Zaštićena zbirka Ferhat-pašine biblioteke u Banjaluci čuva

vijekovima stare rukopise

U biblioteci "Muftija Mehmer ef. Zahirović" u zgradi ženskog mekteba
uz Gazanferija džamiju čuva se oko 720 rukopisa među kojima je i 75
rukopisa iz Ferhat-pašine bilioteke koji su proglašeni nacionalnim
spomenikom Bosne i Hercegovine.

Ova biblioteka vezana je za banjalučku Medresu "Reis Ibrahim ef.

Maglajlić" koja je ove godine počela s radom, a prema riječima Maide
Blitović, sekretarice i biliotekarke Medrese, ova biblioteka ima
rasprostranjene fondove počevši od evropskog fonda, fonda periodike,
orijentalistike, rukopisa i arhivske građe.

- Imponzantan broj -

Ekipi Anadolu Agency (AA) prilikom posjete biblioteci "Muftija

Mehmer ef. Zahirović" Blitović je ispričala da se u okviru evropskog
fonda nalaze različite vrste književnosti počevši od književnosti koja je
pisana na bosanskom jeziku i ćiriličnom pismu, a da takođe imaju fond
orijentalistike, pisan na turskom i arapskom jeziku te mještoviti fond
koji podrazumjeva različite vrste statičkih jedinica.

Prema njenim riječima danas se u ovoj "biblioteci nalazi 10.769

bibliotečkih jedinica razvrstanih u različite vrste fondova. To je
impozantan broj obirom da nikada do sada nije bila registrovana ni jedna
biblioteka u Banjaluci koja je vezana za islamsku ustanovu, a da broji
ovoliko bibliotečkih jedinica".

"Što se tiče naše biblioteke, za nas je najbitniji fond koji broji oko 720
rukopisa. Obzirom da je većina tih rukopisa digitalizirana i njih ukupno
75 od strane Instituta 'Yunus Emre' iz Turske i mehanički su očišćeni od
strane stručnog tima iz Gazi Huser-begove biblioteke", rekla je Blitović.
Komisija za nacionalne spomenike BiH proglasila je 2017. godine
rukopise iz Ferhat-pašine biblioteke zaštićenim dobrom, odnosno
nacionalnim spomenicima navodeći u svojoj odluci o kojim rukopisima
se tačno radi.

"Zbirka je značajno oštećena u periodu 1992-1995 godine. Oštećenja su

nastala usljed negativnog djelovanja vlage, a primjetna su i oštećenja
tipična za aktivnosti glodara (tragovi grickanja)", navodi se u odluci
Komisije za nacionalne spomenike BiH.

- Spriječiti dalje uništavanje -

Kako navode iz Komisije, rukopisi Ferhat-pašine biblioteke posebno su

vrijedni za BiH, obzirom da su u periodu između 1992. i 1995. godine
stradale neke od najznačajnijih zbirki rukopisa pisanih arapskim
pismom, kao što je Specijalna zbirka Narodne i univerzitetske biblioteke
BiH te zbirke Orijentalnog instituta u Sarajevu.

"Zbirka podrazumijeva 75 rukopisa i oko 150 starih štampanih djela. U

njoj se nalazi osam prepisa Kur'ana od kojih je najznačajniji prijepis
Banjalučanina Muhameda Osmankadića iz 1726/1727. i osamdeset drugi
prijepis Muhameda, sina Alije iz 1869. godine. Osam je prepisa En'ama,
a ostali prepisi tretiraju različite naučne oblasti, ali su najčešći oni koji se
tiču fikha-islamskog prava, akaida-dogmatike i jezika. Najstariji rukopis
je rukopis koji nema uvodnih stranica te nije poznato ime autora, a
prepisan je dana 9. marta 1332. godine", navodi se u odluci Komisije.

Ostali rukopisi su prepisivani u periodu od 16. do 19. vijeka.

"U našoj biblioteci se nalazi ukupno 720 rukopisa, iz Ferhat-pašine

bibilioteke imamo 75 koji su već navedeni u toj odluci. Tih 75 rukopisa
spadaju u kategoriju rukopisa od neprocjenjive vrijednosti i oni su
proglašeni nacionalnim spomenikom, odnosno nacionalnim dobrom.
Daljnji cilj koji se odnosi na te rukopise bio je da se sačuvaju od daljnjeg
oštećenja obzirom da su pregledani davne 1977. godine od strane
Mehmed efendije Zahirovića. Naš cilj je bio da ih očuvamo odnosno da
spriječimo njihovo dalje uništavanje", rekla je ona.

Navela je da su to i postigli u doglednoj mjeri time što su obezbjedili

adekvatne vitrine, optimalnu vlažnost i temperaturu. Svaki od tih
rukopisa je katalogiziran, digitalno obrađen i mehanički očišćen, a za
sve rukopise urađeni su kataloški inventura i signatura u okviru ove
biblioteke.

"Sljedeći korak jeste konzerviranje i restauracija. Obzirom da imamo

dobru saradnju s Gazi Husrev-begovom bibliotekom, planiramo da sve
rukopise koji se kod nas nalaze u periodičnim uvjetima pošaljemo na
restauraciju i konzerviranje koje će preuzeti njihov stručni tim", istakla
je Maida Blitović.

Osim za učenike banjalučke medrese ova biblioteka je predviđena za

korištenje i drugim korisnicima.

"Što se tiče rukopisa ni jedan rukopis ne može se koristiti. U budućnosti

planiramo skroz da ograničimo pristup rukopisima odnosno da
napravimo izložbu tih rukopisa posebno onih koji ulaze u kategoriju
najstarijih kako bi se utvrdilo i uvidjelo zbog čega su oni zaštićeni,
odnosno kako bi se ukazalo na njihovu vrijednost", dodala je Maida
Blitović.