Ljudevit Gaj

Vođa Hrvatskog narodnog preporoda,ilirac,jezikoslovac i političar Ljudevit Gaj, rodio se

8.srpnja 1809. god u Krapini. Iako je odrastao u obitelji u kojoj se govorio njemačkim
jezikom, rano je počeo pisati pjesme na kajkavskom narječju hrvatskog jezika. Studirao je
filozofiju i pravo u Beču, Grazu i Pešti, a doktorirao u Leipzigu.

Još za vrijeme studija izdao je knjižicu „kratka osnova hrvatsko-slavenskog pravopisanja“ u

kojoj je reformirao hrvatski pravopis. Uskoro su taj pravopis prihvatili Hrvati, ali dijelom i
Slovenci, Srbi i Crnogorci. Prihvaćanje tog pravopisa bio je najvažniji korak Hrvatskog
nacionalnog preporoda, jer se u to vrijeme upotrebljavalo jako puno narječja. Možemo reći
da najzaslužniji što danas govorimo štokavski i pišemo slova č,ć,š,ž.

Kad je dobio dozvolu Gaj je počeo s izdavanjem „Novine Horvatske“ gdje se nalazio prilog
„Danica horvatska,slavonska, i dalmatinska“ što je bio razlog da se posveti hrvatskom
narodnom preporodu. U Danici se nalazio gospodarski,politički i kulturni program. Ljudevit
Gaj je 1836.g. na inicijativu grofa Janka Draškovića preimenovao novine u „Danica ilirska“ i
„Ilirske narodne novine“ , u to vrijeme je isticao samostalnost Hrvata ali kao sastavni dio
Monarhije.

Ljudevit Gaj shvaćao je ilirstvo kao vraćanje osnova Hrvatima vjerujući u genetsku
povezanost između Hrvata i stanovništva Velike Ilirije. Hrvate je smatrao njihovim biološkim
nastavkom i vjerovao da narod koji je nekad živio u Hrvatima nastavlja svoj život.

Gaj je u Zagrebu okupio skupinu mladih ljudi, kojoj se pridružio grof Janko Drašković, zajedno
su počeli planirati kulturno, znanstveno, prosvjetno i gospodarsko uzdizanje Hrvatske po
uzoru na razvijenije europske zemlje. Pod ilirskim imenom u širem smislu imali su program
kulturnoga povezivanja južnih Slavena,a u užem smislu ujedinjavanja hrvatskih zemalja. Na
oblikovanje Gajeve hrvatske i slavenske ideologije, koju je s vremenom mijenjao i dograđivao
uvelike su utjecali teorija o ilirskom podrijetlu južnih Slavena, legenda o braći Čehu,Lenu i
Mehu koja je stvarala sliku slavenskoga jedinstva.

Kada je vodio Narodnu skupštinu Trojedne Kraljevine Dalmacije,Hrvatske i Slavonije.

Surađivao je s banom Jelačićem ,ali nakon što ga je bivši srpski knez Miloš Obrenović optužio
da je u njega iznudio novac i preuzeo ga u banovo ime, njegova je se politička karijera počela
naglo gasiti, iako mu krivnja nikada nije dokazana. Napustili su ga i njegovi najvjerniji
suradnici.

U Zagrebu je utemeljio tiskaru, a bavio se i književnošću. Njegova pjesma „Još Hrvatska ni

propala“ postala je nacionalnom budnicom i simbol otpora prema Mađarima i
Habsburgovcima.

Ljudevit Gaj preminuo je 1872. Godine u prostorijama svoje tiskare u Zagrebu i pokopan je
na groblju Mirogoj