Dan državnosti Bosne i Hercegovine je praznik u Bosni i Hercegovini,

koji se obilježava svakog 25. novembra. Na taj dan 1943. godine, na

prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu usvojena je
Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da
njihova zemlja, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana
puna ravnopravnost svih, te ravnopravnost Republike BiH
unutar jugoslavenske federacije, sa historijskim granicama koje su
datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25.
novembra 1943. godine u 19 sati. Završeno je iste noći, 26. novembra, u
4 sata ujutro.

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH

u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu,
mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova
zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i
muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti
osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Nakon nekoliko dana pomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i
ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog
vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, u Jajcu. Treba napomenuti da
je BiH, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji
su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve
do 1992. godine i početka agresije na BiH.

U Mrkonjić-Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja

ZAVNOBiH-a, kao i Dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar
kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra
1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.

Muzej AVNOJ-a u Jajcu osnovan je 1953. godine kao centralna,

jugoslavenska, muzejska, memorijalna institucija. Dom AVNOJ-a u
Jajcu sa pokretnom imovinom koju sačinjavaju: portreti Tita, Staljina,
Ruzvelta i Čerčila je nacionalni spomenik BiH.

Muzej je smješten u nekadašnjoj zgradi Sokolskog društva,

izgrađenog 1934. Godine po projektu beogradskog arhitekte Momir
Korunović, na desnoj obali rijeke Plive, u neposrednoj blizini vodopada.
Po započinjanju II svjetskog rata, okupatorske su vlasti u pomenutom
objektu vršile skupljanje i teror nad stanovništvom. Do velikog požara
došlo je 1942.godine. Tom prilikom izgorjela je kompletna unutrašnjost
objekta i drvena konstrukcija krova.

Uoči historijskog zasjedanja AVNOJ-a objekat je obnovljen. Na

uređenju enterijera radio je poznati slikar Đorđe Andrejević Kun. U
ovom objektu se dana 29. i 30. novembra 1943. godine održalo II
zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije
(AVNOJ) uz učešće 142 vijećnika. Nakon završetka rata, objekat je
ponovno obnovljen 1947. i 1953. Godine. Muzeju Drugog zasjedanja
AVNOJ-a pridružena je i muzejska zbirka formirana 1930. godine koja
je do tada bila smještena u Franjevačkom samostanu u Jajcu. Prva stalna
postavka Muzeja, otvorena je 18. februara 1959. godine, a kasnije je
imala nekoliko dorada.
Tokom rata 1992-1995. depoi Muzeja opljačkani su od strane nepoznatih
počinilaca. Zgrada je obnovljena zahvaljujući udruženjima antifašista iz
republika bivše Jugoslavije, prvenstveno Udruženju antifašista iz
Slovenije, te Ministarstvu kulture i sporta Federacije BiH i Ministarstva
civilnih poslova BiH. Nakon toga osnovana je 2007. godine Javna
Ustanova „Muzej II zasjedanja AVNOJ-a“. Muzej je ponovo otvoren za
posjetioce 29. novembra 2008. godine. Jedan je od najposjećenijih
muzeja u Bosni i Hercegovini, sa godišnjom posjetom oko 20.000
posjetilaca.

Objekat je jednospratna zgrada sa salom veličine 18,00x14,40 m. Na

pozornici su postavljena dva stola, sastavljena i prekrivena crvenim
platnom. Iza stola, u jednom redu postavljeno je osam drvenih stolica. U
pozadini je prvi grb FNRJ, (rad slikara Đorđa Andrejevića Kuna i
kipara Augusta Augustinčića). Pred pozornicom je postavljen podij i sto
sa govorničkim stalkom, u čijoj pozadini je bista maršala Tita
(Augustinčićev rad). Poslije rata Augustinčić je ponovo napravio bistu
maršala Tita na osnovi fotografija snimljenih na zasjedanju. Podij je
prekriven ćilimom.
U sali su postavljene stolice najrazličitijih oblika. U prvom redu je
nekoliko fotelja. U sredini je duboka fotelja u kojoj je sjedio Tito. Na
balkonu su sjedili gosti zasjedanja. U sali je nekoliko parola:
Smrt fašizmu-sloboda narodu, Živjelo Antifašističko vijeće
narodnog oslobođenja Jugoslavije, Živjela Crvena armija, Živjela
naša junačka narodnooslobodilačka vojska.

Preko balkona je prebačen jedan ćilim, a zidovi su ukrašeni

zastavama i portretima koje je izradio Kun (Lenjin, Marks, Engels,
Tito, Staljin, Ruzvelt).
Muzej u Jajcu posjedovao je sljedeće zbirke po popisu iz 1991.
godine:

1. Arheološke predmete (3672)

2. Fotografije (4820)
3. Trodimenzionalne predmete (245)
4. Umjetničke radove (827)
 5. Fonoteku (124)
6. Filmoteku (106)
7. Biblioteku (6134)
Dio stalne postavke Muzeja je i parna lokomotiva proizvedena je
početkom XX vijeka u fabrici lokomotiva Krauss&Co u Lincu u Austriji
i nosi serijski broj 1190/1920. Oznaka osovina po njemačkoj notifikaciji
je Bt-n2. Korištena je za saobraćaj u okviru fabrike željeza Rössemann
& Kühnemann u Beču. U Bosni i Hercegovini, saobraćala je za potrebe
Elektrohemijske industrije “Elektrobosna” u Jajcu, na standardizovanim
uskotračnim prugama promjera 760 mm koje su izgrađene za vrijeme
Austrougarske monarhije.

Kompozicija je saobraćala tokom 1942. godine na slobodnoj

teritoriji Bihaćke republike, a od avgusta 1943. godine do januara 1944.
godine na relaciji Jajce – Bugojno i Jajce – Šipovo, pa je lokomotiva
dobila ime „Mala partizanka“. Služila je za prevoz stanovništva, vojske i
naoružanja, a u svojoj kompoziciji imala i Titov lični vagon. Nakon
Drugog svjetskog saobraćala je u sastavu Jugoslavenskih željeznica sve
do sredine pedesetih godina kada je povučena iz upotrebe. Takođe
je nacionalni spomenik BiH.

Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, poslije popravke zgrade,

rekonstrukcije izgleda sale, u kojoj je 29.11. 1943.godine održano II
zasjedanje AVNOJ-a, postavljanja stalne izložbene postavke u holu i
centralnoj sali Muzeja, te prikupljenog većeg broja kopija dokumenata i
fotografija vezanih za  sam događaj Drugo zasjedanje AVNOJ-a, nastoji
postavku i zgradu Muzeja približiti što većem broju potencijalnih
posjetioca.
Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a bila je u ratu 1992-1995. značajno
oštećena, a muzejska građa je opljačkana, raznesena ili uništena. Nakon
rata u gradu Jajcu pronađena je Titova fotelja, dvije pobočne fotelje koje
su bile u sali, dvije peći, dio originalnih stolica i veliki portreti Tita,
Staljina, Čerčila, Ruzvelta I Marksa. Koliko smo uspjeli saznati u
Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a prije rata nalazilo se: 10 000 knjiga,
preko 100 filmova, 96 magnetofonskih vrpci, 846 umjetničkih radova
(slike, grafike, crteži, pokoja bista), kolekcija trofejnog oružja, unikatna
zbirka zlatnika i srebrnjaka koje je izdavala Narodna banka SFRJ od
1945. pa nadalje, od koje je jedan primjerak poklanjala Muzeju.
Nažalost, većina toga je nestala u ratu 1992-1995…..U septembru 2002.
godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je Dom
AVNOJ-a nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine kome treba
biti vraćena funkcija muzeja AVNOJ-a…..Obnovu muzejske zgrade
najvećim dijelom finansiralo je Ministarstvo kulture i sporta Federacije
BiH. Finansijsku pomoć dao je i Glavni odbor SUBNOR-a Slovenije za
obnovu prizemlja, sa mokrim čvorovima…..Osnivač JU „Muzej II
zasjedanja AVNOJ-a“ je Općinsko vijeće Jajce. Rad muzeja finansira se
iz općinskog budžeta u iznosu od oko 80%, a ostatak potrebnih
finansijskih sredstava obezbijedimo prodajom ulaznica…..Dani AVNOJ-
a su tradicionalna manifestacija koja se održava od 2008. godine.

U Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a prije rata nalazilo se: 10 000 knjiga,

preko 100 filmova, 96 magnetofonskih vrpci, 846 umjetničkih radova
(slike, grafike, crteži, pokoja bista), kolekcija trofejnog oružja, unikatna
zbirka zlatnika i srebrnjaka koje je izdavala Narodna banka SFRJ od
1945. pa nadalje, od koje je jedan primjerak poklanjala Muzeju.
Nažalost, većina toga je nestala u ratu 1992-1995.
U septembru 2002. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
proglasila je Dom AVNOJ-a nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine kome treba biti vraćena funkcija muzeja AVNOJ-a.
Nevladine organizacije iz Jajca (Društvo za zaštitu kulturno-povijesanih
i prirodnih vrijednosti, Udruženje „Josip Broz Tito“ i SABNOR) 2004.
godine ušle su u prostorije Muzeja i počele sa čišćenjem i molbama da
se zgrada spasi od daljeg propadanja i obnovi Muzej. Na inicijativu
članova ovih organizacija osnovan je Odbor za obnovu postavke i zgrade
Muzeja II zasjedana AVNOJ-a, na čijem je čelu bio rah. dr Enes Milak,
kasnije i prvi direktor Muzeja. U Odbor su, sem predstavnika NV
organizacija iz Jajca, ušli muzealci i predstavnici glavnih odbora
SUBNOR-a bivših republika. Odbor je održao osam sjednica i raspravio
modalitete obnove postavke, za koju je idejni koncept uradila Nataša
Mataušić, viši saradnik Hrvatskog povijesnog muzeja. Kasnije su
muzealci iz bivših republika uradili postavke za svoje države, a
centralnu postavku i postavku Bosne I Hercegovine uradio je Historijski
muzej BiH.

Intenzivnije prikupljanje građe počelo je 2007. godine, osnivanjem

Javne ustanove „Muzej II zasjedanja AVNOJ-a“. Veliki broj skeniranih
dokumenata i fotografija dobili smo iz Arhiva Jugoslavije i iz
Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Za sljedeću godinu planiramo
obavit istraživanje objavljenih i sačuvanih novinskih članaka iz perioda
SFRJ koji se odnose na Muzej II zasjedanja AVNOJa.
Želja osoblja Muzeja Avnoja je da prezentacijom orginalnih
dokumenata, a prije svega odluka donijetim na II zasjedanju AVNaOJ-a
na objektivan i nepristrasan način interpretiraju dio prošlosti naroda
jugoistočne Evrope u XX stoljeću. Nadaju se da će ovaj projekat Muzej
II zasjedanja AVNOJ-a doprinijeti očuvanju antifašističke tradicije svih
naroda bivše Jugoslavije i regiona, ovo tim prije i zbog toga što
savremene države Evrope bašine antifašizam kao temelj svog
demokratskog  uredjenja i  uređenje medjusobnih odnosa.