Page |1

JU SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN

Medrese 7.
Sarajevo

ISTRAŽIVAČKI RAD
TEMA: ALKOHOLIZAM

Sarajevo, februar 2023.

Džaferović Anesa Page 1

 Page |2

JU SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN

Medrese 7.
Sarajevo

ISTRAŽIVAČKI RAD
( SOCIOLOGIJA )
TEMA: ALKOHOLIZAM

Ime i prezime profesora: Ime i prezime učenika:

Ahmethodžić Alma Džaferović Anesa IV-1

Sarajevo, februar 2023.

Džaferović Anesa Page 2

 Page |3

SADRŽAJ

1. UVOD ………………………………………………………………………. ……....4

2. Definicija alkoholizma………………………………………………………………..5
2.1. Pristup alkoholizmu……………………………………………………………...6
3. Faze i razvoj alkoholizma …………………………………………………………...7
3.1 Razvoj alkoholizma ……………………………………………………...............7
3.2 Faza umjerenog pijenja ………………………………………………………….7
3.3 Trening faza ……………………………………………………………………..7
3.4 Pretoksimonska ( predzavisna ) faza…………………………………………….7
3.5 Psihička zavisnost ………………………………………………………………7
3.6 Toksikomanska ( zavisna ) faza…………………………………………………8
3.7 Fizička zavisnost ………………………………………………………………..8
4. Alkoholne krize ……………………………………………………………………..9
4.1. Zablude alkoholizma u našim krajevima………………………………………..9
5. Dejstvo alkohola na zdravlje ………………………………………………………10
5.1. Najčešće javljene bolesti……………………………………………………….10
6. Mladi i alkohol …………………………………………………………………… .11
6.1. Prvi susret sa alkoholom – intervju...............…………………………………..11
6.2. Zašto mladi piju ? – intervju…............................................................................11
6.3. Šta mladi najčešće konzumiraju od alkohola ?....................................................11
6.4. Grafikon frekvencija alkohola koje mladi najčešće konzumiraju………………12
6.5. Grafikon usporeda konzumiranja alkohola u odnosu na spol…………………..12
6.6. Mjesta na kojima mladi najviše piju i koje količine alkohola…………………..13
6.7. Rezultati upitnika o pijenju……………………………………………………...13
6.8. Utjecaj alkohola na zdravlje mladih…………………………………………….14
6.9. Alkoholizam i spol………………………………………………………………14
7. Alkoholizam – bolest ………………………………………………………………. 15
7.1. Liječenje alkoholizma…………………………………………………………...15
7.2. Bolničko liječenje……………………………………………………………….15
7.3. Izvanbolničko liječenje…………………………………………………………16
8. Anketa………….…………………………………………………………………....17
8.1. Problematika alkoholizma u obitelji…………………………………………....17
8.2. Da li se alkoholizam može liječiti ?....................................................................18
8.3. Osjećaj krivnje i srama nakon pretjerivanja sa alkoholom ?...............................19
9. Zaključak …………………………………………………………………………...20
10. Literatura …………………………………………………………………………...22

Džaferović Anesa Page 3

 Page |4

UVOD

Alkoholizam je bolest od koje pati pojedinac i društvo. Bolest na koju ne obraćamo puno
pažnje, mada je njena rasprostranjenost i štetnost vrlo značajna.Prema podacima Svetske
zdravstvene organizacije (SZO) alkoholizam je treća bolest po učestalosti u svijetu.

Štetno dejtstvo alkohola na čovjekov organizam i problem koji preizilaze iz konzumacije

poznati su iz davnina. Spartanci su prije 300 godina kažnjavali pijance odsijecanjem nogu.
Moćna Rimska država je zakonom zabranjivala mlađima od 30 godina da piju alkohol. Naš
slavni Car Dušan je u svom Zakoniku tačno odredio kazne pijancima u zavisnosti od “ belaja “
koji su napravili.

O pijanstvu kao o bolesnoj pojavi pisalo se u najdrevnijim zapisima daleko pre Hipokrata. Prve
definicije o patologiji pijanstva i njegovim psihopatološkim dejtstvima nalaze se u Aristotelovim
zapisima. Platon u svojim zakonima raspravlja o alkoholu i alkoholizmu na neuobičajen, ali
veoma psihološki način, blizak nekim stavovima sadašnjih naučnika.

U novoj historiji najpoznatije mjere alkoholizma bile su američka prohibicija početkom prošlog
stoljeća i Gorbačovljeva kompanija u SSSR – u osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Džaferović Anesa Page 4

 Page |5

Definicija alkoholizma
Zadovoljavajuće definicije o alkoholizmu nema, a prihvatljivog objašnjenja još manje. Postoje
mnoge definicije alkoholizma, zavisi iz koje tačke gledišta se posmatra. Naučni pristup
alkoholizmu, počinje krajem XVIII stoljeća, sto predstavlja tek početak medicinskog odnosno
biološkog pristupa alkoholizmu, tek nakon 200 godina alkoholizam je pogledan i sa psihološke
strane. Postoji niz različitih naziva koji označavaju alkoholizam, kao bolest poput hroničnog
alkoholizma ( u medicinskoj terminologiji ), zatim alkoholne narkomanije, hronične alkoholne
intoksikacije, alkoholne encefalopatije, dipsomanije, alkoholomanije i dr. Termini kao habitucija,
zavisnost su novije riječi, ali nemaju bolji doprinos značenju alkoholizma, postoji broj relativno
prihvatljivijih definicija alkoholizma.

Definicija Svetske zdravstvene organizacije glasi: “Hroničnim alkoholizmom smatra se osoba

koja (zlo)upotrebljava alkoholna pića, a njena zavisnost od alkohola je toliko inicirana duševni
poremećaji ili takve manifestacije koje ukazuju na oštećenje fizičkog ili psihičkog zdravlja,
odnosa sa drugima i socijalnog i ekonomskog stanja. U pojam alkoholičara uključuje se onaj koji
pokazuje poremećaj u tom smislu. “

Neke definicije alkoholizma određuju kao poremećaj u ponašanju, psihičku bolest i kao lošu
naviku. Svjetska zdravstvena organizacija 1952. godine alkoholizam definirala kao bolest: “
alkoholizam je bolest, a alkoholičar je bolesnik kod kojeg se prekomjerne i dugotrajne upotrebe
alkoholnih pica pojavljuje psihička i fizička ovisnost, zdravstveni problem, obiteljski i
društveni”. ( Vladimir D. )

“Dugtrajnim prekomjerenim pijenjem postala ovisna o alkoholu ( psihički, fizički ili na oba
načina ) i u nje su se zbog toga razvila zdravstvena ( psihička i fizička ) oštećenja i socijalne
teškoće, pristupačne klasičnom medicinskom i socijalnim dijagnostičkim postupcima. Spomenuti
simptomi moraju biti utvrđeni, a ne smiju se samo pretpostavljati ili na osnovi anamnestičkih
podataka prekomjernom pijenju zaključivati da bolesnik boluje od alkoholizma” ( Hudolin,
1991. ).

Džaferović Anesa Page 5

 Page |6

2.1. Pristup alkoholizmu

U alkoholizmu imamo tri pristupa, svaki pristup ističe tri osnovne karakteristike alkoholičara.

 Biološki pristup
Biloški pristup alkoholizmu zagovara postojanje biloških razloga, nešto što je čovjek
stekao svojim rađanjem, nešto na što se može uticati, ali dovodi do bolesne potrebe
organizma za alkoholom.

 Psihološki pristup
Psihološki pristup polazi sa stanovništva da je alkoholizam posljedica poremećaja
ličnosti. Klinička praksa nije potvrdila tezu o postojanju posebne structure ličnosti koja bi
ukazivala razvoj alkoholizma kod nekog.

 Sociokulturološki pristup
Sociokulturološki pristup težište stavlja na socijalno okruženje u kome osoba živi,
tradiciju, običaje i pravila koja u datom trenutku postoje.

Svi ovi pristupi ističu tri osnovne karakteristike alkoholičara:

 Dugotrajno, nekontrolisano konzumiranje alkoholnih pića praćeno problemima,
 Psihička i/ili fizička zavisnost od alkohola,
 Zdravstvene ( tjelesne i psihičke ) i/ili socijalne ( porodične, profesionalne i sire
socijalne komplikacije )

Svako ponovljeno pijenje, bez obzira na količinu i učestalost koja stvara određene
problem i komplikacije znak je alkoholizma.

Džaferović Anesa Page 6

 Page |7

Faze alkoholizma
3.1. RAZVOJ ALKOHOLIZMA

Razvoj alkoholizma prolazi kroz određene faze, koje imaju svoje karakteristične
znake koji određuju fazu. Nekad nije moguće odrediti jasnu granicu između pojedinih
faza, niti prsutnost svih simptoma u nekoj fazi. To ne znači da simptoma neće biti u
toj fazi nakon daljeg razvoja bolesti.

3.2. FAZA UMJERENOG PIJENJA

Svi ljudi koji piju alkohol, jednog dana mogu postati alkoholičari. Da li će se to desiti
i kada, ne može se odrediti, ali rizik postoji.

3.3. TRENING FAZA

Ova faza takodjer nije faza zavisnosti, Ovo je prelaz između faze umjerenog pijenja I
ovisnosti. Osoba i dalje pije umjereno, ali joj se desi da se povremeno napije u nekoj
situaciji.
Ove dvije faze ne zahtjevaju stručnu pomoć, ali se treba povećati opreznost kod osobe
koja pije alkohol.

3.4. PRETOKSIMONSKA ( PRDZAVISNA ) FAZA

Odlika ove faze jeste povećanje tolerancije i psihička zavisnost. Povećanje
tolerancije, jeste, alkoholičar može da ponese veći unos alkohola u svoj organizam
nego ranije. Ova pojava se obično razvija postepeno. Alkoholičar sa razvijenom
povišenom tolerancijom, subjektivno, nema osjećaj pijanstva i kada popije veću
količinu alkohola. To ipak ne znači kako on nije pijan. Njegove psihičke sposobnosti
su smanjene.

3.5. PSIHIČKA ZAVISNOST

Trajna psihološka zavisnost ili “ oslanjanje “ na efekat alkohola je potreba
alkoholičara radi “ olakšanja “ fizičkih i emocionalnih bolova. Također, alkohol može
koristiti za ublažavanje napetosti, nezavisnosti, strepnje, straha, uopšteno rečeno –

Džaferović Anesa Page 7

 Page |8

ankcioznost. Psihička zavisnost predstavlja alkohol kao neizbježan element. Nprosto,

osoba osjeća nekompletnost nekog događaja ili aktivnosto bez alkohola.

3.6. TOKSIKOMANSKA ( ZAVISNA ) FAZA

Faza kompletne zavisnosti od alkohola. Nju karakterišu četiri znaka, ako osoba ima
neki od ova četiri znaka onda spada u TOKSIKAMONSKU FAZU.

 Prvi znak – gubitan kontrole ( fenomen prve case )

 Drugi znak – alkoholna amnezija ( “prekid filma” )
 Treći znak – nemogućnost apstinencije ( “ svaki dan po jedno piće” )
 Četvrti znak – pad tolerancije.

3.7. FIZIČKA ZAVISNOST

Fizička zavisnost javlja se isključivo u toksikamanskoj fazi alkoholizma. Fizička zavisnost javlja
se poslije prestanka uglavnom tri grupe depresentnih supstanci ( alkohol, morfin i barbiturati )
potpuno je nezavisna od psihičkog stanja organizma. Utvrđeno je da znaci ove krize nastaju zbog
opadanja nivoa alkohola u mozgu, a ne od nivoa alkohola u krvi.

Znači fizičke zavisnosti, javljaju se 6 – 7 sati nakon konzumacije.

U blažoj formi javlja se: mlaksalost, drhtavost prstiju i nadražljivost. Teža forma, jeste,
podrhtavanje cijelog tijela, pojačano znojenje, gubitak apetita, povećan krvni pritisak. U najtežim
slučajevima mogu se javiti: halucinacije, napad padavice.

Džaferović Anesa Page 8

 Page |9

Alkoholne krize

Alkoholne krize, javljaju se kod ljudi koji već duži vremenski period nisu konzumirali alkohol
( mjesec i više dana ). Mogu se javiti i u procesu liječenja. Alkoholne krize se ne javljaju
obavezno, ali su moguće. One su pokazatelj da se alkoholičaru javlja želja za popijenjem.

Postoje dvije vrste alkoholne krize:

 Otvorena – izražavanje otvorenom žudnjom za pijenjem. Npr. tokom ljetnjih vrućina

želja za hladnim povom.
 Zatvorena – je složena. Ne postoji otvorena želja za pijenjem, već se izražava kroz
psihičke problem ( nervosa, napetost, gubitak koncentracije ). Zatvorena kriza je
opasnija, jer je teže prepoznatljiva.

4.1. Zablude alkoholizma u našim krajevima

Vremenom su stvorene mnoge zablude o “ korisnosti “ alkohola. Najkarakterističnije u našim

krajevima su: alkohol je hranjiv, alkohol pomaže kod nesanice, alkohol je lijek.

Džaferović Anesa Page 9

 P a g e | 10

Dejstvo alkohola na zdravlje

Pijenje alkoholnih pića više godina, dovodi do oštećenja pojedinih organa kod osobe. Nekad
vanjski izgled osobe može otkriti da se radi o alkoholičaru. To su obično neuredne, higiijenski
zapuštene osobe sa izraženim kapilarima na obrazima i nosum sa mutnim, suznim, često krvavim
očima.

Najčešće oštećeni organi su: želudac, jetra, gušterača, mozak nervi.

Želudac je organ u kome počinje varenje hrane. Alkohol stimuliše previse vučenja
hlorovodonične želudačne kiseline. To izaziva nastanak upale sluzokože želuca.

Jetra je jedan od najvažnijih organa u čovekovom organizmu. Prvi stadijum oštećenja jetre je
alkoholna hepatoza. Dolazi do nagomilavanja masti u jetri i tada dolazi do njenog uvećanja. Ako
se nastavi sa pijenjem, dolazi do ciroze jetre. Ovo oštećenje se ne može liječiti. Jetrine ćelije
izumiru i smanjuje se veličina jetre. Ova bolest postepeno dovodi do smrti.

Gušterača (pankreas) kao važan organ za varenje služi za održavanje normalne koncentracije
šećera u krvi. Kod ljudi koji mnogo piju ovaj organ je često oštećen, a kao posljedica može da se
javi šećerna bolest, pa čak doći do smrti.

Mozak - predstavlja "centralni kompjuter" organizma. Utvrđeno je da alkohol oštećuje i uništava

ćelije mozga. Gubitak nervnih ćelija mozga dovodi do teške bolesti, izlapelosti (demencije).

Nervi - skoro 90 % alkoholičara ispoljava znake upale živaca (polineuritis). Štetno dejstvo
alkohola na mozak dovodi do teških psihičkih poremećaja za čije saniranje je potrebno boraviti u
psihijatrijskim ustanovama.

5.1. NAJČEŠĆE JAVLJENE BOLESTI

1. Delirijum tremes – alkoholno ludilo

2. Izlapelost – demencija
3. Alkoholna padavica

Džaferović Anesa Page 10

 P a g e | 11

Alkoholizam i mladi
Provođenjem istraživanja među mladima, saznajemo nešto o njihovim navikama konzumiranja
alkohola, šta najčešće piju, koliko piju, uticaj okoline na prekomjerno konzimiranje alkohola,
uticaj alkohola na njihovo zdravlje, te ponašanje kojima su skloni pod uticajem alkohola.

6.1. PRVI SUSRET SA ALKOHOLOM - INTERVJU

Alkohol je dio moje svakodnevnice. Sa alkoholom se susrećem svaki dan. Mislim da je alkohol
prva ovisnost kod mladih, najčešća korištena “ droga “. Mladi najčešće počinju piti alkohol zbog
društva. Uticaj društva u svemu tome ima najveću ulogu. Nakon par časica, alkohol vam se
počinje dopadati, jer mislimo da se zabavljamo na taj način, to ide uz posebne prigode ( Novu,
rođendane ). Mladi nekad alkohol upotrebljavaju za pomoć tj, bježanje od nekog problema
(školski, ljubavni, porodični, prijateljski ) problem. Djevojke i mladići na taj način postaju
opušteniji, bar oni to misle. Većina mladih osoba alkoholom popunjava svoju prazninu. Mladi su
više zavisni od alkohola nego neki odrasli čovjek. Posljedice alkohola na mlade mogu biti
užasne.

6.2. ZAŠTO MLADI PIJU ? – INTERVJU

Mladi počinju piti najčešće zbog uticaja društva, nakon čega postaju ovisni o alkoholu. Pubertet
je period, gdje svaka mlada osoba počinje izlaziti i također želi okusiti alkohol. To je samo želja
za dokazivanjem u društvu, piju da bi se uklopili u neko društvo. Većina mladih koji previse rano
počinju sa pijenjem, mislim da oni imaju previse porodičnih problema.

6.3. ŠTA MLADI NAJČEŠĆE KONZUMIRAJU OD ALKOHOLA ?

Prema istraživanjima mladi najčešće piju pivo. Nakon toga dolazi do žestokih pića ( viski,
konjak, stock, gin, tequila ) onda pića u kombinaciji sa vinom ( kola, bambus, gemišt ) nakon

Džaferović Anesa Page 11

 P a g e | 12

toga ( vino, votka, likeri i rakije )

Series 1
45
40
35
30
25
20
15 Series 1
10
5
0
vo ća er a a
Pi pi om no tk kij
a vin Lik Vi Vo Ra
k sa
sto ća
Že i
ap
acij
n
bi
m
Ko

GRAFIKON FREKVENCIJA ALKOHOLA KOJE MLADI KONZUMIRAJU

35

30

25

20

15
Muško
10
Žensko
5

0
vo no a ća ko i
Pi Vi kij pi tk
a
in
o
to er
Ra a Vo -v s Lik
k a Že
esto acij ija-
Ž n ac
bi in
m b
Ko m
Ko

USPOREDA KONZUMIRANJA ALKOHOLA IZMEĐU MUŠKI I ŽENSKI OSOBA

Džaferović Anesa Page 12

 P a g e | 13

Muška mlađa populacija više pije pivo i žestoka pića, dok ženske osobe više piju vino,
kombinacija ( bambus )

6.4. MJESTA NA KOJIMA MLADI NAJVIŠE PIJU I KOJE KOLIČINE ALKOHOLA

Konzumacija alkohola najviše je zastupljena među maloljetnicima i zbog zabrane ne mogu

naručivati alkohol u kafići. Zabrana u trgovinama postooji, ali mnogi trgovci će i maloljetnicima
prodati alkohol kako bi zaradili. Pa maloljetnici najčešće piju kod kuće, u parku, na mjestima
gdje ih niko ne vidi. Punoljetne osobe, pored mjesta gdje piju I mlaoljetnici, također idi u kafiće I
diskoteke. Značajan je trend novijeg doba ekscesno pijenje ili tzv. “ bringe drinking “
Najrizičnija skupina mladih je 16 – 24, cilj ove skupine je što više popiti i što prije se napiti.
Mladi takvo pijenje najčešće prakticiraju u stanu/kući ili mjesta gdje se okupljaju mladi prije
večernjeg izlaska. Pokazalo se da 50% mladića i 46% djevojaka pije više pića u jednom izlasku
no što je to definirano terminom ekscesnog pijenja.

Rezultati mog upitnika o pijenju

Sales

Svaki dan
Sedmično
Mjesečno
Prigode
Nikad

Džaferović Anesa Page 13

 P a g e | 14

6.5. UTJECAJ ALKOHOLA NA ZDRAVLJE MLADIH

4% smrtnosti se propisuje zbog alkohola, što je globalni problem. Uz već pomenuta oštećenja
organizma, alkohol ima nepovoljan utjecaj na mlade. Početak konzumiranja alkohola u ranoj
dobi može da donese ogromne trajne posljedice. Alkohol utiče na opažanje realnosti i donošenje
odluka kod mladih. Alkohol u toj dobi oštećuje bitne dijelove mozga. Poznato je da alkohol
oštećuje živčana vlakna koja prenose poruke živčanim stanicama. Mozak se oporavlja, ali se i ne
može nikad vratiti na staro, jer sa pijenjem alkohola on postaje drugačiji.

Ovisnost na alkohol drugačija je kod mladih. Kod njih je visoka tolerancija na alkohol i nemaju
simptome apstinencije. Čest je gubitak pamćenja, ne sjećaju se šta je bilo dok su bili pod
dejstvom alkohola.

6.6. ALKOHOLIZAM I SPOL

Muška i ženska fiziologiija je različita, zbog toga je i djelovanje alkohola različito. Žene puno
tanije osjećaju tegobe prekomjernog pijenja nego muškarci. Žensko tijelo sadrži manje vode, više
masti od muškog organizma. S obzirom na to da se alkohol miješa sa tjelesnom tekućinom i
vodom u organizmu uzeta količina alkohola postaje više koncentrirana u tijelu žena. Stoga su
granice pijenja niže kod žena, nego kod muškaraca.

Džaferović Anesa Page 14

 P a g e | 15

ALKOHOLIZAM – BOLEST
Alkoholizam je bolest ovisnosti, poput droge, pušenja duhana, slatkišima itd. Žudnja koju
alkoholičar osjeća za alkoholom može biti vrlo jaka. Osoba koja ima problem sa alkoholom
nastavlja piti unatoč problem. Alkoholizam je kronična bolest koja se može liječiti, ali je
liječenje dugotrajno i teško.

7.1. LIJEČENJE ALKOHOLIZMA

Alkoholizam je izlječiv pod uvjetom da osoba koja konzumira alkohol prestane. Ukoliko počne
ponovo piti, bez obzira koliko dugo nije pio, vraća se u prijašnje stanje ovisnosti.

Ovisnost o alkoholu se može I mora liječiti. Liječenje se provodi kroz grupne psihoterapije,
obiteljsku terapiju, pijenjem određenih lijekova, redovite odlaske u klub alkoholičara. Program
se provodi u posebnim institucijama uz podršku obitelji i sredine.

7.2. BOLNIČKO LIJEČENJE

Bolničko liječenje se provodi u posebnim psihijatrijskim ustanovama, klinikama ili odjelima.

Detoksikacija je standardna mjera u liječenju alkoholičara kad se nadviju naglašeni znakovi
alkoholnog sindroma. Cilj bolničkog liječenja je ublaživanje simptoma krize.

Liječenje u Dnevnoj bolnici započelo je u okviru Centra za proučavanje i suzbijanje alkoholizma

davne 1964. godine. U dnevnim bolnicama alkoholičari provedu veći dio dana. Program se
odvija u grupama, ali se provodi i individualna psihoterapija. Prednosti dnevne bolnice su da se
pacijent ne izdvaja iz svoje obitelji i sredine, te se uz pomoć obiteljske terapije brže vraća u
obitelj i svoju zajednicu, omogućava se alkoholičaru da izađe iz pasivne pozicije, te započne s
ranije zapostavljenim dužnostima i odgovornosti.

Džaferović Anesa Page 15

 P a g e | 16

Danas u Hrvatskoj postoje brojne ustanove za liječenje ovisnosti o alkoholizmu, a najpoznatije

su:

- Klinika za psihijatriju KB "Sestre milosrdnice", Zagreb

- Klinika za psihijatriju „Vrapče“, Zagreb

- Psihijatrijska bolnica „Sveti Ivan“, Zagreb

- Psihijatrijska bolnica Rab

- Odjel za psihijatriju, Opća bolnica Varaždin

- Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot, Popovača

- Odjel za psihijatriju, Opća bolnica Karlovac

- Klinički odjel socijalne psihijatrije, KBC Osijek

- Odjel za duševne bolesti, Opća bolnica “Josip Benčević” Slavonski Brod

7.3. IZVANBOLNIČKO LIJEČENJE

Sastavni dio izvanbolničkog liječenja su grupni psihoterapijski postupci. Za liječenje je vrlo

bitna motivacija alkoholičara. Cilj ovakve terapije je promjena ponašanja alkoholičara, bolji
emocionalni odnosi i novi način komunikacije. Izvanbolničko liječenje se pokazalo kao
najučinkovitije i najjeftinije. Najpoznatiji oblik izvanbolničkog liječenja su Anonimni
alkoholičari.

Džaferović Anesa Page 16

 P a g e | 17

ANKETA
PROBLEMATIKA ALKOHOLIZMA U OBITELJI

100

90

80

70

60

50
Series 1
40

30

20

10

0
Otac Brat Majka Djed Nitko

U istraživanju 25% smatraju kako je alkoholizam nasljedan, a 30% smatra da alkoholizam nije
nasljedan.

Džaferović Anesa Page 17

 P a g e | 18

DA LI JE ALKOHOLIZAM BOLEST ?

100

90

80

70

60

50
Series 1
40

30

20

10

0
DA NE

U istraživanju većina njih smatra da je alkoholizam bolest.

DA LI SE ALKOHOLIZAM MOŽE LIJEČITI ?

Series 1
70

60

50

40 Series 1

30

20

10

0
DA NE

Džaferović Anesa Page 18

 P a g e | 19

Većina ljudi smatra kako se alkoholizam može liječiti, dok druga skupina manjina koja smatra da
se alkoholizam ne može liječiti misle da je to psihički poremećaj.

OSJEĆAJ KRIVNJE I SRAMA NAKON PRETJERIVANJA SA ALKOHOLOM ?

Series 1
60

50

40
Series 1
30

20

10

0
Nikad Ponekad Rijetko Uvijek

Džaferović Anesa Page 19

 P a g e | 20

ZAKLJUČAK
U ovom istraživačkom radu možemo vidjeti, da je tema “ Alkoholizam “ široka i da o njoj ima
još dosta za pisati, reći. Vidimo da je alkoholizam kompeksno stanje koje uključuje niz
mentalnih, fizičkih, društvenih i spoznajnih promjena uzrokovanim pretjeranim uzimanjem
alkohola. Izaziva teška oštećenja osobnosti, koja se vide u protudruštvenom ponašanju
alkoholičara i njegovom propadanju na društvenoj ljestvici.

Korz historiju oblikovao se mentalitet da je konzumacija alkohola nešto sasvim normalno.

Ljudsko društvo je izgradilo niz običaja i ukorijenilo alkoholizam u svoju stvarnost kao
uobičajenu pojavu. Alkoholizam nije bolest pojedinca, već cijele obitelji i društva. Alkohol
djeluje razarajuće na naš organizam. Svi organi propadaju pod utjecajem prekomjernog
konzumiranja alkohola. Kod mladih je to veliki problem, jer se organizam tek razvija. Ukoliko se
alkohol počne konzumirati u ranoj dobi može izazvati trajne posljedice.

Mladi sve ranije počinju sa konzumacijom alkohola i sve više piju. Alkohol je dio našeg
odrastanja, svakodnevnice. Sa početkom puberteta I prelaskom u srednju školu, mnogi mladi tad
počinju sa konzumacijom alkohola. Mladi piju da bi se dokazali prijateljima, uklopili u društvo.
Piju da bi bili opušteniji i veseliji. Najveći problem kod maloljetnika što ne mogu konzumirati
alkohol gdje oni žele već se moraju skrivati. Najrizičnija skupina mladih 16 – 24. Njihov cilj je
što vise popiti i napiti se.

Alkoholizam se može liječiti, ako je osoba dovoljno dobro spremna na to. Za bolesnika je važno
da ima potporu obitelji, društva, kao i cijele zajednice. Najzaslužniji je za početak liječenje
ovisnosti o alkoholu je dr. Vladimir Hudolin koji je osnovao prvi Klub liječenih alkoholičara kao
organizaciju samopomoći i samozaštite, a poslije je osnovao gotovo tisuću takvih klubova na
cijelome području tadašnje Jugoslavije. Klubovi liječenih alkoholičara i udruženja Anonimnih
alkoholičara su zajednice koje pomažu oboljelima od alkoholizma u liječenju. Pružaju pomoć
svojim članovima i pomažu u dugotrajnom oporavku. Cilj im je uspostaviti i održati apstinenciju
od alkohola, uključiti obitelj te senzibilizirati zajednicu za probleme ovisnosti o alkoholu.

Džaferović Anesa Page 20

 P a g e | 21

Prevencije alkoholizma trebaju biti usmjerene cjelokupnoj populaciji mladih, a posebno grupama
mladih s rizičnim ponašanjima. Prevencija mora biti suvremeno strukturirana i prije svega
usmjerena na obitelj i školu. Najadekvatniji prenositelji su osobe kojima mladi vjeruju, s kojima
imaju dobru komunikaciju, to mogu biti vršnjaci, socijalni radnici, pedagozi, učitelji/profesori,
roditelji, liječnici, omiljeni sportaši ili druge, mladima značajne osobe.

Pisanjem ovog rada vidimo kako se puno istražuje o ovoj temi, ali se vrlo malo govori.
Istražujući literaturu za ovaj rad, primjetila sam kako se autori više baziraju na pojedine
probleme uzrokovane alkoholizmom, dok je vrlo malo onih koji su pisali o nekim općenitostima.
Alkoholizam se istražuje već dugi niz godina i uočavaju se promjene, pa čak i kod autora čiji su
radovi objavljeni iste godine, ali se razlikuju području ispitivanja. vrlo složena i kompleksna
tema o kojoj se vrlo malo govori, a koja ima sve veći utjecaj na cjelokupno čovječanstvo, a
napose na mlade. Potrebno je mlade educirati o problematici alkoholizma, njezinu utjecaju na
organizam i posljedicama koje mogu biti vrlo teške, pa čak i kobno.

Džaferović Anesa Page 21

 P a g e | 22

LITERATURA
HUDOLIN Vladimir, Alkoholizam mladih, Zagreb, 1981.

HUDOLIN Vladimir, Bolesti ovisnosti, Zagreb, 1977.

HUDOLIN Vladimir, Klubovi liječenih alkoholičara, Zagreb, 1982.

HUDOLIN Vladimir, Psihijatrija, Zagreb, 1981.

HUDOLIN Vladimir, Što je alkoholizam?, Zagreb, 1982.

IVANČEVIĆ Željko, RUMBOLDT Zvonko, BERGOVEC Mijo, SILOBRČIĆ Vlatko,

MSD - priručnik dijagnostike i terapije, Split, 2000.

MIHALJEVIĆ Jozo, Ovisnost o drogi i alkoholu. Bolest – liječenje – prevencija, Livno, 2003.

RATHUS Spencer A., Temelji psihologije, Jastrebarsko, 2001.

TORRE Robert, Alkoholizam, Prijetnja i oporavak, Zagreb 2015.

TORRE Robert, Oporavak alkoholičara u klubovima liječenih alkoholičara, Zagreb, 2006.

ŠOJAT Tina, GEREŠ Natko, CROWNOVER John, Mladi i opijanje. Istraživanje o navikama,
stavovima i ponašanjima, Zagreb, 2014.

DIDA Ali, Sociološki aspekti alkoholizma s posebnim osvrtom na alkoholizam maloletnih

migranata, Revija za sociologiju 5 (1975.) 3, 37.-45.

http://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/zdravlje-djece-i-mladih/242

http://www.hskla.hr/ZBORNIK%20knjiga/05%20LIJECENJE%20ALKOHOLIZMA/
0502_VAZNOST_LIJECENJA_ALKOHOLICARA.htm

http://www.hskla.hr/ZBORNIK%20knjiga/08%20KLUBOVI%20LIJECENIH
%20ALKOHOLICARA/02%20DJELATNICI%20U%20KLUBOVIMA/080202%20MJESTO
%20I%20ULOGA%20STRUCNOG%20DJELATNIKA.htm

http://www.hskla.hr/OvisnostOalkoholu/POSTAVLJENA%20PITANJA/sto%20je
%20alkoholizam%20pit%2003.htm

http://www.klo-gromace.hr/alkohol-i-alkoholizam-kroz-povijest/

http://podrzi.me/terapijske-zajednice/

Džaferović Anesa Page 22

 P a g e | 23

ANKETA O ALKOHOLIZMU
Prilog 1.

Poštovani ispitanici! Pred vama je anketa o alkoholizmu. Ovo istraživanje je u svrhu

Istraživačkog rada i nadam se vašim iskrenim odgovorima. Unaprijed se zahvaljujem na

vašem vremenu koje ste odvojili za ispunjavanje ove ankete.

1. Spol: (zaokruži) M Ž

2. Dob: (napiši broj) ________

3. Mjesto stanovanja:

□ Selo

□ Grad

4. Koliko često izlaziš u grad?

□ Svaki vikend

□ Nekoliko puta mjesečno

□ Jednom mjesečno

□ Nekoliko puta godišnje

□ Rijetko

□ Nikada

5. Koliko često komzumiraš alkohol?

□ Svaki dan

□ Nekoliko puta tjedno

□ Nekoliko puta mjesečno

□ U posebnim prigodama (rođendani, svadbe,...)

□ Nikada

6. S koliko godina si prvi put pio/la alkohol? (napiši broj) __________

7. Što najćešće konzumiraš od alkoholnih pića? (može označiti više odgovora)

Džaferović Anesa Page 23

 P a g e | 24

□ Pivo

□ Vino

□ Rakija (šljivovica, lozovača, travarica, breskovača,...)

□ Žestoko (viski, konjak, tequila, gin, stock,...)

55

□ Votka

□ Kombinaciju pića s vinom (bambus, gemišt, lovranski)

□ Kombinaciju pića sa žestokim

□ Likeri (višnjevac, orahovac, kruškovac,...)

8. Ima li društvo utjecaj na količinu koju ćeš konzumirati?

□ Da

□ Ne

9. Imaš li netko od tvoji ukućana problem s alkoholizmom?

□ Otac

□ Majka

□ Brat/sestra

□ Ostalo: (navedi) _________________________________________

□ Nitko

10. Misliš li da su problemi s alkoholizmom nasljedni?

□ Da

□ Ne

11. Kada, po tvom mišljenju, pijenje alkohola prelazi u ovisnost?

□ tri čašice žestokog pića dnevno

□ tri čaše vina dnevno

□ tri piva dnevno

Džaferović Anesa Page 24

 P a g e | 25

□ četiri čašice žestokog pića dnevno

□ četiri-pet čaše vina dnevno

□ četiri-pet piva dnevno

12. Koliko puta si pretjerao s alkoholom?

□ Jednom

□ 2-3 puta

□ 4 i više

□ Svaki put kad konzumiraš alkohol

□ Nikada

13. Kad si pod utjecajem alkohola ti: (po potrebi označi više)

□ Smiješ se

□ Postaneš grub/a

□ Spava ti se

□ Veseliji/a si

56

□ Opušten/a si

□ Nerazgovjetno pričaš

□ Drugo: (navedi) _______________________________________

14. Jesi li ikada imao/la osjećaj krivnje ili srama nakon pretjerivanja s pićem?

□ Nikad

□ Nekoliko puta

□ Uvijek

15. Jesi li ti ili netko od tvojih bližnjih ikada bili ozljeđeni zbog tvog alkoholizma?

□ Ti

□ Tvoji bližnji

Džaferović Anesa Page 25

 P a g e | 26

□ Ti i tvoji bližnji

□ Nitko

16. Imaš li položen vozački ispit?

□ Da

□ Ne

17. (ako da) Voziš li ikada pod utjecajem alkohola?

□ Uvijek

□ Ponekad

□ Nikada

18. Jesi li imao problema sa zakonom zbog alkohola?

□ Da

□ Ne

19. Smatraš li da je alkoholizam bolest?

□ Da

□ Ne

20. Smatraš li da se alkoholizam može liječiti?

□ Da

□ Ne

Džaferović Anesa Page 26

 P a g e | 27

Džaferović Anesa Page 27