možemo podijeliti na: jednoprocesne i višeprocesne,
u zavisnosti da li u memoriji istovremeno imamo samo jedan program ili više njih.
Prema broju korisnika OS mogu biti: jednokorisnički i višekorisnički.
MS DOS (jednokorisnički-jednoprocesni), Windows (jednokorisnički-višeprocesni), UNIX
(višekorisnički-višeprocesni).
Aplikativni softver je skup programa namjenjen realizaciji konkretnih korisnikovih zahtjeva.
Postoje dvije vrste: posebno pisani (obično se posebno naručuje) i gotovi aplikativni softver
(najčešće za opće potrebe). Microsoft Word, Microsoft Excel, Microsoft Power Point, Cool
Edit, Adobe Photoshop, Corel Draw i dr. svrstavamo u aplikativni softver.
Programski jezici omogućavaju pisanje računarskih programa, te najčešće služe za razvoj
aplikativnog softvera (a naravno možemo razvijati i sistemski softver). Od programskih jezika
računar jedino razumije mašinski jezik – jezik najnižeg nivoa.
Prema načinu korištenja softver možemo pdojeliti na licencirani (legalni, originalni),

nelicencirani (nelegalni, piratski) i slobodni softver.
Ukratko objasniti razliku: legalni - zakonom zaštičen, nelegalni - nastao kopiranjem i
zakonom zabranjen, slobodni softver – besplatni softver u tri varijante: freeware –
besplatno koristimo neograničeno, open source – izvorni kod možemo mijenjati, shareware
slobodno možemo koristiti određeno vrijeme, poznatiji pod nazivom Trial ili Demo.
1. Ko u radu sa računarom obavlja osnovni posao?
2. Kako jednim imenom nazivamo programsku podršku računarskom hardveru?
3. Ko predstavlja glavni dio sistemskog softvera?
4. Kako možemo izvršiti podjelu sistemskog softvera?
5. Koja je osnovna razlika između sistemskog i aplikativnog softvera?
6. Navedi neke od aplikativnih programa opće namjene koje poznaješ.
7. Šta je prednost licenciranog softvera nad nelicenciranim?
8. Koja je razlika između freeware i shareware softvera?
ZADAĆA: str. 38. pitanja za provjeru znanja

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Arhitektura računara
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici uvide povezanost nastavnih jedinica, te i da sistematizacijom
učvrste već postojeće znanje ili eventualno prošire isto
2. odgojni: razvoj tačnosti, preciznosti, dosjetljivosti, snalažljivosti, pravilnog odnosa prema
radu
3. funkcionalni: razvoj pamćenja, mišljenja i logičkog zaključivanja, razvoj kreativnosti,
percepcije
Tip časa: čas sistematizacije gradiva
Nastavna sredstva i pomagala: ONS, računari, plakat sa pripremljenim pitanjima
- Najaviti šta ćemo raditi na ovom času: jedan dio časa ponavljanje već obrađenog gradiva u
cilju što bolje pripreme za pismenu provjeru znanja na narednom času (20 min.), a drugi dio
slobodan rad na računaru (15 min.).
Na tablu sa magnetima pričvrstiti pripremljeni plakat sa pitanjima (plakat treba da sadrži 20
džepića ili prozorčića, u kojima ili iza kojih se krije pitanje vezano za izlazne jedinice, centralnu
jedinicu, uređaje za čuvanje podataka i softver).
Pitanja za sistematizaciju gradiva obrađenog na časovima 12. – 15.:
1. Šta je osnovni zadatak izlaznih uređaja?
2. Navedi neke od izlaznih uređaja (min. 5 uređaja).
3. Koje su prednosti LCD monitora nad CRT monitorima?
4. Od čega zavisi kvalitet slike?
5. Šta je to pixel?
6. Šta nam omogućavaju multimedijalni projektori?
7. Koje vrste štampača poznaješ?
8. Šta je funkcija kućišta?
9. Šta se sve smješta na matičnu ploču?
10. Koja su dva osnovna zadatka CPU-a?
11. Navedi neke od poznatijih mikroprocesora.
12. Šta nam omogućava memorija?
13. Kako dijelimo radnu memoriju računara?
14. Uporedi ROM i RAM memoriju.
15. Šta se desi sa podacima u radnoj memoriji kada se isključi računar?
16. Koja je osnovna podjela medija za pohranu podataka?
17. Navedi neke od magnetnih medija, a potom optičke medije.
18. Šta možemo raditi sa CD-om na kojem piše oznaka CD RW?
19. Šta je to modem i kakav može biti?
20. Šta je softver i koje vrste poznaješ?
Nakon planiranog ponavljanja 15 min. rad na računaru (npr. u Tux Paint-u).
Pripremiti računare za isključenje.
Najaviti pismenu provjeru znanja za sljedeći put i objasniti šta će se u okviru te provjere tražiti od
njih.
Napomena: pogledati pitanja za provjeru znanja iza lekcija, jer će od njih biti formirana pismena
provjera znanja.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: PISMENA PROVJERA ZNANJA
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici kroz pismeni oblik iskažu do sada stećeno znanje
2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, pravilnog odnosa prema radu
3. funkcionalni: razvoj pažnje, mišljenja, koncentracije, volje
Tip časa: čas pismene provjere znanja
Oblik rada: individualni
Nastavne metode: razgovor, pismeni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: računari, listići sa pitanjima
Dati upute učenicima da se pripreme za već najavljeni test (izvaditi list papira i olovku).
Objasniti učenicima šta se od njih traži: kratki i precizni odgovori.
Podjela listića sa pitanjima po grupama.
Glavni dio časa: (oko 35 min. – 20'+15')
U ovom dijelu časa učenici 20 min. rade test.

Nadgledati njihov rad i eventualno pojasniti nejasnoće. Dati pobliža objašnjenja šta se od njih
traži.
Pitanja po grupama priložena uz pripremu.
Nakon predviđenog vremena pokupiti radove.
Ostatak vremena ispitati 2-3 učenika postavljanjem pitanja sa listića.

GRUPA B
znanja: B
GRUPA
Pitanja zaput
Najaviti za sljedeći pismenu provjeru
Pitanja za pismenu provjeru znanja: na eventualna pitanja učenika.
analizu testa i odgovoriti
PRILOG: (listići sa pitanjima za pismenu provjeru znanja)
Kako je informatika dobila naziv?
Kako je informatika dobila naziv?
Šta je memorijska ćelija?
Šta je memorijska
Pretvori binarni brojćelija?
1011 u dekadni
Pretvori binarni broj 1011 u dekadni Nastavnik: Datum:
broj.
Saberibroj.
binarne brojeve 1011 i 101.
Saberi binarne brojeveračunara?
1011 i 101. PISMENA PRIPREMA ZA ČAS
Kakvo može biti kućište
Kakvo može biti kućište računara? IZ INFORMATIKE
Šta su prednosti elektronskih
Štaračunara
su nadprednosti elektronskih
mehaničkim? Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)
Za šta računara
se koristi nad mehaničkim?
komandna palica? Redni broj časa: 18.
Za šta se koristi komandna palica? u
Koji dijelovi računara su smješteni
Kojikućištu?
dijelovi računara su smješteni u
kućištu?vanjske memorije?
Kako dijelimo
Kako dijelimo vanjske memorije?
Koje vrste softvera postoje?
Koje vrste softvera postoje?
GRUPA C
znanja: C
Pitanja za pismenu provjeruGRUPA
Pitanja za pismenu provjeru znanja:
U čemu je razlika između podatka i
U informacije?
čemu je razlika između podatka i
Koji je informacije?
osnovni princip rada računara?
Pretvori osnovni
Koji je dekadni princip
broj 7 urada računara?
binarni broj.
Pretvori dekadni broj 71001
u binarni
Oduzmi binarne brojeve i 101.broj.
Oduzmi binarne brojeve 1001 i 101.
Koji su osnovni dijelovi računara?
Koji su osnovni dijelovi računara?
Šta je ABAKUS?
Šta je
Šta je ABAKUS?
osnovni zadatak izlaznih
Štauređaja?
je osnovni zadatak izlaznih
Kako uređaja?
dijelimo radnu memoriju GRUPA A
Kakoračunara?dijelimo radnu memoriju GRUPA A
računara? Pitanja za pismenu provjeru znanja:
Šta je modem? Pitanja za pismenu provjeru znanja:
Štajejesoftver?
modem?
Šta Šta proučava informatika?
Šta je softver? Štajeproučava
Šta GRUPA bit? D informatika?
Pitanja za pismenu provjeru
ŠtaGRUPA
Pretvori je bit?
znanja: D broj 10 u
dekadni
Pitanja za pismenu provjeru Pretvori znanja:dekadni broj 10 u
binarni broj.
binarnibinarne
broj. brojeve 1010 i
Kada podatak postaje informacija?Oduzmi
Kada Oduzmi binarne brojeve 1010 i
podatak postaje informacija?
Koji je bajt? 101.
Koji je bajt? 101. dijelimo
Pretvori binarni broj 1001 Kako u dekadni savremene
Pretvori binarni broj Kako
1001 u dijelimo
dekadni savremene
broj. računare?
Saberibroj.
binarne brojeve 1001 Koračunare?
je
i 111.bio Čarls Bebidž (Charles
Saberi binarne brojeve Ko
1001 je
i bio Čarls Bebidž (Charles
111.
Šta je hardver? Babbage)?
Šta jese
Koji hardver?
računar smatra ZaBabbage)?
koji ulazni
prvim uređaj kažemo da
je osnovni ulazniuređaj
Kojielektronskim
se računar Za
smatra koji ulazni
prvim kažemo da
računarom? uređaj?
je osnovni ulazni uređaj?
Nabrojelektronskim računarom?
Koja su dva osnovna zadatka
izlazne uređaje. Koja su dva osnovna zadatka
Nabroj izlazne uređaje.
Koja je razlika između CPU? RAM
CPU? i ROM
Koja je razlika između RAM
Nabroj i magnetne
ROM vanjske
memorije? Nabroj magnetne vanjske
memorije? memorije.
Zašto se disketa danas sve
memorije. rjeđe
Zašto se disketa danas Koje sve rjeđe
vrste aplikativnog softvera
koristi? Koje vrste aplikativnog softvera
koristi? postoje?
Šta je to operativni sistem? postoje?
Šta je to operativni sistem?
Nastavna jedinica: Postupci pravilne upotrebe računarske opreme; Počnimo
sa radom; Desktop
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim postupcima pravilne upotrebe računarske
opreme i osnovnim radnjama pri radu sa njima, upozoriti na negativne uticaje pri radu i
načina spriječavanja istih
2. odgojni: razvijanje pozitivnog odnosa i odgovornosti učenika prema radu te nastavnim i
materijalnim sredstvima; razvijanje sposobnosti suočavanja s novim situacijama;
izgrađivanje individualnog interesa i motivacije
3. funkcionalni: razvoj logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije
 Pitanja za uvod:
1. Šta mislite kakav uticaj računar ima na nas?
2. Koji su pozitivni, a koji negativni uticaji?
3. Postoje li uređaji i alati koji su podešeni da očuvaju naše zdravlje?
- Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o postupcima pravilne upotrebe računarske opreme i
osnovnim radnja pri radu sa računarom.
 Navesti posljedice dugotrajnog sjedenja za računarom.

Šta možemo učiniti da očuvamo svoje zdravlje.
Objasniti pojam ergonomija (grč. ergon – rad i nomos – prirodni zakon) = nauka o radu.
Objasniti šta podrazumijevamo pod neutralnim položajem.
 Upoznati učenike s preduvjetima za uključivanje i pravilan rad računara. Objasniti
postupak odziva računara nakon uključenja: učitavanje operativnog sistema  odzivna
slika s radnom površinom (desktop) i odzivni znak (pokazivač miša). Uvježbati
prepoznavanje oblika odzivnog znaka: kada je računar zauzet i kada je spreman za rad.
Demonstrirati i s učenicima uvježbati pravilno isključivanje računara. Na praktičnom
primjeru pokazati zašto nije dobro isključiti računar pomoću tipke Power (izuzev ako tako
nije podešeno u Control Panelu i objasniti način podešavanja istog).
Butovanje – puštanje u pogon OS-a (početno punjenje sistema).
 Radna površina – Desktop – objasniti ikone, Taskbar.
 Objasniti šta radimo kad računar blokira i opciju Restart.
 Objasniti osnovne radnje s prozorima.

1. Nabroj moguće štetne posljedice po naše zdravlje, koje nastaju pri dugotrajnom
sjedenju za računarom.
2. Ukratko opiši neutralni položaj za računarom.
3. Kada i zašto restartujemo računar?
ZADAĆA: str. 40.; pitanja 1. i 2., str. 43. :pitanja 4.,5. i 6.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Analiza pismene provjere znanja; Organizacija podataka u
računaru
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika sa ulogom Windows Explorer-a, naučiti njegove funkcije,
prednosti i način rada, kao i značenje pojmova disk, folder, datoteka
2. odgojni: formiranje stavova i svjesnosti o značaju organizacije rada i podataka, razlikovati
važne i manje važne podatke, izražavati se usmeno jasno i jednostavno, razvoj kulture rada
3. funkcionalni: razvoj pažnje, pamćenja, mišljenja i zaključivanja; primjena naučenog u
svakodnevnom životu
Tip časa: čas analize i upoznavanje sa novim gradivom (kombinovani)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracije
 U ovom dijelu časa podijeliti ispravljene radove iz pismene provjere znanja, unijeti ocjene uz
obrazloženje svake. Analizirati na kojim pitanjima su učenici najviše pravili greške u okviru date
grupe, a potom istaknuti na koje pitanje su u najvećem procentu tačno odgovorili.
 Izvesti jednog učenika/cu da izvuće listić sa pitanjima jedne od grupa, a potom da pokuša
objasniti kako je trebalo uraditi pitanja iz te grupe.
- Nakon analize, najava cilja časa: Kao i većinu stvari u životu (garderobu, knjige i sl.) koje
organiziramo da bi se bolje snalazili tako organiziramo i podatake u računaru, o čemu ćemo
danas govoriti.
Na početku ovog dijela časa demonstrativno po stolu razbacati papire, a potom pitati učenike kako bi
se snašli pa pronađu tačno određeni. Pitati ih da li se brže snalaze ukoliko su selektivno složeni ili
razbacani bilo kuda.
U navedenoj organizaciji pomaže nam program iz Windows okruženja Windows Explorer.
Pokrenuti na računaru navedeni program i čitavo vrijeme izlaganja učenici prate demonstriranje
nastavnika u radu sa ovim programom. Navesti i pokazati načine pokretanja i izgled prozora Windows
Explorer-a.
Naglasiti da Windows Explorer se instalira uz instalaciju Windows-a i da omogućava upravljanje
diskovima, folderima i fajlovima. Preciznije: omogućava pregled sadržaja računara, kreiranje
foldera i podfoldera, kopiranje ili premještanje fajlova, formiranje shortcut-a i sl. Objasniti pojmove
disk, folder (direktorij) i fajl (datoteka).
Diskovi – vanjske memorije označene slovima engleskog alfabeta i dvotačkom.
Folder – unaprijed rezervisano mjesto, npr. na disku, disketi, USB-u i sl. Folderi su predstavljeni
žutom fasciklom. Demonstrirati na računaru. Osnovni folder je ROOT.
Datoteka – skup povezanih podataka, snimljenih pod određenim imenom na disku. Mogu biti,
tekstualne, grafičke, muzičke, sistemske, izvršne,... Za rad računara posebno su važne sistemske
datoteke. Određene su svojim imenom i tipom (nastavkom, ekstenzijom). Neki od nastavaka
datoteka sa kojima najčešće radimo su: .doc, .docx, .xls, .xlsx, .jpg, .bmp, .exe, .com, .bat,...
Naglasiti koje znakove treba izbjegavati u davanju imena datotekama i folderima. Objasniti šta znači
hijerarhijska struktura (opisuje odnos foldera, subfoldera i datoteka).
U ovom dijelu časa dati učenicima 3-4 min da čitaju dio Zapamti! na str. 45. u udžbeniku, a
potom učenik/ca koji se samostalno javi ispriča šta je zapamtio/la. Aktivnost učenika evidentirati
u ličnu evidenciju npr. znakom + iz aktivnosti što može pri narednom odgovaranju učenika
doprinijeti boljoj ocjeni.
ZADAĆA: str. 45.; pitanja za provjeru znanja (1. – 7.).
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 1.: Kreiranje foldera
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa radom u Windows Explorer-u, naučiti najčešće
korištene instrukcije sa folderima (kreiraje foldera, prečica, podfoldera, preimenovanje
foldera, brisanje foldera i povrat izbrisanog foldera)
2. odgojni: razvoj motivacije, inicijative, lijepog ponašanja, razvoj kulture rada
3. funkcionalni: razvijati sposobnosti promatranja, zaključivanja i primjenjivanja znanja,
razvijati i poticati zajednički rad, kao i osposobljavanje za samostalan rad
Tip časa: čas vježbanja
Nastavne metode: razgovor, demonstracije, samostalni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor, udžbenik + CD
- Ponovimo:
1. Kako pokrećemo Windows Explorer?
2. Šta nam on omogućava?
3. Šta znače oznake + i – ispred foldera?
 Priprema računara za rad.
U ovom dijelu časa nastavnik prvo pokreće video fajl sa CD-a Vježbe 1., a učenici prate kako
treba uraditi dati dio vježbe. Eventualno nastavnik pokaže i drugi način izvršenja iste radnje, a
učenici onu koja im je lakša za pamćenje ponavljaju.
Nakon prikaza i objašnjenja određenog dijela vježbe učenici prateći korake navedene u Vježbi 1.,
na str. 46., rade prvi dio vježbe uz nadzor i eventualnu pomoć nastavnika.
Kada svi učenici završe prvi dio vježbe, nastavnik pokreće video fajl koji demonstrira izvršenje
drugog dijela vježbe, a potom učenici ponovo prateći korake u udžbeniku samostalno rade uz
nadzor nastavnika i tako sve do kraja vježbe.
Ne insistirati na brzini u izvođenju koraka nego na ispravnosti i dovođenju zadatka do kraja.
Nakon završene vježbe učenici brišu kreirane foldere i podfoldere, te prazne kantu za smeće
(Empty Recycle Bin).

 Isključiti računare.
1. Ukratko objasni kako kreiramo novi folder.
2. Koja je uloga prečice (shortcut-a) i kako je kreiramo?
3. Šta nam omogućava opcija Rename?
4. Gdje odlaze izbrisani folder?
5. Možemo li nešto što smo izbrisali vratiti?
6. Šta nam omogućava opcija Empty Recycle Bin?
Preporučiti učenicima da ukoliko su u mogućnosti kod kuće ili negdje drugo pogledaju dodatni
sadržaj na CD-u navedenog na str. 48.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Organizacija podataka u računaru
Zadaci časa:
1. obrazovni: učvrstiti ranije stečeno znanje o radnoj površini, organizaciji podataka, usvojiti i
proširiti znanje o folderima, podfolderima, datotekama, te osnovne radnje sa istima
materijalnim sredstvima
3. funkcionalni: razvoj sposobnosti promatranja, zaključivanja i primjenjivanja znanja, razvijanje
percepcije, logičkog mišljenja i rasuđivanja
Tip časa: čas ponavljanja i utvrđivanja nastavnog sadržaja
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, prazni listići, tabela za
evidenciju izvršenja koraka vježbe
 Analiza domaće zadaće.

- Najava cilja časa: Danas ćemo ponoviti šta smo naučili o Desktop-u, organizaciji podataka u
računaru i osnovne akcije sa folderima.
Nastavnik dijeli prazne listiće učenicima, naglašavajući da nije u pitanju klasična pismena
provjera znanja.

U prvom dijelu ovog časa 20-tak minuta odvojiti za ponavljanje, a ostatak čas učenici rade vježbu
uz instrukcije nastavnika.
Nastavnik pročita pitanje, a učenici na datom listiću pišu odgovor. Za svako pitanje planirati oko
1-2 min. Naglasiti da odgovori budu kratki i jasni.
1. Šta podrazumijevamo pod pojmom butovanje?
2. Šta je Desktop?
3. Kako se zove programska traka obično smještena duž donjeg ruba ekrana?
4. Šta možemo da uradimo ukoliko računar blokira?
5. Šta nam omogućava program Windows Explorer?
6. Šta su diskovi?
7. Koja je razlika između foldera i fajla?
8. Čime su fajlovi (datoteke) određeni?
Nakon zadnjeg pitanja zamoliti učenike da uzmu crvenu olovku, a potom sa učenikom pored
njega/nje zamijene listiće. Nastavnik nakon toga govori šta su bili tačni odgovori, a učenici
crvenom olovkom na papiru bilježe tačnost. Ukoliko je učenik u nedoumici što se tiče tačnosti
napisanog odgovora konsultuje se sa nastavnikom. Nakon pregleda tačnosti učenici upisuju
ocjenu po slobodnoj procjeni na papir. Nastavnik potom navodi na tabli orijentacionu skalu
ocjenjivanja: 2-3 tačna odgovora ocjena 2, 4 tačna odgovora ocjena 3, 5-6 tačnih odgovora
ocjena 4, 7-8 tačnih odgovora ocjena 5. Potom učenici upoređuju koliko su bili „strogi“ i da li su u
svojoj procjeni odstupili od date ocjene. Porazgovarati sa učenicima kako im se svidjela uloga
„nastavnika“.
U drugom dijelu ovog časa (oko 15 min.) učenici prateći korake koje navodi nastavnik izvršavaju
dati zadatak:
1. Pokrenuti program Windows Explorer.
2. Na disku C: kreirati folder sesti_broj odjeljenja.
3. U prethodno kreiranom folderu kreirati podfolder prva (ili druga) grupa.
4. U novo kreiranom podfolderu kreirati podfolder sa imenom učenika.
5. Kreirati prečicu ovog podfoldera na Desktop-u!
6. Promijeniti sličicu ikone prečice!
Nastanik na prethodno pripremljenom listu sa spiskom učenika date grupe (u prilogu pripreme
primjer tabele za evidenciju) evidentira uspješnost izvršenja svakog koraka sa +, a neuspjeh sa
znakom -.
U zavisnosti od broja pluseva (+) nastavnik ocjenjuje i ovu vježbu. Prosječna ocjena iz prvog
dijela ponavljanja i vježbe je konačna ocjena dojma na ovom času.
Kod učenika gdje je potrebno nastavnik unosi ocjenu u dnevnik, kao i kod onih koji pokažu
interes da im se unese postignuta ocjena.
Vježba osnovnih radnji (akcija) sa folderima po koracima

RB Ime i prezime učenika
1. 2. 3. 4. 5. 6. Ocjena
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 2.: Kopiranje, premještanje i spašavanje foldera i
datoteka
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa načinom kreiranja tekstualne datoteke u okviru datog
foldera, načine kopiranja foldera i datoteka, njihovo premještanje, snimanje datoteke na
određeni medij i pronalaženje datoteke uz upotrebu džokera (* i ?)
materijalnim sredstvima; razvijanje sposobnosti suočavanja s novim situacijama;
izgrađivanje individualnog interesa i motivacije
3. funkcionalni: razvijati sposobnosti promatranja, zaključivanja i primjenjivanja znanja,
razvijati i poticati zajednički rad, kao i osposobljavanje za samostalan rad
 Na prethodnom času smo kreirali folder sa vašim imenom u koji ćete tokom ove školske
godine pohranjivati datoteke koje budemo kreirali kroz date vježbe.
 Ponovimo sada šta možemo uraditi sa jednim folderom?
 Najava cilja časa: Danas ćemo pokazati kako da kreiramo tekstualnu datoteku u okviru
datog foldera, načine kopiranja foldera i datoteka, njihovo premještanje, snimanje
datoteke na određeni medij i pronalaženje datoteke uz upotrebu džokera (* i ?).
Napomena: Kopiranje datoteke na disketu i USB učenici samo demonstriraju kako bi uradili, ali
nisu u obavezi donositi navedene medije i izvršiti navedene korake do kraja. Važno je da znaju
objasniti kako bi spremili datoteke na navedene medije.
Važno je naglasiti koje korake moraju izvršiti prije nego što USB stick isključe sa računara da ne
bi došlo do oštećenja USB sticka ili fajlova na njemu.
 Isključiti računare i projektor.
 Pitanja za ponavljanje:
1. Ukratko objasni kako kreiramo tekstualnu datoteku u okviru foldera.
2. Kako kopiramo foldere i datoteke?
3. Kako snimamo određenu datoteku na USB stick?
Preporučiti učenicima da ukoliko su u mogućnosti kod kuće ili negdje drugo pogledaju dodatni
sadržaj na CD-u navedenog na str. 51.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Održavanje računara
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa održavanjem računara u hardverskom i
softverskom smislu
2. odgojni: razvijanje pravilnog odnosa prema radu te nastavnim i materijalnim
sredstvima; razvijanje sposobnosti suočavanja s novim situacijama; izgrađivanje
individualnog interesa i motivacije, razvoj disciplinovanosti
3. funkcionalni: razvoj logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje
Tip časa: čas upoznavanje sa novim gradivom i vježba (kombinovani)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracije
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor, CD
1. Šta mislite kakav šta se može desiti prilikom naglog nestanka i ponovnog
dolaska struje? Je li se nekad to desilo vašem računaru u sličnoj situaciji?
2. Šta podrazumijevate pod održavanjem računara?
- Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o održavanju računara, koje možemo posmatrati sa dva
aspekta: hardverskog i softverskog. Na tabli napisati naslov, a potom održavanje računara:
hardversko i softversko.
Hardversko održavanje
 Navesti posljedice koje može izazvati naglo nestajanje i ponovni dolazak struje.
Pogledajte crnu kutiju ispod stola računara (ukoliko postoje UPS-ovi u kabinetu).
Zna li neko šta je njena funkcija?
To je uređaj koji nazivamo UPS.
Izdiktirati:
UPS uređaj prati mrežni napon, pa u slučaju nestanka automatski prebacuje na pomoćno
napajanje koje, uglavnom, sačinjava baterija ili akumulator. Uglavnom, služe da bi se
posao koji trenutno obavljamo na računaru mogao uredno sačuvati i propisno ugasiti
računar.
Jedan od najvećih neprijatelja računara je i prašina.
Svakih par mjeseci potrebno je očistiti komponente od prašine i drugih nečistoća. Ovo
posebno podrazumijeva čišćenje prašine u kućištu, ventilatora i hladnjaka. Otvoriti jedno kućište
računara, a potom objasniti način čišćenja.
Pogledati sa CD-a u dodatku za one koji žele znati više: Osnovno održavanje računara.pdf.
Softversko održavanje
 Softversko održavanje podrazumjeva zaštitu računara od virusa, pospremanje datoteka,

testiranje diska i sl. pomoću određenim programa. Na raspolaganju imamo određeni broj
sistemskih alata. All ProgramsAccessoriesSystem Tools.
 Testiranje diska – provjera ispravnosti diska – ScanDisk.
 Pravljenje rezervne kopije podatka – Backup.
 Objasniti šta je fragmentacija (zapisivanje jedne datoteke na više mjesta na disku).
 Potrebno je pospremiti datoteke pomoću programa Disk Cleanup. Objasniti način
pokretanja.
 Takođe je potrebno pospremiti nered na disku – defragmentacija. Program Disk
Defragmenter. Objasniti pojam formatiranje (priprema diska za rad sa operativnim
sistemom, svi podaci se gube).
 Naglasiti da pokrenutu defragmentaciju nije preporučljivo zaustavljati.
 Pogledati sa CD-a: Vraćanje sistema u prijašnje stanje (System Restore).
 Zatvoriti aplikaciju.
 Pitati učenike ima li šta nejasno u novim vježbama i dati eventualno potrebna objašnjenja.
Pitanja za ponavljanje: iz udžbenika str. 57., pitanja: 1.,2.,4.,5.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Pokretanje aplikacijskih programa
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa načinom kontrole rada sa prozorima, dijelovima
prozora Notepad i kreiranjem datoteke u Notepad-u
2. odgojni: razvijanje pravilnog odnosa prema radu, te nastavnim i materijalnim
sredstvima; razvijanje sposobnosti suočavanja s novim situacijama; izgrađivanje
individualnog interesa i motivacije, razvoj disciplinovanosti
3. funkcionalni: razvoj logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje
1. Šta mislite da li na računaru možemo pokrenuti više programa i da svi budu
spremni za rad?
Ovu mogućnost u Windows-u zovemo multitasking.
- Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o upravljaju prozorima, kreiranju datoteke u programu
Notepad-u i upoznati se sa dijelovima prozora.
 Uključivanje računara.
 Pokretanje: Notepad-a, WordPad-a i MS Word-a. Objasniti upravljanje prozorima.
Pokrenuti funkciju na Visti Switch between window, na Windows 7 desnim klikom na
Taskbar: Cascade windows, Show windows stacked, Show windows side by side ili na
Windows XP Cascade Windows, Tile Windows Horizontally, Tile Windows Vertically.
 Objasniti razliku između ovih opcija (projektor+računar).
 Objasniti funkciju kontrolnih dugmića.
 Zatvoriti prozore WordPad-a i MS Word-a. Ostaviti otvoren Notepad.
 Objasniti dijelove prozora.
 Na kraju objasniti spašavanje datoteke u Notepad-u.

 Pitati učenike ima li šta nejasno u novoobrađenom gradivu.
Pitanja za ponavljanje: iz udžbenika str. 54., pitanja 1.-7.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Primjena računara
Zadaci časa:
1. obrazovni: ukazati na najvažnije, te sistematičnim ponavljanjem proširiti već postojeće
znanje
2. odgojni: razvoj radnih navika, pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti,
odgovornosti
3. funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje, mišljenja, preciznosti i intuicije
Tip časa: čas sistematizacije
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari
U ovom dijelu časa najaviti da ćemo na ovom času ponoviti sve ono što smo do sada učili.
Napomenuti: da budu pažljivi, jer svaki čas ponavljanja može biti i čas učenja za one koji se
nisu dovoljno spremili.
 Navesti još jednom sve faktore koji utiču na ocjenu.
 Pitanja za sistematizaciju:
1. Nabroj moguće štetne posljedice po naše zdravlje, koje nastaju pri dugotrajnom
sjedenju za računarom.
2. Ukratko opiši neutralni položaj za računarom.
3. Kada i zašto restartujemo računar?
4. Šta nam omogućava program Windows Explorer?
5. Šta je disk, a šta folder i datoteka?
6. Kako označavamo disk, a kako dajemo naziv folderima i datotekama?
7. Šta podrazumijevamo pod održavanjem računara?
8. Šta je hardversko, a šta softversko održavanje?
9. Šta je uloga UPS uređaja?
10. Šta podrazumijevamo pod defragmentacijom diska, a šta pod formatiranjem?
11. Šta je multitasking?
12. Šta nam omogućavaju kontrolni dugmići?
13. Navedi koje kontrolne dugmiće poznaješ.
14. Navedi dijelove prozora NotePad-a.
15. Objasni kako spašavamo datoteku u NotePad-u?
U ovom dijelu časa pitati ima li šta nejasno u do sada obrađenom gradivu i eventualno dati
potrebna objašnjenja.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 1.: Rad sa programom za obradu teksta
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati dijelove WordPad-ovog prozora, naučiti i uvježbati postupak
pokretanja programa, otvaranja, zatvaranja i spremanja WordPad-ovog dokumenta, te
oblikovanja pisma, upoznati učenike s osnovama pisanja teksta na računaru, naučiti
upotrijebiti osnovne i posebne tipke na tastaturi, naučiti osnovne radnje s dokumentom
2. odgojni: razvijanje kulture rada učenika, njihov pozitivan i odgovarajući odnos prema
radu; razvijanje smisla za suočavanje s novim situacijama; izgrađivanje individualnog
interesa i motivacije; formiranje spretnosti i brzine
3. funkcionalni: razvijati, do razine rutine, tehniku rada s mišem; izoštravati moći
promatranja; osposobljavati učenike za praktično primjenjivanje usvojenih pravila,
postupaka i znanja iz osnova pisanja
Nastavne metode: razgovor, demonstracije, samostalni radovi, rad sa tekstom
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor, udžbenik+ CD
Potaknuti učenike na razgovor o pisanju tekstova nekad i danas, prisjetiti se mašina za štampanje,
pisaćih mašina... programa NotePad.
Ponoviti:
1. Šta podrazumijevamo pod pojmom informatička pismenost, a šta pod informatičkom
nepismenošću?
 Najava cilja časa: Kako ste osnove pisanja teksta već savladali u programu NotePad sad
ćemo to znanje proširiti i usavršiti upotrebom Windows-ovog programa WordPad.
 Uvod u obradu teksta

WordPad – program za pisanje jednostavnih dokumenata
 Otvori, pa zatvori
obrada
teksta
U razgovoru s učenicima ponoviti pokretanje i
zatvaranje programa, s WordPad-om kao primjerom.
Uz sliku porazgovarati o dijelovima WordPad-ovog
prozora, koje dijelove poznajemo iz NotePad-a, a koji
su novi. Upoznati alate na standardnoj traci.
Skrenuti pažnji na nove pojmove: dokument, stranica,
odlomak, margine, pismo (font).
 Otvaranje dokumenta, pisanje i spremanje
Uz vježbu iz udžbenika naučiti kako otvoriti novi dokument te ponoviti upotrebu tastature, ponoviti i
naučiti spremanje datoteke (dokumenta), te otvaranje sačuvanog dokumenta.
Naglasiti kada upotrebljavamo tipku Backspace, a kada Delete. Zapamtiti kad se upotrebljava
naredba Save, a kad Save As.
Vježbanje
Rješavanje zadataka iz udžbenika str. 60. zadatak br. 4. (ocjeniti prva dva učenika koji najbrže riješe
zadatak).
 Priprema računara za isključenje.

Zajedničko ponavljanje i odgovaranje na pitanja iz udžbenika (str. 60. pitanja 1.-3.).
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 2.: Izmjene u dokumentu
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti i naučiti kako označavamo (markiramo, selektiramo) riječ i izraze,
kako vršimo umetanje teksta, funkciju taster TAB, te promjenu fonta i stila
2. odgojni: razvijanje pozitivnog odnosa prema radu, urednosti, pravilnosti i dr.
3. funkcionalni: razvijanje misaonih aktivnosti i voljnih karakteristika učenika,
sposobnost zaključivanja, uočavanja i rasuđivanja
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, udžbenik
Pitanja za uvod:
1. Šta su tekst procesori i šta nam omogućavaju?
2. Koja je razlika između tekst editora i tekst procesora?
3. Navesti po jedan tekst editor i tekst procesor.
Najava cilja časa: Danas ćemo uraditi još jednu vježbu u WordPad-u nastavljajući raditi na fajlu
sačuvanom na prethodnom času.
U ovom dijelu časa nastavnik prvo pokreće video fajl sa CD-a Vježbe 2., a učenici prate kako treba
uraditi dati dio vježbe. Eventualno nastavnik pokaže i drugi način izvršenja iste radnje, a učenici onu
koja im je lakša za pamćenje ponavljaju.
Nakon prikaza i objašnjenja određenog dijela vježbe učenici prateći korake navedene u Vježbi 2., na
str. 61., rade prvi dio vježbe uz nadzor i eventualnu pomoć nastavnika.
Kada svi učenici završe prvi dio vježbe, nastavnik pokreće video fajl koji demonstrira izvršenje drugog
dijela vježbe, a potom učenici ponovo prateći korake u udžbeniku samostalno rade uz nadzor
nastavnika i tako sve do kraja vježbe.
Posebno naglasiti ulogu tastera Delete, Insert i Tab, te objasniti šta podrazumijevamo pod pojmom
font.
Takođe, objasniti alate sa trake za oblikovanje – Formatting. Objasniti kako zadajemo veličinu fonta
ako željene veličine nema u padajućoj listi (npr. 13).

Zajedničko ponavljanje i odgovaranje na pitanja iz udžbenika (str. 63. pitanja 1.-6.).
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Promjena izgleda dokumenta
Zadaci časa:
1. obrazovni: učvršćivanje stečenog znanja i uvježbavanje maniplulacije sa osnovnim
alatkama sa Formatting trake
2. odgojni: razvijanje interesa za rješavanje zadatka, sticanje navika za samostalan rad,
razvijanje upornosti, odgovornosti, urednosti i sistematičnosti u radu
3. funkcionalni: razvijanje sposobnosti za posmatranje, opažanje, kreativno i apstraktno
mišljenje, razvoj percepcije, logičkog mišljenja, rasuđivanja, zaključivanja i pamćenja
Tip časa: čas vježbanja i vrednovanja znanja
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, udžbenik + CD
Pitati učenike ima li šta nejasno u prethodno urađenoj vježbi i eventualno dati potrebna
objašnjenja.
Najava cilja časa: Danas ćemo uraditi još jednu vježbu u WordPad-u, ali ovaj put vi ćete raditi
samostalno bez instrukcija nastavnika. Na posebnim komadićima papira iste veličine, napisati
imena prisutnih učenika, a potom ih smotati ili zgužvati. Najaviti da će 10 min. pred kraj glavnog
dijela časa biti ocjenjeno npr. 5 učenika nasumičnim izvlačenjem 5 papira. Na taj način će svi
učenici biti motivirani da završe vježbu do kraja, a samo ocjenjivanje interesantnije.
Uputiti učenike da umetnu CD u CD drive i otvore udžbenik na str. 63., a potom da prate upute u
okviru zadatka 7. u dijelu Provjerimo šta smo naučili!
Napomena: Naglasiti učenicima da je u tekstu greška. Piše „... U datom tekstu zamijeni
riječ: „oslanja“ sa „naslanja“, „dosta“ sa „suviše“.“, a treba obratno.
Prije samog početka njihovog samostalnog rada nastavnik još jednom u kratkim tezama
pojašnjava koji su zahtjevi u zadatku (ili još bolje zapisuje na tabli, tako da je svaki zahtjev jasno
vidljiv):
- zamijena riječi,
- prebacivanje rečenica u novi red,
- promijena vrste fonta,
- promijena stila,
- promijena veličine fonta,
- centriranje rečenica (promijena ravnanja teksta),
- eventualno dodati zahtjev: svaka rečenica u drugoj boji,
- spašavanje urađenog u određenom folderu na računaru (folder učenika koji je kreiran na
jednom od prethodnih časova).
Učenici rade datu vježbu 15 – 20 min. uz nadzor nastavnika.
Nakon isteka planiranog vremena učenici se odmiču od tastature, a nastavnik iz skupine
papirića izvlači nasumice 5 (eventualno nastavnik može mimo ovih učenika ocjeniti i učenike
koje je u toku praćenja rada uočio sa su sigurno, brzo i ekspeditivno rješili dati zadatak).
Prije upisivanja ocjene u dnevnik svaku ocjenu obrazložiti i objasniti učeniku kako je trebalo
uraditi dati dio vježbe koji nije uradio/la ili je pogrešno urađeno.
Prije upisivanja ocjene u dnevnik svaku ocjenu obrazložiti i objasniti učeniku kako je trebalo
uraditi dati dio vježbe koji nije uradio/la ili je pogrešno urađeno.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Word - program za obradu teksta; Alatne trake u Word-u;
Unos teksta u Word dokument
Zadaci časa:
1. obrazovni: naučiti i usvojiti način pokretanja MS Word-a; dijelove Word-ovog prozora,
upoznati učenike s alatima osnovnih Word alatnih traka, upoznati učenike s osnovama
pisanja teksta na računaru, naučiti upotrijebiti osnovne i posebne tipke na tastaturi, naučiti
osnovne radnje s dokumentom
2. odgojni: razvijanje kulture rada učenika, njihov pozitivan i odgovarajući odnos prema
radu; razvijanje smisla za suočavanje s novim situacijama; izgrađivanje individualnog
interesa i motivacije; formiranje spretnosti i brzine
3. funkcionalni: razvijati, do razine rutine, tehniku rada s mišem; izoštravati moći
promatranja; osposobljavati učenike za praktično primjenjivanje usvojenih pravila,
postupaka i znanja iz osnova rada sa računarom
Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba (kombinovani)
1. Šta su tekst procesori?
2. Koji je najpoznatiji tekst processor?
3. Koje mogućnosti obrade teksta nam nudi WordPad?
 Najava cilja časa: Kako ste osnove pisanja teksta već savladali u programima NotePad i
WordPad sad ćemo to znanje proširiti i usavršiti upotrebom Office-ovog programa Microsoft
Word-a, ali prvo da se upoznamo sa Word-om: kada je objavljena prva verzija, kako se instalira
i kako ga pokrećemo.
Microsoft Word je jedan od programa softverskog paketa Microsoft Office. Omogućava nam
obradu teksta, unos tabela, dodavanje slika, raznih oblika i ukrasnog teksta.
Prva verzija programa Word za MS DOS objavljena je 1983. god., a za Windows 1989. god.
Danas ga je na tržištu moguće pronaći na raznim jezicima, pa i na bosanskom, hrvatskom i
srpskom jeziku.
Pokrećemo ga: Start → All Programs → Microsoft Office → Microsoft Office Word 2003 (ili neka
druga varijanta).
Pomoću računara i projektora pokazati načine pokretanja (upravo opisani, preko ikone na
Desktop-u i sl.).
Pokazati i objasniti alatne trake: Standard, Formatting, Tables and Borders i Drawing, te način
njigovog uključivanja/isključivanja.
Objasniti opciju New, šta su odlomci i margine.
15 min. ovog dijela časa učenici rade kratku vježbu u Word-u:
Otvaraju prazan dokument, potom ukrasnim slovima (Word Art-om) ispisuju naslov MS Word i
centriraju ga. Nakon toga snimaju prozor koji vide na ekranu (tipkom Print Screen) – Paste u
okviru dokumenta.
- Ispod slike fontom Times New Roman, veličina, 10, Italic, otkucati potpis slike Prozor MS
Word-a.
Radi uvježbavanja brzine kucanja nastavnik diktira tekst koji učenici kucaju.
- Tekst za diktiranje:
Microsoft Word je jedan od programa softverskog paketa Microsoft Office. To je
najpoznatiji tekst processor. Omogućava nam obradu teksta, dodavanje slika, tabela,
ukrasnih slova i oblika.
Dva su načina unosa teksta:
1. umetanje – znak ili više umetnuih znakova pomiče preostali dio teksta
udesno,
2. pretipkavanje – znak ili više umetnutih znakova prepisuje se preko ostalih
znakova.
- Sačunati urađeno pod nazivom word_vjezba.

1. Šta je Microsoft Word?
2. Kada je nastao?
3. Kako ga instaliramo?
4. Kako ga pokrećemo?
5. Šta su odlomci, a šta margine?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 3.: Oblikovanje teksta - niži nivo 1
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti i naučiti kako podešavamo margine, označavamo (markiramo,
selektiramo) riječ i izraze, kako vršimo promjenu fonta i stila, kopiranje i premještanje
teksta unutar dokumenta i poništavanje izmjena
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje i samostalni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor + CD
1. Šta su margine?
2. Šta podrazumijevamo pod pojmom font?
3. Kako najbrže obilježavamo jednu riječ?
 Najava cilja časa: Danas ćemo pokazati neke od osnova pisanja teksta u MS Word-u.
- U ovoj vježbi insistirati da učenici za radnje koje su koristili u Notepad-u i Word Pad-u
koriste kombinacije tastera, kao npr. kod boldiranja, Ctrl+B i sl.
- Sačuvati urađenu vježbu pod nazivom word_vjezba1.

1. Kako podešavamo margine u MS Word-u?
2. Kako sve možemo bilježiti jednu rečenicu?
3. Koja je razlika između kopiranja i premještanja dijela teksta?
4. Šta je rezultat kombinacije tipki Ctrl+V?
5. Kako poništavamo neželjenu akciju?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Rad sa programima za obradu teksta
Zadaci časa:
1. obrazovni: ponoviti ranije stečeno znanje o tekst procesorima, njihovom radnom
okruženju i osnovnim alatima, te osnovnim radnjama sa istima
2. odgojni: razvijanje pozitivnog odnosa i odgovornosti učenika prema radu te nastavnim
i materijalnim sredstvima
3. funkcionalni: razvoj sposobnosti promatranja, zaključivanja i primjenjivanja znanja,
razvijanje percepcije, logičkog mišljenja i rasuđivanja
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor, krede u boji
1. Šta nam omogućavaju tekst editori, a šta tekst procesori?
2. Navedi koje alatne trake MS Word-a poznaješ.
Najava cilja časa: Danas ćemo ponoviti šta smo naučili o programima za obradu teksta i
osnovnim akcijama u okviru njih. To ćemo uraditi pomoću umne mape.
Ukratko objasniti šta pod tim podrazumijevamo, te na tabli napisati početni pojam, npr. tekst.
Objasniti učenicima šta se od njih očekuje (mapu nastavljaju na pojmu za koji unaprijed već
imaju asocijaciju).
Nastavnik u ovom dijelu časa proziva jednog po jednog učenika (najbolje je da idu po redu, tako
da učenici unaprijed već znaju kada su na redu da izađu pred tablu).
Dok učenici na tabli proširuju mapu nastavnik putem projektora, računara i programa za crtanje
umnih mapa prati razvoj mape i istu kreira na računaru.
Kada se iscrpe svi pojmovi koji se
dovode u vezu sa datom temom
učenici kreiranu mapu precrtavaju
u svesku ili ukoliko je nastavnik u
mogućnosti kreiranu mapu štampa
svakom učeniku, koji trebaju da je
do sljedećeg časa zalijepe u
svesku.
Razvoj umne mape može da bude
različit za svaku grupu u kojoj se
izvodi ovaj čas u zavisnosti koje će
pojmove učenici navoditi i
povezivati, kao i veličina same
mape. Primjer moguće razrade
jednostavnije umne mape prikazan
je desno.
Razgovor o proteklom času.

Zadaća: da učenici osmisle umnu mapu na temu pojma već obrađenog u toku ovog polugodišta.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: TEST – pismena provjera znanja (15'); Nastavak rada
oblikovanja teksta
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici kroz pismeni oblik iskažu do sada stećeno znanje, uvježbavanje
osnovnih radnji pri oblikovanju teksta
2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, pravilnog odnosa prema radu, sticanje navika
za samostalan rad
3. funkcionalni: razvoj pažnje, mišljenja, koncentracije, volje, osposobljavati učenike za
praktično primjenjivanje usvojenih pravila, postupaka i znanja iz osnova rada sa
računarom
Nastavna sredstva i pomagala: računari, primjeri testa po grupama, nastavni listići
Dati upute učenicima da se pripreme za već najavljeni test.

Podjela odštampanog testa po grupama.
Glavni dio časa: (oko 35 min. – 15'+20')
U ovom dijelu časa učenici 15 min. rade test.

Nadgledati njihov rad i eventualno pojasniti nejasnoće. Dati pobliža objašnjenja šta se od njih
traži.
Primjeri testa po grupama priloženi uz pripremu.
Ostatak vremena učenici rade vježbu sa nastavnih listića u MS Word-u.
Primjer nastavnog listića priložen uz pripremu.
Nastavnik nadgleda rad do kraja ovog dijela časa.

Najaviti za slijedeći put analizu testa i odgovoriti na eventualna pitanja učenika.
Grupa
Grupa A
A
Razred:
Ime i prezime učenika: Datum:
Pitanje:
1. Kakav je to nelicencirani softver?
Odgovor:
Pitanje:
2. Koje su posljedice dugog sjedenja pred računarom?
Odgovor:
Pitanje:
3. Navedi nazive obilježenih dijelova prozora programa Notepad!
Odgovor:
_______________________________
___________ ___________
___________ ___________
___________ ___________
_______ _______
Pitanje:
4. Šta su to tekst-procesori i šta nam omogućavaju?
Odgovor:
Pitanje:
5. Koja je funkcija tastera TAB?
Odgovor:
Grupa BB
Grupa
Razred:
Pitanje:
1. Kakav je freeware softver?
Odgovor:
Pitanje:
2. Šta je Windows Explorer i kako ga pokrećemo?
Odgovor:
Pitanje:
3. Navedi nazive prikazanih traka!
Odgovor:
_______________________________________
_
_______________________________________
Pitanje:
4. Šta podrazumijevamo pod hardverskim održavanjem računara?
Odgovor:
Pitanje:
5. Da bismo neki tekst promijenili šta prvo moramo uraditi?
Odgovor:
Grupa C
Grupa C
Razred:
Pitanje:
1. Kakav je shareware softver?
Odgovor:
Pitanje:
2. Šta je direktorij i kako ga kreiramo?
Odgovor:
Pitanje:
3. Navedi nazive kvadratića i njihovu funkciju!
Odgovor:
_________________________________
__
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
Pitanje:
4. Šta je defragmetacija diska?
Odgovor:
Pitanje:
5. Šta podrazumijevamo pod pojmom „font“?
Odgovor:
Grupa
Grupa D
D
Razred:
Pitanje:
1. Dopuni riječi koje nedostaju!
Odgovor:
Ergonomija je najčešće povezuje uz _________ i prilagođavanje _____________
________________________.
Pitanje:
2. Šta je datoteka i koja vrsta datoteka je posebno važna?
Odgovor:
Pitanje:
3. Navedi nazive obilježenih dijelova prozora programa WordPad!
Odgovor:
_________________________________
_________________________________________________
Pitanje:
4. Kako softverski održavamo računar?
Odgovor:
Pitanje:
5. Kako najbrže obilježavamo riječ?
Odgovor:
Vježba u MS Word-u (primjer nastavnog listića):

Slova Times New Roman;
Zašto slon ne može kupiti kompjuter? veličina 12; boja slova crvena;
iskošeno; centriran tekst (na
- Boji se miša. sredini)
Dođe informatičar na benzinsku pumpu i

zamoli prodavača da mu natoči benzin!
Slova Verdana; veličina 10; boja
Prodavač ga pita: "95 ili 98?" slova zelena; podebljano;
desno ravnanje
A informatičar odgovori:
- "Dajte mi XP!"
Slova Comic Sans MS; veličina

- Kako se zove planina 8 puta veća od 14; boja slova plava;
podvučeno; lijevo ravnanje
Velebita?
- Velebajt.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Analiza pismene provjere znanja; Vježba 4.: Oblikovanje
teksta - niži nivo 2
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti i naučiti kako tekst u spisku naglašavamo ukoliko je redoslijed bitan ili
ne; primjenu tabulatora za uredno poravnanje
Tip časa: čas analize i vježbe (kombinovani)
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, samostalni radovi
 U ovom dijelu časa podijeliti ispravljene radove iz pismene provjere znanja, unijeti ocjene uz
obrazloženje svake. Analizirati na kojim pitanjima su učenici najviše pravili greške u okviru date
grupe, a potom istaknuti na koje pitanje su u najvećem procentu tačno odgovorili.
 Izvesti jednog učenika/cu da izvuće listić sa pitanjima jedne od grupa, a potom da pokuša
objasniti kako je trebalo uraditi pitanja iz te grupe.
- Nakon analize, najava cilja časa: Danas ćemo naučiti još neke mogućnosti koje nam nudi
MS Word (nabrajanje i upotrebu tipke Tab pri urednom poravnanju).
- U ovoj vježbi pokazati, u zavisnosti od raspoloživog vremena, i način kako mijenjamo
grafičke oznake za nabrajanje, pa umjesto tački u datoj vježbi promijeniti oznake npr. u
globus ili sl.
Sačuvati urađenu vježbu pod nazivom word_vjezba2.
10 min. ovog dijela čas učenici rade samostalno zadatak 9. iz dijela Provjerimo šta smo naučili!,
strana 69.
1. Kada koristimo grafičke oznake, a kad brojeve, pri nabrajanju?
2. Šta nam omogućavaju tabulatori?
 Zadaća: ukoliko učenici ne stignu završiti zadatak 9. (str. 69.) rade za zadaću, ukoliko su u
mogućnosti kod kuće.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 5.: Oblikovanje teksta - viši nivo
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti i naučiti kako u dokumentu pronaći odrešenu riječ i zamijeniti je
drugom, uključivanje/isključivanje autokorekcije, umetanje zaglavlja i podnožja,
podešavanje jezika na računaru, provjera pravopisa, te uređenje teksta u kolone i
numerisanje stranica
3. funkcionalni: razvijanje logičkog povezivanja i zaključivanja, razvijanje pamćenja,
posmatranja i razumijevanja
Tip časa: čas vježbe
- Najava cilja časa: Danas ćemo naučiti još neke mogućnosti koje nam nudi MS Word
(pronalazak određene riječi i eventualno njena zamjena, samoispravljanje, dodavanje
zaglavlja i podnožja, podešavanje jezika, provjera pravopisa, formatiranje teksta u kolone i
numerisanje stranica).
- Uputiti učenike da otvore vježbu sa CD-a pod nazivom word_vjezba3, a potom dalje prate
instrukcije nastavnika.
- U ovoj vježbi poseban naglasak staviti na dodavanje zaglavlja i podnožja, formatiranje teksta
u kolone i numeisanje stranica, ostatak vježbe u zavisnosti od raspoloživog vremena
eventualno ostaviti da se objasni na jednom od narednih časova.
Nakon prikaza i objašnjenja određenog dijela vježbe učenici prateći korake navedene u Vježbi 5,.
Sačuvati urađenu vježbu pod nazivom word_vjezba3.

 U ovom dijelu časa pročitati dio Za one koji žele znati više (str. 73.) i ukratko sa
učenicima prokomentarisati.
 ZADAĆA: str. 73.; pitanja za provjeru znanja (1. – 4.).
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Ponavljanje gradiva I polugodišta
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici uvide povezanost nastavnih jedinica kao i da kroz ponavljanje
gradiva učvrste već postojeće znanje ili prošire isto
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, marljivosti, urednosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog povezivanja i zaključivanja, razvijanje pažnje,
mišljenja, koncentracije, volje
Tip časa: čas ponavljanja
- Najaviti šta ćemo raditi na ovom času: jedan dio časa ponavljanje već obrađenog gradiva
(uz unaprijed pripremljenu prezentaciju), a drugi dio slobodan rad na računaru.
- Učenici u okviru Word-ovog fajla pišu svoje odgovore na postavljeno pitanje (15 pitanja).
- Nakon završetka postavljanja pitanja nastavnik u okviru prezentacije prezentira tačne
odgovore. Učenik tačan odgovor boji plavom bojom, a netačan crvenom bojom. Ukoliko
učenik nije siguran u tačnost odgovora poziva nastavnika da da svoje mišljenje.
- Nakon završene korekcije napisanih odgovora nastavnik predlaže skalu po kojoj učenici
sami sebi daju ocjenu.
- Skala:
Ocjene neće biti unijete u dnevnik. Služe

za procjenu i prikaz trenutnog nivoa
znanja učenika/ca. Doprinosi realnijoj
prestavi učeniku/ci o uspješnosti
savladavanja gradiva I polugodišta.
Dobijaju uvid u to šta nisu savladali i u šta
nisu bili sigurni.
Ostatak ovog dijela časa učenici prilagođavaju izgled radne površine, aranžiraju ikone,
podešavaju Taskbar i sl.

 U ovom dijelu časa porazgovarati sa učenicima o proteklom času.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 6.: Alatna traka za crtanje - Drawing
Zadaci časa:
4. obrazovni: usvojiti i naučiti kako u dokument umetnuti Word Art, sliku iz Word Clip Art
galerije, umetanje gotovih oblika, te dodavanje teksta u iste
razvijanje upornosti, preciznosti, urednosti i sistematičnosti u radu
6. funkcionalni: razvijanje logičkog povezivanja i zaključivanja, razvijanje pamćenja,
posmatranja i razumijevanja
- Najava cilja časa: Danas ćemo naučiti još neke mogućnosti koje nam nudi MS Word
(umetanje i oblikovanje ukrasnih slova – Word Art, ubacivanje gotovih crteža – Clip Art,
umetanje gotovih oblika – AutoShapes i dodavanje teksta u isti).
- Uputiti učenike da otvore prazan list u Word-u pod nazivom word_vjezba4, a potom dalje
prate instrukcije nastavnika.
- U ovoj vježbi poseban naglasak staviti na ubacivanje i oblikovanje navedenih elemenata, te
osnovne mogućnosti manipulacije s njima.
- U ovom dijelu časa nastavnik prvo pokreće video fajl sa CD-a Vježbe 6., a učenici prate kako
 Nakon prikaza i objašnjenja određenog dijela vježbe učenici prateći korake navedene u
Vježbi 6., str. 74., rade prvi dio vježbe uz nadzor i eventualnu pomoć nastavnika.
 U prvom dijelu vježbe učenici koristeći Word Art upisuju naziv svoje škole, a potom je
potrebno da promijene boju u plavo-žutu (boje zastave naše domovine). U sklopu
navedenih koraka objasniti načine nijansiranja, ubacivanja tekstura i slike kao ispunu u
slovima. Objasniti podešavanja linije oko slova, te način rotiranja istih.
 Kada svi učenici završe prvi dio vježbe, nastavnik pokreće video fajl koji demonstrira
izvršenje drugog dijela vježbe, a potom učenici ponovo prateći korake u udžbeniku
samostalno rade uz nadzor nastavnika i tako sve do kraja vježbe.
 Učenici ubacuju sliku po svom izboru iz galerije gotovih crteža. Objasniti način
manipuliranja slikom, te podešavanje njene pozicije u odnosu na tekst.
 Učenici na kraju vježbe ubacuju gotovi oblik Bevel, pa u njega unoste riječ Informatika, a
potom ga boje u žutu boju. Samostalno ubacuju oblik srce, te u njega upisuju BiH, a
ispuna u nijasi plavo-žuto.
 Sačuvati urađenu vježbu pod nazivom word_vjezba4.

 Pitanja za ponavljanje: iz udžbenika str. 75.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 7.: Umetanje tabele
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti i naučiti kako u dokument umetnuti tabelu jednostavnijeg formata, a
potom osnovne akcije nad njom, kao što su: označavanje teksta, pravila za promjenu
tabele, pregled prije štampe i sl.
2. odgojni: razvijanje interesa za usvajanje novih saznanja i praktične primjene, sticanje
navika za samostalan rad, urednosti, sistematičnosti, marljivosti i tačnosti u rješavanju
zadataka
3. funkcionalni: razvijati funkcionalno mišljenje, razvijati smisao za uočavanje analogija,
razvijati pamćenje i uočavanje
- Najava cilja časa: Danas ćemo pokazati i naučiti kako u Word ubaciti tabelu jednostavnijeg
formata, unijeti odatke u nju, a potom je oblikovati i pregledati prije štampe.
- Uputiti učenike da otvore prazan list u Word-u pod nazivom word_vjezba7, a potom dalje
prate instrukcije nastavnika.
- U ovoj vježbi poseban naglasak staviti na oblikovanje umetnute tabele i unos podataka u nju.
- U ovom dijelu časa nastavnik prvo pokreće video fajl sa CD-a Vježbe 7., a učenici prate kako
 Nakon prikaza i objašnjenja određenog dijela vježbe učenici prateći korake navedene u
Vježbi 7., str. 76., rade prvi dio vježbe uz nadzor i eventualnu pomoć nastavnika.
 U prvom dijelu vježbe učenici kreiraju tabelu po uzoru na datu tabelu u udžbeniku.
Objasniti učenicima kako da suze prvu kolonu. Naglasiti da je redne brojeve praktičnije
umetnuti pomoću dugmića za automatsko numerisanje.
 Kada svi učenici završe prvi dio vježbe, nastavnik pokreće video fajl koji demonstrira
izvršenje drugog dijela vježbe, a potom učenici ponovo prateći korake u udžbeniku
samostalno rade uz nadzor nastavnika i tako sve do kraja vježbe.
 Učenici kreiranu tabelu oblikuju po uputama kako nastavnik zada (npr. dupla linija oko
tabele, prvu kolonu i prvi red obojiti u istu boju i sl.).
 Učenici na kraju vježbe pregledaju kako će dokument izgledati prije štampe.
 Sačuvati urađenu vježbu.

 Pitanja za ponavljanje: iz udžbenika str. 78 (osim zadatka 5.).
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Bitmapirana grafika
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika s tim šta je predmet računarske grafike i primjerima
njene primjene
2. odgojni: razvijanje samostalnosti u radu, izgrađivanje individualnog interesa i
motivacije, razvijanje upornosti, odgovornosti
3. funkcionalni: razvijati smisao za logičko zaključivanje, poticati učenike na
raščlanjivanje problema, razvijati sposobnost promatranja i uočavanja
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstriranje
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor, udžbenik
- Prisjetimo se!
1. Šta utiče na kvalitet slike?
2. Za koje vrste programa je posebno značajna vrsta i kvalitet grafičke kartice?
3. Kako smo razvrstali aplikacije s obzirom na namjenu?
Najava cilja časa:
 Pokretanje pripremljene prezentacije.

 Računarska grafika se naglo razvila i širi se od pojave PC-a.
 Sposobnost čovjeka da prepoznaje oblike čini računarsku grafiku jednom od najpririodnijih
načina komunikacije.
 Definicija:Grafika predstavlja prezentaciju informacija pomoću slika. Osnovni nosioci
informacija su oblici i boje.
 Računarsku grafiku dijelimo na: dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku.
 2D grafika – osvjetljenjima i sjenkama, ili pomoću boja i oblika, moguće je dočarati 3D svijet.
 3D grafika – prostor.
 Rezolucija – broj tačaka na ekranu koje monitor može da kontroliše. Rezolucija utiče na
kvalitet slike.
 Prema osnovnim elementima slike razlikujemo 2 vrste grafičkih formata: rasterski
(bitmapirani) i vektorski.
 Piksel – najmanji grafički element slike (iste veličine i oblika).
 Bitmapa ili pixmapa – slika nastala od pixel-a (kvadratića) dovoljno malih i gusto
raspoređenih tako da ih ljudsko oko povezuje u kontinuiranu sliku. Ove slikovne datoteke
imaju nastavak .bmp. Komprimirane izvedenice bitmape: .jpg, .gif, .png, .tif i dr.
 Vektorska grafika – prikazivanje slike pomoću geometrijskih oblika. Odlikuje je
nepromjenljiva rezolucija. Dubina boje – broj bitova upotrijebljenih za prikaz jednog pixela.
 RGB mod – crvena, zelena i plava boja – preko 16 miliona boja.
 Kontrast - naglašena različitost.
 Zadatak sa str. 80. – rasterski prikaz slike dječaka.

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Paint – program za crtanje
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa aplikacijom MS Paint (namjenom i radnim okruženjem);
alatnom trakom i trakom menija
2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, sposobnosti, sklonosti, disciplinovanosti,
razvoj ljubavi prema likovnom izražavanju, razvoj interesa za ovaj vid stvaralaštva
3. funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje, mišljenja, uočavanja, osposobljavanje za
samostalan rad, podsticanje kreativnosti u radu
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstriranje
- Prisjetimo se!
1. Kako smo razvrstali aplikacije s obzirom na namjenu?
2. Šta utiče na kvalitet slike?
3. Za koje vrste programa je posebno značajna vrsta i kvalitet grafičke kartice?
4. Šta je bitmapa ili pixmapa?
Najava cilja časa:
 Danas ćemo se pobliže upoznati sa programom za izradu jednostavnijih crteža – MS Paint-om.
 Naglasiti da je MS Paint program za jednostavno crtanje, učenje crtanja i igru.

 Dolazi besplatno uz Windows (znači instalira se kada instaliramo Windows).
 Prisjetimo se koje još aplikacije dolaze besplatno uz Windows (koje smo učili do
sada)?
 Uz pomoć računara i projektora demonstrirati način pokretanja MS Paint-a, a potom objasniti
dijelove prozora.
 Poseban naglasak na objašnjenju značenja alata.
 Objasniti uključenje/isključenje alatne trake (Tool Box) i trake sa bojama (Color Box).
 Za svaku alatku demonstrirati konkretnu upotrebu na primjeru (unaprijed već imati
pripremljenu sliku za rezanje pojedinih dijelova).
 Navesti neke olakšice kod upotrebe alata kao npr., uvećanje/smanjenje gumice (Ctrl i +,
odnosno Ctrl i -), povlaćenje pravilnih oblika (linije, kruga, kvadrata) – prilikom crtanja držati
pritisnut taster Shift, brisanje crteža Ctrl+Shift+N i sl.
 Na Internet-u pronaći, a potom prikazati crteže koji i nisu baš “jednostavni”, a urađeni su u
Paint-u (da se demonstriraju mogućnosti Paint-a).

 Ponovimo:
1. Šta nam omogućava MS Paint?
2. Kako ga instaliramo?
3. Koje alate za crtanje poznajete?
4. Kako lakše uvećavamo gumicu?
5. Koji je nastavak kreiranog fajla u MS Paint-u?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 1.: Izrada jednostavnijih crteža u MS Paint-u
Zadaci časa:
1. obrazovni: uvježbavanje osnovnih manipulacija sa alatima sa alatne trake, te dodatnih
podešavanja na crtežu
2. odgojni: razvoj radnih sposobnosti, sklonosti, disciplinovanosti, razvoj ljubavi prema
likovnom izražavanju, razvoj interesa za ovaj vid stvaralaštva
3. funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje, mišljenja, uočavanja, osposobljavanje za
samostalan rad, razvoj motorike, spretnosti i preciznosti, podsticanje kreativnosti u radu
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje
 Prisjetimo se!
1. Šta nam omogućava MS Paint?
2. Koje alate za crtanje poznajete?
3. Kako povlačimo pravilne kružnice, kvadrate, linije,…?
Najava cilja časa:
 Danas ćemo se kroz dvije kraće vježbe upoznati sa konkretnom primjenom većine
alata sa alatne trake.
- Priprema računara za rad.
- Prvi korak u vježbi – podešavanje veličine papira (pratiti upute u udžbeniku).

Skrenuti pažnju da paze šta je obilježeno u području Units.
- Zadatak: crtanje leptira.
 Prvo na sredini nactrati tijelo leptira koristeći Ellipse i Line.
 Obojiti tijelo leptira - Fill.
 Pipke nacrtati koristeći Curve (naglastiti na šta posebnu pažnju moraju obratiti prilikom
upotrebe ove alatke). Kružiće nacrtati pomoću Ellipse (uz upotrebu tipke Shift).
 Krila nacrtati olovkom (naglasak na koordinaciji pokreta s mišem). Dodati par kružića na
krila.
 Obojiti krila leptira - Fill.
 Sačuvati urađeno pod nazivom paint_vjezba1.
- Zadatak: crtanje četkom.
 Crtanje po uzoru na sl. 127. iz udžbenika (str. 83.).
 Uvježbavanje korištenja raznih oblika, veličina i boja četke.

 Ponovimo:
1. Kako podešavamo veličinu crteža?
2. Koja je razlika između crtanja sa olovkom i crtanja sa četkom?
- Priprema računara za isključenje.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Bitmapirana grafika
Zadaci časa:
1. obrazovni: provjera i učvršćivanje već postojećih znanja, s posebnim naglaskom na
mogućnosti koje nudi računarska grafika i njenim vrstama
2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, sposobnosti, sklonosti, disciplinovanosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, koncentracije, volje, pažnje, intuicije
Nastavne metode: razgovor, praktičan rad
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva
Najava cilja časa:

 Danas ćemo prvo ponoviti osnovne pojmove vezane za računarsku grafiku, kao i
vrste računarske grafike, a potom ćemo uraditi jednu kraću vježbu u MS Paint-u.
 Pitati učenike ima li nešto nejasno u do sada obrađenom gradivu.

 Pitanja za ponavljanje i utvrđivanje:
1. Šta podrazumijevamo pod pojmom grafika?
2. Ko je osnovni nosioc informacija u grafici?
3. Kako dijelimo računarsku grafiku?
4. Kako razlikujete 2D grafiku i 3D grafiku?
5. Od čega zavisi kvalitet slike?
6. Šta je to rezolucija?
7. Koje su dvije vrste grafičkih formata koje razlikujemo prema osnovnim elementima
slike?
8. Koja je osnovna razlika između slike u rasterskoj i vektroskoj grafici?
9. Šta je bitmapa?
10. Šta je dubina boje?
11. Šta podrazumijevamo pod kraticom RGB?

Zadatak u MS Paint-u: Napisati riječ informatika pisanim slovima korištenjem četkice, a
ostatak prostora na papiru popuniti docrtavanjem cvijetića, pahuljica, srca i sl.
Naglasiti šta se desi kada na paleti boja odaberemo boju desnim klikom. Takođe, pojasniti
Šta se desi kada crtamo lijevim klikom miša, a šta kada crtamo desnim klikom.

 Ponovimo:
1. Koji nastavak svojim datotekama dodijeljuje MS Paint?
2. Objasni rasterski format slike.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 2.: Crtanje jednostavnih geometrijskih likova
Zadaci časa:
1. obrazovni: utvrditi pravilno otvaranje programa MS Paint, ponavljanje uloge osnovnih
dijelovi prozora MS Paint-a, utvrditi nivo učeničke vještine pronalaženja i otvaranja
datoteke s diska, dopunjavati i samostalno crtati jednostavne geometrijske likove
programom MS Paint i dodavati tekst crtežu
2. odgojni: razvoj radnih sposobnosti, sklonosti, disciplinovanosti, razvoj ljubavi prema
likovnom izražavanju, razvoj interesa za ovaj vid stvaralaštva
3. funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje, mišljenja, uočavanja, osposobljavanje
za samostalan rad, razvoj motorike, spretnosti i preciznosti, podsticanje kreativnosti u
radu
 Ponovimo!
Prozvati učenika da demonstrira (računar+projektor) pokretanje programa za crtanje MS Paint-
a, te potom da pojasni dijelove prozora i funkcije alata sa alatne trake i kako se njima koristi.
Prozvati drugog učenika da pojasni: kako spašavamo datoteku, moguće ekstenzije, te kako
otvaramo datoteku koja je već sačuvana.
Najava cilja časa: Danas ćemo se kroz dvije kraće vježbe upoznati sa crtanjem jednostavnih
geometrijskih likova i dodavanjem teksta crtežu.
- Prvi korak u vježbi – podešavanje veličine papira (veličina crteža 30x30).
- Zadatak: crtanje jednostavnih geometrijskih likova (krug, pravougaonik i trougao) – pratiti
upute u udžbeniku (str. 84.).
 Prvo nactrati krug koristeći alat Ellipse i držeći pritisnut taster Shift, a potom
pravougaonik i trougao po uputstvu i uzoru na prikaz ctreža u udžbeniku.
 Obojiti različita područja crteža, koristeći paletu boja. Objasniti kako obojiti dio crteža
bojom koja nije na paleti (Colors → Edit Colors → Define Custom Colors → Add to
Custom Colors).
 Dodati tekst ispod slike – po uputstvu u udžbeniku. Naglasti da tekst kada završimo
njegovo ukucavanje postaje dio crteža, pa ne možemo ukoliko smo pogrešno ukucali
riječ jednostavnim klikom na nju da se vratimo i izmjenimo.
- Zadatak: ponuditi učenicima da sami osmisle crtež upotrebljavajući geometrijske oblike i

druge alate koje znaju koristiti ili da u nedostatku inspiracije rade po uzoru na crteže koji im
se ponude kao npr. ili

- Sačuvati urađeno pod nazivom paint_vjezba3_2.
 Ponovimo:
1. Kako povlačimo pravilne geometrijske likove?
2. Kako na paletu boja dodajemo boju koje nema?
3. Šta se desi sa tekstom nakon umetanja na crtež?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 3.: Označavanje, kopiranje i premještanje
Zadaci časa:
1. obrazovni: razviti vještinu manipuliranjima objektima na crtežu, znanje kako da
prepoznaju kada se koristi slobodna forma obilježavanja, a kada pravougaoni odabir, te
uvježbati upotrebu naredbi Copy i Paste za udvostručenje grafičkih objekata na crtežu,
kao i način rotiranja dijela slike
2. odgojni: razvoj kulture rada, disciplinovanosti, razvoj ljubavi prema likovnom
izražavanju, razvoj interesa za ovaj vid stvaralaštva, sklonosti
3. funkcionalni: razvijanje uočavanja, mišljenja, koncentracije, pažnje, osposobljavanje za
samostalan rad, razvoj motorike, spretnosti i preciznosti, podsticanje kreativnosti u radu
 Ponovimo!
Prozvati učenika da pojasni alatke sa alatne trake MS Paint-a.
Najava cilja časa: Danas ćemo se kroz dvije kraće vježbe naučiti kako koristiti alate za odabir i
naredbe Copy i Paste za udvostručenje grafičkih objekata na crtežu.
- Prvi korak u vježbi – otvoriti sa CD-a datoteku: paint_vjezba4.jpg u MS Paint-u.
- Putem računara i projektora (i CD-a) prikazati video prikaz vježbe 3. (folder material_vjezbe
→ video prikaz vjezbi → Vjezba 3.)
- Nakon demonstriranja izvođenja date vježbe učenici samostalno na računarima rade isto
(dodatno korištenje uputa u udžbeniku po potrebi).
- Nastavnik nadgleda rada i daje eventualno dodatna objašnjenja.
- U sklopu ove vježbe naglasak staviti na to kako da učenici prepoznaju kada treba da
koriste alat za slobodne forme, a kada za pravougaoni odabir, te koja je razlika između
naredbi Copy i Cut.
- Sačuvati urađeno.
- Nakon završene vježbe učenici otvaraju drugu datoteku sa CD-a: paint_vjezba5.jpg u MS
Paint-u.
- U sklopu ove vježbe cilj je naučiti učenike kako da rotiraju dio slike.
- Ponovo putem računara, projektora i CD-a prezentirati način rješenja vježbe 5.
- Nakon demonstriranja učenici samostalno rade isto.
- Nadgledati rad i eventualno dati dodatna objašnjenja po potrebi.
 Ponovimo:
1. Koje alate u MS Paint-u koristimo za obilježavanje dijela crteža?
2. Koja je razlika između naredbi Copy i Cut?
3. Kako se može okrenuti slika naopako?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Samostalan rad u MS Paint-u na tematski zadatak
Zadaci časa:
1. obrazovni: kroz manipulaciju sa osnovnim alatima MS Paint-a dobiti uvid u nivo
učeničkog znanja i stepen usvojenosti do sada obrađenog
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, razvoj ljubavi prema
likovnom izražavanju, razvoj interesa za ovaj vid stvaralaštva, sklonosti
3. funkcionalni: koncentracije, pažnje, osposobljavanje za samostalan rad, razvijanje
uočavanja, mišljenja, razvoj motorike, spretnosti i preciznosti, podsticanje kreativnosti u
radu
Tip časa: čas vježbanja i vrednovanja
Nastavne metode: metoda samostalnih radova
- Ponovimo!
- Šta je MS Paint?
- Kako možemo isključiti/uključiti alatnu traku?
- Zadatak za vježbu: nacrtati računar.

- Uputa za učenike: koristiti što više alata sa alatne trake uz minimalnu upotrebu olovke,
posebna pažnja na detaljima (tipke na tastaturi, dugmići na kućištu, kablovi, zvučnici i sl.).
- Dodatni zahtjev: snimiti sliku sa Desktop-a (upotreba tastera Print Screen), te istu podesiti u
odgovarajuću veličinu za nacrtani monitor.
- Nakon datih uputa učenici samostalno rade datu vježbu.
 U ovom dijelu časa analizirati urađeno: ističući šta je kod svakog rada dobro i šta se
moglo još uraditi da se poboljša kvalitet crteža.

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Program za crtanje – MS Paint
Zadaci časa:
znanje
odgovornosti
Tip časa: čas sistematizacije
Nastavne metode: razgovor
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, plakat sa džepićima, listići sa pitanjima
 U ovom dijelu časa najaviti da ćemo na ovom času ponoviti sve ono što smo do sada
učili vezano za MS Paint.
Objasniti učenicima da će iz džepića sa plakata, koji je na ploču pričvršćen magnetima, izvlačiti
po jedno pitanje na koje trebaju dati odgovor.
 Pitanja za sistematizaciju:
1. Šta podrazumijevamo pod pojmom grafika?
2. Kako dijelimo grafiku?
3. Kakva je to bitmapirana grafika?
4. Šta je pixel?
5. Šta je Paint i kako se instalira?
6. Kako pokrećemo Paint?
7. Šta podešavamo na Image → Attributes?
8. Kako crtamo pravilne krugove, kvadrate i sl.?
9. Kako možemo uključiti traku alata Fonts?
10. Koja dva alata za odabir poznaješ?
11. Kako kopiramo dio crteža?
12. U kojem meniju se nalazi opcija za rotaciju slike ili njenog dijela?
13. Kako postavljamo ctrež/sliku na zaslon?
14. Koji uslov mora biti ispunjen da bi mogli ostaviti crtež/sliku na zaslon?
15. Koja je razlika između opcija Set as Background (Tiled) i Set as Background
(Centred)?
U ovom dijelu časa pitati ima li šta nejasno u do sada obrađenom gradivu i eventualno dati
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Računarske mreže
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa konceptom računarskih mreža, prednostima
umrežavnja, vrstama mreža kao i uslovima korištenja
2. odgojni: razvoj kulture rada, preciznosti, disciplinovanosti, urednosti, razviti svijest o
prednostima umrežavanja računara
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, intuicije, koncentracije,
U uvodnom dijelu časa psihološki pripremiti učenike za temu časa, npr. pitanjima:
1. Šta zamislite kada neko kaže „mreža“? – Dozvoliti da što veći broj učenika ponudi svoje
mišljenje.
2. Možemo li reći da igrači u fudbalskom, košarkaškom, odbojkaškom ili nekom drugom
timskom sportu na terenu čine mrežu?
Na koje sve načine računari utiču na vas u jednom običnom danu? (Pobrinite se da uključite
stvari kao što su računari koji sinhronizuju semafore, kompjuterizovane autobuske redove
vožnje, telefonske sisteme, čak i računare koji su prisutni u digitalnoj televiziji i satelitskim
sistemima, naravno, njihovo surfanje Internetom, dopisivanje, igranje igrica i sl.).
3. Kako zamišljate razgovor između dva ili više računara? Da li je moguće da se razumiju
računar iz BiH i recimo računar iz Japana?
4. Šta mislite je li moguće napraviti mrežu mreža?
Najava cilja časa: Ukoliko smo vas uspjeli zainteresirati, sada budite posebno pažljivi, jer ćete
saznati konkretne odgovore na ova pitanja.
U dijelu obrade novog započeti Vježbom umrežavanja.
Treba da dijelite knjigu (može biti bilo koja knjiga koju izaberete) sa drugim učenicima u razredu.
1. Učenici treba da stoje udaljeni od stolova. Dva učenika treba da budu na suprotnim stranama
prostorije. Prvi učenik uzima knjigu i ide do drugog učenika.
Naznačiti da je ovo jednostavna mreža. Učenici su koristili tradicionalnu (sneaker net) metodu
da prenesu materijal od jedne do druge tačke, ali je postojao prijenos informacija.
2. Neka se sada šest - osam učenika pridruži učenicima iz prethodne vježbe. Postaviti ih na
različita mjesta u prostoriji. Neka prvi učenik kaže ime jednog od učenika koji je u „mreži”, i neka
pošalje knjigu kroz „mrežu” od jednog učenika do drugog dok ne dođe do osobe čije je ime
rečeno. Neka taj učenik uradi isto, prenoseći je do sljedećeg imenovanog učenika.
Naznačite da je to takođe mreža, ali veća nego ona prva. Objasnite učenicima da prenose
informacije među sebi ravnima, ili drugim učenicima. Svi su jednaki u mreži.
Svi mogu da izvrše zadatak na potpuno isti način.
3. Sad treba da učestvuju svi učenici. Razmestiti ih širom učionice. Nastavnik treba da stoji u
sredini grupe i drži knjigu. Sada recite učenicima da moraju da podignu ruke kada žele knjigu.
Nastavnik bira učenika naznačivši da knjiga može da se prenese samo jednom po jednom
učeniku, potom je prenosi kroz „mrežu” imenovanom učeniku. Sada recite učenicima da opet
treba da dignu svoje ruke ukoliko žele knjigu. Ovog puta, učenik kod koga je knjiga mora da je
vrati nazad nastavniku tako da bi nastavnik mogao da je pošalje sljedećem imenovanom
učeniku.
Vježbajte ovu vježbu nekoliko minuta, ali sada uz objašnjenje da je ovo simulacija
klijentsko/serverske mreže. Nastavnik, kao server, upravlja resursima (u ovom slučaju
knjigom) i određuje gde ide knjiga i kojim redom.
Nastavnik (server) se nalazi na višem nivou, dok svi učenici ostaju u nižem, ali jednakom
nivou kao klijenti.
4. Podijela učenika u grupe od po tri ili četiri. Neka prva grupa dijeli knjigu između sebe, zatim
neka neko iz druge grupe zatraži „resurs”. Prva mreža potom može da imenuje nekog da bi je
prenijela do druge grupe. Nastavite sa ovom vježbom nekoliko minuta i ohrabriti učenike da što
više prenose knjigu između grupa. Podsjetiti ih da samo jedna osoba is svake male „mreže”
zapravo može da prenese informaciju imenovanoj osobi iz druge „mreže”.
Naznačiti da ovo simulacija mreže mreža i da na taj način, možete povezati male mreže većoj
grupi i tako dijeliti informacije.
Objasniti da mrežu mogu sačinjavati dva računara koji dijele informacije ili više računara koji
dijele informacije. Da li ste u ovim našim vježbama primjetili različite vrste mreža?
Koristite primjer druge vježbe koja ilustruje koncept peer-to-peer mreže (udžbenik str. 91.).
Koristite treću vježbu kao primjer klijentsko/serverske mreže (udžbenik str. 91.).
U ovom dijelu časa navedite prednosti umrežavanja (udžbenik str. 89.)
Kako se računari međusobno povezuju i razgovaraju u mreži?
Bilo bi korisno da su vam neke od komponenti dostupne dok razgovarate o njima, čak i u ovom
početnoj fazi. Pokažite im mrežnu karticu, neke kablove i čak možda bežičnu karticu ako vam je
dostupna ili neka pogledaju prezentaciju sa CD-a (Za one koji zele znati vise → Poglavlje V →
Dodatna mrezna oprema). Podsjetite učenike da će u daljem školovanju naučiti više o svakoj od
komponenti. Najčešći način prijenosa podataka preko kabla omogućuju: modemi, iznajmljene
linije, hub, switch, router, crossover kablovi i sl., a bežični prijenos podataka: bluetooth (na kratki
domet), satelit (na dugi domet), te prijenos podataka preko mobitela (udžbenik str. 91.).
Utvrdite da su protokoli formalni skupovi pravila (udžbenik str. 89.).
Da li možete da kreirate mrežu mreža?
Koristite primjer posljednje vježbe iz “Vježbe na času” kao primjer mreže mreža. Podsjetite ih da
na takav isti način funkcioniše Internet o kojem će biti govora na sljedećem času.
Upoznati učenike sa vrstama mreža (udžbenik str. 90.): LAN, MAN i WAN i topologijom LAN
mreže.
Test uparivanja (u prilogu pripreme) – 3 min.
- Razmjena utisaka o proteklom času.
Test uparivanja
Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Svaka definicija će se možda koristiti više puta, a neke se možda
neće ni koristiti. Sretno!
_____1. Klijent
_____2. Mrežna kartica
_____3. Internet
_____4. Mreža
_____5. Peer-to-Peer mreža
_____6. Protokol
_____7. Server
a. Najpoznatija i najveća računarska mreža na svijetu koja povezuje milione računara u jednu veliku mrežu
mreža.
b. Računar koji čuva sve informacije i resurse koji su dostupni drugim računarima na mreži u
klijentsko/serverskoj mreži.
c. Specifična pravila koja upravljaju premještanjem ili kopiranjem datoteka iz jednog računara na drugi.
d. Mreža u kojoj jedan računar čuva sve informacije i resurse i čini ih dostupnim drugim računarima na mreži.
e. Računari u mreži koji se obraćaju serveru da bi dobili informacije.
f. Veza istih računara.
g. Grupe računara koje se bave istim stvarima.
h. Uređaj koji se nalazi u svakom računaru koji vam omogućava da povežete računar sa mrežom.
i. Pravilo koje pomaže računarima da se međusobno sporazumijevaju.
j. Grupa računara koji su povezani tako da ljudi mogu da dijele informacije i opremu.
Ime učenika: ______________________________________ Odjeljenje: ________

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Mreža svih mreža - Internet
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim pojmovima vezanim za Internet, proširivanje
znanja historijskim činjenicama
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, urednosti, odgovornosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovor i demonstracije
Ponovimo:
1. Šta je računarska mreža?
2. Kakve mreže mogu biti?
3. Kakva je to klijent/server mreža?
 Najava cilja časa: Na ovom času ćemo se upoznati sa nekim osnovnim pojmovima vezanim
za Internet.

- Recimo prvo „Šta je Internet?“ Postoji više definicija Internet-a. Mi ćemo (zasada)
navesti najjednostavniju.
- Internet je najveća svjetska računarska mreža. Nastao je 60-tih godina od strane vojnog
industrijskog kompleksa SAD da se omogući međusobna razmjena datoteka između
vladinih istraživača koji su radili na vojnim projektima.
- 1969. god. „Darpanet“
- 1972. god. „Arpanet“ (povezano 37 računara)
- 80-tih povezana SAD, Kanada; Francuska, Engleska, Danska, Finska, Švedska, Irska (8
zemalja) – naglasak na povezivanje SAD i Evrope
- 1993. god. počelo se javno govoriti o Internet-u
- Usluge (servisi) Interneta se koriste preko računara (servera) koji su dio Interneta.
- Internet nije ničije vlasništvo.
- Provajder servisa (ISP) je firma koja omogućava pristup Internet-u. Navesti naše
najpoznatije ISP.
- Dva najviše korištena servisa Interneta su: WWW i e-mail.
- Da bi se priključili na Internet potrebno je da imamo: računar, komunikacijska veza (npr.
aktivna telefonska linija), modem, softver, pretplata kod poslužitelja Internet usluga.
Najčešći pristupi su ADSL i Cable. Ostali pristupi: dial up, ISDN, bežično, satelitski, kroz
LAN, mobilni.
- Protokoli - pravila odvijanja prometa na Internet-u.
- Internet Explorer – najpoznatiji web program za pregledanje sadržaja web stranica,
potom Mozilla Firefox, Opera,...
- Pretraživački servisi: Google, Yahoo, AltaVista, Lycos,...
- MSOutlook - program za slanje i primanje e-mail poruka.
Na računarima probati rad sa jednim od pretraživača (10-tak min.). Tema: o egipatskim
piramidama.
Ponovimo:
1. Šta je Internet i kada je nastao?
2. Koje usluge Internet-a najčešće koristimo?
3. Šta je potrebno da računar bude priključen na Internet?
4. Šta su web pretraživači?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Mreža svih mreža – elektronska pošta
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim pojmovima vezanim za Internet, njegovim
najčešće korištenim servisima, mogućnostima koje nam nudi e-mail servis, kao i
uslovima korištenja
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, urednosti,
odgovornosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovor i demonstracije
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor, koverte,
Prezentacija u MS Power Point-u, video prikaz vježbe otvaranje e-mail adrese na www.yahoo.com
(sa CD-a)
U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima:
1. Šta je računarska mreža?
2. Koje su prednosti umrežavanja računara?
3. Nabroj vrste računarskih mreža prema veličini.
 Najava cilja časa: Pitati učenike koliko znaju o Internet-u, internet servisima (uslugama)
uopšteno.
U dijelu obrade novog započeti pričom o načinu komuniciranja ljudi u davnim vremenima (npr.
Divljem zapadu kako su to radili Indijanci, a kako kauboji). Polako preći na današnje doba.
Uključiti učenike u diskusiju. Voditi računa o proteklom vremenu.
 Kako su pisma slali nane/bake i dede?
Detaljno analizirati (na koverti koje nastavnik podijeli učenicima ili oni na osnovu obavijesti na
prethodnom času donesu) svaki postupak slanja pisma, adresiranja, naznaka na koverti,
mogućnosti slanja dodatnih paketa, putanju pređenog puta pisma, moguće opasnosti na putu i
vrijeme trajanja putovanja poruke, također se vodi računa o potrošenim resursima ljudske snage
i materijalnih nadoknada.
 Kako pisma šalju mama ili tata (paziti da se ovo pitanje ne postavi u grupi u kojoj je
možda učenik bez oba roditelja) ili možda ti?
Polako se prelazi na današnje doba i pokazuju se osnovne funkcije pisanja e-mail-a, kako je bilo
nekad i kako je to danas. Pravi se analogija sa sastavljanjem, adresiranjem, tadašnjih i današnjih
pisama. Također se lokalna i udaljena pošta dovodi u analogiju sa mail-serverima (sl. 145. u
udžbeniku). I na kraju predavanja se izvodi zaključak o mogućnostima i nedostacima koje pruža
e-mail.
Eventualno naglasiti razliku između e-mail-a i chat-a.
 Praktični dio
U dijelu praktične primjene prvo pitati učenike da li im je poznat neki program za slanje/primanje
e-mail-a? Preći na objašnjenje MS Outlook-a ili MS Outlook Express-a (udžbenik, str.90. i 91.)
Ako imaju e-mail adresu dodjeljenu od strane ISP-a ili otvorenu adresu na free web servisima
dati im zadatak da pošalju mail na nastavnikovu adresu, onima koji nemaju prate upute
udžbenik str. 96. Objasniti prednosti za otvaranje mail adrese kod nekog besplatnog e-mail
servisa (uskladiti prezentaciju sa odabranim tokom časa).
Obrazloženje za ovo je sljedeće:
 Svi učenici će sami sebi kreirati mail nalog koji će kasnije moći koristiti sa bilo koje
lokacije (škole, kuće, od prijatelja, internet kluba i sl.)
 Učenici koji kod kuće imaju internet pristup moći će istražiti kako funkcioniše e-mail
 Učenici mogu odmah vidjeti rezultat svoga rada
Ukoliko se nastavnik odluči za ovu varijantu onda:
U praktičnom dijelu rada se prvo otvara novi nalog, pa se prelazi na kreiranje nove poruke, sa
dodatkom neke slike (npr. Iz ClipArt-a). Nastavnik demonstrira primanje i čitanje mail-a, a potom
šalje mail učenicima (npr. Predmet: Cesetitka Sadržaj: Bravo!!! Možda bi mogao dobiti 5.
Pozdrav od nastavnika/ce u. U prilogu: Ukoliko je nastavnik/ca u mogućnosti slikati grupu, pa im
tu sliku dostaviti u prilogu da je preuzmu).
Učenik treba da uspješno otvori primljeni mail od nastavnika. Nastavnik nadgleda rad i pomaže
svakom učeniku ponaosob.
 Ponoviti (pitanja iz udžbenika):

1. Šta je Internet?
2. Čemu služi elektronska pošta (e-mail)?
3. Opiši kako šaljemo e-mail poruku?
4. Koja je razlika između Outbox i Sent Items folder-a?
Zadaća: Odgovore na pitanja iz udžbenika poslati na mail nastavniku.

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Ponavljanje (46. – 48.)
Zadaci časa:
1. obrazovni: njegovanje stećenog znanja i eventualno proširivanje istog iz oblasti
računarskih mreža
urednosti, kulture rada
3. funkcionalni: razvoj sposobnosti promatranja, zaključivanja i primjenjivanja znanja,
razvijanje percepcije, logičkog mišljenja i rasuđivanja, želje za isticanjem
Nastavne metode: metoda razgovora, ilustracije
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, krede u boji, računar, projektor
1. Šta podrazumijevamo pod pojmom računarske mreže?
2. Navedi prednosti umrežavanja!
Najava cilja časa: Danas ćemo ponoviti šta smo naučili o računarskim mrežama i posebno o
Internet-u (do sada naučenom). To ćemo uraditi pomoću umne mape.
Ukratko objasniti šta pod tim podrazumijevamo, te na tabli napisati početni pojam, npr. mreža.
 Objasniti učenicima šta se od njih očekuje (mapu nastavljaju na pojmu za koji unaprijed već
imaju asocijaciju).
Nastavnik u ovom dijelu časa proziva jednog po jednog učenika (najbolje je da idu po redu, tako
da učenici unaprijed već znaju kada su na redu da izađu pred tablu).
Dok učenici na tabli proširuju mapu nastavnik putem projektora, računara i programa za crtanje
umnih mapa prati razvoj mape i istu
kreira na računaru.
Kada se iscrpe svi pojmovi koji se
dovode u vezu sa datom temom
učenici kreiranu mapu precrtavaju u
svesku ili ukoliko je nastavnik u
mogućnosti kreiranu mapu štampa
svakom učeniku, koji trebaju da je do
sljedećeg časa zalijepe u svesku.
Razvoj umne mape može da bude
različit za svaku grupu u kojoj se
izvodi ovaj čas u zavisnosti koje će
pojmove učenici navoditi i povezivati,
kao i veličina same mape. Primjer
moguće razrade jednostavnije umne
mape prikazan je desno.
 Razgovor o proteklom času.

Zadaća: da učenici U MS Word-u nacrtaju kreiranu mapu koristeći gotove oblike (Shapes) i
dodavanjem teksta u iste (već obrađeno u vježbi 6., str. 75.)
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Najpopularniji servis Internet-a
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici prošire već stećeno znanje vezano za web, kao i da shvate kako
su web stranice međusobno povezane i kako da “surfamo” Internet-om
2. odgojni: razvoj kulture rada, odnosa prema radu, motivacije, inicijative, lijepog
ponašanja
3. funkcionalni: razvoj logičkog mišljenja, koncentracije, pažnje, volje, intuicije
Nastavne metode: metoda razgovora, usmeno izlaganje, demonstriranje
1. Internet je...?
2. Koje su prednosti Internet-a?
3. Koji su najčešće korišteni Internet servisi?
4. Šta nam omogućava www?
Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o tome šta nam omogućava www, koja je razlika između
web preglednika i web pretraživača i šta je to web portal.
- Navesti da je www jedna od najpoznatijih Internet usluga, kao i šta nam omogućava.
- Naglasiti da su web stranice povezane hipervezama ili linkovima.
- Navesti uslov koji mora biti ispunjen da bi mogli pregledati web stranice – web preglednici.
- Pitati učenike da li oni koriste neki od web preglednika i ako da koji.
- Navesti najpoznatije web preglednike.
- Objasniti dijelove prozora Internet Explorer-a (putem računara i projektora). Potom
demonstrirati Mozillu Firefox ili neki drugi dostupni preglednik.
- Objasniti ulogu web pretraživača i navesti najpoznatije.
- Pojasniti da je web portal mjesto pristupa različitim informacijama, interesantnim linkovima
i sadržajima, uz mogućnost otvaranja e-maila, dobijanje korisničkog prostora i druge
usluge.
- Navesti najpoznatije web portale.
Razgovor o proteklom času.

 Ponovimo:
1. Ukratko o WWW.
2. Koji su najpoznatiji web browser-i?
3. Koji su najpoznatiji pretraživači?
4. Šta je to web portal?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 1.: Mali trikovi pronalaženja podataka na web-u
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika sa olakšicama pri pronalaženju određenih
informacija na web-u, upoznati učenike sa vrstama datoteka na web-u, uočiti spretnost
u korištenju naučenog
2. odgojni: razvoj interesa, sklonosti, sposobnosti, disciplinovanosti, kulture rada
3. funkcionalni: razvijanje psihofizičkih i umnih sposobnosti učenika, osposobljavanje za
samostalan rad
Nastavne metode: metoda razgovora, demonstriranje, samostalni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor, udžbenik
1. Šta nam omogućava www?
2. Šta su to web pretraživači?
3. Koji su najpoznatiji?
Najava cilja časa: Danas ćemo se upoznati sa tim kako sa u „moru“ informacija pronađemo ono
što nama treba.
- Objasniti upotrebu navodnika. – kod poredka riječi. Dati primjer! (npr. “Internet trikovi”)
- Upotreba * za zamjenu riječi (primjer 1.).
- Nizanje riječi. Naglasiti da nisu isti rezultati pretrage (primjer 2.).
- Upotreba znaka + ukoliko želimo uključiti određenu riječ u pretragu, a – suprotno (primjer
3.).
- Objasniti kako pretražujemo slike.
- Pronaći na web-u informacije o ličnosti po kojoj je škola dobila naziv, a potom odgovarajući
tekst kopirati u MS Word. Pronaći i sliku date ličnosti, te postaviti je ispod teksta na sredinu.
- Sačuvati dokument, a potom nastavniku/ci objasniti kako bi mu/joj poslali mail-om u vidu
priloga. (Ukoliko su učenici u mogućnosti dati dokument šalju nastavniku mail-om.)
- Navesti sa kojim vrstama datoteka sa kojima se susrećemo na webu: HTML fajlovi,
tekstualni fajlovi, slike, video fajlovi, izvršne datoteke.
 Najava pismene provjere znanja za slijedeći čas. Skrenuti učenicima pažnju na oblasti
koje treba da ponove (npr. od MS Word-a, pa nadalje).
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: PISMENA PROVJERA ZNANJA
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici kroz pismeni oblik iskažu do sada stećeno znanje
2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, pravilnog odnosa prema radu
3. funkcionalni: razvoj pažnje, mišljenja, koncentracije, volje

Nastavna sredstva i pomagala: računari, listići sa pitanjima (4 grupe)
Dati upute učenicima da se pripreme za već najavljeni test (izvaditi list papira i olovku).
Podjela listića sa pitanjima po grupama.
U ovom dijelu časa učenici rade test.

Nadgledati njihov rad i eventualno pojasniti nejasnoće.
Dati pobliža objašnjenja šta se od njih traži.
Pitanja po grupama priložena uz pripremu.
Najaviti za slijedeći put analizu testa i odgovoriti na eventualna pitanja učenika.

PRILOG: (listići sa pitanjima za pismenu provjeru znanja – 4 grupe).
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Osnovni koraci u programiranju
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa koracima u rješavanju problema pomoću računara, te
osnovnim pojmovima: program, programiranje, algoritam, dijagram toka, pseudokod
2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, disciplinovanosti, marljivosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, interesa, pažnje, pamćenja, koncentracije
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstriranje, ilustracije
Psihološka priprema: Za pojam „program“ ste već čuli, kada smo definirali šta je softver, šta
je Notepad, WordPad i sl.
Pitanja: - Može li neko pokušati odgovoriti šta podrazumijevamo pod ovim pojmom?
(Program je skup naredbi koje se izvršavaju tačno utvrđenim redoslijedom. Preciznije rečeno,
program je postupak rješenja problema na računaru.)
- Kako zovemo osobe kojima je zanimanje kreiranje programa? (Programeri.)
Najava cilja časa: Na ovom času upoznat ćemo se sa osnovnim pojmovima u programiranju.

Programiranje – postupak kreiranja programa.
Programski jezik – jezik za pisanje programa.
4 osnovne faze ili koraka u izradi programa: planiranje i analiza zadatka; kreiranje algoritma i
crtanje dijagrama toka; pisanje programa; unos programa u računar, pokretanje i testiranje.
- Ukratko objasniti navedene faze.
Definirati algoritam: Konačan niz koraka koji vodi do rješenja problema.
Dva su načina zapisivanja algoritma: pseudokodom (zapisivanje riječima) i dijagramom toka
(grafički prikaz algoritma).
Osnovni simboli dijagrama toka:
početak/kraj
ulaz/izlaz
Navedeni simboli spajaju se usmjerenim
linijama (strelicama), koje definišu tok i smjer
Obrada izvršenja programa.
Uslov
vezni simbol
Programski kod se piše u nekom od programskih jezika (npr. Quick Basic, Logo, C, C++,
Pascal, Java,...).
Ukratko objasniti posljednju fazu: unos programa u računar, pokretanje i testiranje.
Zadaća: napisati algoritam za kuhanje jajeta (pseudokodom).

Ponoviti šta je program, programiranje, osnovne faze, algotiram i dijagram toka.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Osnovne algoritamske strukture
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa grupama osnovnih algoritamskih struktura, te sa
linijskom strukturom uz njene osnovne karakteristike
2. odgojni: razvoj kulture rada, odgovornosti, preciznosti, pozitivnih crta volje i karaktera,
disciplinovanosti
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računari

- Pitanja za ponavljanje: na str. 103. iz udžbenika. Prozvati po jednog učenika da odgovori
na pitanje.
Navesti podjelu algoritamskih struktura na tri grupe: linijska, razgranata i ciklička.

U ovom dijelu časa objasniti linijsku strukturu.
• Karakteristike linijske strukture: svaki algoritamski korak tijekom rješavanja zadatka
izvršava se samo jedan put.
• U ovom slučaju algoritamska shema se sastoji od algoritamskih koraka ulaza, obrade i
izlaza.
Analizirati urađen zadatak 1. u udžbeniku na str. 104.
Prozvati učenika da uradi na tabli zadatak 2.. Insistirati na objašnjenju svakog dijela zadatka.
Paraleno zapisivanje pseudokoda i dijagrama toka.
Zadatak 3.: Pseudokodom i dijagramom toka zapiši računanje prosjeka tri broja.
Pseudokod: Dijagram toka:

1. početak
Početak
2. unos tri broja (x, y, z)
x, y, z Učenici crtaju dati
3. izračunavanje prosjeka (a=(x+y+z)/3) dijagram u MS Word-u!
a=(x+y+z)/3
4. ispisivanje prosjeka
5. kraj. a
Kraj

- Zadaća: zadatak 3. i 4. (str. 105.) iz dijela Provjerimo šta smo naučili!
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Osnovni koraci u programiranju i algoritamske strukture
Zadaci časa:
1. obrazovni: na osnonu usmenog izlaganja ponoviti usvojene sadržaje: program,
programiranje, algoritam, pseudokod, dijagram toka, algoritamske strukture
2. odgojni: razvijanje pravilnosti i urednosti u radu, pozitivnog odnosa prema radu
3. funkcionalni: razvijanje misaonih operacija, intelektualnih sposobnosti, samostalnog
zaključivanja i dr.
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, ilustracije

- Najava cilja časa: Danas ćemo ponoviti sadržaje koje smo učili iz oblasti Osnovni koraci u
programiranju.
- Pitati imali učenika koji se samostalno javljaju da ponove do sada obrađeno iz navedene
oblasti.

 Pojedini učenici usmeno izlažu sadržaje: program, programiranje, osnovni koraci u
programiranju, algoritam, pseudokod, dijagram toka. Tom prilikom ocjeniti njihovo znanje i
pregledati učenike sveske gledajući im urednost u pisanju i dr.
 Učenicima putem računara i projektora prikazati 3 - 4 unaprijed pripremljene algoritamske
sheme, a njihov zadatak je da prepoznaju sheme linijske strukture i objasne po čemu su one
prepoznatljive.
 Prozvati učenika da na tabli napiše pseudokod i dijagram toka za sljedeći zadatak.
Zadatak: Damir i Saša nerazdvojni su prijatelji. Svakog dana, nakon završetka nastave, kod Damira
gledaju svoje omiljene epizode Heroja. U slobodno vrijeme igraju razne društvene igre. Tako je u zadnje
vrijeme postala popularna igra "Pogodi broj". Igra se sastoji u tome da Saša zamisli neki prirodan broj.
Nakon toga mu Damir kaže da taj broj pomnoži s A, rezultatu doda broju B, tako dobiveni zbroj podijeli s C
i rezultatu oduzme D. Krajnji rezultat R Saša kaže Damiru. Na temelju toga Damir mora zaključiti koji je
broj Saša zamislio. Budući da Damiru „ne ide“ matematika, pomozite mu da za zadane A, B, C, D i R
pogodi koji je broj zamislio Saša.
Napomena: nikada pri dijeljenju nećete dobiti ostatak.
1. početak
Početak
2. unos podataka (A, B, C, D, R)
A, B, C, D,
3. izračunavanje nepoznatog broja R
(X=((R+D)*C-B)/A)
X=((R+D)*C-B)/A
4. ispisivanje rezultata
X
5. kraj.
Kraj
 Učenici crtaju dati dijagram u MS Word-u!

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Razgranata struktura
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti nova znanja o razgranatoj strukturi i njene osnovne karakteristike, te
ponoviti sve o grupama algoritamskih struktura
2. odgojni: razvijanje urednosti, tačnosti, preciznosti, smisla za rješavanje problemskih
zadataka, značaj matematike u svakodnevnom životu
3. funkcionalni: razvijanje misaonih aktivnosti i voljnih karakteristika učenika, sposobnost
zaključivanja, uočavanja i rasuđivanja, razvijanje dara zapažanja i verbalnog izražavanja
na bazi misaonih operacija i mišljenja
- Ponovimo:
1. Šta je algoritam?
2. Kako dijelimo algoritamske strukture?
3. Koje su karakteristike linijske strukture?
Najava cilja časa: Danas ćemo se upoznati sa još jednom vrstom algoritamske strukture –
razgranatom (strukturom odlučivanja).

U ovom dijelu časa objasniti karakteristike razgranate strukture.
• U ovoj vrsti algoritamske strukture algoritam se grana i svoj tok nastavlja jednom od
grana – opcija.
• Svaki algoritamski korak izvršava se najviše jedan put tokom rješavanja zadatka.
Međutim, u ovakvoj strukturi moguće su i situacije da se neki algoritamski koraci tokom
rješavanja zadatka ne izvrše.
• U razgranatoj algoritamskoj shemi uvijek postoji jedan algoritamski korak koji omogućava
grananje algoritma. Ovaj se algoritamski korak naziva uslovnim - korakom odluke.
• Na osnovi fizikalne prirode zadatka postavlja se pitanje da li je neki uslov ispunjen ili ne.
U tom smislu ispunjenje uslova određuje dalji tok rješavanja.
• Odluka je uvijek popraćena s odgovorima "DA", alternativno "NE".
Prozvati učenika da uradi na tabli sljedeći zadatak (1.): predstavi svoj plan poslijepodneva
(podrazumijevajući da je učenik jutarnja smjena u školi). Insistirati na objašnjenju svakog dijela
zadatka.
Paraleno zapisivanje pseudokoda i dijagrama toka. Nadgledati i usmjeravati rad.
Zadatak 2.: Pseudokodom i dijagramom toka zapiši dijeljenje dva broja (Napomena: dijeljenje
nulom nije definisano).
1. početak
2. unos dva broja – dijeljenik i djelilac (x, y) Početak
3. ukoliko je djelilac nula kraj, inače izvršiti
dijeljenje (z=x/y)
4. prikaz rezultata (z) x, y
5. kraj.
DA
y=
Naglasti učenicima da za isti NE 0
zadatak može postojati više z=x/y
različitih algoritama i
da su svi tačni. z
Kraj
- Analizirati primjere sa CD - za razgranatu strukturu.

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Ciklička struktura
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti nova znanja o cikličkoj strukturi i njene osnovne karakteristike, te
ponoviti sve o grupama algoritamskih struktura
2. odgojni: razvijanje urednosti, tačnosti, preciznosti, smisla za prepoznavanje tipa i
rješavanje problemskih zadataka, značaj matematike u svakodnevnom životu
3. funkcionalni: razvijanje misaonih aktivnosti i voljnih karakteristika učenika, sposobnost
zaključivanja, uočavanja i rasuđivanja, razvijanje dara zapažanja i verbalnog izražavanja
na bazi misaonih operacija i mišljenja

Najava cilja časa: Danas ćemo se upoznati sa još jednom vrstom algoritamske strukture –
cikličkom (strukturom ponavljanja).
U ovom dijelu časa objasniti karakteristike cikličke strukture.

• U ovoj vrsti algoritamske strukture dio algoritama se ponavlja (tačno određeni broj puta ili
u zavisnosti od nekog uslova).
• Dio algoritma koji se ponavlja naziva se petlja.
Zadatak: Pseudokodom i dijagramom toka zapiši tablicu množenja sa brojem 9. (Ukoliko je
nastavniku poznat vic o Muji i tablici množenja sa brojem 9 ispriča ga da animira učenike i
pokuša na taj način da očuva pažnju pri objašnjenju ove složenije algoritamske strukture).
1. početak Naglasiti da je
2. za brojeve od 1 do 10 radi Početa navedeni način
2.1. množi broj sa brojem 9 k prikaza algoritma
2.2. prikaži rezultat i= 1 - 10 pojednostavljen, a
2.3. uzmi sljedeći broj da će se sa
3. kraj. preciznijim načinom
x=i*9
prikaza upoznati u
Posebnu pažnju obratiti na to da se narednim razredima.
x Kraj
učenicima objasni zašto u ovom
zadatku nema unosa, odnosono ulaza
podataka, te šta to svaki algoritam i=i+1
mora imati (početak, izlaz i kraj).
- Analizirati primjere sa CD - za cikličku strukturu.

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: MS Excel - uvod; Vježba 1. - Pozicioniranje na stranicu u
radnoj knjizi
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati osnovne funkcije i radno okruženje MS Excel-a, vrstu fajlova koje
kreiramo u MS Excel-u, te uvježbati kretanje kroz radnu tabelu
2. odgojni: razvijanje preciznosti i urednosti, pozitivnog odnosa prema radu i razvijanje
navika konkretnog odnosa prema zadatku
3. funkcionalni: razvijati izražajne, umne i praktične sposobnosti učenika
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracija, metoda samostalnog rada
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računari
- Ponovimo:
1. Kako dijelimo softver?
2. Kakav je to aplikativni softver?
3. Koje vrste aplikativnog softvera poznaješ?
4. Koji su najčešće korišteni programi opće namjene?
5. Koje programe MS Office-a poznaješ?
Najava cilja časa: Danas ćemo se upoznati sa još jednim Office-ovim programom, kojeg
svrstavamo u spreadsheet programe (programe za rad sa tabelama) – MS Excel-om.
U ovom dijelu časa navesti osnove karakteristike MS Excel-a:

 primjena: u radu sa tabelarnim podacima nad kojima je potrebno izvršiti neke
proračune, uz mogućnost grafičkog prikaza podataka;
 način pokretanja: Start  All Programs  Microsoft Office  Microsoft Office Excel;
 osnovni dijelovi prozora;
 vrsta datoteke kreirane u Excel-u: radna knjiga (Work Book);
 nastavak Excel-ovih fajlova: .xls (u MS Excel-u 2003), .xlsx (u MS Excel-u 2007);
 dijelovi radne tabele: redovi, kolone, najmanji dio – ćelija, posebna vrsta ćelije – aktivna
ćelija, radni list (Sheet).
Izvođenje vježbe 1. po uputama iz udžbenika (str. 110. i 111.) uz poseban naglasak na način
označavanja pojedinih dijelova u Excel-ovoj tabeli.
- Ponavljanje: pitanja iz udžbenika (str. 111. Iz dijela Provjerimo šta smo naučili!).
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Algoritamske strukture
Zadaci časa:
znanje
odgovornosti
Nastavne metode: razgovor, ilustracije
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, nastavni listići, karte
- U ovom dijelu časa najaviti da ćemo na ovom času ponoviti sve ono što smo do sada učili
vezano za osnovne pojmove u programiranju.
Objasniti učenicima da će jedan po jedan izlaziti i izvlačiti listić na kojem se nalaze dva pitanja i
jedan zadatak vezan za određenu algoritamsku strukturu koju trebaju da prepoznaju.
- Nastavnik na početku ovog dijela časa izvlači jednu od unaprijed pripremnjenih karti (prema
broju učenika iz špila izdvojiti npr. karte jednog znaka od 1- 14).
- Izlazi učenik/ca koji sjedi za rednim brojem računara izvučenog broja i izvlači jednu od
kartica.
- Ukoliko je potrebno usmjeravati odgovor učenika pomoćnim pitanjima.
- Ukoliko je potrebno (prema broju ocjena evidentiranih u dnevniku) vrednovati pokazano
znanje učenika.
- Učenik/ca koji završi sa prezentiranjem stečenog znanja izvlaći slijedeću kartu, te izlazi
naredni učenik/ca i ciklus se nastavlja sve do kraja ovog dijela časa.
- U ovom dijelu časa pitati ima li šta nejasno u do sada obrađenom gradivu i eventualno dati
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 2. - Rad sa podacima i upotreba funkcije SUM
Zadaci časa:
1. obrazovni: uvježbavanje rada u MS Excel-u: unosa podataka, kopiranja, premještanja,
brisanje podataka, poništavanje zadnje radnje, upotrebe funkcija
2. odgojni: razvijanje interesa za rješavanje matematičkih zadataka, razvijanje upornosti i
odgovornosti, razvijanje urednosti i preglednosti
mišljenje, razvijanje percepcije, logičkog mišljenja i rasuđivanja, razvijanje pamćenja,
logičkog zaključivanja, njegovanje matematičke radoznalosti
Nastavne metode: razgovor, ilustracije, metoda samostalnog rada
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, udžbenik, CD
Ponovimo:
1. Šta je MS Excel?
2. Šta kreiramo u Excel-u?
3. Čime je određena svaka ćelija u Excel-u?
Najava cilja časa: Na današnjem času upoznat ćemo se sa vrstom podataka koje možemo unijeti
u Excel, njihovim načinima kopiranja, brisanja, te primjenom funkcija.
- Prateći upute u udžbeniku (ili uz video prikaz date vježbe sa CD-a) učenici izvode vježbu 2.
uz nadzor i dodatne upute nastavnika.
- Posebno naglasiti koje vrste vrijednosti možemo unositi u ćelije.
- Objasniti načine kopiranja i premještanja podataka na više načina (preko opcija sa alatne
trake/menija, kombinacijom taster, metode “povuci i pusti”.
- Pojasniti brisanje unijetih podataka I poništavanje posljednje radnje. Posebno naglasiti šta
se desi ako su ćelije obojene ili obrubljene, a želimo obrisati datu ćeliju ili njen sadržaj.
- Objasniti šta podrazumijevamo pod nazivom funkcija. Naglasiti da ih možemo sami kreirati
ili koristiti već gotove.
- Pojasniti od čega se sastoji funkcija.
- U okviru datog zadatka primjeniti funkciju SUM i dodatno objasniti koje su još najčešće
korištene funkcije.

- Ponovimo:
 Kako možemo kopirati podatke u Excel-u?
 Šta nam omogućavaju funkcije?
 Koje gotove funkcije poznaješ?
 Šta nam omogućava funkcija SUM, a šta funkcija AVERAGE?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 3. – Uređivanje tabele
Zadaci časa:
1. obrazovni: uvježbavanje rada u MS Excel-u: crtanje linija tabele i ispuna ćelija, sortiranje
podataka
2. odgojni: razvijanje interesa za tabelarno uređenje podataka, razvijanje upornosti i
odgovornosti, disciplinovanosti, razvijanje urednosti i preglednosti
3. funkcionalni: razvijanje sposobnosti za posmatranje, opažanje, kreativno mišljenje,
razvijanje percepcije, logičkog mišljenja i rasuđivanja, razvijanje pamćenja, logičkog
zaključivanja, njegovanje matematičke radoznalosti
Nastavne metode: razgovor, demonstracije, metoda samostalnog rada
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, udžbenik, CD, projektor
Ponovimo:
 Koju bi funkciju upotrijebio/la da izračunaš prosjek?
Najava cilja časa: Na današnjem času upoznat ćemo načine na koje možemo crtati liniju u tabeli
i bojiti ćelije, te razvrstati podatke u tabeli.
- Prateći upute u udžbeniku (ili uz video prikaz date vježbe sa CD-a) učenici izvode vježbu 3.
uz nadzor i dodatne upute nastavnika.
- Ponoviti na koji način vršimo preimenovanje radnog lista.
- U ćeliju F1 upisati Svega, a u F2 primjeniti formula za sabiranje ukupnog broja učenika.
- Objasniti opcije iz Format → Cells → Border na datom primjeru.
- Učenici uređuju okvir tabele po slobodnom izboru.
- Objasniti sjenčenje tabele.
- Objasniti i drugi način uređenja tabele preko alata sa alatne trake.
- Na novom random listu unijeti podatke kao na sl. 174. str. 117. (unijeti podatke u koloni
Brojevi, a potom kopirati iste u kolone Uzlazno i Silazno).
- Postepeno objasniti način sortiranja podataka po koracima.
- Učenici boje datu tabelu i postavljaju okvir po slobodnom izboru.

- Ponovimo:
 Kako crtamo linije tabele u Excel-u?
 Objasni kako bojimo red, kako kolonu, a kako ćeliju u Excel tabeli?
 Kako vršimo silazno/uzlazno sortiranje podataka?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Zadatak za samostalnu izradu (MS Excel)
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici na konkretnom zadatku prezentiraju do sada stečeno znanje
2. odgojni: razvijenje urednosti, preglednosti, radnih navika, pravilnog odnosa prema radu,
disciplinovanosti
Nastavne metode: razgovor, metoda samostalnog rada
Ponovimo:
 Od čega se sastoji funkcija?
Najava cilja časa: Na ovom času u Excelu ćete uraditi zadatak koristeći sve već naučeno
(preimenovanje radnog lista, upotreba funkcija, uređenje tabele, sortiranje podataka).
- U ovom dijelu časa objasniti učenicima šta treba da rade:

 preimenovati radni list knjige u Ocjene;
 u polja A1, B1,… redom upisati ime i prezime učenika, te nazive predmeta.
 Nakon unosa naziva posljednjeg predmeta unijeti naziv polja Uspjeh.
 Popisati učenike iz grupe, a potom unijeti ocjene po predmetima.
 Nakon unosa potrebnih podataka primjeniti funkciju za računanje uspjeha.
 Uokviriti tabelu podebljanom linijom, a u unutrašnjosti ćelije uokviriti duplom linijom.
 Podatke u tabeli složiti po uspjehu.
 Redove i kolone učenici boje po slobodnom izboru.
 Sačuvati urađeno.
- Ocjeniti uspješnost urađene vježbe uz eventualno potrebna objašnjenja.

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Prezentacija; Vježba 1.: Napravimo prezentaciju
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati osnovne funkcije i radno okruženje MS Power Point-a, vrstu fajlova
koje kreiramo u MS Power Point-u, te uvježbati manipulaciju sa pojedinim elementima
prezentacije, podešavanje tranzicije, efekata i sl.
2. odgojni: razvijanje preciznosti i urednosti, pozitivnog odnosa prema radu i razvijanje
navika konkretnog odnosa prema zadatku
3. funkcionalni: razvijati izražajne, umne i praktične sposobnosti učenika
Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježbanja
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, udžbenik, CD, projektor
Ponovimo:
 Šta su programski paketi i koji je najpoznatiji?
 Šta su aplikacije i kako ih dijelimo?
 Standardni MS Office sadrži nekoliko aplikacija. Koje vi poznajete?
Najava cilja časa: Danas ćemo se upoznati sa aplikacijom MS Power Point i pokazati kako se
prave jednostavnije prezentacije.
MS Power Point je program za kreiranje raznih multimedijalnih prezentacija pomoću računara.

Objasniti šta podrazumjevamo pod pojmovima prezentacija (izlaganje neke teme slušateljima) i
multimedija (naziv za medije koji kombinuju sliku, zvuk, tekst, film, grafiku, animacije).
 Manji element prezentacije: slajd.
 Objasniti šta može biti dio slajda.
 Objasniti šta možemo podešavati.
 Tranzicija slajda – prelaz sa slajda na slajd.
 Animacije – efekti na pojedine elemente slajda.
Pokrenuti na računarima Power Point i upoznati ih sa alatima sa alatne trake i opcijama u
menijima.
Tema prezentacije „Informatika“; podnaslov „Razvoj informatike“.
Demonstrirati:
 Odabir slajda (slika s lijeve strane ili s desne, samo naslov i sl.)
 Odabir dizajna (Design)
 Ubacivanje slike (iz Clip Art-a ili iz određenog foldera, npr. My Pictures)
 Efekti sa slikom
 Ručno ili automatsko mijenjanje slajdova
 Dodavanje novog slajda
 Podešavanje tranzicije i animacije slajda
 Umetanje podnožja i broja slajda
 Pokretanje prezentacije
Nastavnik nakon demonstriranja rada, nadgleda rad učenika i daje potrebne upute.
Nakon završene prezentacije učenici spašavaju rad pod nazivom INFORMATIKA.PPT(X).

Ponovimo:
- Šta je MS Office?
- Koje su najpoznatije Office-ove aplikacije?
- Šta je MS Power Point?
- Koju ekstenziju imaju fajlovi kreirani u MS Power Point-u?
Zadatak kod kuće: Pregledati vježbu sa CD (detaljnije upute podešavanja u Power Point-u 2003).
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Multimedija
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike šta se podrazumijeva pod nazivom multimedija, te koje
multimedijalne elemente imamo, upoznati ih sa razlikom između DVD-a i DivX-a , kao i
MP3 i MP4 formata
2. odgojni: razvoj kulture rada, odgovornosti, preciznosti, pozitivnih crta volje i karaktera,
disciplinovanosti
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje
Ponovimo:
1. Šta je prezentacija?
2. Od čega se sastoji prezentacija?
3. Koju riječ upotrebljavamo kada želimo da naglasimo da je više komponeti kombinirano, npr.
vitamina?
U okviru slajdova prezentacije obuhvaćeno je (po slajdovima):
- U izrazu multimedija, rijec „medij“ predstavlja načine, oblike kojima se predstavlja i prenosi neka poruka (npr.
tekst, slika, zvuk), a „multi“ oznacava da se koristi više njih istovremeno.
- Kombinacijom svih medija unutar jednog računarskog zapisa (datoteke) dobivamo multimedijski zapis
(prezentaciju).
- Svrha je multimedije da što zanimljivije, privlačnije i stvarnije predoći i prenese neku informaciju - pojavu,
prizor, ugođaj ili događaj.
- Cilj je multimedije da zaokupi što više naših osjetila kako bi doživljaj prenesene poruke bio potpuniji.
- Multimedijalni elementi – razni oblici zapisa: tekst, grafika, zvuk, animacija i video.
- Mediji za zapisivanje multimedije: DVD, CD, razni oblici flash memorije.
- DivX – jače kompresovan DVD format.
- MP4 su još više komprimirane pjesme od MP3.
Primjena: umjetnost (npr. multimedijalne performance), obrazovanje (npr. multimedijalni sadržaji za učenje), zabava (npr.
računarske igrice), medicina n(pr. trening, tj. virtualni hirurški zahvat, strojarstvo i elektrotehnika (npr. omogućava
razne poglede i testiranja na automobilu koji se još nije niti počeo proizvoditi), matematika (npr. modeliranje i grafički prikaz
formula), znanstvena istraživanja (npr. istraživanje mjeseca ili vizualni pregled složenih molekularnih struktura), vojska (npr.
simulatori vožnje oklopnih vozila ili aviona), Virtual Reality (virtualna stvarnost), MMS (eng. Multimedia Messaging System –
koristi se u mobilnim uređajima).
Za ponavljanje iskoristiti asocijaciju kreiranu sa pojmovima iz ove lekcije.
Zadaća: odgovoriti na pitanja iz udžbenika, str. 124.

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Kreiranje prezentacije
Zadaci časa:
1. obrazovni: kroz manipulaciju sa osnovnim alatima MS Power Point-a dobiti uvid u nivo
3. funkcionalni: razvoj koncentracije, pažnje, osposobljavanje za samostalan rad,
razvijanje uočavanja, mišljenja, razvoj motorike, spretnosti i preciznosti, podsticanje
kreativnosti u radu
U ovom dijelu časa ponoviti sa učenicima:

1. Šta je MS Power Point?
2. Kako se instalira?
3. Kako doći do Power Point-a?
4. Koja je ekstenzija fajlova kreiranih u Power Point-u?
Najava cilja časa: Na današnjem času ćemo urediti prezentaciju sa već pripremljenim sadržajem
(sa CD-a – tastatura za doradu).
Učenici rade datu prezentaciju.

- Promijeniti: dizajn
- Izgled prezentacije
- Sadržaj po potrebi doraditi
- Sliku po potrebi oblikovati
- Postaviti efekte na pojedine dijelove
- Podesiti tranziciju slajda
- Ubaciti broj slajda i tekst u podnožju (naziv škole ili ime i prezime učenika)
- Podesiti zvuk pri prelasku sa slajda na slajd
- Automatsko pokretanje
Nadgledati rad učenika i eventualno dati potrebna objašnjenja.

Ponovimo:
- Kako promijeniti dizajn prezentacije?
- Kako dodati efekt na tekst ili sliku?
- Kako podesiti automatsko izvođenje prezentacije?
- Kako vidjeti izgled prezentacije? Šta je MS Power Point?
- Koju ekstenziju imaju fajlovi kreirani u MS Power Point-u?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Štetni (maliciozni) softver
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika sa značajom licenciranog softvera, kao i sa
opasnošću savremenog doba – računarskim virusima i drugim štetnim programima
2. odgojni: formiranje osobina pozitivnog karaktera, jačanje kritičkog duha, razvoj
pravilnog odnosa prema radu
3. funkcionalni: razvijanje mašte i kreativnosti učenika, sposobnosti pamćenja,
samostalnog logičkog zaključivanja (razlikovanje dobrog od lošeg)
Nastavne metode: razgovor, demonstracije
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, udžbenik, nastavni listići -
križaljka

1. Šta je softver?
2. Kako dijelimo softver?
3. U koju vrstu softvera bi svrstali npr. viruse?
Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o programima koji nanose štetu tzv. malicioznom
softveru.
- Ponoviti i naglasiti značaj legalnog softvera.

- Vrsta softvera – maliciozni softver (lat. malicija (malizia) – zloba).
- Razlikujemo viruse, crve i trojance.
- Ukratko izložiti karakteristike aplikacija ove vrste pomoću prezentacije.
- Uvesti pojam virusa preko definicije biološkog virusa.
 Objašnjenje iz medicine: “Virus je izazivač bolesti: zarazna klica; otrov; naročito
otrov što ga luče žive ili nežive bakterije”.
 Iz oblasti računarstva: “Virus je razorni računarski program”.
- Prvi virus napravljen u Pakistanu 1986. godine. Ukratko ispričati o motivu nastanka prvog
virusa.
- Karakteristike:
 imaju mogućnost samokopiranja,
 mali program,
 rijetko prave oštećenja hardvera i sl.
- I epidemija – mijenjanje softvera i disketa.
- II epidemija – vezana za pojavu Word-a.
- III epidemija - vezana za Internet.
- Motivi nastanka: različiti, jedan od njih je reakcija na masovno ilegalno kopiranje
softvera.
- Prijenos: direktna zaraza (na samo jedan računar), masovna zaraza (putem instalacionih
medija), zaraza mrežnim putem.
- Virusi (vrste): file, parazitski, makrovirusi, boot (prvi virus), prepisivački, multivirusi,
dropperi, logička bomba, vremenska bomba,... Ukratko izložiti karakteristike ovih vrsta
virusa pomoću prezentacije.
- Crvi se kopiraju sa jednog računara na drugi i tako usporavaju ili onemogućuju rad
sistemskog softvera. Najčešće se šire e-mailom.
- Trojanac je najčešće u vidu korisnog programa, a svoju pravu funkciju obavlja u
pozadini. Trojanci se ne razmnožavaju samostalno.
 Pomoću prezentacije ponoviti:

1. Kakav je to maliciozni softver?
2. Šta je virus?
3. Kako se virusi najčešće prenose?
4. Koje vrste virusa poznaješ?
5. Koja je razlika između virusa i trojanaca?
- Podijeliti listiće sa pripremljenom križaljkom.

- Zadaća: križaljka sa pojmovima iz novog nastavnog sadržaja.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Antivirusni softver; Zaštita i održavanje računarske opreme
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa ulogom antivirusa, osnovnim mjerama zaštite, te
načinima zaštite i održavanja računarske opreme
2. odgojni: razvoj kulture rada, radnih navika, njegovanje sposobnosti uočavanja,
3. funkcionalni: razvijanje samostalnog logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje,
inicijative i intuicije
Nastavne metode: razgovor, izlaganje

1. Kakav je to maliciozni softver?
2. Koju vrstu programa svrstavamo u maliciozni softver?
3. Koje su osnovne osobine virusa, crva i trojanaca?
4. Je li se moguće zaštiti od ove vrste softvera?
Najava cilja časa: Na današnjem času upoznat ćemo se sa programima čija je jedina uloga
zaštita računara od štetnog - malicioznog softvera.
 Objasniti značaj antivirusa i njegovu ulogu.

Antivirusni softver je program koji pokušava pronaći, prepoznati, spriječiti i ukloniti viruse i ostali
štetni softver.
 Pojasniti način rada antivirusa.
 Preporuka: nikada ne instalirati više od jednog antivirusa.
 Navesti neke od antivirusa: Avast, NOD 32, McAfee, Panda, Caspersky,
BitDefender,…
 Upoznati učenike sa osnovnim mjerama zaštite od virusa, crva i trojanaca. Naglasiti
značaj redovnog Update-a.
 Osnovni koraci u održavanju podataka: kreiranje sigurnosne kopije datoteka –
Backup, skeniranje datoteka – Scan, redovna nadogradnja Windows-a – Update
(ovo samo u slučaju da imamo instaliran licenciran Windows).
Priprema računara za rad.
Pokretanje antivirusa na školskim računarima i skeniranje foldera (učenici skeniraju folder u
kojem su spremali svoje vježbe).
Ostatak ovog dijela časa kreiraju prezentaciju na temu „Virusi“ ili „Antivirusi“.

Ponovimo:
- Šta je uloga antivirusa?
- Koje antiviruse poznaješ?
- Koji su osnovni koraci u održavanju podataka?
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Kreiranje prezentacije na određenu temu
Zadaci časa:
1. obrazovni: kroz manipulaciju sa osnovnim alatima MS Power Point-a dobiti uvid u nivo
3. funkcionalni: koncentracije, pažnje, osposobljavanje za samostalan rad, razvijanje
uočavanja, mišljenja, razvoj motorike, spretnosti i preciznosti, podsticanje kreativnosti u
radu
Nastavne metode: razgovor, izlaganje, metoda samostalnog rada

1. Šta su prezentacije?
2. Šta podrazumijevamo pod tranzicijom?
3. Je li moguće podesiti da se efekti unutar jednog slajda odvijaju automatski?
Najava cilja časa: Danas ćete kreirati prezentaciju na određenu temu i podesiti određene
parametre prema zahtjevu.
Tema prezentacije „Moj hobi“ ili „Moj razred“ (minimalno 7 slajdova).

Učenici dodatno treba da pojasne:
 Odabir slajda (slika s lijeve strane ili s desne, samo naslov i sl.)
 Odabir dizajna (Design)
 Ubacivanje slike (iz Clip Art-a ili iz određenog foldera, npr. My Pictures)
 Efekti sa slikom
 Ručno ili automatsko mijenjanje slajdova
 Dodavanje novog slajda
 Podešavanje tranzicije i animacije slajda
 Umetanje podnožja i broja slajda
 Pokretanje prezentacije
Nastavnik nadgleda rad učenika.

Nakon završene prezentacije učenici spašavaju prezentaciju.
- Pregledati i vrednovati urađene prezentacije uz prethodno postavljena dva pitanja od
navedenog u glavnom dijelu časa.
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježbe sa CD-a po izboru
Zadaci časa:
1. obrazovni: kroz materijale na CD-u uraditi tri kraće vježbe (MS Word, MS Excel i Paint), te
dobiti uvid u nivo učeničkog znanja i stepen usvojenosti do sada obrađenog
2. odgojni: razvoj kulture rada, disciplinovanosti, razvoj interesa, intuicije, sklonosti
3. funkcionalni: mišljenja, koncentracije, pažnje, osposobljavanje za samostalan rad,
razvijanje uočavanja, razvoj motorike, spretnosti i preciznosti, podsticanje kreativnosti u radu
Tip časa: čas vježbanja i ponavljanja
Nastavne metode: razgovor, metoda samostalnog rada
U ovom dijelu časa dati upute učenicima šta treba da rade.

1. U programu TuxType organizirati 5-minutno takmičenje. Učenika/cu koji/a stigne do višeg

nivoa sa većim brojem bodova nagraditi ocjenom.
2. Ponovo uraditi zadatak 7. sa str. 63. u MS Word-u, te kreirati tabelu za raspored časova
(bez upisanih časova).
3. U Paint-u nacrtati sljedeće:
4. MS Excel: kreirati tabelu sa tablicom množenja s brojem 8. Rezultat u tablici prikazati

pomoću formule.
- Pregledati i po potrebi vrednovati urađene vježbe.

Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Sistematizacija gradiva na kraju školske godine
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici uvide povezanost nastavnih jedinica kao i da sistematizacijom
učvrste već postojeće znanje ili prošire isto
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, marljivosti, urednosti
3. funkcionalni: razvijanje pažnje, logičkog mišljenja, koncentracije, volje
Nastavne metode: samostalni radovi, razgovor
Nastavna sredstva i pomagala: računari
Objasniti učenicima da će se na jednom dijelu časa izvršiti sistematizacija gradiva, a 15 min.

pred kraj časa nastavnik će zaključiti ocjene.
Zaključivanje ocjena će biti javno uz obrazloženje da zaključna ocjena ne mora biti aritmetička
sredina svih ocjena.
 Gradivo iz prvog polugodišta ponoviti pomoću testa sa CD-a (10 pitanja).

Pitanja za sistematizaciju gradiva II polugodišta:
- Šta je folder, a šta fajl?
- Šta podrazumijevamo pod hardverskim održavanjem računara?
- Šta se dešava ako na naslovnu traku otvorenog prozora uradimo dvoklik?
- Šta su to tekst procesori i šta nam omogućavaju?
- Na koji način najbrže možemo obilježiti jednu riječ, a kako jedan red?
- Kako formatiramo tekst u dvije kolone?
- Kako se vrši unos teksta u neki gotovi oblik?
- Koja je razlika između opcija Print i Print Preview?
- Šta je grafika, a šta rezolucija?
- Šta su računarske mreže i kako ih dijelimo prema veličini?
- Na koji način možemo umrežiti računare?
- Šta je Internet?
- Opiši kako šaljemo e-mail.
- Nabroj najpopularnije www pretraživače.
- Šta je algoritam i kako ga zapisujemo?
- Nabroj osnovne algoritamske strukture.
- Navedi po jednu karakteristiku za svaku strukturu.
- Za šta služi program MS Excel?
- Šta je ćelija?
- Od čega se sastoji formula u Excel-u?
- Šta je prezentacija?
- Od čega se sastoji prezentacija?
- Šta je multimedija?
- Nabroj multimedijalne elemente.
- Šta su računarski virusi i kako se možemo zaštiti od njih?
Učenici 10 min. pred kraj ovog dijela časa mogu se zabaviti uz slobodan rad na računaru -
aplikacija po slobodnom izboru.
- Prijedlog zaključnih ocjena.
- Preporučiti učenicima permanentno održavanje znanja.

- Druga preporuka: čitanje informatičke literature.
- Zaželjeti ugodan raspust.

Pripreme Informatika6

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pripreme Informatika6

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pismene pripreme

Cijenjene kolegice i kolege!

U priloženim modelima prikazana je specifična struktura unutrašnje organizacije, koja

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

- Upoznavanje sa učenicima i davanje uputa za nabavku udžbenika i drugog pribora za

Glavni dio časa: (oko 30 min.)

- Savremena informatika kao naučna disciplina najviše se razvijala na američkom

Uz prezentaciju izvršiti ponavljanje gradiva.

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

S razvojem znakova za tekst, razvijali su se i znakovi za prikaz brojeva.

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

- Sada možemo zaključiti da je osnovni princip rada računara:

Završni dio časa: (oko 4 min.)

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

Analiza domaćeg rada.

Glavni dio časa: (oko 35 min.)

1 Iz tabele prikaza težinskih vrijednosti cifara broja 10111 imamo:

3. postupak dijeljenja je završen kada rezultat dijeljenja bude jednak 0 (nuli).

4. zapis u binarnom sistemu dobija se ispisom ostataka odozdo prema gore.

Prema opisanom postupku pretvorimo dekadni broj 23 u binarni.

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

- Analiza domaćeg rada.

Glavni dio časa: (oko 35 min.)

U ovom dijelu časa ispitati 4-5 učenika.

Učenik daje odgovore na pitanja sa listića i radi zadatak na tabli.

Vrednovati znanje učenika uz obrazloženje date ocjene.

Nastavni listići u prilogu pripreme.

Završni dio časa: (oko 5 min.)

1. Kako definiramo šta je informatika?

Nastavni listić br. 2.

1. Ko je prvi dao definiciju informatike?

Nastavni listić br. 3.

1. Ko je osmislio naziv informatika i od kojih riječi?

Nastavni listić br. 4.

1. Šta podrazumjevamo pod informatičkom pismenošću?

Nastavni listić br. 5.

1. Iz koje dvije discipline se razvila savremena informatika?

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom

Glavni dio časa: (oko 35 min.)

Pogledati dodatak na CD-u pomoću računara i projektora.

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o ulaznim jednicama (uređajima).

Glavni dio časa: (oko 35 min.)

Ulazni uređaji su:

O svakom uređaju ukratko par karakteristika (slike i karakteristike na slajdovima prezentacije).

Završni dio časa: (oko 5 min.)

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VI1,2,3 (grupa A i B)

- Analiza domaćeg rada.

Na tablu sa magnetima pričvrstiti pripremljeni plakat sa pitanjima (plakat treba da sadrži 20

- Vrednovati odgovore učenika (4-5 pitanja) uz obrazloženje svake ocjene.

Završni dio časa: (oko 12 min.)