KRATKA SKRIPTA ZA STRUČNI ISPIT

(sažetak Ustava BiH i školskih pravilnika)

1
 SADRŽAJ

SADRŽAJ.................................................................................................................................................2

2. VRSTE VLASTI U BIH!.............................................................................................................5

3. PODJELA VLASTI U BIH!........................................................................................................7
4. IZVRŠNA I ZAKONODAVNA VLAST U FEDERACIJI BIH!..............................................7
5. PODJELA NADLEŽNOSTI IZMEĐU FEDERACIJE BIH I KANTONA!...........................7
6. VLADA HNK!............................................................................................................................10
7. IZVRŠNA VLAST NA NIVOU KANTONA!...............................................................................11
8. PODJELA VLASTI NA KANTONALNOM NIVOU!............................................................12
9.OPĆINSKI NIVOI VLASTI!.........................................................................................................15
10. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE!.........................................................................................16
11. ZAKONSKA LEGISLATIVA U OBRAZOVANJU!..........................................................16
12. TKO OSNIVA OSNOVNU ŠKOLU?.............................................................................................17
13. TRAJANJE ŠKOLSKE GODINE!.......................................................................................18
14. RAZLIKA IZMEĐU NASTAVNE I ŠKOLSKE GODINE!...............................................18
15. STRUČNI ORGANI ŠKOLE!...............................................................................................18
16. ORGAN UPRAVLJANJA ŠKOLE!.....................................................................................18
17. ORGAN RUKOVOĐENJA ŠKOLE!...................................................................................19
18. ORGANI UPRAVLJANJA I RUKOVOĐENJA!...............................................................................19
19. CILJEVI OBRAZOVANJA!.................................................................................................19
21. ZADACI UČITELJSKOG VIJEĆA!....................................................................................20
22. ŠKOLSKI ODBOR!...............................................................................................................20
23. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI!...............................................................................21
24. LJETOPIS ŠKOLE!...............................................................................................................22
25. ZAKONSKA REGULACIJA PRIJEMA ZAPOSLENIKA!..............................................22
26. ZAKON O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU!..................................................23
27. PEDAGOŠKI STANDARD I NORMATIV!........................................................................23
28. PRAVILNIK O OCJENJIVANJU!.......................................................................................24
29. PRAVILNIK O POLAGANJU STRUČNOG ISPITA!.......................................................26
30. PRAVILNIK O DISCCIPLINSKOJ ODGOVORNOSTI UČENIKA!..............................26
31. PISANJE SVJEDODŽBE!.....................................................................................................67
32. MATIČNA KNJIGA!.............................................................................................................67

2
33. PROGRAMI OBUKE I USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA!............................................68
34. OCJENJIVANJE UČENIKA!...............................................................................................68
35. KOJE SE PEDAGOŠKE MJERE MOGU IZREĆI U ŠKOLI?.........................................68
36. KADA I TKO POLAŽE RAZREDNE ILI PREDMETNE ISPITE U OSNOVNOJ
ŠKOLI?...............................................................................................................................................69
37. STATUT!.................................................................................................................................69
38. VIJEĆE RODITELJA I ŠKOLE!.........................................................................................69
39. ŠTO POLAŽE UČENIK NA KRAJU SREDNJE ŠKOLE?...............................................70
40. VRSTE SREDNJIH ŠKOLA.................................................................................................70
41. PRAVILA ŠKOE....................................................................................................................70
42. PRAVILNIK O SREDNJOŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU.........................70
44. OSNOVNA PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA!....................................................................71

3
1 .USTAVNO UREĐENJE BIH !

Ustav je jedan od tri elementa koji čine državu, a to su: teritorij, stanovništvo i Ustav.
Konstituiran je da garantira zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda omeđenog prostora, te
institucije kojima će vodilja biti upravo taj akt.

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini potpisan je 14.12.1995.god. u Parizu,

koji se često naziva Pariškim, Dejtonskim ili Mirovnim sporazumom.

Dodatak Mirovnom sporazumu je 12 aneksa, te je aneksu 4 Mirovnog sporazuma

povjerena uloga Ustava Bosne i Hercegovine, kojim je postojeća granica bivše Republike
Bosne i Hercegovine izmijenjena, na način da je teritorij države podijeljen na dva entiteta:
Republiku Srpsku, Federaciju Bosnu i Hercegovinu i Brčko Distrikt.

Stanovništvo je ograničeno na konstitutivne narode ovog prostora: Bošnjake, Srbe i Hrvate.

Pored Ustava na državnom nivou (Ustav BiH), kao krunski pravni akt, prisutni su ustavi
entiteta (Ustav FBiH,Ustav RS), Statut Brčko Distrikta i 10 ustava kantona u Federaciji Bosni
i Hercegovini. 

Zaključeni Mirovni sporazum davne 1995.godine, kao i aneksi imali su za cilj privremeno
djelovanje, koje je i danas na snazi.

Na Ustavu se temelje i sve ostale djelatnosti države, kako zakonodavna, tako i sudska,
izvršna, upravna. Zakoni su ti koji se usvajaju, primjenjuju, odbijaju i na taj način „kroje“
sudbinu svih. Organi izvršne i upravne vlasti „vladaju“ se po principima zakona, koji trebaju
zadovoljiti interese konstitutivnosti, inače će biti odbijeni u Parlamentarnoj skupštini FBiH,
koja se sastoji iz dva doma: Predstavnički dom i Dom naroda.

Daytonski mirovni sporazum je dogovor koji su potpisali tadašnji predstavnici triju država
(Izetbegović, Tuđman, Milošević), o uređenju BiH. Službeno je potpisan u Elizejskoj Palači u
Parizu 14. 12. 1995.

Državljanstvo BiH uređuje Parlamentarna Skupština.

4
 2. VRSTE VLASTI U BIH!

a) Izvršna vlast koju čine: predsjedništvo BiH, vijeće ministara i entiteti.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana, iz svakog konstitutivnog

naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjedatelja Predsjedništva svakih 8 mjeseci
po principu rotiranja članova Predsjedništva što je suglasno Izbornom zakonu Bosne i
Hercegovine. Njih izravno bira narod u svakom od entiteta: Federacija bira predstavnika
Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a Republika Srpska bira predstavnika Srba. Članovi
Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu, u skladu s izbornim zakonom koji
donosi Parlamentarna skupština. Član predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi
predsjedatelj. Mandat jednog saziva Predsjedništva BiH traje četiri godine.

Predsjedništvo je ovlašteno za vođenje vanjske politike, imenovanje veleposlanika i drugih

međunarodnih predstavnika, predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim
organizacijama i institucijama, vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora i
njihovu ratifikaciju, izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine, podnošenje izvještaja o
rashodima Predsjedništva i predlaganje godišnjeg proračuna Parlamentarnoj skupštini, te za
koordinaciju rada tijela vlasti na državnoj razini. Predsjedništvo je ovlašteno i za Oružane
snage Bosne i Hercegovine jer svaki član Predsjedništva, po službenoj dužnosti, vrši funkciju
civilnog zapovjednika oružanih snaga. Predsjedništvo također ima pravo pomilovati
osuđenike, na prijedlog Ministarstva pravde. Predsjedništvo mora provoditi sve odluke
Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini,
te obavlja dužnost vlade. Sastoji se od 10 članova: 9 ministara i jednog predsjedajućeg.
Zaduženo je za nadzor vanjske, gospodarske i fiskalne politike. Predsjedajućeg imenuje
Predsjedništvo BiH, a ostale članove Vijeća ministara imenuje sam predsjedajući.
Parlamentarna skupština zatim potvrđuje i odobrava sastav Vijeća ministara. Po Ustavu, s
područja Federacije BiH ne može se imenovati više od dvije trećine svih ministara. Vijeće
ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke.

Izvršnu vlast svakog entiteta čine predsjednik i dopredsjednik koji se rotiraju svakih šest
mjeseci. Vladom Federacije Bosne i Hercegovine predsjedaju premijer i njegov zamjenik, a u
sastavu su još dvanaest ministara i njihovi zamjenici, te dva ministra bez portfelja (lisnice).

5
Vladom Republike Srpske predsjeda premijer, a sastav popunjavaju njegova četiri zamjenika i
17 ministara.

b) Zakonodavna vlast koju čine: zastupnički dom, dom naroda, entiteti.

Zastupnički dom sastavljen je od 42 člana, od kojih su dvije trećine izabrane s teritorija

Federacije (28 zastupničkih mjesta), a jedna trećina s teritorija Republike Srpske (14
zastupničkih mjesta). Mandat izabranih članova Parlamentarne skupštine BiH je do 2002.
godine trajao dvije godine, a od 2002. traje četiri godine. Zastupnici se biraju izravno na
Općim izborima. Da bi se određeni zakon usvojio u Zastupničkom domu potrebno je
najmanje 2/3 glasova, te najmanje jedna polovina iz Federacije i Republike Srpske. Ovaj
princip tzv. entitetskog glasanja je često neučinkovit za Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava
da 23% poslanika u Zastupničkom domu zaustavi usvajanje određenog zakona.

Dom naroda sastoji se od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (pet Hrvata i pet
Bošnjaka) a jedna trećina iz Republike Srpske (5 Srba). Određeni zakon usvojen u
Predstavničkom domu može se poništiti ukoliko se ustvrdi da ugrožava vitalni nacionalni
interes nekog konstitutivnog naroda.

Zakonodavnu vlast na entitetskoj razini čine Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i

Narodna skupština Republike Srpske. Parlament Federacije je dvodomno zakonodavno tijelo
Federacije Bosne i Hercegovine. Svaki dom ima predsjednika i dopredsjednika. Zastupnički
dom ima 140 članova, a Dom naroda 80 članova, u koje spada 30 Hrvata, 30 Bošnjaka i 20
ostalih. Članovi Parlamenta Federacije biraju se na dvogodišnji mandat. Narodna skupština
Republike Srpske je jednodomno tijelo s 83 člana, a bira se narodnim glasovanjem u
Republici Srpskoj po načelu proporcionalne zastupljenosti. Članovi se biraju na dvogodišnji
mandat.

c) Sudska vlast - Ustavni sud BiH najviša je sudska instanca kad je riječ o ustavnopravnim
pitanjima i u tom smislu donosi konačne i obvezujuće odluke. Broji devet članova: četiri člana
bira Zastupnički dom Federacije Bosne i Hercegovine, a dva člana Skupština Republike
Srpske. Preostala tri člana imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon
dogovora s Predsjedništvom BiH.

Državni sud Bosne i Hercegovine ima nadležnost za slučajeve vezane uz pravo na državnoj
razini, te prizivnu nadležnost za slučajeve pokrenute u entitetima. Ima tri odjela: kazneni,

6
upravni i apelacioni. Kazneni pak odjel ima tri pododjela – Odjel I za ratne zločine, Odjel II
za organizirani kriminal i Odjel III za opći kriminal. Upravni odjel ima parnični referat i jedno
vijeće. Apelacioni odjel ima Odjel I za ratne zločine, Odjel II za organizirani kriminal, Odjel
III za opći kriminal i žalbe na odluke Upravnog odjela. Na Sudu BiH trenutačno radi 39
sudaca, 23 domaća i 16 međunarodnih. Sudska vijeća sastavljena su od po tri sudca.

Svaki entitet ima Vrhovni sud i određeni broj nižih sudova. Federacija ima kantonalni sud i
određeni broj općinskih sudova, a Republika Srpska ima pet općinskih sudova.

3. PODJELA VLASTI U BIH!

Ustavom je definirana podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku.

4. IZVRŠNA I ZAKONODAVNA VLAST U FEDERACIJI BIH!

Izvršnu vlast u BiH čine: predsjedništvo BiH, vijeće ministara i entiteti.

Zakonodavnu vlast u BiH čine: zastupnički dom, dom naroda, entiteti.

5. PODJELA NADLEŽNOSTI IZMEĐU FEDERACIJE BIH I KANTONA!

Federalna vlast i kantoni nadležni su za:

a) jamčenje i provođenje ljudskih prava;

b) zdravstvo;

c) politiku zaštite čovjekove okoline;

d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu;

e) socijalnu politiku;

f) provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu;

7
g) imigraciju i azil;

h) turizam; i

i) korištenje prirodnih bogatstava.

U isključivoj nadležnosti Federacije su:

a) vođenje vanjskih poslova;

b) organiziranje i vođenje odbrane Federacije i zaštita njenih granica, uključujući

ustanovljenje zajedničke komande armijskih snaga Federacije, nadzor nad vojnom
proizvodnjom i zaključivanje vojnih sporazuma;

c) državljanstvo;

d) utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu i politiku korištenja

zemljišta na federalnom nivou;

e) uređivanje trgovine, uključujući carine, međunarodnu trgovinu i financije, trgovinu unutar

Federacije, prava industrijskog vlasništva, standardizaciju proizvoda, papire od vrijednosti i
komunikacije;

f) uređivanje financija i financijskih institucija, uključujući uspostavljanje i kontrolu monete

Federacije, utvrđivanje monetarne i fiskalne politike, i osnivanje centralne banke;

g) suzbijanje međunarodnog i međukantonalnog kriminala, posebno terorizma, neovlaštene

trgovine drogom i organiziranog kriminala kao i suradnju sa Interpolom;

h) dodjela elektronskih frekvencija za radio, televiziju i za ostale potrebe;

i) utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona i osiguranje i

održavanje potrebne infrastrukture; i

j) financiranje djelatnosti federalnih vlasti i ustanova i institucija koje federalne vlasti

osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili na druge načine. 

8
Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su
nadležni za:

a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme

sa kantonalnim oznakama,

b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje

obrazovanja;

c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike;

d) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i

izgradnje stambenih objekata;

e) utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguranja javnih službi;

f) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje;

g) donošenje propisa o unapređenju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti;

h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove

dostupnosti;

i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa

o osiguranju njihovog rada i izgradnji;

j) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite;

k) stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turističkih resursa;

l) financiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem

ili drugim sredstvima.

9
 6. VLADA HNK!

Vlada Kantona sastoji se od predsjednika, zamjenika predsjednika i ministara.

Predsjednik i zamjenik predsjednika, te resorni ministri i njihovi zamjenici ne mogu biti iz
istog konstitutivnog naroda.
Vladu čine jednak broj članova iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda kao i određeni broj
članova koje čine ostali.

Vladu Kantona i zamjenike ministara imenuje guverner Kantona, uz suglasnost zamjenika

guvernera Kantona, a potvrđuje Skupština dvotrećinskom većinom glasova.
Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom.

Vlada Kantona se može smijeniti odlukom guvernera uz suglasnost zamjenika guvernera ili
izglasavanjem nepovjerenja Vladi dvotrećinskom većinom glasova u Skupštini Kantona.
Guverner smjenjuje ministra i zamjenike ministara na prijedlog predsjednika uz suglasnost
zamjenika predsjednika Vlade.

Vlada Kantona odgovorna je za:

1. provedbu kantonalne politike, predlaganje i izvršavanje kantonalnih zakona i drugih

propisa,
2. izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge
nadležnosti povjerene Kantonu od federalne vlasti,
3. pripremu prijedloga budžeta,
4. osiguranje suradnje Vlade Kantona i ombudsmana,
5. nadzor nad istragom i krivičnim gonjenjem u vezi sa kršenjem kantonalnih zakona,
kao i nad kantonalnom policijom,
6. osiguranje da nacionalna struktura policije održava nacionalnu strukturu stanovništva
Kantona, s tim da nacionalna struktura policije svake općine mora odražavati
nacionalnu strukturu stanovništva te općine,
7. vršenje drugih nadležnosti utvrđenih ovim Ustavom ili drugim propisima.

10
 7. IZVRŠNA VLAST NA NIVOU KANTONA!

Izvršnu vlast Kantona čine guverner, zamjenik guvernera i Vlad

a Kantona.

1. Guverner i zamjenik guvernera Kantona

U izboru guvernera i zamjenika guvernera Kantona, Klub hrvatskih poslanika i Klub

bošnjačkih poslanika odvojeno kandidiraju po jednu osobu.
Izbor guvernera i zamjenika guvernera zahtijeva prihvaćanje oba kandidata zajednički
većinom glasova bošnjačkih poslanika i većinom glasova hrvatskih poslanika.
Ukoliko zajednička kandidatura ne dobije potrebitu većinu, klubovi će ponovo razmotriti
kandidaturu za guvernera i zamjenika guvernera Kantona.

Izabrane osobe će naizmjenično, po jednu godinu, biti guverner, a zatim zamjenik guvernera
Kantona u razdoblju od dvije godine.
Guverner i zamjenik guvernera ne mogu vršiti tu funkciju više od dva uzastopna dvogodišnja
mandata.
Guverner Kantona, predsjednik Skupštine Kantona i predsjednik Vlade Kantona ne mogu biti
istovremeno iz istog konstitutivnog naroda.

 Ukoliko guverner ili zamjenik guvernera umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade
Kantona usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti
koje proizlaze iz njegovog položaja, postupak predviđen u članu 41. ovog Ustava provest će u
roku od trideset dana Klub poslanika koji je kandidirao osobu koja se zamjenjuje da bi se
popunilo upražnjeno mjesto do kraja započetog mandata.
Guverner ili zamjenik guvernera obavljat će obje funkcije tokom perioda predviđenog u stavu
1. ovog člana ako prema mišljenju Vlade Kantona usvojenom konsenzusom, ovaj drugi
određeno vrijeme nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti.
Ukoliko oba mjesta ostanu upražnjena, predsjednik Skupštine Kantona obavljat će obje
funkcije za potrebni period.

Guverner i zamjenik guvernera predstavljaju Kanton u okviru Ustavom i zakonom utvrđenih

nadležnosti.

11
Guverner je odgovoran za:

1. imenovanje Vlade Kantona,

2. predlaganje sudaca kantonalnih sudova,
3. proglašenje zakona koje donosi Skupština,
4. davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonom, osim za ratne zločine,
zločine protiv čovječnosti i genocida,
5. podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije, u skladu sa članom IV.C.10.(2) (b) i
Ustava Federacije,
6. razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguranje suradnje organa Kantona s
ombudsmenima,
7. provedbu politike i izvršavanje propisa Kantona uključujući osiguranje izvršavanja
odluke kantonalnih sudova i sudova Federacije,
8. davanje preporuka i inicijativa iz oblasti kantonalnog zakonodavstva,
9. staranje o ostvarivanju suradnje s tijelima Federacije,
10. potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona,
11. druga pitanja utvrđena ovim Ustavom i zakonom Kantona, kao i poslove koje mu
povjeri Skupština.
 

Guverner u suglasnosti sa zamjenikom guvernera imenuje i smjenjuje Vladu, predlaže suce

kantonalnog suda, te predlaže amandmane na Ustav Kantona.

Zamjenik guvernera Kantona je odgovoran za:

1. zamjenjivanje guvernera Kantona u slučajevima navedenim u članu 45. ovog Ustava,

2. djeluje sa guvernerom Kantona u skladu sa članom 46. ovog Ustava,
3. izvršavanje ovlaštenja povjerenih od guvernera Kantona ili Skupštine Kantona,
4. pomaganje guverneru Kantona u provođenju i politike izvršavanja kantonalnih
propisa.

8. PODJELA VLASTI NA KANTONALNOM NIVOU!

a) Zakonodavna vlast: Skupština kantona.

12
b) Izvršna vlast: guverner, zamjenik guvernera i vlada kantona.

c) Sudska vlast: kantonalni i općinski sudovi.

9. STRUKTURA OPĆINSKOG NIVOA VLASTI!

U općinama se ostvaruju lokalna samouprava u skladu sa Ustavom, zakonom i statutima

općina.

Općine imaju statut.

Statut općina i drugi propisi moraju biti u skladu sa Ustavom Federacije, ovim Ustavom i
kantonalnim zakonodavstvom.

Općina je nadležna za vršenje poslova lokalne samouprave i vršenje poslova koje na njih
delegiraju Kanton ili Federacija.
U vršenju svoje nadležnosti općine:

1. poduzimaju sve potrebne mjere u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda utvrđenih u
Ustavu Federacije i u instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije
2. vodi računa o nacionalnoj strukturi stanovništva općine.
 

Svaka općina ima općinsko vijeće.

Broj vijećnika se utvrđuje statutom općine s tim da ih ne može biti više od 30. Općinske
vijećnike na demokratski način biraju glasači na izravnim izborima na cijelom području
općine.
Svaki punopravni glasač mogući je kandidat za vršenje dužnosti općinskog vijećnika.
Mandat članova općinskih i gradskih vijeća je dvije godine.

Općinsko vijeće:

1. priprema i dvotrećinskom većinom glasova usvaja statut općine,

2. organizira izbor predsjednika općinskog vijeća,
3. bira i smjenjuje općinskog načelnika,

13
 4. usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava
potrebno financiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast,
5. donosi poslovnik o svom radu,
6. donosi druge propise o izvršavanju općinskih nadležnosti,
7. vrši druge poslove u skladu sa zakonom.

Općinsko vijeće zasjeda javno, osim u izuzetnim uslovima predviđenim poslovnikom i vodi
zapisnike o raspravama i donesenim odlukama.

Općinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano, ali ne prije nego što budu
objavljeni u službenom glasilu općine.

Statutom općine se utvrđuje postupak i način izbora predsjednika općinskog vijeća.

 Svaka općina ima općinskog načelnika.

Općinskog načelnika bira Općinsko vijeće.

Bliže odredbe o izboru općinskog načelnika se propisuje Statutom općine.

Nespojive su funkcije općinskog načelnika i općinskog vijećnika.

Općinski načelnik odgovoran je za:

1. provođenje politike izvršavanje općinskih propisa i prenesenih ili delegiranih

nadležnosti od kantonalne ili federalne vlasti,
2. osiguranje suradnje općinskih službenika sa ombudsmanima,
3. podnošenje izvješća općinskom vijeću i javnosti o provođenju općinske politike i
svojim aktivnostima,
4. staranje o organizaciji općinske uprave i njenom radu,
5. rukovođenje radom općinskih službi i funkcionara,
6. imenovanje i smjenjivanje općinskih funkcionara,
7. konsultacije za izbor sudaca općinskog suda,
8. pripremanje prijedloga koje razmatra općinsko vijeće,
9. vrši druge nadležnosti utvrđene zakonom i statutom općine.

Općinski sudovi osnivaju se zakonom Kantona.

Općinski sudovi financiraju se iz budžeta Kantona.
14
Općinski sud se osniva za područje općine. Za dvije ili više općina se može osnovati jedan
općinski sud. Općinski sudovi imaju izvornu nadležnost za sve građanske i krivične stvari,
osim ako Ustavom Federacije, ovim Ustavom Federacije, ovim Ustavom, zakonom Federacije
ili Kantona dio izvorne nadležnosti nije prenesen na neki drugi sud.

 Suci općinskih sudova imenuje predsjednik suda Kantona, nakon konsultacije sa općinskim
načelnikom, vodeći računa o jednakoj nacionalnoj zastupljenosti, uz potvrdu Skupštine
Kantona.

Općinski suci biti će u službi do dobi od 70 godina života, osim ako ne podnesu ostavku ili ne
budu u skladu sa zakonom smijenjeni konsenzusom sudaca suda Kantona.
Izbori, uslovi i prestanak službe sudaca općinskih sudova biće određeni kantonalnim
zakonom.

Plaće i ostale naknade sudaca ne mogu biti umanjene tokom službe u općinskim sudovima.

9.OPĆINSKI NIVOI VLASTI!

Općinski nivo može predstavljati nivo gradske uprave ili nivo općinske uprave kako u
Federaciji tako i u Republici Srpskoj. Nadležnosti općinskog nivoa vlasti regulirane su
ustavima entiteta, kantona, zakonom o lokalnoj samoupravi i statutima općina. U rijetkim
slučajevima gdje postoji gradski nivo, nadležnosti koje su ovdje date za općinski nivo se
dijele. Tamo gdje nema gradske vlasti, najznačajnije nadležnosti općine su:

-program razvoja, urbanističko planiranje, budžet i završni proračun

-javne usluge
-osiguranje i reguliranje zemlje za izgradnju i poslovnih prostora
-kultura, obrazovanje, zdravstvena zaštita, informacije i turizam
-zakoni, regule i opći akti za lokalni nivo
-općinska policija i drugi kontrolni organi
-organizacija općinskih usluga

-druge stvari na lokalnom nivou

15
 10. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE!

Svi narodi u BiH uživaju ljudska prava. Prava svakog pojedinca u Bosni i Hercegovini
propisana su Ustavom Bosne i Hercegovine, međunarodnim ugovorima ili konvencijama koje
je BiH potpisala, kao i zakonima Popis prava:

1. Pravo na život
2. Pravo na nepodvrgavanje mučenju, nehumanom ili ponižavajućem postupku ili kazni
3. Pravo osobe da ne bude držana u ropstvu ili potčinjenosti ili pravo da ne obavlja
prisilni ili obvezatni rad
4. Prava na slobodu i sigurnost ličnosti
5. Pravo na pošteno suđenje u građanskim i krivičnim predmetima, te druga prava u
svezi s krivičnim postupcima
6. Pravo na privatni i obiteljski život, dom i poštu
7. Pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere
8. Pravo na slobodu izražavanja
9. Pravo na slobodu mirnoga okupljanja i slobodu udruživanja s drugima
10. Pravo na zaključenje braka te osnivanje obitelji
11. Pravo na imovinu
12. Pravo na obrazovanje
13. Pravo na slobodu kretanja i prebivališta

11. ZAKONSKA LEGISLATIVA U OBRAZOVANJU!

Sve aktivnosti u školi regulirane su zakonskom legislativom za takvu vrstu rada. Osnovni
dokumenti legislative su:

 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH

 Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju
 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju
 Koncepcija devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

16
  Pedagoški standardi i opći normativi za osnovni odgoj i obrazovanjei normativi
radnog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila po predmetima za osnovnu školu
 Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja pedagoške dokumentacije i evidencije u
osnovnoj školi
 Kolektivni ugovor o radu
 Pravilnik o kriterijima za iskazivanje prestanka potreba za zaposlenicima koji su
djelomično ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upražnjenih
radnih mjesta u osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovam na području
kantona
 Pravilnik o stručnom usavršavanju odgajatelja, profesora/nastavnika i stručnih
suradnika u predškolskim ustanovama, osnovnim, srednjim školama i domovima
učenika
 Pravilnik o ocjenjivanju, napredovanju i stjecanju stručnih zvanja odgajatelja,
profesora/nastavnika i stručnih suradnika u predškolskim ustanovama, osnovnim,
srednjim školama i domovima učenika
 Pravilnik o polaganju stručnog ispita odgajatelja, profesora/nastavnika i stručnih
suradnika
 Pravilnik o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika osnovnih i srednjih škola
kantona
 Kriteriji o izboru učenika generacije osnovne škole
 Pravila škole
 Kućni red škole
 Obavezni program za djecu u godini pred polazak u školu

12. TKO OSNIVA OSNOVNU ŠKOLU?

Prema Zakonu o osnovnom obrazovanju osnovnu školu kao javnu ustanovu može
osnovati Općina uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Osnovno obrazovanje mogu obavljati
domaće i inozemne pravne i fizičke osobe u skladu s ovim Zakonom i drugim propisom.
Škola se može osnovati ukoliko je moguće formirati 9 razrednih odjela u redovitoj osnovnoj
školi, 6 razrednih odjela u školi s posebnim potrebama i 8 razrednih odjela u osnovnoj

17
umjetničkoj školi. Ministarstvo može kriterije za osnutak škole prilagoditi posebnim
potrebama osnivača.

13. TRAJANJE ŠKOLSKE GODINE!

Školska godina traje od 01. Rujna do 31. Kolovoza. Školska godina traje u dva obrazovna
razdoblja, a učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

14. RAZLIKA IZMEĐU NASTAVNE I ŠKOLSKE GODINE!

Školska godina traje od 01.09 do 31.08., a nastavna godina počinje prvi ponedjeljak u
rujnu i traje do sredine lipnja. Početak i završetak nastave, te broj radnih dana i odmore
učenika za svaku školsku godinu donosi Ministarstvo.

15. STRUČNI ORGANI ŠKOLE!

Stručni organi odlučuju o svim stručnim pitanjima odgojno-obrazovnog rada u sklopu

djelokruga utvrđenog Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Škole.

Stručni organi škole su: učiteljsko vijeće, razredno vijeće, odjelsko vijeće, stručni aktiv
učitelja.

16. ORGAN UPRAVLJANJA ŠKOLE!

U Osnovnoj školi Školski odbor ima položaj i ovlasti organa upravljanja. Školski odbor
obavlja sljedeće zadaće:

- Obavlja izbor djelatnika škole,

- Odlučuje o prestanku prava učitelja i stručnih suradnika na daljnji odgojno-obrazovni
rad,
- Donosi odluke o broju, organiziranju i ukidanju odjela u osnovnoj školi,
- Donosi financijski plan i usvaja godišnji proračun škole,

18
 - Razmatra ostvarivanje godišnjeg programa rada i realiziranje nastavnog plana i
programa

17. ORGAN RUKOVOĐENJA ŠKOLE!

Ravnatelj organizira i rukovodi školom, zastupa i predstavlja Školu prema trećim

osobama, pedagoški je rukovoditelj i odgovoran je za zakonitost rada Škole.

18. ORGANI UPRAVLJANJA I RUKOVOĐENJA!

Školski odbor ima položaj i ovlasti organa upravljanja, a ravnatelj poslovodnog organa i
pedagoškog rukovoditelja sukladno zakonu o osnovnom obrazovanju.

19. CILJEVI OBRAZOVANJA!

Ciljevi i zadaci osnovnog odgoja i obrazovanja:

- omogućavanje pristupa znanju kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u

kojem se živi;
- osiguravanje optimalnog razvoja za svaku osobu, uključujući i one s posebnim
potrebama, u skladu s njihovim uzrastom, mogućnostima i duševnim te tjelesnim
sposobnostima;
- promoviranje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda i priprema svake osobe za
život u društvu koje poštuje načela demokracije i vladavine zakona;
- razvijanje svijesti o pripadnosti državi BiH, vlastitoj kulturnoj samosvijesti, jeziku i
naslijeđu, na način u skladu s civilizacijskim tekovinama, upoznajući i uvažavajući
druge i drukčije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje,
trpeljivosti i solidarnosti među svim ljudima, narodima i zajednicama u BiH i svijetu;
- osiguranje jednakih mogućnosti za obrazovanje i mogućnost izbora na svim nivoima
obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno
porijeklo i status; obiteljski status, vjeroispovijest, duševno-tjelesne i druge vlastite
osobine;
- postizanje kvalitetnoga obrazovanja za građane;

19
 - postizanje standarda znanja koji se mogu usporediti na međusobnoj, odnosno
europskoj razini, koji osiguravaju uključivanje i nastavak školovanja u europskom
obrazovnom sustavu;
- poticanje cjeloživotnog učenja;
- promidžba ekonomskoga razvitka;
- uključivanje u proces europskih integracija.
20. UČITELJSKO VIJEĆE!

Učiteljsko vijeće čine: učitelji, stručni suradnici i ravnatelj škole. Učiteljsko vijeće radi u
sjednicama koje rukovodi ravnatelj škole a iste se održavaju po potrebi, a najmanje dva puta u
svakom obrazovnom razdoblju. Svoje odluke donosi većinom glasova ukupnog broja članova.
Na sjednicama se vodi zapisnik kojeg potpisuju ravnatelj i zapisničar

21. ZADACI UČITELJSKOG VIJEĆA!

U obavljanju svoje zadaće Učiteljsko vijeće:

- Skrbi o uspješnom ostvarivanju ciljeva i zadaća odgoja i obrazovanja,

- Skrbi o primjeni suvremenih oblika i metoda odgojno-obrazovnog rada s učenicima,
- Utvrđuje opći uspjeh na kraju obrazovnih razdoblja,
- Razmatra prijedloge i daje mišljenje o planovima i programima rada Škole,
- Predlaže podjelu učenika po razrednim odjelima, učitelja po razrednim odjelima,
predmetima i predlaže razrednike,
- Preporučuje organizacijske oblike odgojno-obrazovnih aktivnosti,
- Imenuje članove ispitnog povjerenstva,
- Razmatra zamolbe, prigovore i zahtjeve roditelja i skrbnika u vezi s odgojno-
obrazovnim pitanjima,
- Donosi odluke o izricanju pedagoških mjera prema učenicima u sklopu svoje ovlasti,
- Određuje stručne aktive i imenuje njihove voditelje,
- Skrbi o ostvarivanju programa individualnog usavršavanja učitelja i stručnih suradnika
uz obvezu realiziranja najmanje dvije pedagoške teme u tekućoj školskoj godini,
- Obavlja i druge poslove sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju, Statutu i drugim
općim aktima Škole.

20
 22. ŠKOLSKI ODBOR!

Školski odbor može imati 5 do 13 članova. Članovi se biraju na 4 godine i to iz reda

osnivača, zaposlenika škole i roditelja učenika i imenuju se aktom osnivača. Izbor članova
školskog odbora uređuje se Statutom škole i poslovnikom o radu Školskog odbora.

Školski odbor obavlja slijedeće poslove:

- Vodi poslovnu politiku i generalno rukovodi školom.

- Odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika Škole.
- Donosi financijski plan, razmatra i usvaja završni račun Škole.
- Razmatra ostvarivanje Godišnjeg plana i programa rada škole.
- Usvaja i prati realiziranje plana rada ravnatelja Škole.
- Odlučuje o programima u sklopu svoje ovlasti.
- Donosi opće akte Škole.
- Donosi Godišnji program rada Škole.
- Odlučuje o ostvarivanju i korištenju sredstava Škole.
- Donosi odluke o osnivanju učeničke zadruge i učeničkih društava.
- Donosi odluke po prigovoru učenika, roditelja i djelatnika škole.
- Donosi odluku o radnom vremenu i organiziranju rada Škole.
- Donosi odluke o volonterskom radu učitelja i stručnih suradnika.
- Donosi odluke o osnivanju stalnih i povremenih tijela (povjerenstava) Školskog
odbora.
- Obavlja i druge poslove sukladno Zakonu, Statutu i drugom propisu.

23. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI!

Nastavni kurikul, do 1990. "plan i program" (lat. curriculum) naziv je za nastavni plan i
program po kojem predaju učitelji i profesori u hrvatskim školama.

„Sama riječ kurikul (latinski: curriculum,) upućuje sve subjekte odgojno-obrazovnog procesa
na to:

 što se uči i zašto;

21
  kako se uči;
 kada se uči;
 gdje se uči.”

Nastavni kurikul obuhvaća preciznu i sustavnu ukupnost planiranog odgoja i obrazovanja

(cilj, zadaće, sadržaji, organizacija, metode, mediji, strategije).

Temeljna mu je karakteristika "učeniku orijentirano učenje", ali precizno artikulirano, zato se

svako planiranje i programiranje ne može nazvati kurikulom, nego samo ono koje zadovoljava
metodologijske uvjete, kriterije i tehnologiju izrade kurikula.

Hrvatski je nacionalni kurikul u sklopu HNOS-a iz 2006. godine uključio sve ključne
sastavnice europskih nacionalnih kurikula, nove nastavne metode, istraživačku nastavu,
interdisciplinarnost, kompetencije učenika, integralno planiranje, vrednovanje rezultata.

24. LJETOPIS ŠKOLE!

Ljetopis škole je pedagoški dokument trajne vrijednosti pa je stoga sastavni dio pedagoške
dokumentacije svake osnovne škole.

Podatke u ljetopis škole upisuje ravnatelj ili za to posebno ovlašten učitelj, tj. stručni suradnik.

Svaki ljetopis sadrži osnovne podatke o osnivanju i početku rada škole, spis o osnivanju s
naznakom prve školske godine, podatke o izgradnji i opremanju školskih objekata, o
školskom upisnom području (sastav stanovništva, ekonomska razvijenost sredine, broj
učenika…) o stručnim tijelima škole (učiteljskom vijeću, razrednim vijećima i razrednicima)
kao i podatke o upravljanju školom (školski odbor, upravitelj).

Posebno se prikazuje rad razvojno-pedagoške službe škole. Na kraju svake školske godine u
ljetopis se upisuju podaci o bitnim događajima iz života i rada škole i dokumentiraju se
prilozima (fotografije, članci iz novina i sl.).

25. ZAKONSKA REGULACIJA PRIJEMA ZAPOSLENIKA!

22
 Radni odnos se zasniva između škole i uposlenika. Prijem zaposlenika vrši se putem
javnog natječaja. Zakonski rok za prijavu na natječaj je od 8 – 30 dana. Radni odnos u školi
zasniva se na način i po postupku propisanom zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i
općim aktima škole. Elementi i kriteriji za izbor i prijam djelatnika pobliže se uređuju
Pravilnikom o radu i Kolektivnim ugovorom.

26. ZAKON O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU!

Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju uređuje se djelatnost osnovnog odgoja i

obrazovanja kao dijela sveukupnog sustava obrazovanja HNŽ. Djelatnost osnovnog odgoja i
obrazovanja obuhvaća obvezno osnovno obrazovanje i odgoj, druge oblike ili vidove
osnovnog odgoja i obrazovanja djece, mladeži i obrazovanje odraslih osoba.

Obvezno osnovno obrazovanje i odgoj traje 9 godina. obvezno je za svu djecu od navršenih 6
do 18 godina. besplatno je za svu djecu.

Osnovnoškolsku djelatnost kao djelatnost od posebnog društvenog interesa mogu obavljati

osnovne škole i druge domaće i inozemne pravne i fizičke osobe ukoliko ispunjavaju uvjete
sukladno ovom zakonu i drugom propisu.

27. PEDAGOŠKI STANDARD I NORMATIV!

Pedagoški standard i normativ utvrđuje se kao zajednički temelj u osiguranju uvjeta za

odgojno – obrazovni rad i uspješno ostvarivanje ciljeva i zadaća iz nastavnog plana i
programa u osnovnom obrazovanju.

Standardom i normativom se svim učenicima i učiteljima osigurava isti polazni temelj za

stvaralački razvoj i razvoj sposobnosti učenika.

Standard i normativ pridonose :

- Uspješnijem ostvarivanju ciljeva i zadaća nastavnih planova i programa,

- Podizanju kakvoće odgoja i obrazovanja,
- Uvođenju suvremene nastavne tehnike i tehnologije u nastavni rad, te stvaranju
povoljnih uvjeta za slobodno stvaralaštvo učenika,
- Jačanju odgojne uloge osnovne škole i njezine kulturne i društvene djelatnosti,

23
 - Optimalnom ustroju nastave, boljem funkcioniranju i organiziranju osnovne škole.
- Stvaranju povoljnih uvjeta za stalno stručno usavršavanje učitelja i suradnika u
nastavi.

Standardom i normativom propisuju se osnovna mjerila za:

- Broj razrednih odjela u osnovnoj školi kao samostalnoj ustanovi.

- Broj učenika u razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini.
- Broj učitelja, stručnih suradnika i ostalih djelatnika potrebnih za provedbu nastavnog
plana i programa, te drugih sadržaja i aktivnosti propisanih zakonom i drugim
propisima.
- Stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika, te osposobljavanje i usavršavanje
ostalih djelatnika.
- Materijalni uvjeti rada škole, školski prostor, namještaj, oprema, nastavna sredstva.
- Posebne potrebe u osnovnom školstvu uvjetovane specifičnim okolnostima,
školovanje u planinskim i teško pristupačnim mjestima i školovanje darovitih učenika,
učenika s poteškoćama u razvoju, u umjetničkim programima, posebnosti života i rada
učitelja i ostalih djelatnika u osnovnoj školi.
- Učenički standard.
- Društvenu, kulturnu i drugu djelatnost škole.

28. PRAVILNIK O OCJENJIVANJU!

Pravilnikom o ocjenjivanju propisuje se način praćenja redovnih učenika kao i učenika s

posebnim potrebama koji su uključeni u redovne odjele osnovne i srednje škole a koji rade po
prilagođenom planu i programu.

Učenik se prati, provjerava i ocjenjuje.

Praćenje učenika je sustavno bilježenje zapažanja o razvoju njegova interesa, motivacije i

sposobnosti, njegovih postignuća u usvajanju odgojno-obrazovnih sadržaja nastavnog
predmeta ili odgojno-obrazovnog područja, njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima
te odgojnim vrijednostima.

24
Provjeravanje je sustavno praćenje, ispitivanje i vrednovanje učenikovih postignuća i uspjeha
u ostvarivanju zadaća nastavnog predmeta ili odgojno-obrazovnog područja tijekom školske
godine.

Ocjenjivanje je postupak vrednovanja svih važnih činjenica o učenikovim postignućima

tijekom praćenja, provjeravanja i ispitivanja, a izražava se ocjenom sukladno zakonu.

Učenika se provjerava i ocjenjuje u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini individualnim i

skupnim oblicima: razgovorima i ispitivanjem, izradom pisanih, grafičkih, praktičnih,
tehničkih i drugih zadaća, rješavanjem zadaća objektivnog tipa, višeminutnim kontrolnim
provjerama znanja, nastupima i drugim odgovarajućim oblicima i postupcima.

Učenikov uspjeh ocjenjuje se po elementima najmanje dva puta u jednom polugodištu.

Ocjenjivanje treba biti kontinuirano.

Osnovni elementi ocjenjivanja učenika u postupcima provjeravanja su: poznavanje i

razumijevanje nastavnih sadržaja, usmeno i pismeno izražavanje, praktična i kreativna
primjena naučnog gradiva, razvijenost vještina, načini sudjelovanja u usvajanju nastavnih
sadržaja te napredak u razvoju njegovih ostalih psihofizičkih sposobnosti i mogućnosti.

Učenikovo vladanje ocjenjuje se na temelju njegova odnosa prema sebi, prema radu, prema
drugim učenicima, prema učiteljima odnosno nastavnicima i drugim djelatnicima u školi te
prema školskoj imovini i širem društvenom i prirodnom okružju.

U prvom polugodištu prvoga razreda osmogodišnjeg osnovnog odgoja i obrazovanja kao i u

prvoj trijadi devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učitelj prati učenikova postignuća ali ga
ne ocjenjuje brojčano nego ga odgojnim postupcima i mjerama potiče i priprema na
vrednovanje i ocjenjivanje njegova uspjeha i postignuća.

U postupcima provjeravanja i ocjenjivanja moraju se poštivati učenikove sposobnosti i

mogućnosti.

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenikova znanja provodi se, u pravilu, na svakom satu,
bez najave. U jednom danu učenika se može usmeno ocjenjivati iz najviše dva predmeta.

Ako nastavnim planovima i programima Ministarstva nisu propisani pismeni oblici

provjeravanja, učenikovo znanje može se pismeno provjeravati jednom u polugodištu ako
planirani godišnji fond nastavnog predmeta iznosi 35 sati, 2 puta ako planirani godišnji fond

25
nastavnog predmeta iznosi 70 i više sati, odnosno najviše 3 puta u polugodištu ako planirani
godišnji fond nastavnog predmeta iznosi 95 i više sati te ako je izvedbenim nastavnim
programom predmeta predviđeno pismeno provjeravanje. Ocjenjivani pisani rad mora se
učeniku da ti na uvid i čuvati u školi do kraja godine.

Ako nakon provedene pismene provjere više od 50% učenika dobije negativnu ocjenu,
pismenu provjeru treba ponoviti a razlog ponovljene pismene provjere upisuje se u imenik.
Ponovna pismena provjera provodi se nakon ponavljanja i utvrđivanja nastavnog gradiva.

U jednom tjednu pismeno se može provjeravati i ocjenjivati znanje učenika u jednom

razrednom odjelu najviše 2 puta a u jednom danu samo iz jednog predmeta.

Zaključna ocjena na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih
ocjena na polugodištu.

U matičnu knjigu ocjene iz imenika upisuje razrednik. Na temelju ocjena upisanih u matičnu
knjigu razrednik ili druga ovlaštena osoba ispisuje učenikovu svjedodžbu. Ravnatelj ne smije
potpisati svjedodžbu ako učenikove ocjene nisu upisane u matičnu knjigu.

29. PRAVILNIK O POLAGANJU STRUČNOG ISPITA!

Pravilnikom o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita učitelja, nastavnika, odgajatelja i

stručnih suradnika utvrđuju se način i uvjeti ostvarivanja vježbeničkog staža, sadržaj
vježbeničkog staža, prijava stručnog ispita, ispitni rokovi, kao i način i uvjeti polaganja
stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u učeničkom domu na području HNŽ.

30. PRAVILNIK O DISCCIPLINSKOJ ODGOVORNOSTI UČENIKA!

 Z A K O N O SREDNJOŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

Prečišćen tekst

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

26
Ovim zakonom uređuje se djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja kao dijela
cjelokupnog sistema odgoja i obrazovanja Hercegovačko-neretvanskog kantona ( u daljem
tekstu: Kanton ).

Srednjoškolski odgoj i obrazovanje je djelatnost kojom se nakon završetka osnovnog

obrazovanja omogućuje sticanje znanja, vještine i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja.
Djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja redovnih učenika i odraslih lica, njihovu
prekvalifikaciju, osposobljavanje i usavršavanje i druge oblike koji se ostvaruju u skladu s
ovim zakonom i propisima koji uređuju djelatnost pojedinih vrsta srednjoškolskog odgoja i
obrazovanja.

Član 2.

Djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja obavljaju javne ustanove i druga domaća

pravna i fizička lica u skladu s ovim zakonom i drugim propisom. Javne ustanove iz stava 1.
ovog člana jesu srednje škole i đački domovi.

Član 3.

Srednjoškolski odgoj i obrazovanje dostupno je svim licima pod jednakim uslovima i prema
njihovim sposobnostima i mogućnostima u skladu s ovim zakonom i drugim propisima. Svrha
obrazovanja je kroz optimalni, umni, tjelesni, moralni i društveni razvitak pojedinca, u skladu
sa njegovim mogućnostima i sposobnostima, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi,
pridonijeti stvaranju društva zasnovanog na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava,
njegovom ekonomskom razvoju i promociji općepriznatih moralnih načela koje će osigurati
najbolji životni standard za sve građane.

Član 4.

Srednjoškolski odgoj i obrazovanje na području Kantona ostvarivat će se na osnovu nastavnih

planova i programa koji će pored odgojno-obrazovnih vrijednosti osigurati i poštivanje
historijskih, jezičnih, kulturnih, vjerskih i drugih posebnosti konstitutivnih naroda i ostalih u
skladu s prihvaćenim evropskim i međunarodnim konvencijama.

Član 4a.

Opći ciljevi obrazovanja proizilaze iz općeprihvatljivih, univerzalnih vrijednosti

demokratskog društva, te vlastitih vrijednosti sistema odgoja i obrazovanja zasnovanih na

27
posebnostima nacionalnoga, historijskog, kulturnog i vjerskog naslijeđa konstitutivnih naroda
i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, i koji omogućavaju:

a) poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda i pripremu svake osobe za život u društvu koje
poštuje

načela demokratije i vladavine zakona;

b) osiguranje jednakih mogućnosti za obrazovanje i mogućnosti izbora na svim nivoima

obrazovanja, bez

obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodični
status,

vjeroispovijest, duševnotjelesne i druge vlastite osobine;

c) uključivanje u proces evropskih integracija;

d) promociju ekonomskog razvoja i podsticaj za cjeloživotno učenje;

e) postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati na međunarodnom, odnosno

evropskom nivou,

koji osiguravaju uključivanje i nastavak školovanja u evropskom obrazovnom sistemu;

f) razvijanje svijesti o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, vlastitoj kulturnoj samosvijesti,

jeziku i

naslijeđu i njegujući međusobno razumijevanje.

Član 4b.

Škola svoju ulogu i obaveze ostvaruje u okruženju koje razvija podsticaj za sticanje znanja,
koje poštuje i podržava individualnost svakog učenika, kao i njegov kulturni i nacionalni
identitet, jezik i vjeroispovijest, koje je sigurno i u kojem ne postoji bilo kakav oblik
zastrašivanja, zlostavljanja, tjelesnog kažnjavanja, vrijeđanja, ponižavanja ili degradiranja ili
štete po zdravlje, uključujući i štetu izazvanu pušenjem ili upotrebom drugih opojnih i
zakonom zabranjenih sredstava. Škola promoviše jednake šanse za sve svoje učenike,
nastavnike i ostale zaposlenike, uvažavajući i promovišući istovremeno i pravo na različitosti
među njima. Škola promoviše i razvija stalno i dinamično partnerstvo škole, roditelja i sredine

28
u kojoj žive, u svim pitanjima od značenja za ostvarivanje uloge škole i interesa i potreba
učenika. Pitanja uloge i aktivnosti škole, njene organizacije, načina rada i kućnog reda u školi
bliže se uređuju općim aktima škole, u skladu s važećim propisima, izrađenim uz konsultacije
s učenicima, roditeljima i nastavnicima.

Član 5.

Srednja škola i đački dom za organ upravljanja i poslovodnog rukovođenja koriste naziv:
Školski odbor ili upravni odbor, domski odmor ili upravno vijeće, ravnatelj ili direktor.

I. PROGRAMI SREDNJOŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA,

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI; VRSTE SREDNJIH ŠKOLA,

ORGANIZOVANJE NASTAVE

1. Programi srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Član 6.

Programi srednjoškolskog odgoja i obrazovanja mogu biti:

1. programi za sticanje srednje školske spreme,

2. programi za sticanje srednje stručne spreme i

3. programi za sticanje niže stručne spreme.

Po programima za sticanje srednje školske spreme, srednje stručne spreme i niže stručne
spreme usvajaju se znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja redovnih učenika i
odraslih lica.

1. Nastavni planovi i programi

Član 7.

Različite vrste i oblici srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenika postižu se na osnovu

realizacije različitih nastavnih planova i programa koji se realizuju. Nastavnim planovima i
programima utvrđuje se svrha, ciljevi i zadaci programa, nastavni predmeti i sadržaji, trajanje
i osnovni oblici izvođenja programa, sedmični i godišnji broj časova nastave, broj časova za

29
svaki predmet te didaktički i drugi uslovi i obaveze za realizovanje nastavnih planova i
programa.

Član 8.

Nastavni planovi i programi za sticanje srednje školske, srednje stručne i niže stručne spreme
sadrži zajednički, stručni i izborni dio. Sastavni dio nastavnog plana i programa iz stava 1.
ovog člana mogu biti: specifični, fakultativni dodatni i drugi sadržaji.

Član 8a.

Nastavne planove i programe uključujući i zajedničku jezgru nastavnih planova i programa

donosi Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ( u daljem tekstu: Ministarstvo ),
koji, pored ostalog, osiguravaju:

a) da se kroz odgojno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osjećaj pripadnosti državi

Bosni i Hercegovini;

b) kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje odgovarajućeg standarda znanja, vještina i

sposobnosti;

c) kvalitet standarda obrazovanja u svim školama i na svim nivoima naobrazbe;

d) zadovoljavajuću usaglašenost nastavnih planova i programa, kao i njihovu prilagodljivost,

u skladu s

posebnim potrebama škole i lokalne zajednice;

e) primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju razvojnim potrebama djece na koju
se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima s naglaskom na promovisanju zdravog
načina života kao

najvišeg interesa učenika, roditelja, nastavnog osoblja, društva i drugo;

f) slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju;

g) ekonomičnost i pravovremenost u finansiranju i radu škole.

Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa iz stava 1. ovog člana izrađuje Agencija za
nastavne planove i

30
programe u skladu s članovima 42., 43. i 48. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem
obrazovanju u Bosni i Hercegovini ( u daljem tekstu: Okvirni zakon).

Član 9.

 Zajednički dio nastavnog plana i programa sadrži osnovne predmete koji su obavezni za sve
učenike određene vrste srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Stručni dio nastavnog plana i
programa sadrži stručne predmete programski vezane za određenu vrstu zanimanja. Izborni
dio nastavnog plana i programa obuhvaća predmete i programske sadržaje od kojih učenik
bira jedan ili više njih u skladu sa svojim sklonostima.

Član 9a.

Škola će promovisati i štititi vjerska prava i slobode, toleranciju i dijalog i omogućit će

zakonom priznatim Crkvama i vjerskim zajednicama u BiH održavanje redovne nastave
vjeronauke u srednjim školama u skladu s njihovim učenjem i tradicijom. Učenici pohađaju
sate vjeronauke u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjem i vjerskim uvjerenjem svojih roditelja
ili staratelja. Pri upisu učenika u srednju školu učenici i njihovi roditelji izabiru vjeronauku u
školi, a oni koji to ne žele mogu biti izuzeti od pohađanja vjeronauke poštujući načelo slobode
savjesti i izbora vjeronauke, u skladu s Članom 4. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju
Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Škola se brine da učenici koji ne pohađaju
sate vjeronauke ni na koji način ne budu dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge
učenike, nego će tim učenicima osigurati nastavu iz predmeta etika. Obrazovne isprave sadrže
ocjenu iz vjeronauke ili etike i osiguravaju učenicima ista prava i mogućnosti za nastavak
školovanja.

Član 9b.

Vjeroučitelj u školi ne može dobiti namještenje niti zasnovati radni odnos ako mu mjerodavna
zakonom priznata Crkva ili vjerska zajednica nije izdala ispravu o ovlaštenju (kanonsko
poslanje, pismeno ovlaštenje ili certifikat) za poučavanje vjeronauke. Način zasnivanja
radnog odnosa vjeroučitelja u srednjoj školi obavlja se u skladu sa zakonom i općim aktima
škole.

Član 10.

Zajednički, stručni i izborni dio nastavnih planova i programa donosi Ministarstvo

obrazovanja, nauke, kulture i sporta Kantona ( u daljem tekstu: Ministarstvo ). Određene

31
izborne planove i programe srednje škole mogu predlagati Ministarstvu za njihovo donošenje.
Za izučavanje određenog izbornog predmeta učenici, odnosno odrasla lica se opredjeljuju
popunjavanjem anketnog listića čiji sadržaj utvrđuje Ministarstvo, a anketu sprovodi srednja
škola početkom školske godine. Izborni predmeti nakon izbora postaju obavezni za sve
učenike, odnosno odrasla lica, koja se za njih opredijele.

Član 11.

Specifični, fakultativni, dodatni i drugi sadržaji kao sastavni dijelovi nastavnog plana i
programa mogu biti zastupljeni do dvadeset posto ( 20 % ) u odnosu na utvrđeni sadržaj
određenog nastavnog plana i programa. Specifične, fakultativne, dodatne i druge sadržaje kao
sastavne dijelove određenoga nastavnog plana i programa utvrđuju i donose srednje škole
koje obavljaju srednjoškolski odgoj i obrazovanje uz saglasnost Ministarstva.

1. Vrste srednjih škola

Član 12.

Srednje škole, zavisno od vrste nastavnog plana i programa koji izvode, mogu biti:

1. gimnazije,

2. stručne škole,

3. umjetničke škole,

4. specijalne stručne škole, odnosno stručne škole za učenike s posebnim potrebama i

5. druge vrste srednjih škola što se utvrđuje koncepcijom i potrebama razvoja srednjeg
obrazovanja na

području Kantona.

Član 13.

Gimnazija izvodi nastavni plan i program u četverogodišnjem trajanju, čijim se završavanjem

stiče srednja kolska sprema. Gimnazije mogu biti opće i specijalne, što se određuje prema
vrsti nastavnog plana i programa koji se realizuje.

Član 14.

32
Stručna škola realizuje nastavni plan i program u trajanju, u pravilu, od jedne (1) do četiri (4)
godine.

Završavanjem srednje stručne škole u najmanje trogodišnjem trajanju stiče se srednja stručna
sprema. Završavanjem srednje stručne škole u trajanju od jedne (1) do dvije (2) godine stiče
se niža stručna sprema. Stručne škole jesu: tehničke, industrijske, zanatske i druge, što
određuje sadržaj nastavnog plana i programa koji izvode.

Član 15.

Stručna škola sa zastupljenim nastavnim planom i programom jedne struke nosi naziv te
struke.

Stručna škola sa zastupljenim nastavnim planom i programom dviju ili više struka u svom
nazivu ne navodi nazive tih struka, već samo “Srednja stručna škola”.

Član 16.

U sredinama gdje objektivno nije moguće, niti je opravdano, osnivanje gimnazije i stručne
škole kao samostalnih srednjih škola, može se osnovati jedna srednjoškolska ustanova s
gimnazijskim i stručnim nastavnim planom i programom. Srednjoškolska ustanova iz stava 1.
ovog člana u svome nazivu ne navodi nastavne programe koje izvodi, već samo ima naziv “
Srednja škola “.

Član 17.

Umjetnička škola izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju, čijim
završavanjem učenici i odrasla lica stiču srednju stručnu spremu. Umjetničke škole jesu:
muzičke, plesne, baletne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i
programa.

Član 18.

U specijalnoj srednjoj stručnoj školi obrazuju se učenici s posebnim potrebama.

U specijalnoj stručnoj školi učenici se obrazuju po posebno prilagođenim planovima i

programima kojima se utvrđuje stepen obrazovanja, zanimanje, trajanje obrazovanja, te odnos
općeobrazovnih i stručno-teorijskih predmeta i praktična nastava. U specijalnu stručnu školu
mogu se upisati učenici na osnovu svjedodžbe o završenoj specijalnoj osnovnoj školi ili

33
preporuke službe profesionalne orjentacije, a dobna granica za upis nije ista kao kod upisa
učenika s normalnim psihofizičkim razvojem. Posebne nastavne planove i programe iz stava
2. ovog člana donosi Ministarstvo.

1. Organizovanje nastave

Član 19.

Srednja škola na osnovu nastavnih planova i programa donosi godišnji program rada. Godišnji
program rada donosi Upravni odbor na prijedlog nastavničkog vijeća. Godišnji program rada
srednjih škola dužna je donijeti do 30. septembra za tekuću školsku godinu.

Član 20.

Školski udžbenik je temeljno nastavno sredstvo, koji je izrađen u skladu s odobrenim

nastavnim planom i programom i utvrđenom koncepcijom školskog udžbenika. Pod školskim
priručnikom podrazumijevaju se zbirka zadataka, radna bilježnica i druga literatura koja
dopunjuje udžbenik ili je njegov sastavni dio izrađen u skladu s utvrđenom koncepcijom
udžbenika. Upotrebu školskih udžbenika i priručnika odobrava Ministarstvo prije početka
školske, odnosno nastavne godine. Srednja škola u skladu s Pedagoškim standardom ima
biblioteku čija je djelatnost sastavni dio rada srednje škole. U školama se ne mogu koristiti
materijali i komunikacije koji bi se opravdano mogli smatrati uvredljivim za jezik, kulturu,
religiju i nacionalnu pripadnost učenika. Vlada Kantona će osnovati organ za praćenje
primjene odredaba iz prethodnog stava u skladu s članom 10. Okvirnog zakona.

Član 21.

Jezici konstitutivnih naroda BiH upotrebljavat će se u svim srednjim školama u skladu s

Ustavom BiH. Nastavnici će nastavu u školi izvoditi na jezicima konstitutivnih naroda u
skladu sa Nastavnim planom i programom. U srednjoj školi nastava se održava na jednom od
jezika i pisama konstitutivnih naroda BiH, što se pobliže uređuje Nastavnim planom i
programom. U srednjoj školi nastava se održava na jednom od jezika i pisama konstitutivnih
naroda BiH, što se pobliže uređuje Nastavnim planom i programom. U školi se ne može vršiti
diskriminacija nastavnika ili nekog drugog zaposlenika pri imenovanju, uslovima zaposlenja,
napredovanju ili bilo kojoj drugoj odluci vezano za tu osobu, na osnovu toga što u školi, u
usmenom i pismenom izražavanju, koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda. U školi se
ne smije vršiti diskriminacija učenika zbog njihovih vjerskih, rasnih, nacionalnih, spolnih,

34
kulturoloških i drugih posebnosti, kao niti zbog činjenice što se koriste službenim jezikom iz
stava 1. ovog člana.

Član 22.

Nastava se organizuje po razredima a neposredno izvodi u razrednom odjeljenju i obrazovnoj

grupi. Broj učenika u razrednom odjeljenju i obrazovnoj grupi kao i druge parametre i
vrijednosti srednjeg obrazovanja utvrđuju se pedagoškim standardom srednjeg obrazovanja
( u daljem tekstu: Pedagoški standard ) i Normativom srednjoškolskog prostora, opreme,
nastavnih sredstava i drugih učila ( u daljem tekstu: Normativ ). Pedagoški standard i
Normativ donosi Ministarstvo. U pojedinim oblicima rada ( vježbe, praktična nastava, rad sa
nadarenim učenicima i učenicima s teškoćama u psiho-fizičkom razvoju i sl.) razrednja
odjeljenja mogu se organizovati u manje obrazovne grupe u skladu s nastavnim planom i
programom i Pedagoškim standardom. Način organizovanja obrazovnih grupa, nastave u
zanatskim školama i praktične nastave u stručnim školama, kao i organizovanje i drugih
sadržaja uređuje se u skladu s Pedagoškim standardom.

Član 23.

Godišnji broj nastavnih časova može iznositi najviše 1.120, 1 sedmično 32 nastavna časa,
osim u programima čiji se veći dio izvodi u obliku vježbi i praktične nastave. Dnevno
opterećenje učenika utvrđuje se rasporedom časova škole. Teorijska nastava ne može iznositi
više od šest ( 6 ) časova dnevno, a u iznimnom slučaju može iznositi sedam ( 7 ) časova
dnevno. Čas teorijske i praktične nastave traje 45 minuta. Čas praktične nastave traje 60
minuta ako se izvodi izvan škole kod poslodavca bez prisutnosti nastavnika.

Član 24.

Školska godina počinje 1. septembra a završava 31. augusta naredne godine i ima dva
polugodišta, odnosno obrazovna perioda. Nastavna godina počinje prvog ponedjeljka u
septembru. Tokom školske godine učenici obavezno imaju zimski i ljetni odmor. Početak i
završetak nastave po polugodištima, odnosno obrazovnim periodima, odmore učenika i
njihovo trajanje za svaku školsku godinu propisuje Ministarstvo na prijedlog Zavoda za
školstvo i Pedagoškog zavoda.

Član 25.

35
Srednja škola obavezno otkriva, prati i potiče nadarene i talentovane učenike, te organizuje
dodatni rad u skladu s njihovim sklonostima, sposobnostima i interesu. Nadareni i talentovani
učenici mogu završiti obrazovanje u kraćem vremenu od propisanog. Uslove i način
obrazovanja nadarenih i talentovanih učenika utvrđuje Ministarstvo posebnim propisom.

Član 26.

Srednjoškolski odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u psiho-fizičkom razvoju može se

organizovati, uz primjenu individualizovanih metoda rada u redovnoj srednjoj školi u
posebnim razrednim odjeljenjima u obrazovnim grupama. Učenici s teškoćama u psiho-
fizičkom razvoju mogu se obrazovati i osposobljavati za određena zanimanja i u specijalnim
stručnim školama, odnosno stručnim školama za posebne potrebe učenika u skladu s članom
18. ovog zakona.

Član 27.

Radi uvođenja, obavljanja i provjere vrijednosti novih obrazovnih oblika, sadržaja i metoda
rada Ministarstvo može uz saglasnost osnivača jednu srednju školu proglasiti
eksperimentalnom, odnosno osnovati eksperimentalnu srednju školu. Za eksperimentalnu
srednju školu Ministarstvo može odrediti odstupanje od odredbi ovog zakona u pogledu
primjene nastavne norme, dnevnog i sedmičnog opterećenja učenika i nastavnika, načina
ocjenjivanja, organizovanja razrednih odjeljenja i primjene nastavnog plana i programa.
Odluku o osnivanju i radu eksperimentalne srednje škole odnosno proglašavanju postojeće
srednje škole eksperimentalnom, donosi Ministarstvo.

Član 28.

Srednja škola može biti vježbaonica za studente nastavne struke. Odluku o uslovima,
finansiranju, načinu rada i mreži vježbaonica, na prijedlog visokoškolskih ustanova, donosi
Ministarstvo.

III: SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH LICA ILI POLAZNIKA

Član 29.

Srednjoškolski odgoj i obrazovanje odraslih lica ili polaznika obuhvaća:

1. programe za sticanje srednje školske i srednje stručne spreme,

36
2. programe prekvalifikacije,

3. programe osposobljavanja i usavršavanja,

4. programe stručnog osposobljavanja i programe tečajeva, odnosno programe kurseva.

Obrazovanje odraslih lica ostvaruje se na osnovu posebnih nastavnih planova i programa,

odnosno redovnih nastavnih planova i programa prilagođenih uslovima i svrsi sticanja zvanja
odraslih lica. U skladu s potrebama usavršavanja odraslih nastavne planove i programe iz
stava 1. tačke 1. ovog člana donosi Ministarstvo.

Član 30.

Prekvalifikacija se ostvaruje promjenom redovnih nastavnih planova i programa,

doškolovavanjem uz obavezno polaganje dopunskih i diferencijalnih ispita. Programom
osposobljavanja i usavršavanja se nakon završene srednje školske, odnosno stručne spreme
stiču nova znanja, vještine i sposobnosti potrebne za rad ili praćenje i upotrebu novih
tehnologija i savremene organizacije rada. Programom tečajeva ili kurseva odrasla lica stiču
elementarna znanja ili sposobnosti za konkretno manje složeno zanimanje, a izvode se u
trajanju od najmanje tri (3) mjeseca. Planove i programe iz stava 2. i 3. ovog člana donose
škole, koje ga izvode, uz saglasnost Ministarstva.

Član 31.

Programe stručnog osposobljavanja odraslih lica mogu predlagati ministarstva i Privredna

komora Kantona nadležni za određeni obrt ili djelatnost, a donosi ih Ministarstvo.

Bliže uslove, način i postupak srednjoškolskog odgoja i obrazovanja odraslih lica uređuje
Ministarstvo posebnim propisom.

Član 32.

Srednjoškolski odgoj i obrazovanje odraslih lica mogu izvoditi srednje škole i druga domaća i
inozemna pravna i fizička lica ukoliko ispunjavaju uslove utvrđene ovim zakonom i drugim
propisima. Na zahtjev srednje škole ili drugog pravnog ili fizičkog lica odobrenje za
realizovanje obrazovanja iz stava 1. ovog člana daje Ministarstvo.

Član 33.

37
Troškove srednjoškolskog odgoja i obrazovanja odraslih snose odrasli direktno, preduzeće ili
ustanova čiji su radnici ili Zavod za zapošljavanje. Visinu školarine, odnosno cijenu koštanja
pismenog i usmenog dijela ispita, upisninu i druge troškove utvrđuje srednja škola ili drugo
pravno ili fizičko lice općim aktom na koji saglasnost daje Ministarstvo.

IV. PRAVNI STATUS, OSNIVANJE I PRESTANAK RADA SREDNJE ŠKOLE I DOMA

UČENIKA

1. Srednja škola

2.

3. Član 34.

4. Srednju školu kao javnu ustanovu osniva općina uz saglasnost Ministarstva.

5. Dvije ili više općina mogu zajednički osnovati srednju školu uz saglasnost Ministarstva.

6. Vlada Kantona može biti osnivač srednje škole u ekonomski i privredno nerazvijenm
općinama.

7. Srednja škola se osniva uz saglasnost s odgovarajućim programom razvoja i koncepcijom

srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

8.

9. Član 35.

10. Srednju školu mogu osnovati i druga domaća i inozemna pravna i fizička lica (u daljem
tekstu:srednja škola u privatnom vlasništvu) uz saglasnost Ministarstva.

11. Samo međunarodne privatne škole mogu imati nastavne planove i programe koji u
potpunosti ne pokrivaju zajedničku jezgru nastavnih planova i programa.

12. Na osnivanje, početak rada i djelatnost srednje škole u privatnom vlasništvu odgovarajuće
se primjenjuje ovaj zakon i drugi propisi iz oblasti srednjeg obrazovanja.

13. Akt o osnivanju srednje škole u privatnom vlasništvu donose domaća pravna ili fizička
lica koja je osnivaju.

14.

38
15. Član 36.

16. Djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja na području Kantona, ostvaruje se kroz

mrežu srednjih

škola koju Odlukom utvrđuje Skupština Kantona na prijedlog Vlade, a kojom se utvrđuju
osnovne potrebe razvitka i organiziranja srednjoškolskog obrazovanja na području Kantona.

17. Na osnovu plana i programa razvoja i potreba za određenom vrstom srednjoškolskog

odgoja i obrazovanja, općinska tijela uprave nadležna za pitanja odgoja i obrazovanja,
utvrđuju vrstu i broj srednjih škola za ostvarivanje srednjoškolskih programa na svom
području i predlažu ih Ministarstvu.

18. Na osnovu predloženih općinskih potreba za izvođenjem određenih vrsta programa

srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, Ministarstvo utvrđuje i donosi popis verifikovanih
srednjih škola u kojima će se izvoditi utvrđeni programi za područje Kantona i objavljuje ga u
Službenim novinama HNK-a.

19.

20. Član 37.

21. Prije osnivanja srednje škole, osnivač imenuje komisiju od najmanje tri (3) člana koji će u
skladu sa ovim Zakonom i drugim propisom izraditi akt o osnivanju škole i obaviti druge
radnje u vezi s početkom rada srednje škole.

22. Akt o osnivanju škole iz stava 1. ovog člana usvaja:

23. općinsko vijeće kada je srednja škola u vlasništvu općine,

24. općinska vijeća kada je srednja škola u zajedničkom vlasništvu dvije ili više općina,

25. Vlada kada je srednja škola u vlasništvu Kantona.

26.

27. Član 38.

28. Srednju školu kao javnu ustanovu i srednju školu u privatnom vlasništvu utemeljuje
osnivač «aktom o osnivanju» , koji pored općih uslova utvrđenih Zakonom o ustanovama
sadrži i slijedeće uslove:

39
29.

30. utvrđene nastavne planove i programe te način i uslove njihovog ostvarivanja,

31. vrstu i trajanje obrazovanja, stručnoj i školskoj spremi koja se stiče završavanjem
određenih programa,

32. radnike, prostor i opremu,

33. utvrđeni rok za donošenje pravila škole.

34.

35. Osnivač je obavezan od Ministarstva pribaviti ocjenu usklađenosti akta o osnivanju

srednje škole sa

Zakonom i drugim propisom.

36. Akt kojim kantonalna Vlada osniva srednju školu, ne podliježe ocjeni iz stava 2. ovog
člana.

37. Srednja škola može obavljati statusne promjene na kraju tekuće, odnosno prije početka
nove školske godine, a odluku donosi Upravni odbor uz saglasnost osnivača i Ministarstva.

38. Osnivač, odnosno srednja škola obavezna je prijaviti Ministarstvu promjenu za njen upis u
Registar srednjih škola u roku od (15) dana od kada je određena statusna promjena obavljena.

39.

40. Član 39.

41. U ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja podrške u razvoju metoda i oblika odgojno-
obrazovnog rada, popune nastavne norme nastavnika i drugih vidova međusobne saradnje,
srednje škole se mogu udruživati na nivou Kantona u zajednicu srednjih škola, tako da svaka
od srednjih škola zadržava status pravnog lica.

42. Prava, obaveze i međusobni odnosi srednjih škola u zajednici, bliže se uređuju ugovorom
koji verificiraju osnivači srednjih škola koje su ušle u zajednicu.

43. Pravilima Zajednice srednjih škola, bliže se uređuje vrsta i oblik saradnje, poslovi, sistem
i rad.

40
44. Pravila Zajednice srednjih škola iz stava 3. ovog člana donose Upravni odbori srednjih
škola koje se udružuju uz saglasnost Ministarstva.

45.

46. Član 40.

47. Srednja škola može organizovati izvođenje određenog programa srednjoškolskog odgoja i
obrazovanja i izvan svoga sjedištva, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisom uz
saglasnost Ministarstva.

48. Na teritoriji Kantona, srednjoškolske programe mogu izvoditi srednje škole čije je sjedište
izvan Kantona, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisom uz saglasnost Ministarstva.

49.

50. Član 41.

51. Srednja škola je obavezna donijeti Pravila.

52. Pravila škole kao i izmjene i dopune Pravila donosi Upravni odbor nakon dobivene
saglasnosti od osnivača i Ministarstva.

53. Pravilima se bliže uređuje unutrašnje uređenje, način obavljanja djelatnosti, upravljanje
školom, prava i dužnosti učenika, nastavnika i organa upravljanja, te ostala pitanja važna za
rad škole u skladu sa Zakonom.

54. Upravni odbor donosi i druga opća akta koja moraju biti u skladu s Pravilima.

55.

56. Član 42.

57. Srednja škola može početi s radom i upisom učenika ako ispunjava uslove utvrđene ovim
Zakonom, te ako ima:

58. Dovoljno učenika za formiranje određenog broja razrednih odjeljenja u skladu s

Pedagoškim

standardom,

59. Pravila,

41
60. Godišnji plan i program rada,

61. Izabrane nastavnike potrebne za izvođenje nastavnog plana i programa i

62. Odgovarajući prostor, opremu, didaktička sredstva i učila.

63.

64. Za početak rada srednje škole u privatnom vlasništvu, nije potrebno ispunjenje uslova iz

65. tačke 1. stava 1. ovog člana.

66. Način i postupak utvrđivanja ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana, propisuje
Ministarstvo

posebnim propisom.

67. Srednja škola može početi s radom nakon dobijenog odobrenja od Ministarstva.

68.

69. Član 43.

70. Kad Ministarstvo utvrdi da postojeća srednja škola ne ispunjava Zakonom i drugim
propisom utvrđene

ciljeve i zadatke, odrediti će Upravnom odboru rok u kojem je dužan otkloniti utvrđene
nedostatke.

71. Ako Upravni odbor u ostavljenom roku ne otkloni utvrđene nedostatke, odnosno ne
uskladi djelatnost škole sa Zakonom i drugim propisom, Ministarstvo će naložiti osnivaču da
poduzme odgovarajuće mjere.

72.

73. Član 44.

74. Osnivač donosi akt o ukidanju srednje škole kojim određuje rok i način prestanka njenog
rada.

75. Srednja škola iz stava 1. ovog člana može prestati s radom odjednom ili postepeno.

42
76. Ako škola prestaje s radom odjednom, prestaje raditi na kraju školske godine u kojoj je
donesena odluka o ukidanju. U slučaju postepenog prestanka rada škole, aktom o ukidanju se
određuje školska godina u kojoj će prestati rad škole.

77. U slučajevima iz stava 3. ovog člana završetak započetog srednjoškolskog obrazovanja

pojedinačno je pravo svakog učenika, odnosno njegovog roditelja ili staratelja.

78. Status radnika srednje škole koja je prestala sa radom, regulisati će se u skladu sa
Zakonom o radu.

79.

80. Srednja škola u privatnom vlasništvu

81.

82. Član 45.

83. Srednja škola u privatnom vlasništvu koja je osnovana i čija djelatnost se obavlja u skladu
s odredbama ovog Zakona i drugim propisom, je srednja škola u privatnom vlasništvu s
pravom javnosti.

84.

85. Član 46.

86. Srednja škola u privatnom vlasništvu s pravom javnosti radi po nastavnom planu i
programu u skladu s

odredbama članova 7.,8.,9.,10.,11. ovog Zakona.

87.

88. Član 47.

89. Srednja škola u privatnom vlasništvu iz člana 45. ovog Zakona, pravo javnosti stiče radeći
po nastavnom planu i programu kojeg donosi Ministarstvo ili davanjem saglasnosti na
nastavne planove i programe, kao i davanjem odobrenja za početak njenog rada od strane
Ministarstva.

43
90. Srednja škola koja je stekla pravo javnosti prema odredbi stava 1. ovog člana, u svoj naziv
obavezno dodaje oznaku «s pravom javnosti».

91. Privatne škole u pogledu uslova i procedura osiguravaju jednake mogućnosti za upis svim
kandidatima.

92. Privatna škola ne može se osnovati u svrhu promovisanja rasnih, nacionalnih vjerskih,
spolnih i drugih

predrasuda, niti svoje usluge smije vršiti na način suprotan Zakonu, odnosno na način kojim
se navedene predrasude promovišu.

93.

94. Đački dom

95. Član 48.

96. Đački dom organizuje smještaj i ishranu, odgojno-obrazovni rad, kulturne i druge
aktivnosti učenika kao samostalna ustanova.

97. Djelatnost đačkog doma je povezana sa djelatnošću srednjih škola.

98. Djelatnost đačkih domova mogu obavljati i srednje škole ukoliko ispunjavaju zakonom i
drugim propisom utvrđene uslove za obavljanje te djelatnosti.

99.

100. Član 49.

101. Pravo na smještaj i ishranu u đačkom domu imaju, po pravilu, redovni učenici.

102. Prijem učenika se obavlja javnim konkursom.

103. Pravo na prijem se ostvaruje na osnovu kriterija koji se utvrđuju Pravilima i drugim
općim aktom đačkog doma.

104. Uslove za prijem učenika, troškove smještaja i ishrane u domovima učenika, normative
prostora i opreme, te program odgojnog rada s učenicima, donosi ustanova koja vrši učenički
smještaj uz suglasnost Ministarstva.

44
105. Đački dom u privatnom vlasništvu samostalno utvrđuje i donosi normativ iz stava 4.
ovog člana, koji ne može biti niži u odnosu na normativ domova kao javnih ustanova.

106.

107. Član 50.

108. Na osnivanje i status đačkog doma kao javne ustanove, njegov rad i prestanak rada,
javnost rada, izvještaj o radu, nadzoru nad radom, registrovanju, pravima i obavezama
učenika, izboru, ocjenjivanju i napredovanju odgajatelja i stručnih radnika, organima
upravljanja i vođenju dokumentacije i odgovarajuće evidencije, primjenjuju se odredbe ovog
Zakona ukoliko posebnim propisom nije drugačije određeno.

109. Pojedina pitanja iz ovog člana, bliže se uređuju Pravilima i drugim općim aktom đačkog
doma u skladu sa Zakonom i aktom o osnivanju.

110.

111. Registrovanje i evidencija

112.

113. Član 51.

114. Srednja škola i đački dom upisuju se u Registar ustanova kod nadležnog suda i Registar
srednjih škola Ministarstva (u daljem tekstu: registri).

115. Upisom u registre iz stava 1. ovog člana, stiče se pravna i poslovna sposobnost i pravo
izdavanja učeničkih knjižica, uvjerenja, svjedodžbi i drugih obrazovnih isprava (u daljem
tekstu:obrazovna isprava).

116. Srednja škola i đački dom imaju pravo na pečat u skladu sa kantonalnim Zakonom o
pečatu.

117. Uslove, način i postupak vođenja Registra srednjih škola i đačkih domova, propisuje
Ministarstvo posebnim propisom.

118.

119. Član 52.

45
120. U sistemu srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, uređuje se i vodi evidencija i
dokumentacija srednjih škola, đačkih domova i radnika.

121. Evidencija i dokumentacija iz stava 1. ovog člana vodi se na obrascima u skladu sa

posebnim propisom.

122.

123. V. UPRAVNI I STRUČNI ORGANI

124.

125. Član 53.

126. Srednjom školom upravlja Upravni odbor i direktor.

127. Upravni odbor ima položaj i ovlaštenja organa upravljanja, a direktor poslovodnog
organa i pedagoškog rukovodioca srednje škole.

128. Djelokrug rada i način odlučivanja Upravnog odbora i direktora, bliže se uređuje
Pravilima srednje škole u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisom.

129.

130. Član 54.

131. Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama, direktor srednje škole obavlja i slijedeće:

132.

133. predlaže godišnji Plan i program rada i brine o njegovom realizovanju,

134. brine se za sprovođenje odluka Upravnog odbora, Nastavničkog vijeća i drugih tijela i
organa srednje škole,

135. predlaže Upravnom odboru zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme u skladu sa
Zakonom i Pravilima i obavlja podjelu radnih zadataka i obaveza na radnike,

136. podnosi izvještaj o rezultatima odgojno-obrazovnog rada srednje škole i druge izvještaje
utvrđene Zakonom i drugim propisom najmanje dva puta godišnje Ministarstvu, i osnivaču,

137. obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, aktom o osnivanju i Pravilima.

46
138.

139. Član 55.

140.

141. Za direktora srednje škole može biti imenovano lice koje pored općih poslova utvrđenih
Zakonom ispunjava i slijedeće uslove:

142.

143. ima visoku stručnu spremu,

144. ispunjava uslove za nastavnika u skladu s ovim Zakonom,

145. ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima u
srednjoj školi.

146.

147. Direktor se bira na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Upravni odbor u sredstvima

148. dnevnog javnog informisanja, a sprovodi ga konkursna komisija.

149. Direktora srednje škole imenuje i razrješava Upravni odbor uz saglasnost Ministarstva.

150.

151. Član 56.

152. Škola je obavezna u roku trideset (30) dana od dana zaključivanja konkursa dostaviti
prijedlog kandidata za direktora i od Ministarstva zatražiti davanje saglasnosti.

153. Ukoliko škola propusti rok iz stava 1. ovog člana ili predloženi kandidat iz određenih
razloga ne dobije potrebnu saglasnost, Ministarstvo će tada, uz mišljenje Školskog odbora,
imenovati vršioca dužnosti direktora škole na mandat od šest (6) mjeseci. Vršilac dužnosti
direktora ima ista prava i obaveze kao i direktor škole.

154.

155. Član 57.

156. Srednja škola može imati pomoćnika direktora u skladu s Pedagoškim standardom.

47
157. Pomoćnik direktora srednje škole mora ispunjavati iste uslove koji su propisani za
direktora, a

imenuje se na način i u postupku koji je predviđen za izbor i imenovanje direktora škole.

158. Mandat pomoćnika direktora škole traje četiri (4) godine i ista osoba može biti ponovo
imenovana za pomoćnika direktora.

159. Član 58.

160. Direktor se imenuje na četiri (4) godine i nakon isteka mandata isto lice može biti
ponovo imenovano.

161. Ministarstvo će uz mišljenje osnivača razriješiti direktora, vršioca dužnosti direktora ili
pomoćnika direktora kada utvrdi da ne ispunjavaju ovim Zakonom ili drugim propisom
utvrđene im obaveze i radne zadatke ili kada se izvršavanjem tih obaveza i radnih zadataka u
znatnoj mjeri krše odredbe ovog Zakona i drugog propisa.

162. U slučaju iz prethodnog stava ovog člana Ministarstvo će, uz mišljenje Školskog odbora,
imenovati vršioca dužnosti na mandat od šest (6) mjeseci.

163. Upravni odbor, odnosno osnivač, u slučajevima iz stava 2. i 3. ovog člana nemaju prema
razrješenom direktoru radnih i finansijskih obaveza.

164.

165. Član 58a.

166. Direktor i pomoćnik direktora u sklopu sedmičnih obaveza izvode redovnu nastavu s
najmanjom sedmičnom normom jednog nastavnog predmeta iz njegove struke, a Školski
odbor može ih osloboditi ove obaveze u opravdanim slučajevima.

167.

168. Član 59.

169. Odredbe člana 58. ovog Zakona ne odnose se na postupak i način izbora i razrješenja
direktora srednje škole u privatnom vlasništvu.

170. Direktor srednje škole u privatnom vlasništvu imenuje se i razrješava u postupku i na

način utvrđen aktom o osnivanju i Pravilima.

48
171.

172. Član 60.

173. Ako isto lice ne bude ponovo imenovano za direktora, srednja škola je obavezna
osigurati mu radno mjesto u skladu s njegovom školskom spremom i radnom sposobnošću.

174. Ukoliko škola iz objektivnih razloga nije u mogućnosti radniku iz stava 1.ovog člana
osigurati radno mjesto, obavezna je u saradnji s osnivačem osigurati mu naknadu plate u
skladu sa Zakonom o radu.

175.

176. Član 60a.

177. Administrativnim uređenjem škola će osigurati da direktor, školski odbor i sekretarijat u

organizacionom, upravljačkom i administrativnom smislu omoguće i ostvare najbolje

rezultate u obrazovnom procesu. Broj i sastav stručnih školskih vijeća treba odgovarati broju
nastavnih programa koji se primjenjuju u organizovanju nastave, a posebno u slučajevima
kada se nastava iz svih predmeta održava na jednom od jezika konstitutivnih naroda.

178. Osnivač škole dužan je svakoj školskoj ustanovi, gdje je to moguće, osigurati pravni
subjektivitet i nastavu s Planom i programom te udžbenicima na jednom od jezika
konstitutivnih naroda kojima pripadaju učenici te škole.

179. U slučaju organizovanja cjelokupne nastave na dva jezika, uz direktora i zamjenika

direktora koji nije iz istog konstitutivnog naroda ili reda ostalih jedan školski odbor i jedan
sekretarijat, vođenje školske administracije uredit će se i organizovati na način koji osigurava
ravnopravnost jezika, pisma, akata, školskih isprava i školskih programa.

180. Član 61.

181. Upravni odbor može imati od pet (5) do trinaest (13) članova.

182. Članovi Upravnog odbora biraju se iz reda radnika srednje škole, osnivača i roditelja
učenika, a postupak izbora, broj članova i način rada utvrđuje se detaljnije Pravilima.

183. Mandat Upravnog odbora traje četiri godine.

49
184. Upravni odbor o svim pitanjima iz svog djelokruga odlučuje na sjednici, a odluke su
pravovaljane kada su donešene većinom glasova ukupnog broja članova Upravnog odbora.

185. Sastav Školskog odbora odražava nacionalnu strukturu učenika i roditelja, radnika škole
i lokalne zajednice u skladu s Okvirnim zakonom.

186. Članovi Školskog odbora biraju se iz reda osnivača, zaposlenika škole i roditelja učenika
u skladu s Okvirnim zakonom, Statutom škole i imenuju se aktom osnivača. Direktori,
pomoćnici direktora i čelnici sindikata ne mogu biti članovi Školskog odbora bilo koje škole u
Kantonu.

187. U školi se osniva Vijeće roditelja i škole koje, pored ostalog, bira člana Školskog odbora
u skladu sa Statutom i Poslovnikom o radu, a zadatak mu je participirati u radu i unapređenju
rada škole i njenom promovisanju. Način, postupak izbora i rada, te broj članova Vijeća
roditelja i škole detaljnije se uređuje općim aktom škole.

188.

189. Član 62.

190. Upravni odbor obavlja slijedeće iz svog djelokruga:

191.

192. donosi Godišnji plan i program rada srednje škole i prati njegovo ostvarenje,

193. daje direktoru smjernice i prijedloge o pitanjima od interesa za poboljšanje rada srednje
škole,

194. raspisuje konkurs za izbor direktora i prijem ostalih radnika srednje škole,

195. na prijedlog direktora i drugih organa donosi odluku o zasnivanju i prestanku radnog
odnosa radnika srednje škole,

196. rješava o upravnoj stvari iz svog djelokruga kao prvostepeni i drugostepeni organ,

197. razmatra i rješava žalbe učenika koje se odnose na pedagošku mjeru isključenja iz škole,

nastavnika i drugih radnika škole, te roditelja kao drugostepeni organ,

198. razmatra primjedbe i prijedloge građana o pitanjima od interesa za rad srednje škole i

50
199. obavlja i druge poslove u skladu sa ovim Zakonom, Aktom o osnivanju i Statutom.

200.

201. Član 62a.

202. Ako Školski odbor ne obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa Zakonom i drugim
propisom ili te poslove obavlja na način koji onemogućava redovno poslovanje i djelatnost
škole, Ministarstvo će naložiti osnivaču raspuštanje Školskog odbora.

203. U slučaju da osnivač ne postupi po nalogu Ministarstva u roku od osam (8) dana,
Ministarstvo će imenovati tročlanu komisiju od predstavnika zaposlenika škole, predstavnika
osnivača i predstavnika Ministarstva koja će imati ovlaštenja Školskog odbora osim
ovlaštenja koje se u vezi s imenovanjem i razrješenjem direktora škole ili pomoćnika
direktora.

204. Ovlaštenja komisije iz stava 2. ovog člana su privremena i traju do konstituisanja novog
Školskog odbora a najduže tri (3) mjeseca od dana njegovog raspuštanja.

205.

206. Član 63.

207. Stručni organi srednje škole su Nastavničko vijeće, Razredno vijeće, Odjeljensko vijeće i
Stručni aktiv.

208. Nastavničko vijeće čine svi nastavnici jedne srednje škole, a njegovim radom rukovodi
direktor.

209. Razredno vijeće čine svi nastavnici koji izvode nastavu u određenom razredu, a
njegovim radom rukovodi jedan od razrednika što ga imenuje Nastavničko vijeće.

210. Odjeljensko vijeće čine svi nastavnici koji izvode nastavu u određenom odjeljenju, a
njegovim radom rukovodi razrednik.

211. Stručni aktiv čine svi nastavnici istih ili srodnih predmeta ili oblasti, a njegovim radom
rukovodi voditelj Aktiva ili pedagog.

212. Sadržaj rada stručnih organa srednje škole bliže se uređuje Pravilima i drugim općim
aktima škole.

51
213.

214. Član 64.

215. Srednja škola obavezno ima sekretara škole.

216. Za sekretara može biti izabrano lice koje ima najmanje višu stručnu spremu, a prioritet
kod prijema imaju kandidati pravne struke, što škola uređuje Pravilima.

217.

218. Član 65.

219. Đačkim domom kao javnom ustanovom upravlja Upravni odbor i direktor.

220. Odredbe člana 54. do 64. ovog zakona, koji se odnosi na poslove sekretara, direktora i
Upravnog odbora srednje škole, odgovarajuće se primjenjuju i na organe upravljanja u đačkim
domovima.

221. Stručni organ đačkog doma je Odgajateljsko vijeće.

222. Bliže odredbe o djelokrugu rada organa iz stava 1. i 3. ovog člana uređuje se Pravilima i
drugim općim aktom đačkog doma.

223.

224.

225.

226. Član 66.

227. Odredbe ovog Zakona koje se odnose na postupak i način izbora i trajanja mandata
direktora i Upravnog odbora ne primjenjuju se na srednje škole u privatnom vlasništvu s
pravom javnosti, niti na đačke domove u privatnom vlasništvu.

228.

229.

230. Član 67.

52
231. Status redovnog učenika može se samo imati u jednoj srednjoj školi a stiče se upisom u
srednju školu.

232. Učenik koji je upisan u umjetničku školu može se upisati u još jednu srednju školu, ako
ispunjava uslove upisa te druge srednje škole i ako može redovno izvršiti programske obaveze
u obje škole što cijeni i odobrava nastavničko vijeće srednje škole koju učenik želi da pohađa.

233. Prava djeteta koja se odnose na obrazovanje, ispravnu brigu za dobrobit njegovog
tjelesnog i duševnog zdravlja i sigurnosti, u školama i na svim mjestima gdje se obrazuje,
imaju prvenstvo nad svim drugim pravima.

234. U slučaju sukoba prava prednost se daje onom pravu, tumačenju ili djelovanju koje će
najviše koristiti interesu djeteta.

235. Srednjoškolsko obrazovanje svima je dostupno, u skladu s postignutim uspjehom u

osnovnoj školi, ličnom interesu i sposobnostima.

236. Učenik može istovremeno stjecati obrazovanje i u drugoj školi u statusu polaznika.

237.

238. Član 67a.

239. Učenici imaju pravo formirati Vijeće učenika.

240. Srednja škola učenicima pomaže pri formiranju članova Vijeća učenika čiji je zadatak:

241. promovisati interese škole u lokalnoj zajednici na čijem području se škola nalazi;

242. predstavljati stavove i interese učenika u Školskom odboru;

243. podsticati angažman učenika u radu škole;

244. informisati Školski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to potrebno ili po
zahtjevu Školskog odbora o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje školom.

Način i postupak izbora, te rad Vijeća učenika detaljnije se uređuje općim aktima škole.

Član 68.

Pravo prijave na konkurs za upis u prvi (I) razred srednje škole imaju svi kandidati nakon
završene osnovne škole u sklopu planiranog ukupnog broja učenika i vrste programa

53
obrazovanja koje Ministarstvu predlaže srednja škola u saradnji s osnivačem, odnosno
općinom za novu školsku godinu. Učenici normalnog psiho-fizičkog razvoja mogu se upisati
u (I) razred srednje škole u dobi do sedamnaest (17) godina, a izuzetno do osamnaest (18)
godina uz odobrenje nastavničkog vijeća. Pravo i obaveza je roditelja brinuti o odgoju i
obrazovanju u najboljem interesu svoje djece, u javnoj ili privatnoj školi i ne ograničavati
djeci pravo na odgoj i obrazovanje. Odluku o planu upisa i kriterije konkursa za izbor
kandidata u prve (I) razrede svih vrsta srednjih škola donosi Ministarstvo. Uslovi upisa i
odluku o planu upisa učenika srednje škole u privatnom vlasništvu donose autonomno.

Član 68a.

Škola može provjeravati znanje i sposobnosti pri upisu učenika u prvi (I) razred uz jasno
utvrđene kriterije i mjerila općim aktom kojeg donosi Školski odbor na prijedlog
Nastavničkog vijeća. Na početku nastavne godine škola je obavezna upoznati učenike s
njihovim pravima i obavezama.

Član 69.

Konkurs za upis učenika u prve (I) razrede objavljuje srednja škola ili dogovorom s
Ministarstvom za sve srednje škole u sredstvima javnog informisanja.

Konkurs obavezno sadrži:

1. broj učenika koji se mogu upisati prema odluci o upisu,

2. uslove upisa i kriterije za izbor kandidata,

3. način, vrijeme i postupak provođenja konkursa,

4. i druge elemente utvrđene odlukom o upisu,

Član 70

Lica koja su završila odgovarajuće osnovno obrazovanje ili dijelove srednjeg obrazovanja po
nastavnom planu i programu koji se sadržajno razlikuje od nastavnog plana i programa
srednje škole u kojoj učenik nastavlja obrazovanje, mogu se mimo odredbi člana 68. i člana
69. Zakona uslovno upisati dok se ne sprovede postupak nostrifikacije ili ekvivalencije
stečene obrazovne isprave. Upis učenika u srednju školu iz stava 1. ovog člana obavlja se u
skladu s propisom o nostrifikaciji i ekvivalenciji stečenih obrazovnih isprava.

54
Član 71.

Srednja škola upisanim učenicima na početku obrazovanja može izdati đačku knjižicu kao
ispravu u kojoj se evidentira uspjeh učenika na kraju prvog obrazovnog perioda, odnosno
polugodištu i kojom se dokazuje status redovnog učenika srednje škole.

Član 72.

Redovni učenik može tokom školovanja promijeniti upisani program, u pravilu, nakon
završenog prvog razreda. Promjena programa iz stava 1. ovog člana može se usloviti
polaganjem razlike ili dopunskih ispita koje određuje nastavničko vijeće srednje škole u kojoj
učenik nastavlja obrazovanje.

Član 73.

Učenik koji je stekao nižu stručnu spremu ima pravo steći srednju školsku ili srednju stručnu
spremu nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita. Ostvarivanje prava iz stava 1. ovog
članka obavezno se uslovljava polaganjem razlike ili dopunskih ispita.

Član 74.

Rad redovnih učenika prati se i ocjenjuje iz svih predmeta utvrđenih određenim nastavnim
planom i programom. Predmetni profesor, javno u razrednom odjeljenju predlaže zaključnu
ocjenu. Odjeljensko vijeće razmatra pojedinačne prijedloge na osnovu kojih utvrđuje
prijedlog općeh uspjeha i vladanja učenika i dostavlja konačni prijedlog nastavničkom vijeću
na usvajanje. Način praćenja rada i ocjenjivanja redovnih učenika u srednjoj školi uređuje
Ministarstvo posebnim propisom.

Član 74a.

Standarde uspjeha učenika i ocjenjivanja postignutih rezultata koje izrađuje Agencija za

standarde i ocjenjivanje u skladu s članovima 46. i 47. Okvirnog zakona donosi Ministarstvo i
nadzire njihovo provođenje.

Član 75.

Učenik koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz pojedinog predmeta ima pravo u roku od
24 sata od dana pismenog saopštenja ocjene podnijeti prigovor ili žalbu na utvrđenu ocjenu i

55
zahtijevati polaganje ispita pred komisijom. U određeni rok za podnošenje zahtjeva ne
uračunavaju se neradni dani.

Bliže odredbe o ponovnom ispitu učenika iz stava 1. ovog člana uređuje se propisom o
praćenju i ocjenjivanju redovnih učenika.

Član 76.

Redovni učenik koji je na kraju nastavne godine ocjenjen iz najviše dva (2) predmeta ocjenom
nedovoljan (1) polaže popravni ispit. Popravni ispit polaže se u dva ispitna roka od kojih je
prvi najranije petnaest (15) dana od dana završetka nastavne godine i organizuje se u junu, a
drugi ispitni rok organizuje se u avgustu. Učenici završnih razreda mogu polagati popravni
ispit u junu, pod uslovom da su upućeni na popravni ispit iz samo jednog predmeta, te ako taj
predmet nije praktična nastava. Svi drugi učenici koji su upućeni na popravni ispit polažu ga u
drugom ispitnom roku. Bliže odredbe o uslovima, načinu i rokovima polaganja popravnih,
predmetnih, razrednih, dopunskih i diferencijalnih ispita uređuje Ministarstvo posebnim
propisom.

Član 77.

Redovni učenik programa za sticanje srednje školske, srednje stručne i niže stručne spreme
može tokom savladavanja programa jedanput ponavljati razred. Kada se učenik svojom
voljom ispiše od pohađanja redovne nastave najkasnije mjesec dana prije završetka nastavne
godine, smatrat će se da nije upućen na ponavljanje razreda.

Član 78.

Uspjeh učenika iz pojedinih predmeta ocjenjuje se brojčanom ocjenom: odličan (4), vrlodobar
(4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1). Ocjene: odličan (5), vrlodobar (4), dobar (3),
dovoljan (2) su prolazne. Opći uspjeh učenika koji ima sve prolazne ocjene utvrđuje se
srednjom ocjenom iz svih predmeta i to: s ocjenom odličan (5) ako je srednja ocjena najmanje
4,50; s ocjenom vrlodobar(4) ako je srednja ocjena 3,50; s ocjenom dobar (3) ako je srednja
ocjena 2,50; s ocjenom dovoljan (2) ako je srednja ocjena najmanje Opći uspjeh učenika
kojem je na kraju nastavne godine zaključena ocjena nedovoljan (1) iz tri ili više predmeta,
odnosno koji nije položio popravni ispit u propisanim rokovima, utvrđuje se ocjenom
nedovoljan (1). Ocjene za vladanje učenika su opisne i izražavaju se kao: primjerno, dobro i
loše.

56
Član 79.

Učenik koji iz opravdanih razloga, kao što su: bolest u dužem trajanju, vojna i druge obaveze
nije mogao pohađati nastavu i biti ocjenjen iz jednog ili više predmeta, polaže predmetni ili
razredni ispit. Razloge iz stava 1. ovog člana i odluku o polaganju predmetnog ili razrednog
ispita donosi nastavničko vijće na prijedlog direktora.

Član 80.

Učenik može biti zbog zdravstvenog stanja trajno ili privremeno oslobođen angažovanja u
pojedinačnim sadržajima određenog nastavnog predmeta, ako ti sadržaji nisu iz stručnih
predmeta. Ocjena iz tog predmeta se utvrđuje, odnosno izvodi, na osnovu aktivnosti koju
učenik obavlja u drugim sadržajima tog predmeta. Odluku iz stava 1. ovog člana donosi
nastavničko vijeće na prijedlog nadležne ljekarske komisije.

Član 81.

Redovni učenici koji imaju status vrhunskog sportaša ili su istaknuti umjetnici, mogu završiti
srednju školu pohađanjem nastave ili polaganjem razrednog, odnosno predmetnog ispita, što
se reguliše posebnim propisom.

Član 82.

Na kraju srednjoškolskog obrazovanja učenik polaže maturu ili završni ispit. Maturu polaže
učenik gimnazije, završni ispit polaže učenik stručne i srednje umjetničke škole. Učenici koji
su tokom cjelokupnog srednjoškolskog obrazovanja imali uspjeh odličan (5) oslobođeni su
polaganja mature, odnosno završnog ispita. Kao znak priznanja učenicima iz stava 2. ovog
člana srednje škole mogu dodjeljivati posebne diplome. Uslove, način i postupak polaganja
mature, odnosno završnog ispita, uređuje Ministarstvo posebnim propisom.

Član 83.

Na kraju nastavne godine ili školske godine učenicima koji imaju prolazne ocjene iz svih
predmeta izdaje se svjedodžba,a učenicima s jednom ili više nedovoljnih ocjena izdaje se
uvjerenje. Škola koja ne realizuje nastavnim planom i programom propisane nastavne sate i
nastavne dane ne može izdati svjedodžbe učenicima. Za neostvarenje nastavnog plana i
programa odgovoran je direktor škole i organ upravljanja. U slučaju vanredne okolnosti
nastale elementarnom i drugom nepogodom, ili dugotrajnim neodržavanjem nastave, na

57
prijedlog Ministarstva, Vlada Kantona donosi odluku o početku i završetku nastavne godine,
te realizovanju nastavnog plana i programa, i propisanog i ostvarenog broja nastavnih sati i
dana. Na završetku srednje škole učeniku se izdaje svjedodžba o završnom ispitu. Licima koja
završe programe prekvalifikacije, osposobljavanja, usavršavanja, tečajeve i kurseve izdaje se
odgovarajuća obrazovna isprava kao dokaz o uspješno završenom određenom programu.
Izgled, sadržaj i oblik obrazovnih isprava uređuje Ministarstvo posebnim propisom.

Član 84.

Na zahtjev učenika, njegovog roditelja ili staratelja srednja škola može izdati duplikat
obrazovne isprave o završenom razredu, maturi ili završenom ispitu. Postupak i način
izdavanja duplikata obrazovnih isprava obavlja se u skladu s posebnim propisom.

Član 85.

Srednje škole i đački domovi obavezno vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o

učenicima. Obrasci i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije uređuje Ministarstvo
posebnim propisom.

Član 86.

Radi podsticaja na što bolji uspjeh u odgojno –obrazovnom radu učeniku se mogu dodjeljivati
pismene pohvale i nagrade pod uslovom i na način utvrđen općim aktom srednje škole.
Učenicima koji se neprimjerno odnose prema učenju, radnicima škole, učenicima, školskoj
imovini i zbog drugog neprimjernog ponašanja mogu se izreći pedagoške mjere: opomena
koju izriče razrednik, opomena pred isključenje koju izriče odjeljensko vijeće i isključenje iz
škole koju izriče Nastavničko vijeće. Učenik kome je izrečena mjera isključenja ne može
polagati razredni ispit u školskoj godini u kojoj je mjera izrečena. Pedagoške mjere iz stava 2.
ovog člana izriču se na način i u postupku utvrđenom općim aktom srednje škole za tekuću
školsku godinu i povlače sa sobom snižavanje ocjene vladanja a mogu se u toku trajanja
ublažiti ili ukinuti. Izrečena pedagoška mjera opomena ima za posljedicu snižavanje ocjene
vladanja na dobro, a izrečena pedagoška mjera opomena predisključenje iz škole ima za
posljedicu snižavanje ocjene vladanja na loše. Ukoliko izrečena pedagoška mjera ne bude
pozitivno djelovala na učenika u odgojno-obrazovnom smislu, odnosno ukoliko učenik
napravi novu težu povredu pravila ponašanja može mu se izreći pedagoška mjera isključenja
iz škole.

58
Član 87.

Učenik, njegov roditelj ili staratelj imaju pravo prigovora na izrečenu pedagošku mjeru
drugostepenom organu škole. Na odluku drugostepenog organa o isključenju učenika iz škole
može se izjaviti zahtjev za reviziju Ministarstvu u roku od tri (3) dana od dana prijema.
Odredbe člana 86. i člana 87. ovog zakona odgovarajuće se primjenjuju i na učenike u đačkim
domovima.

Član 88.

Učenik gubi status redovnog učenika:

1. na kraju školske godine u kojoj je završio određeno obrazovanje, odnosno srednju školu,

2. kada se ispiše iz srednje škole svojom voljom,

3. kada se ne upiše u slijedeći razred

4. napuštanjem srednje škole i

5. dok traje pedagoška mjera isključenja iz škole.

Redovnim učenicima koji ponavljaju razred škola može odrediti da patricipiraju u troškovima
odgoja i obrazovanja o čemu odlučuje Upravni odbor uz saglasnost Ministarstva.

VII. NASTAVNICI, ODGAJATELJI I STRUČNI SARADNICI

Član 89.

Nastavnicima u srednjem odgoju i obrazovanju garantuje se sloboda pedagoškog rada i

podučavanja u sklopu utvrđenih nastavnih planova i programa.

Radnici u srednjem odgoju i obrazovanju imaju pravo na stručno udruživanje, sindikalno

organizovanje i ugovaranje uslova rada s poslodavcem.

Član 90.

U srednjoj školi i đačkom domu mogu raditi, odnosno obavljati srednjoškolsku i domsku
djelatnost profesori, stručni učitelji, nastavnici praktične nastave, saradnici u nastavi i
instruktori (u daljem tekstu: nastavnici), stručni saradnici i odgajatelji.

Član 91.

59
Za nastavnika, stručnog saradnika i odgajatelja može biti izabrano lice koje je završilo
odgovarajući studij visoke spreme i ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje. Za
stručnog nastavnika može biti izabran neko ko je završio odgovarajući studij više, odnosno
srednje stručne spreme, ako je to najviši stepen obrazovanja u tom stručnom ili umjetničkom
području i ako ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje. Za saradnika u nastavi može
biti izabrano lice koje je steklo odgovarajuću srednju stručnu spremu, posjeduje određeno
radno iskustvo u struci i ima potrebno psihološko-pedagoško obrazovanje.

Član 92.

U toku školske godine radno vrijeme nastavnika raspoređuje se na neposredni odgojno-

obrazovni rad i ostale poslove koji proizilaze iz karaktera i količine odgojno-obrazovnog rada.
Profesori organizuju i izvode teoretsku i praktičnu nastavu i vježbe. Stručni saradnici
organizuju i obavljaju stručne poslove vezane uz rad srednje škole i đačkoga doma
(pedagoške, psihološke, zdravstvene, defektološke, socijalne, bibliotekarske, programerske i
druge poslove). Odgajatelji organizuju rad u odgojnoj grupi, sarađuju s roditeljima i
nastavnicima te s Upravnim odborom. Stručni nastavnici samostalno izvode vježbe i
praktičnu nastavu. Saradnici u nastavi učestvuju u izvođenju vježbi i praktične nastave pod
neposrednim rukovodstvom nastavnika i stručnog učitelja. Izuzetno, stručni učitelji
samostalno izvode i teoretsku nastavu ako je stručna sprema koju su postigli najviši stepen
obrazovanja u tom stručnom ili umjetničkom području i ako je to odobrilo Ministarstvo.

Član 93.

Sedmično radno vrijeme nastavnika utvrđuje se u skladu sa Zakonom o radu. Sedmična

norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada za teoretsku nastavu utvrđuje se u skladu s
Pedagoškim standardom. Normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim
predmetima, način utvrđivanja broja izvođača na odgojno-obrazovnim i drugim poslovima u
srednjoj školi, uređuje Ministarstvo u skladu sa ovim zakonom i Pedagoškim standardom.
Kada škola ne može osigurati profesora odgovarajuće stručne spreme i nakon raspisivanja
konkursa najmanje jednom u šest (6) mjeseci profesor te ili druge škole može imati najviše
tridesetpet (35) sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada sedmično u školama Kantona. U
slučajevima iz stava 1. ovog člana Školski odbor na prijedlog direktora može donijeti odluku
da profesor tada izvodi samo sate redovne nastave.

Član 94.

60
Nastavnici, stručni saradnici, odgajatelji i rukovodeći radnici u srednjoj školi i đačkom domu
ne mogu biti lica koja su pravosnažno osuđena za kazneno djelo koje ih čini nedostojnim za
obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti. Nedostojnost za obavljanje odgojno-obrazovne
djelatnosti u skladu sa općim aktom ocjenjuje stručni organ odgojno-obrazovne ustanove.
Profesori, stručni saradnici i organi rukovođenja školom ne mogu podučavati (instruirati)
učenike kojima predaju kao ni učenike u toj školi.

Član 95.

Potrebnu vrstu i stepen stručne spreme i pedagoško-psihološko obrazovanje za izvođenje

teoretske nastave i vježbi iz pojedinih predmeta uređuje Ministarstvo posebnim propisom.
Ako se na konkurs za nastavnika javi osoba koja ima odgovarajuću stručnu spremu, a nema
potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje, može biti izabrana, uz uslove da najkasnije u
roku od godinu dana od dana izbora stekne to obrazovanje. Nastavniku koji ne ispuni uslov iz
stava 2. ovog člana prestaje radni odnos prvog dana po isteku roka iz stava 2. ovog člana.
Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prestanku radnog odnosa. Šta se smatra odgovarajućom
stručnom spremom i potrebnim pedagoško-psihološkim obrazovanjem nastavnika propisuje
Ministarstvo. Eventualne sporne slučajeve iz stava 1. ovog člana rješava Ministarstvo nakon
predhodno pribavljenog mišljenja visokoškolske ustanove.

Član 96.

Profesori, stručni saradnici i drugi zaposlenici škole primaju se u radni odnos na osnovu
javnog konkursa. Javni konkurs raspisuje Upravni odbor, a sprovodi ga konkursna komisija.
Konkurs se objavljuje u sredstvima dnevnog javnog informisanja na području Kantona.

Član 96a.

Odredbe Zakona o ustanovama, Zakona o radu i odredbe drugih propisa primjenjivat će se u

djelatnosti srednjoškolskog odgoja i obrazovanja samo na ona pitanja koja nisu uređena ovim
Zakonom.

Član 97.

Srednja škola i đački dom s profesorima i stručnim saradnicama koji nemaju radnog iskustva
u struci zaključuje ugovor o obavljanju pripravničkog staža na vrijeme u skladu sa zakonom i
drugim propisom. Pripravnički staž u srednjoj školi traje najduže godinu dana, ali ne kraće od
šest (6) mjeseci. Nakon obavljenog pripravničkog staža pripravnik stiče pravo polaganja

61
stručnog ispita. Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od šest (6) mjeseci od dana
kada je stekao pravo polaganja stručnog ispita, prestaje radni odnos u srednjoj školi. Program,
način i uslove polaganja stručnog ispita uređuje Ministarstvo posebnim propisom.

Član 98.

S nastavnikom se može zasnovati radni odnos na određeno vrijeme bez objavljivanja javnog
konkursa u skladu sa Zakonom o radu. Ako se na raspisani konkurs ne javi lice koje ispunjava
uslove iz člana 91. ovog zakona, može se izabrati lice koje ne ispunjava te uslove u statusu
izvođenja neverifikovane nastave. Iz predmeta u statusu neverificirane nastave polaže se
predmetni ili razredni ispit ako nastavu izvodi osoba bez odgovarajuće stručne spreme u
posljednja dva (2) mjeseca tekuće nastavne godine. Radni odnos iz stava 2. ovog člana
zasniva se na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta licem koje ispunjava propisane
uslove. Škola je dužna najmanje jednom u šest (6) mjeseci raspisati konkurs za popunu
radnog mjesta iz stavova 2. i 3. ovog člana.

Član 99.

Rad nastavnika obavezno se prati i ocjenjuje. Nastavnici mogu napredovati u struci i sticati
zvanja u skladu s posebnim propisom kojeg donosi Ministarstvo.

Član 100.

Nastavnici imaju pravo i dužnost stalnog stručnog i pedagoškog usavršavanja. Program i

organizaciju stalnih oblika stručnog usavršavanja uređuje Ministarstvo posebnim propisom.

Član 101.

Nastavnici, stručni saradnici i odgajatelji obavljaju ljekarski pregled, u pravilu, svake školske
godine, a obavezni su to učiniti najmanje jednom. Troškovi obaveznog ljekarskog pregleda
regulisat će se u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju Kantona. Ako direktor ocijeni
da radnik zbog narušenoga psiho-fizičkog zdravlja ne ispunjava planirane poslove i radne
zadatke, donijet će odluku o njegovu upućivanju na ljekarski pregled i prije isteka roka iz
stava 1. ovog člana. Radniku koji odbije izvršiti odluku o upućivanju na ljekarski pregled
prestaje radni odnos u srednjoj školi.

Član 102.

62
Ako se nalazom nadležne medicinske ustanove utvrdi da je psiho-fizičko zdravlje nastavnika
narušeno u mjeri koja omogućava normalno obavljanje odgojno-obrazovnog rada direktor će
na prijedlog te medicinske ustanove donijeti odluku o oslobađanju nastavnika od neposrednog
odgojno-obrazovnog rada. Srednja škola je dužna nastavnika iz stava 1. ovog člana rasporediti
na drugo radno mjesto, u skladu s njegovom stručnom spremom i preostalom radnom
sposobnošću. Ako nastavnik odbije ovakav raspored prestaje mu radni odnos u srednjoj školi.

Član 103.

Nastavniku prestaje radni odnos na kraju školske godine u kojoj je ispunio uslove za
prestanak radnog odnosa u skladu s ovim zakonom i Zakonom o radu.

VIII. NADZOR

Član 104.

Inspekcijski nadzor u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju obavljat će se u skladu s

posebnim zakonom. Stručno pedagoški nadzor u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju
obavljat će se u skladu sa posebnim propisom koji donosi Ministarstvo.

IX. POTREBE I INTERES KANTONA U FINANSIRANJ SREDNJOŠKOLSKOGODGOJA

I OBRAZOVANJA

Član 105.

Potrebe i interesi općina i Kantona srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u smislu ovog

zakona jesu:

1. organizovanje općeg i posebnog stručnog obrazovanja kao redovne djelatnosti srednje

škole na dostignućima savremene nauke, tehnologije i društvenog razvoja za sticanje znanja i
vještine za rad ili nastavak daljnjeg školovanja,

2. unapređivanje djelatnosti srednjoškolskog odgoja i obrazovanja i osiguravanja uslova rada

prema zahtjevima programskih sadržaja,

3. osiguranje dostupnosti srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u skladu sa sposobnostima i

mogućnostima učenika, a posebno nadarenih učenika i učenika koji postižu natprosječne
rezultate,

4. stipendiranje nadarenih i talentovanih učenika i

63
5. izdavaštvo školskih novina, publikacija i časopisa.

Navedene i druge potrebe i interesi općina i Kantona realizuju se izvođenjem srednjoškolske

djelatnosti za koju se osiguravaju sredstva u kantonalnom Budžetu i drugim izvorima po
mjerilima i kriterijima koje uređuje Ministarstvo.

Član 106.

Sredstva osigurana u skladu sa stavom 2. člana 105. ovog Zakona za finansiranje

srednjoškolske djelatnosti izdvajaju se na račun Ministarstva koje obavlja obračun i doznaku
tih sredstava za potrebe srednjih škola. U kantonalnom Budžetu mogu se osigurati i sredstva
za nastale vanredne (neplanirane) potrebe srednjih škola koje na prijedlog srednjih škola
iskazuje Ministarstvo kantonalnoj Vladi. Radi zadovoljavanja određenih potreba učenika,
odnosno njegovog roditelja ili staratelja participaciju dijela troškova školarine i naknade
učinjene štete u skladu s aktom koji donosi škola uz saglasnost Ministarstva.

Član 107.

Sredstva za finansiranje srednje škole u privatnom vlasništvu osigurava osnivač. Srednje

škole iz stava 1. ovog člana mogu biti sufinansirane i sredstvima Ministarstva ukoliko su
njihovi programi od interesa za općinu i Kanton.

Član 108.

Srednje škole mogu sticati sredstva i prodajom intelektualnih i kulturnih usluga i roba na
tržištu, koje su u vezi s osnovnom djelatnošću škole iz uplata redovnih učenika, odraslih lica,
najamnina, donacija, legata, poklona, zaostavštine i drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Uslove, mjerila i način sticanja sredstava iz stava 1. ovog člana i njihovu raspodjelu uređuju
srednjoškolske ustanove Pravilima i drugim općim aktom u skladu sa Zakonom.

X. KAZNENE ODREDBE

Član 109.

Novčanom kaznom od 500 do 3.000 KM kaznit će se srednja škola i đački dom koji postupe
suprotno odredbama člana 4, člana 8, člana 9, člana 10, člana 19, člana 20, člana 21, člana 23,
člana 32, člana 42, člana 49, člana 50, člana 68, člana 75, člana 76, člana 83, člana 85, člana
91, člana 94, člana 96, člana 98. i člana 101. ovog zakona.

64
Član 110.

Za prekršaje iz člana 109. ovog zakona kazniće se i odgovorno lice u srednjoj školi i đačkom
domu novčanom kaznom od 300 do 800 KM.

 XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 111.

Nastavnici koji su stupanjem na snagu ovog zakona zatečeni u srednjoj školi na obavljanju
odgojno-obrazovnih poslova u trajanju manjem od deset (10) godina, a nemaju stručnu
spremu propisanu ovim Zakonom ili na zakonu utemeljenim propisima, mogu nastaviti
izvođenje nastave instruktivne prirode pod uslovom da u roku od četiri (4) godine od dana
stupanja na snagu ovog zakona steknu propisanu stručnu, odnosno školsku spremu. Ako u
određenom roku nastavnik iz stava 1. ovog člana ne stekne propisanu stručnu spremu, ne
može dalje obavljati odgojno-obrazovni rad u srednjoj školi. Sticanje propisane stručne
spreme iz stava 1. ovog člana nisu obavezni oni nastavnici koji su stupanjem na snagu ovog
zakona zatečeni u radnom odnosu u srednjoj školi s najmanje dvadeset (20) godina rada na
odgojnoobrazovnim poslovima.

Član 112.

Radnik koji je stupanjem na snagu ovog zakona zatečen u srednjoj školi na obavljanju
poslova i radnih zadataka sekretara u trajanju manjem od deset (10) godina, a nema ovim
zakonom propisanu stručnu, odnosno školsku spremu, može nesmetano nastaviti obavljanje
poslova svoga radnog mjesta uz obavezu da u roku ovog zakona stekne propisanu stručnu
spremu.

Član 113.

Lica koja nisu stekla potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje u skladu s ranijim

propisima a u radnom odnosu u srednjoj školi, dužne su ga steći u roku od godinu dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona. Ukoliko lica iz stava 1. ovog člana u propisanom roku
ne steknu potrebno obrazovanje, ne mogu dalje obavljati odgojno-obrazovni rad u srednjoj
školi.

Član 114.

65
Obaveza polaganja stručnog ispita iz člana 97. ovog zakona odnosi se na nastavnike koji prvi
put zasnivaju radni odnos u struci, nakon stupanja na snagu akta iz člana 97. stava 4. ovog
zakona.

Član 115.

Učenici koji su prije stupanja na snagu ovog zakona upisali određeni program
srednjoškolskog obrazovanja imaju pravo završiti započeto obrazovanje u vremenu dužem za
jednu školsku godinu od propisanog trajanja upisanog programa obrazovanja ili mogu
nastaviti obrazovanje u skladu s programom srednje škole utvrđenim odredbama ovog zakona
uz obavezu polaganja razlike, odnosno dopunskih ispita. Odrasla lica, odnosno polaznici koji
su prije stupanja na snagu ovog zakona upisali određeni program srednjoškolskog
obrazovanja imaju pravo završiti započeto obrazovanje u skladu s općim aktom srednje škole.

Član 116.

Licima koja su prema ranijim propisima stekla stručnu spremu trećeg (III), četvrtog (IV) i
petog (V) stepena priznaje se srednja stručna sprema. Licima koja su prema ranijim propisima
stekla stručnu spremu prvog (I) i drugog (II) stepena priznaje se niža stručna sprema.

Član 117.

Licima koja su do 30. juna 1992. godine stekla svjedodžbe ili druge obrazovne isprave
srednjoškolskog obrazovanja, uključujući vojne i vjerske škole na području republika bivše
Jugoslavije, priznaje se stručna sprema u skladu s kriterijima iz člana 116. ovog zakona. Javne
isprave ( svjedodžbe i diplome ) stečene po važećim propisima, nastavnim planovima i
programima i izdate od verifikovanih odgojno-obrazovnih ustanova imaju jednaku pravnu
vrijednost na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.

Član 118.

Zatečene srednjoškolske ustanove dužne su najkasnije šest (6) mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona uskladiti svoju djelatnost, uređenje, poslovanje, preregistriranje i opća
akta s odredbama ovog zakona i podnijeti zahtjev za upis novih statusnih činjenica u registre u
skladu s članom 51. ovog zakona.

Član 119.

66
Općinska vijeća, odnosno osnivači nadležni prema mjestu sjedišta srednje škole odlučit će
najkasnije šest (6) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona o preuzimanju i daljem
obavljanju osnivačkih, vlasničkih i drugih prava nad srednjoškolskim ustanovama koje su
osnovane prema ranijim propisima.

Član 120.

Ako je postupak osnivanja srednje škole bio u toku na dan stupanja na snagu ovog zakona,
završit će se u skladu s odredbama ovog zakona.

Član 121.

Ministarstvo je dužno donijeti Pedagoški standard i Normativ u roku od godinu dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona. Ministarstvo može pojedinačnim aktom uređivati pojedina
pitanja iz Pedagoškog standarda i Normativa do njihovog donošenja.

Član 122.

Provedbene akte iz člana 25, člana 31, člana 42, člana 51, člana 74, člana 76, člana 82, člana
83, člana 85, člana 93, člana 95, člana 97, člana 99, člana 100. i člana 104. ovog zakona
donijet će Ministarstvo najkasnije dvanaest (12) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona.

Član 123.

Do donošenja provedbenih propisa iz člana 122. ovog zakona mogu se primjenjivati zatečeni
provedbeni akti ukoliko nisu u suprotnosti s provedbenim propisima ovog zakona i drugog
propisa.

Član 124.

Srednje škole i đački domovi dužni su nakasnije šest (6) mjeseci od dana stupanja na snagu
ovog zakona obaviti izbor direktora u skladu s članom 55. ovog zakona. Direktorima
izabranim u skladu s ranijim propisima mandat traje do okončanja novog postupka izbora
direktora. Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na srednje škole i đačke domove u
privatnom vlasništvu.

Član 125.

67
Na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena ranije donesenih zakona i uredbi u
srednjem obrazovanju na području Kantona.

Član 126.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Službenim novinama” Hercegovačko-

neretvanskog kantona.

31. PISANJE SVJEDODŽBE!

Učenik na kraju svake nastavne godine dobiva svjedodžbu. Ukoliko tu istu svjedodžbu
izgubi, može mu se dati duplikat na temelju članka 68 Zakona o osnovnom odgoju i
obrazovanju, te na temelju propisa koje uređuje Ministarstvo.

32. MATIČNA KNJIGA!

Matična knjiga je dokument trajne vrijednosti i škola je obvezna čuvati je na sigurnom

mjestu u skladu sa Zakonom o arhivskoj djelatnosti.

U prostor predviđen za opće podatke o učeniku upisuju se svi traženi podaci u skladu s
naznačenim zahtjevima. Imena i prezimena učenika i opći podaci o učenicima moraju biti
suglasni s podacima iz izvoda matične knjige rođenih. Upis učenika koji dolaze iz drugih
škola vrši se na osnovi prevodnice. Na kraju školske godine upisuju se ocjene o završenom
razredu po razredima i po predmetima. Kada učenik ima upisane sve ocjene i završi osnovnu
školu, ravnatelj potpisom ovjerava upisane podatke i tako zaključuje stranicu matične knjige
za svakog učenika.

33. PROGRAMI OBUKE I USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA!

Učitelji i drugi zaposlenici imaju pravo i obvezu na stalno stručno i pedagoško

usavršavanje. Program i organiziranje obveznih oblika stručnog usavršavanja na prijedlog
Zavoda za školstvo donosi Ministarstvo.

68
 34. OCJENJIVANJE UČENIKA!

Ocjenjivanje u osnovnoj školi je javno. Učenici se ocjenjuju iz svih predmeta koje

izučavaju i iz vladanja. Ocjena kod učenika može biti opisna i brojčana. Brojčane ocjene su
odličan, vrlo dobar, dovoljan i nedovoljan. Sve su prolazne osim nedovoljan. Ocjene iz
vladanja su opisne i to: Uzorno, dobro i loše. Srednja ocjena je aritmetička sredina pozitivnih
ocjena iz svakoga nastavnog predmeta. Učenik dnevno smije dobiti samo dvije brojčane
ocjene, treću jedino ukoliko on sam to želi. Tjedno se smiju raditi samo dvije pismene
provjere iz nastavnih predmeta.

35. KOJE SE PEDAGOŠKE MJERE MOGU IZREĆI U ŠKOLI?

Prema učenicima se primjenjuju poticajne i stegovne pedagoške mjere. Poticajne pedagoške

mjere su pohvale i nagrade, a stegovne su opomena, ukor, strogi ukor i premještaj u drugu
školu.

Učenicima koji se neprimjereno odnose prema učenju, učiteljima i drugim djelatnicima izriču
se pedagoške mjere: opomena, ukor, strogi ukor i premještaj u drugu školu. Izrečena
pedagoška mjera povlači snižavanje ocjene iz vladanja i to:

- Opomena i ukor = vladanje dobro

- Strogi ukor i premještaj u drugu školu = vladanje loše

Izrečene pedagoške mjere odnose se na školsku godinu, a mogu se tijekom iste ublažiti ili
ukloniti.

36. KADA I TKO POLAŽE RAZREDNE ILI PREDMETNE ISPITE U

OSNOVNOJ ŠKOLI?

Učenik koji zbog opravdanih razloga nije mogao redovito pohađati nastavi ili nije
ocijenjen iz najmanje jednog predmeta ima pravo polagati razredni ili predmetni ispit.
Odobrenje za polaganje, na zahtjev roditelja ili skrbnika donosi Učiteljsko vijeće.

69
 37. STATUT!

Statut je najviši opći pravni akt škole. Statut škole kao i njegove izmjene i dopune uz
prethodnu suglasnost osnivača i ministarstva donosi školski odbor. Škola je dužna donijeti i
druge opće akte koji moraju biti sukladni statutu škole. Statut je škola dužna donijeti prije
početka rada, a sve druge opće akte u roku od 6 mjeseci od dana stupanja statuta škole.

38. VIJEĆE RODITELJA I ŠKOLE!

Roditelji učenika imaju pravo, a škola obvezu, pomoći roditeljima da osnuju Vijeće
učenika i škole, s tim da roditelji čine natpolovičnu većinu u Vijeću.

Vijeće roditelja i škole ima sljedeću zadaću:

- Promovirati interese škole u zajednici na čijem području se škola nalazi.

- Predstavljati stajalište roditelja učenika školskom odboru.
- Poticati angažman roditelja u radu škole.
- Informirati školski odbor o svojim stajalištima kada ocijeni da je to potrebno ili o
zahtjevu školskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje
školom.
- Sudjelovati u izradi i realiziranju odgovarajućih projekata kojima se potiče i
unapređuje rad u školi.
- Kandidirati i birati predstavnike roditelja u školskom odboru.

Način, postupak izbora i rada, te broj članova Vijeća roditelja i škole detaljnije se uređuje
općim aktom škole.

39. ŠTO POLAŽE UČENIK NA KRAJU SREDNJE ŠKOLE?

Na kraju srednje škole učenici srednjih strukovnih i umjetničkih škola polažu završne
ispite, a učenici gimnazije maturu. Način i pravila polaganja matura te završnih ispita
pobliže su utvrđeni Pravilnikom o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju.

40. VRSTE SREDNJIH ŠKOLA

70
 Prema Pravilniku o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju postoje 4 vrste srednjih škola:

1. umjetničke škole,
2. srednje strukovne škole
3. gimnazije
4. srednje škole za djecu s teškoćama u razvoju.

41. PRAVILA ŠKOE

Pravila škole pobliže su definirana sljedećim dokumentima: Statutom škole, Kućnim

redom škole, Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti radnika, Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti učenika, Pravilnikom o pedagoškim mjerama, Ugovorom o radu i Kolektivnim
ugovorom.

42. PRAVILNIK O SREDNJOŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

Pravilnik o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju je dokument kojim se pobliže definira:

- Način i ustrojstvo rada srednjih škola

- Natječaji i uvjeti upisa u srednje škole
- Vrste srednjih škola te trajanje odabranog programa usmjerenja
- Način vrednovanja, praćenja i ocjenjivanja znanja učenika
- Stupanj stručnosti djelatnika,
- Način i uvjeti polaganja završnih ispita.

Za detaljnije upute vidjeti Pravilnik o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju (

43. PRAVA I OBAVEZE UČENIKA U SREDNJOJ ŠKOLI

Vidjeti pravilnik o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju (str. 26.-64.

44. OSNOVNA PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA!

71
 Osnovne škole obvezno vode propisanu pedagošku dokumentaciju i evidenciju o
učenicima i radu škole.

Obrasce pedagoške dokumentacije i evidencije koju čine (obrazovne isprave, matične knjige,
dnevnici rada, imenik učenika, spomenice škole i dr.) propisuje Ministarstvo posebnim
propisom.

Osnovna škola je dužna trajno čuvati matičnu knjigu i spomenicu škole. Imenik i evidencija o
ispitima čuva se 10 godina, a sva druga dokumentacija i evidencija o učenicima čuva se 5
godina.

72