ALKOHOLIZAM

Alkoholizam je stanje hronične ovisnosti o alkoholnim pićima.

Manifestira se kroz snažnu želju za pićem, gubitkom kontrole prilikom pića, simptomima fizičkog odvikavanja i
povećanom tolerancijom na alkohol. Ovisnost o alkoholu je težak psihički poremećaj, jer dolazi do patološkog
procesa, koji mijenja način na koji mozak funkcionira.

Alkoholizam na duži rok uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su ciroza jetre,
trovanje alkoholom, srčane bolesti, bubrežne bolesti kao i cijeli niz psihičkih poremećaja od kojih je
najpoznatija Korsakovljeva psihoza. Kod djece majki-alkoholičarki je zabilježen cijeli niz malformacija, u daleko
češćem slučaju, nego kod djece čije su majke bile ovisne o teškim opojnim drogama.
Tek 1952. godine, Svjetska zdravstvena organizacija definirala je alkoholizam kao bolest i prema toj
definiciji: "Alkoholizam je bolest, a alkoholičar je bolesnik kod koga se zbog prekomjerne i dugotrajne uporabe
alkoholnih pića pojavljuje psihička i fizička ovisnost, zdravstveni problemi, obiteljski i društveni poremećaji".

Uzroke alkoholizma dijelimo na biološke, psihološke i sociološke čimbenike.

 Biološki: od bioloških čimbenika najčešće su to genetičke teorije, koje alkoholizam promatraju

kao nasljednu bolest.
 Psihološki: psihološke teorije gledaju na alkoholizam kao individualni psihološki problem, a socijalni
čimbenici mogu imati više ili manje utjecaja na razvoj.
 Sociološki: u sociološkom pogledu na alkoholizam razmatraju se pojmovi odnosno teorije poput
primarne i sekundarne obitelji alkoholičara, a i vrlo često obiteljski alkoholizam.

Ni jedna od navedenih teorija ne može se isključiti, alkoholizam je izrazito kompleksan problem. Alkoholizam
nikada nije rezultat samo jednog činioca.
Faktori rizika
Sklonost alkoholizmu se može vidjeti i po određenim faktorima rizika a to su:

 spol (muških alkoholičara je 3 do 5 više nego žena),

 obiteljska sklonost,
 neke profesije (konobari, pisci, glumci, radnici u tvornicama alkohola),
 religijski, etnički i geografski (Muslimani i Židovi rijetko piju, Francuzi, Finci i Šveđani piju više)

Kanađanin E. Morton Jellinek (1960.) predložio je tipologiju alkoholizma, u kojoj razlikuje pet tipova ovisnosti
alkoholizma: alfa, beta, gama, delta i epsilon.

 Alfa-alkoholičar koristi alkohol, da bi se u konfliktnim situacijama osjećao bolje, ovisan o alkoholu, ali

ne gubi kritičnost i kontrolu
 Beta-alkoholičar (prigodni pijanac) uvjetovan je osobito sociokulturološkim razlozima.
 Gama-alkoholičar strastveno je željan pića, psihički je ovisan o alkoholu, izgubio je kontrolu kritičnosti
pri piću
 Delta-alkoholičar (alkoholičar iz navike) nastaje u određenim socioekonomskim i kulturnim uvjetima,
kod delta-alkoholičara psihički činioci nemaju značenja
 Epsilon-alkoholičar je povremen –periodičan oblik sklonosti alkoholu.
CAGE upitnik (dobio ime po početnim slovima Cut, Annoyed, Guiltty, Eye-opener, engleskih riječi iz upitnika)
može dati brzu procjenu za uočavanje potencijalnog alkoholizma:

1. Jeste li se ikada osjećali, da bi trebali smanjiti pijenje?

2. Jesu li vas ljudi dosađivali kritiziranjem vašeg pijenja?
3. Jeste li se ikada osjećali krivim za svoje pijenje?
4. Jeste li se ikada osjećali, da vam piće treba odmah ujutro za smirenje ili za prekinuti dosadu?
Dva odgovora s da upućuju na potencijalni alkoholizam, i potrebna je daljnja provjera.