SADRAJ:

1. UVOD............................................................................................................... 2
2. DEFINICIJE ALKOHOLIZMA............................................................................. 2
3. FAZE ALKOHOLIZMA....................................................................................... 3
3.1 Razvoj alkoholizma........................................................................................ 3
3.2 Faza umjerenog pijenja................................................................................... 3
3.3 Trening faza................................................................................................. 3
3.4 Pretoksikomanska (predzavisna) faza................................................................3
3.5 Psihika zavisnost.......................................................................................... 4
3.6 Toksikomanska (zavisna) faza..........................................................................4
3.7 Fizika zavisnost............................................................................................ 5
4. JELINEKOV TRAPEZ......................................................................................... 5
5. ALKOHOLNE KRIZE......................................................................................... 6
6. DEJSTVO ALKOHOLA NA ZDRAVLJE.................................................................7
6.1 Alkoholna kardiomiopatija............................................................................10
6.2 Oteenje koe............................................................................................ 10
6.3 Fetalni alkoholni sindrom FAS.....................................................................10
7. VJEROVATNOA POJAVE ALKOHOLIZMA NA OSNOVU KRVNIH GRUPA..........11
8. TERAPIJE ALKOHOLIZMA.............................................................................. 13
8.1 Tradicionalno bolniko lijeenje.....................................................................13
8.2 Antabus..................................................................................................... 14
8.3 Anonimni alkoholiar................................................................................... 14
8.4 Terapija uvidom.......................................................................................... 14
8.5 Averzivna terapija....................................................................................... 15
8.6 Upravljanje ponaanjem pomou potkrepljenja.................................................15
8.7 Kontrolirano pijenje..................................................................................... 15
9. LIJEKOVI KOJI SE KORISTE ZA ALKOHOLIZAM.............................................16
10. DRUTVENI STATUS ALKOHOLIARA I LIJEENOG ALKOHOLIARA.........17
10.1 Suhi alkoholiar.......................................................................................... 21
10.2 Krize......................................................................................................... 22
11. ZAKLJUAK................................................................................................ 23
12. LITERATURA............................................................................................... 24
Maturski rad
Alkoholizam
1. UVOD

Alkoholizam je bolest od koje pati i pojedinac i drutvo, bolest na koju ne obraamo

dovoljno panje, mada je njena rasprostranjenost i tetnost veoma znaajna. Prema
podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) alkoholizam je trea bolest po uestalosti
u svijetu, odmah poslije kardio-vaskularnih (bolesti srca i krvnih sudova) koje su na prvom
mjestu i malignih bolesti (razni oblici raka) koji su na drugom mjestu.

tetno dejstvo alkohola na ovjeji organizam i problemi koji proizilaze iz konzumacije

alkohola poznati su iz davnina. Spartanci su prije 300 godina kanjavali pijance
odsijecanjem nogu.

Mona Rimska drava je zakonom zabranjivala mlaima od 30 godina da piju alkohol.

O pijanstvu kao bolesnoj pojavi pisalo se i u najdrevnijim zapisima daleko prije Hipokrata.
Prve definicije o patologiji pijanstva i njegovim psihopatolokim dejstvima nalaze se jo u
Aristotelovim zapisima. Platon u svojim zakonima raspravlja o alkoholu i alkoholizmu na
neuobiajen, ali veoma psihijatrijski nain, blizak nekim stavovima sadanjih naunika.

2. DEFINICIJE ALKOHOLIZMA

Zadovoljavajue definicije o alkoholizmu nema, a prihvatljivijeg objanjenja jo manje.

Postoji vie definicija alkoholizma, zavisno iz koje se take problem posmatra. Nauni
pristup alkoholizmu, sa rijetkim ranijim izuzecima, poinje krajem XVIII vijeka, to
predstavlja ustvari tek zaetak medicinskog odnosno biolokog pristupa alkoholizmu, da bi
tek poslije skoro dvjesta godina alkoholizam bio sagledan i sa psihosocijalnog gledita, ali
ne na onakav iskljuiv i nenauan nain kao tokom vie od 1500 godina starog i srednjeg
vijeka kada je bio tretiran kao negativna vaspitna, odnosno loa drutvena pojava. Postoji
itav niz razliitih naziva koji oznaavaju alkoholizam kao bolest poput hroninog
alkoholizma (u medicinskoj terminologiji), zatim alkoholne narkomanije, hronine
alkoholne intoksikacije, alkoholne encefalopatije, dipsomanije, alkoholomanije, etilizma,
samalkoholoze, alkoholita kao i mnogi drugi nazivi koji se mogu dobiti dodavanjem raznih
sufiksa rijei alkohol. Termini kao habituacija, adikcija, zavisnost, su novijeg datuma, ali ne
doprinose znaajno boljem definisanju alkoholizma, to pokazuje da postoji veliki broj
relativno prihvatljivih definicija alkoholizma to se odnosi na opteprihvaenu zvaninu
definiciju Svjetske zdravstvene organizacije koja glasi: "Hroninim alkoholizmom smatra
se pojava kada osoba prekomerno (zlo)upotrebljava alkoholna pia, a njena zavisnost od
alkohola je tolika da inicira duevni poremeaj ili takve manifestacije koje ukazuju na
oteenje fizikog i psihikog zdravlja, odnosa sa drugima i socijalnog i ekonomskog
stanja. U pojam alkoholiara ukljuuje se onaj ko pokazuje poremeaj u tom smislu."

Bioloki pristup alkoholizmu zagovara postojanje biolokih razloga, neto to ovjek stie
raanjem, neto na ta se ne moe uticati, a dovodi do bolesne potrebe organizma za
alkoholom.

2
Maturski rad
Alkoholizam
Psiholoki pristup polazi sa stanovita da je alkoholizam posljedica poremeaja linosti.
Klinika praksa nije potvrdila tezu o postojanju posebne strukture linosti koja bi ukazivala
da bi se kod nekoga razvila zavisnost od alkohola.

Svi ovi pristupi istiu tri osnovne karakteristike alkoholiara:

a. Dugotrajno, nekontrolisano konzumiranje alkoholnih pia praeno problemima,

b. Psihika i/ili fizika zavisnost od alkohola,

c. Zdravstvene (tjelesne i psihike) i/ili socijalne (porodine, profesionalne i ire

socijalne) komplikacije.

Svako ponovljeno pijenje, bez obzira na koliinu i uestalost koje stvara odreene probleme
i komplikacije znak je alkoholizma.

3. FAZE ALKOHOLIZMA

3.1 Razvoj alkoholizma

Razvoj alkoholizma prolazi kroz odreene faze, koje imaju svoje karakteristine znake koji
odreuju fazu. Meutim, neki put nije mogue odrediti jasnu granicu izmeu pojedinih faza,
niti prisutnost svih simptoma u nekoj fazi.To ne znai da dotinih simptoma nee biti u toj
fazi tokom daljeg razvoja bolesti.

3.2 Faza umjerenog pijenja

Svi ljudi koji piju alkohol su u riziku da jednog dana postanu alkoholiari. Da li e se to
desiti i kada, ne moe se odrediti, ali rizik postoji.

3.3 Trening faza

Ni ova faza se ne smatra fazom zavisnosti. To je u stvari jedan prelaz izmeu faze
umjerenog pijenja i zavisnosti. Osoba i dalje pije umjereno, ali joj se dogodi da se
povremeno napije u nekoj situaciji.

Ove dvije navedene faze ne zahtjevaju struno-medicinsku pomo, ali treba poveati
opreznost to se pijenja alkohola tie.

3.4 Pretoksikomanska (predzavisna) faza

Glavna odlika ove faze su poveanje tolerancije i psihika zavisnost. Poveanje tolerancije
je pojava da alkoholiar moe da "podnese" veu koliinu alkohola nego ranije. Ova pojava
se obino razvija postepeno, tako da alkoholiari "privikavaju" organizam na sve vee i
vee koliine alkohola. Alkoholiar sa razvijenom povienom tolerancijom, subjektivno,

3
Maturski rad
Alkoholizam
nema oseaj pijanstva ni kada popije vee koliine alkohola. To pak ne znai da nije pijan.
Njegove psihofizike sposobnosti su sigurno smanjene.

3.5 Psihika zavisnost

Trajna psiholoka zavisnost ili "oslanjanje" na efekat alkohola je potreba alkoholiara radi
"olakanja" fizikih ili emocionalnih bolova. Takoe, alkohol moe koristiti za ublaavanje
napetosti, neizvesnosti, strepnje, straha, uopteno reeno - anksioznosti. Umirujue dejstvo
alkohola moe da se postigne i tabletama za umirenje.

Psihika zavisnost predstavlja i ukljuivanje alkohola u razne aktivnosti kao neizbjean

element. Naprosto osoba osea nekompletnost nekog dogaaja ili aktivnosti bez alkoholola.

3.6 Toksikomanska (zavisna) faza

Ovo je faza kompletne zavisnosti od alkohola. Nju karakteriu etiri znaka. Ako osoba ima
prisutan samo jedan od ovih znakova svrstava se u ovu fazu:

Prvi znak je gubitak kontrole (fenomen prve ae). To je jedan od najsigurnijih znakova
toksikomanske zavisnosti. Zapoeto pijenje ne moe se zaustaviti, to jest, alkoholiar
nastavlja da pije do potpunog opijanja. Jedna od bitnih karakteristika ovog fenomena je
njegova nepovratnost.. Alkoholiar je doivotno izgubio sposobnost umjerenog
konzumiranja. ak i posle vie godina apstinencije ovaj fenomen se odrava.

Drugi znak je alkoholna amnezija ("prekid filma"). Predstavlja pojavu gubitka sjeanja za
pojedine sadraje iz perioda pijanstva. Najee to nesjeanje moe da se odnosi na
kompletne dogaaje, postupke ili na pojedine dijelove. Ponekad se javlja naknadno
prisjeanje koje nastaje spontano ili podstaknuto podsjeanjem od strane oevidaca
problema koje je alkoholiar napravio u pijanom stanju. Ova pojava je esto vrlo neprijatna
za osobu jer izaziva napetost, strah i griu savjesti. Postoje dvije vrste alkoholne amnezije:
benigna i maligna.

Benigna alkoholna amnezija predstavlja akutnu intoksikaciju (trovanje) alkoholom. Ona se

esto javlja kod nealkoholiara, obino adolescenata i predstavlja specifino reagovanje
linosti na alkohol. Najbolji primjer za to je opijanje na srednjokolskim ekskurzijama,
maturskim proslavama. Ponavljana alkoholna amnezija je predznak poetne alkoholne
zavisnosti.

Maligna alkoholna amnezija je znak poodmakle faze zavisnosti. Obino se vie puta
javljala. Smatra se da predstavlja odraz poetnih ili poodmaklih oteenja u mozgu, zavisno
od uestalosti javljanja.

Trei znak je nemogunost apstinencije. Alkoholiar se ponaa po devizi "ni jedan dan bez
pia". Obino piju po sistemu dolivanja, to znai da im je potrebna stalna koncetracija
alkohola u krvi da bi mogli da funkcioniu. Prekidanje pijenja dovodi do apstinencijalne

4
Maturski rad
Alkoholizam
(uzdravajue) krize. Kompletna preokupacija alkoholiara vezana je za alkohol, zbog toga
alkoholiar poinje da stvara zalihe alkohola, javlja se jutarnje konzumiranje.

etvrti znak je pad tolerancije. Najee se javlja u kasnijim fazama bolesti. Ovaj kardinalni
znak toksikomanske zavisnosti nadovezuje se na prethodne znake bolesti. Alkoholiar nije
vie u mogunosti da pije vee koliine, ve mu je dovoljno jedna do dvije aice da se
napije. Oteenje organizma alkoholiara je veoma izraeno, naroito jetre i mozga, tako da
nove koliine alkohola samo pogoravaju ve postojee teko stanje. Pad tolerancije
predstavlja prisilnu odbranu organizma od vee koliine alkohola. I kod ovog znaka
prisutna je nepovratnost.

3.7 Fizika zavisnost

Ovo je fenomen koji se javlja iskljuivo u toksikomanskoj fazi alkoholizma. Fizika

zavisnost javlja se posle prestanka koritenja uglavnom tri grupe depresantnih supstanci
(alkohol, barbiturati i morfin) i potpuno je nezavisna od psihikog stanja organizma.

Alkoholozi vie vole da fiziku zavisnost zamijene terminima apstinencijalna kriza ili
apstinencijalni sindrom. Utvreno je da znaci ove krize nastaju zbog opadanja nivoa
alkohola u mozgu, a ne od nivoa alkohola u krvi.

Znaci fizike zavisnosti obino se javljaju 6-7 sati nakon posljednje konzumacije.

U blaoj formi javlja se podrhtavanje prstiju, malaksalost i razdraljivost. Teu formu

karakterie podrhtavanje cijelog tijela, pojaano znojenje, gubitak apetita, povieni krvni
pritisak, srane smetnje, razdraljivost koju okolina pacijenta opisuje "da je neizdriv",
nesanica i malaksalost. U najteim sluajevima mogu se javiti i halucinacije, poremeaji
svijesti pa ak i napad padavice.

4. JELINEKOV TRAPEZ
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije alkoholiar je:
osoba koja due i prekomjerno pije alkoholna pia, kod koje se razvila ovisnost o alkoholu
i koja pokazuje najee poremeaje ponaanja te dolazi do oteenja duevnog i tjelesnog
zdravlja i gospodarskog stanja.U pojam alkoholiara ukljuuje se ve i onaj tko pokazuje
poetke poremeaja u tom smislu.

5
Maturski rad
Alkoholizam
Slika 1:Jelinekov trapez
Jelinek je alkoholiare podijelio u nekoliko kategorija prema etiologiji, motivaciji i epilogu
ovisnosti:
Alfa alkoholiari, psiholoki razlozi u pozadini prekomjernog pijenja odnosno koriste alkohol
za otklanjanje ili umanjivanje razliitih psihikih ili somatskih simptoma. U ovoj skupini
nema dokaza fizike ovisnosti ili gubitka kontrole. Osnovne problemi koji se mogu pojaviti u
ovoj skupini alkoholiara su naruene interpersonalne relacije te postoji opasnost da bi se u
budunosti mogli razviti tei oblici ovisnosti o alkoholu.
Beta alkoholiari, nema gubitka kontrole pijenja no pijenje uzrokuje tjelesna oteenja poput
alkoholne polineuropatije, gastritisa ili ciroze (oteenje stanica). Mogu postojati problemi
na radnom mjestu radi pijenja, u obiteljskim odnosima ili egzistencijalni problemi, no nije
razvijena fizika ovisnost odnosno nakon prekida pijenja ne javljaju se apstinencijske
smetnje. Jednako kao i alfa alkoholiar, i ovaj tip alkoholiara moe nakon odreenog
vremena prei u tee oblike (gama i delta alkoholiare) ili ostati na ovoj razini.
Gama alkoholiari, postoji fenomen gubitka mogunosti kontrole, ali je ouvana sposobnost
za apstinenciju, to znai da takav tip alkoholiara moe apstinirati no kada popije prvu au
alkoholnog pia izgubi kontrolu na daljnjim pijenjem i pije do iznemoglosti. Kod ovog tipa
alkoholiara najprije se razvija psiholoka a potom fizika ovisnost odnosno tolerancija i
adaptacija organizma na alkohol, izraena je progresija odnosno promjene u psiholokom i
socijalnom statusu.
Delta alkoholiari, nemaju sposobnost apstinencije niti za razdoblje od 24 sata, ali bez gubitka
kontrole, postoji fizika ovisnost i apstinencijski sindrom ako naglo prestanu piti ali je razina
pijenja stabilnija, razvija se adaptacija metabolizma na alkohol, u kasnijem stadiju se moe
pojaviti psiholoka ovisnost, promjene u psiholokom i socijalnom statusu te mogua pojava
organskih oteenja. Zakljuno se moe rei kako kod ovog oblika alkoholiara umjesto
gubitka kontrole postoji nemogunost apstiniranja.
Epsilon alkoholiari imaju periodine napadaje pijenja koji se u Europi i latinskoj Americi
esto nazivaju dipsomanijom. Ovaj tip alkoholiara karakteriziraju razliito duga vremenska
razdoblja u kojima ili ne pije ili pije umjereno, koja se izmjenjuju s vremenskim intervalima u
kojima postoji intenzivna udnja za pijenjem. Postoji i simptomatska dipsomanija koja se
pojavljuje kao simptom nekog psihikog poremeaja psihoze ili psihopatije.

5. ALKOHOLNE KRIZE

Za razliku od apstinencijalne krize tj. sindroma, alkoholne krize se javljaju kod pacijenata
koji ne piju dui period vremena (mjesec i vie dana). Mogu se javiti i tokom lijeenja.
Alkoholne krize se ne javljaju obavezno, ali su mogue. One su obino pokazatelj da se
alkoholiaru javlja elja za propijanjem, ili ako se dogodi tokom terapije, znak su ozbiljnih
otpora lijeenju i imaju svoj terapijski uzrok.

6
Maturski rad
Alkoholizam

Postoje DVIJE VRSTE krize:

a) Otvorena koja se manifestuje otvorenom udnjom za pijenjem. Npr.

tokom ljetnjih vruina elja za hladnim pivom. Dobro leeni pacijenti lahko je savladaju
uz pomo postupaka u rjeavanju krize, koji se naue tokom terapije i sastoje se iz sedam
koraka. Posebna vrsta otvorene krize su snovi o pijenju. Obino alkoholiari sanjaju kako
su popili pie, iako su prethodno uzeli lijek protiv alkohola, ili da im je neko na prevaru
sipao alkohol u sok.

b) Zatvorena (maskirana) - je sloenija. Kod nje ne postoji otvorena elja za

pijenjem, ve se manifestuje kroz psihike probleme (nervoza, napetost, razdraljivost,
esta promena raspoloenja, gubitak koncentracije) i (ili) tjelesnim smetnjama
(glavobolje, muka, povraanje, malaksalost, gubitak apetita, stomane tegobe, povieni
krvni pritisak...).

Zatvorena kriza je opasnija jer je tee prepoznatljiva. Neki put, nabrojane tegobe se vezuju
za neke druge probleme ili bolesti, to je opasno, jer se kriza ne prepoznaje, ne rjeava se,
produbljuje se i postoji opasnost od opijanja.

Primer: Pacijent M.M. deset godina posle aspstinencije kriza ga je probudila usred noi.
Imao je jaku udnju za pijenjem alkohola. Odmah je probudio svoju suprugu koja je
uestvovala u njegovoj terapiji i znala je postupke u rjeavanju krize. Pokuali su da je sami
razree i djelimino su uspjeli, ali iz predostronosti ujutru su doli kod svog terapeuta, uz
iju pomo je kompletno reena. Dotini pacijent apstinira ve 15 godina i vie nije imao ni
jednu krizu.

6. DEJSTVO ALKOHOLA NA ZDRAVLJE

Pijenje alkoholnih pia vie godina, posebno ako je to vie od neke uobiajene doze,
obavezno dovodi do oteenja pojedinih organa kod osobe.

Neki put spoljni izgled osobe moe da otkrije da se radi o alkoholiaru. To su obino
neuredne, higijenski zaputene osobe sa izraenim kapilarima na obrazima i nosu, sa
mutnim, suznim, esto zakrvavljenim oima.

Organi koji su najee oteeni su: eludac, crijeva, jetra, guteraa, mozak, nervi.

eludac je organ u kome se zapoinje varenje hrane. Alkohol stimulie pretjerano luenje
hlorovodonine (HCl) eludane kiseline. Visok nivo ove kiseline i sam alkohol, oteuje,
nagriza eludanu sluzokou. To izaziva nastanak upale sluzokoe eluca (gastritisa i ira
na elucu (ulkusa).

7
Maturski rad
Alkoholizam
Crijeva su organ u kome se nastavlja i dovrava varenje hrane. I ovde alkohol izaziva upalu
sluzokoe creva, to onemoguava normalno funkcionisanje. Posledica toga je nemogunost
preuzimanja hranljivih materija i vitamina iz hrane, to dovodi do gubitka u teini i opteg
propadanja.

Jetra je jedan od najvanijih organa u ovekovom organizmu. Veina materija koje iz

crijeva prelaze u krv prolaze kroz jetru radi dalje hemijske obrade. Da bi se zadovoljile
potrebe organizma, zdrava jetra funkcionie sa 1/3 svojih mogunosti. To praktino znai da
kada je oteeno 2/3 tkiva jetre, ona jo uvek moe da zadovolji potrebe organizma, a
laboratorijski nalazi krvi jo uvijek pokazuju relativno normalne vrijednosti. Kada je
oteena i posljednja treina jetre, tek e tada laboratorijske analize pokazati loe rezultate.

Slika 2: Prikaz oboljele jetre

Prvi stadijum oteenja jetre je alkoholna hepatoza. Dolazi do nagomilavanja masti u jetri i
tada dolazi do njenog uveanja. Nalazi se ispod desnog rebarnog luka i kada je zdrava ne
moe se napipati. Meutim, kada doe do ove bolesti pregledom ljekari je mogu napipati.
Ovo oteenje moe da se sanira ako se potpuno prekine sa konzumiranjem alkohola i
preduzme odgovarajue lijeenje. Ako se nastavi sa pijenjem, dolazi do ciroze jetre. Ovo
oteenje je neizljeivo. Jetrine elije izumiru i smanjuje se veliina jetre. Ova bolest
postepeno dovodi do smrti.

Guteraa (pankreas) kao vaan organ za varenje slui za odravanje normalne

koncentracije eera u krvi. Kod ljudi koji mnogo piju ovaj organ esto biva oteen, a kao
posledica moe da se javi eerna bolest, pa ak i smrtni ishod.

Mozakpredstavlja "centralni kompjuter" organizma.

ovek se raa sa 7 do 10 milijardi nervnih elija koje grade mozak i kimenu modinu. To
je zaliha za cijeli ivot. Nervne elije za razliku od elija svih ostalih organa ovekovog
organizma su jedine koje se ne mogu obnavljati. Utvreno je da alkohol oteuje i unitava

8
Maturski rad
Alkoholizam
elije mozga, a poto se one ne dijele njihov broj se godinama smanjuje. Gubitak nervnih
elija mozga dovodi do teke bolesti, izlapelosti (demencije) koja kod ljudi koji mnogo piju
moe da nastupi ve poslije tridesete godine ivota.

Nervi - skoro 90 % alkoholiara ispoljava znake upale ivaca (polineuritis). Prvi znaci se
ispoljavaju na rukama i nogama. Javlja se trnjenje, bol, bri zamor, gubitak snage, grevi u
miiima nogu. Kasnije se javlja podrhtavanje prstiju ruku zbog ega neki put alkoholiar
vei deo prve jutarnje aice prospe. U uznapredovanom stadijumu moe da nastupi
delimina ili potpuna oduzetost pojedinih miia. Ako su zahvaeni miii nogu alkoholiar
veoma teko hoda. Manja koliina alkohola i krai sta u konzumiranju kod mladog
organizma moe da izazove veoma teke upale ivaca. Pored telesnih oteenja, zbog velike
koliine korienih alkohola javljaju se psihiki poremeaji. tetno dejstvo alkohola na
mozak dovodi do tekih psihikih poremeaja za ije saniranje je potrebno bolniko
lijeenje u psihijatrijskim ustanovama.

Najee se javljaju ove bolesti:

a) Delirijum tremens - alkoholno ludilo. Javlja se kod osoba koje vie

godina piju, preteno estoka pia. Nekoliko dana ranije mogu se javiti neodreeni
simptomi koji strunjacima ukazuju da moe doi do ludila. Osoba se osea malaksalo,
ima pojaano znojenje, povieni pritisak, psihiki je napeta, neraspoloena i sve ove
pojave prati nesanica. Kad nastupi delirijum, to za okolinu deluje zastraujue, pogotovo
nou kada su simptomi najizraeniji. Pacijent osea strah i ne moe da zaspi. Ne zna koji
je dan, mjesec, godina, gde se nalazi, ali zna ko je on. Najee deluje uplaeno i
zbunjeno, ali je mogue i agresivno ponaanje prema okolini. Uz bolniko lijeenje i
adekvatne lijekove ovo stanje traje do deset dana. Ponovno propijanje i javljanje ovog
stanja dovodi do trajnijih i ozbiljnijih oteenja mozga.

b) Izlapjelost (demencija) - nastaje zbog direktnog tetnog dejstva alkohola

na elije mozga i njihovog izumiranja. Ova pojava se normalno javlja tokom starenja, ali
kod alkoholiara je mnogo ubrzanija i intenzivnija. Glavna karakteristika ove bolesti je
problem pamenja. Osoba se ne sjea dogaaja od prije nekoliko dana, sadraja
razgovora, poslova koje je radila. Teko se prisjea naziva predmeta koje svakodnevno
koristi. S obzirom da zaboravlja ta je nekome priao jednu istu stvar ponovo pria jednoj
istoj osobi 3-4 puta, ale ne shvata i sve prihvata bukvalno. U podmakloj fazi ove bolesti,
bolesnici nisu u stanju da vode rauna o sebi, ne mogu da kontroliu svoje fizioloke
potrebe, ak ne priznaju ni svoje najblie. Nastala oteenja mozga su konana. Uz
apstiniranje od alkohola i odgovarajue lijeenje proces propadanja moe da se uspori, ali
ne i da se zaustavi.

c) Alkoholna padavica je jo jedna bolest koja nastaje zbog oteenja elija

mozga. Bolest se ispoljava u napadima koji su dramatini i za pacijente i za okolinu.
Napad poinje gubitkom svijesti, zbog ega pacijent pada niice. Prilikom pada moe
ozbiljnije da se povrijedi. Zatim nastupa ukoenost cijelog organizma, koju smjenjuje

9
Maturski rad
Alkoholizam
faza greva. Pacijent se trza, moe da se pojavi pjena na ustima sa tragovima krvi, zbog
ugriza jezika. Obino se pacijent umokri. Posle pada koji relativno kratko traje, pacijent je
zbunjen, pospan i ne zna ta se sa njim desilo. Niega se ne sjea iz perioda napada.

6.1 Alkoholna kardiomiopatija

Alkoholna kardiomiopatija je bolest srca kod koje dugotrajno konzumiranje alkohola dovodi
do oteenja srane funkcije. Ubraja se u tzv. dilatativne kardiomiopatije, a nastaje zbog
izravnih toksinih uinaka alkohola na srani mii, koje tako oteeno ne uspijeva dovoljano
uinkovito ispumpavati krv, te dolazi do znakova i simptoma poputanja srca (kardijalna
dekompenzacija).
6.2 Oteenje koe
Kod dugotrajnog uzimanja alkohola javlja se plavkasta boja lica zbog proirenja malih vena
lica, naroito na nosu i obrazima, a posebno je to izraeno na hladnoi (facies aethylica).
Pelagra (bolest koe izazvana nedostatkom vitamina grupe B, nikotinske kiseline i
nikotinamida) ee se javlja kod alkoholiara.
Tuberkuloza se esto javlja kao komplikacija alkoholizma.
Oteenje reproduktivnog sustava i poremeaj seksualnih funkcija:
Alkohol pojaava spolni nagon, ali smanjuje spolnu mo (sniava sposobnost erekcije).
Dugotrajna upotreba dovodi do nepovratnog propadanja tkiva testisa i smanjenja fertilne
sposobnosti mukarca.
Kod ena esto je uzrok promiskuitetnom ponaanju, a u trudnoi esto uzrokuje spontane
pobaaje.
Trudnice koje prekomjerno konzumiraju alkohol esto raaju djecu s oteenjima (alkoholni
fetalni sindrom) koji ukljuuje i mentalnu retardaciju djeteta.
6.3 Fetalni alkoholni sindrom FAS
Fetalni alkoholni sindrom se dogaa kod majki, koje za vrijeme trudnoe konzumiraju
alkohol; to je oteenje fetusa, koje se oituje na vidnom i apstraktnom planu, uglavnom
oteenje sredinjeg ivanog sustava, fizike promjene lica, oteenje pri rastu. Alkohol s
krvlju majke dolazi do ploda, koji jo ne moe uspjeno metabolizirati alkohol, time
koncentracija alkohola u krvi ploda moe biti i do deset puta via nego to je u krvi majke.
Ako je oteenje nastupilo u prvih 6 tjedana trudnoe govorimo o alkoholnoj embriopatiji,
ako se oteenje dogodilo u razdoblju nakon 6 tjedana tada je to alkoholna fetopatija.
Oteenja rasta su znaajni odmaci od prosjeka, to se tie teine i visine koji se ne moraju
pojaviti odmah pri poroaju.

10
Maturski rad
Alkoholizam

Slika 3: Novoroene s FAS-om

Abnormalnost lica i ela su kao to je mikrocefalija, hipertelorizam (iroko razmaknute oi),
uski palpebralni otvori, hipoplastina (nerazvijena) gornja eljust, spljoten hrbat nosa, slaba
pokretljivost zglobova. Gornja usna je puno tanja nego inae, a dio izmeu nosa i gornje usne
je spljoten, ne vidi se korijen nosa, takoer je spljoten s elom, a vrh nose je usmjeren
prema gore. Oi su karakteristinog oblika uski palpebralni otvori i razmak meu njima je
drugaiji. Na rukama se jo moe vidjeti manja deformacija najmanjeg prsta. Jasne
abnormalnosti na licu ujedno upuuju i na oteenje mozga gdje posrijedi moe biti mentalna
retardacija, laka do tea.
Oteenja mogu biti strukturnog, neurolokog i funkcionalnog karaktera. Dojene s FAS-om
ima znatno manji i deformirani mozak. U prvoj fazi trudnoe alkohol moe poremetiti
raspored stanica, to utjee na strukturnu deformaciju, u drugoj fazi moe se znatno
otetiti hipokampus, koji je odgovoran za memoriju, uenje, emocije i kodiranje slunih i
vidnih informacija. U neurolokom pogledu moe doi do oteenja perifernog ivanog
sustava i autonomnog ivanog sustava. Tee oteenje koje moe nastati je epilepsija i slini
sindromi. Drugi znakovi su loa fina motorika, oteenja za detekciju zvuka, nespretnost, loa
oko-ruka koordinacija, oteenje senzornog sustava.

Slika 4: Mozgovi beba starih 6 tjedana, desni ima FAS

Funkcionalno gledano mogu nastati kompleksni kognitivni poremeaji i poremeaji
ponaanja. Problemi u uenju, kontroliranje impulsa, socijalna percepcija (integracija) i
komunikacija, matematike sposobnosti, memorija, prosudba, poremeaj panje i
hiperaktivnosti (engl. ADHD), mentalna retardacija, ne razlikovanje imaginacije i stvarnosti,
zbunjenost pod pritiskom i jo veliki niz raznih funkcionalnih poremeaja.

11
Maturski rad
Alkoholizam
7. VJEROVATNOA POJAVE ALKOHOLIZMA NA OSNOVU KRVNIH GRUPA

Uzimajui relativne frekvencije za ocjene vjerovatnoe odgovarajuih dogaaja, moemo

ocijeniti vjerovatnou da e neka sluajno odabrana osoba iz populacije biti alkoholiar i
imati odreenu krvnu grupu. Ako uzmemo da je vjerovatnoa da e neko iz populacije biti
alkoholiar

p(b)=0,04

odnosno vjerovatnou da e neko biti nealkoholiar

p(z)=1-p(b)=0,96

onda moemo izraunati sve vjerovatnoe da e neko imati odreenu krvnu grupu i biti
alkoholiar ili nealkoholiar. Na osnovu navedenih podataka izraunate su te vjerovatnoe i
prikazane u tabeli 1, gde je sa x oznaen sistem krvnih grupa, a sa y sistem koji obuhvata
stanja "alkoholiar i nealkoholiar". Unutar tablice su vjerovatnoe proizvoda stanja tih
sistema, a u rubrikama f" i date su marginalne verovatnoe za krvnu grupu i dogaaje iz y

u cijeloj populaciji (gdje se nalaze i alkoholiari i nealkoholiari).

y
Alkoholiar (b) Nealkoholiar (z) f"
x

A 0,02077 0,39944 0,42021

0 0,01137 0,35244 0,36381

B 0,00546 0,13763 0,14309

AB 0,00240 0,07049 0,07289

0,04000 0,96000 1,00000

Tabela 1: Prikaz podataka

Na osnovu podataka iz prethodne tabele mogu se izraunati ocjene uslovnih vjerovatnoa

da e neko biti alkoholiar ako ima odreenu krvnu grupu:

P(A/b) 0,02077
P(b/A) = --------- = --------- = 0,04943
P(A) 0,42021

12
Maturski rad
Alkoholizam

P(0/b) 0,01137
P(b/0) = --------- = --------- = 0,03125
P(0) 0,36381

P(B/b) 0,00546
P(b/B) = --------- = --------- = 0,03816
P(B) 0,14309

P(AB/b) 0,00240
P(b/AB) = --------- = --------- = 0,03293
P(AB) 0,07289

Ove vjerovatnoe pokazuju da onaj ko ima krvnu grupu A ima najveu ansu da postane
alkoholiar (4,943 %), zatim onaj ko ima krvnu grupu B (3,816 %), pa oni sa krvnom
grupom AB (3,293 %) i najzad najmanju ansu imaju ljudi sa krvnom grupom O (3,125%).

Slika 5: Dijagram vjerovatnoe

Proraunate vjerovatnoe ukazuju na veoma znaajne injenice koje mogu imati kako
teorijski znaaj za dalja prouavanja fenomena alkoholizma, tako i praktinu vrednost u
otkrivanju predisponiranosti za alkoholnu adikciju.

8. TERAPIJE ALKOHOLIZMA
Lijeenje alkoholiara je vrlo teko, ne samo zbog prirode psihoaktivne tvari da razvija
ovisnost, nego i zbog mnogih drugih psiholokih problema koji su vjerovatno prisutni, na
primjer depresija, anksioznost, teki poremeaji u drutvenom i u radnom funkcioniranju
osobe. Vrlo je visok rizik samoubistava. Iako su neki od ovih problema moda prethodili, oni

13
Maturski rad
Alkoholizam
su zaista i doprinijeli zloupotrebi alkohola, tako da je do vremena kad se alkoholiar pone
lijeiti rijetko kad mogue razluiti ta je uzrok, a ta je posljedica. ivot osobe je obino
zbrkan i svako lijeenje koje eli biti uspjeno treba se usmjeriti na to vie nego na samo
prekomjerno pijenje. Postoje bioloke i psiholoke intervencije za alkoholizam. Bez obzira na
vrstu intervencije, prvi korak je priznati problem i odluiti poduzeti neto u vezi s njim.
8.1 Tradicionalno bolniko lijeenje
Privatne i javne bolnice irom svijeta godinama pruaju utoite alkoholiarima, mjesto gdje
se pojedinci mogu otrijezniti i gdje su im dostupne razliite individualne i grupne terapije.
Sustezanje od alkohola detoksikacija- moe biti teko i psihiki i fiziki, i obino traje oko
mjesec dana. Nekad se saju anksiolitici da bi se olakala anksioznost i opa nelagoda
trijenjenja. Neke klinike pokuavaju postupno smanjivati koliinu bez upotrebe anksiolitika,
nego da naglo presijeku pijenje alkohola. Alkoholiari trebaju ugljikohidratne otopine, B
vitamine i antikonvulzivnu terapiju. Holder i sur. (1991.) istaknuli su da se broj bolnica koje
na profitnoj osnovi lijee alkoholiare gotovo uetverostruio od 1978. do 1984. godine, to
dolazi do injenice da trokove takvog lijeenja velikim dijelom pokrivaju osiguravajui
zavodi i federalna vlada. Bolniko lijeenje alkoholiara velik je i isplativ posao. Kako istiu
Miller i Hester cijena svih lijeenja iznosi deset milijardi dolara godinje, a najvei dio tog
iznosa namijenjen je lijeenju u bolnicama. Takoe su utvrdili da vii trokovi bolnikog
lijeenja ne odgovaraju i veoj uspjenosti. Detoksikacija se kod veine ljudi moe sigurno
provesti i u izvanbolnikim uslovima.
8.2 Antabus
Meu tretmanima dostupnim za alkoholiare je disulfiram ili antabus, lijek koji demotivira
pijenje izazivanjem estokog povraanja ako se popije alkohol. Uveden je u Evropi 1948.
godine, antabus je jedini dostupan lijek sa specifinom vanou u lijeenju alkoholizma. Ako
je alkoholiar sposoban ili voljan uzimati lijek svakog jutra, kao to je propisano, velika je
vjerovatnost da e se pijenje smanjiti zbog negativnih posljedica unosa alkohola. U vie
centara u velikom istraivanju s placebo kontrolnom grupom pokazalo se da antabus ne
donosi nikakvu specifinu korist.
8.3 Anonimni alkoholiar
Najvea i najpoznatija grupa za samopomo na svijetu je Anonimni alkoholiar, AA, koju su
1935. godine osnovala dvojica lijeenih alkoholiara. Sada ima 30 000 podrunica i lanstvo
koje broji vie od milijun ljudi u Sjedinjenim Dravama i devedeset i jednoj zemlji irom
svijeta. Podrunica AA odrava este sastanke na kojima novopridoli ustaju i kau da su
alkoholiari a stariji lanovi svjedoe priajui prie o svom alkoholizmu. Grupa prua
emocionalnu podrku, razumijevanje i blisko savjetovanje za alkoholiare kao i drutveni
ivot kako bi se ublaila izolacija. U svakog lana AA utiskuje se uvjerenje da je alkoholizam
bolest od koje se osoba nikad ne moe izlijeiti, da je potrebna neprekidna budnost kako bi se
oduprli porivu da popiju samo i jedno pie, kako nekontrolisano pijenje ne bi nanovo
zapoelo. Roaci alkoholiara sastaju se u Al-Anon obiteljskim grupama za uzajamnu
pomo i bave se lanovima obitelji alkoholiara. Alateen je za djecu alkoholiara kojima
je takoer potrebna podrka i razumijevanje. Izjave AA o efikasnosti njihova tretmana rijetko
su bile podvrgnute naunoj provjeri. Na nalaze nekontroliranih istraivanja treba gledati s

14
Maturski rad
Alkoholizam
oprezom: AA ima visok postotak odustajanja, a ta odustajanja nisu ugraena u rezultatima.
Osim toga, nedostaje dugorono praenje klijenata AA. Rezultati do sada najbolje
kontrolisanog istraivanja su protivrjeni.
8.4 Terapija uvidom
Psihoterapeuti orijentirani na uvid vide potrebu za aktivnom i direktivnom intervencijom kad
se radi o lijeenju alkoholiara i drugih ovisnika, ak i u izvanbolnikim uslovima. Za razliku
od tradicionalnog tretmana orijentiranog na uvid ali slinog pristupu koji se upotrebljava u
radu sa suicidalnim pacijentima terapeut bi trebao biti dostupan izmeu seansi kako bi pruio
podrku i razumijevanje pacijentu koji se bori s izazovima ivota bez alkohola. Ako pacijent
ima sistem drutvene podrke, kao to su suprunik, partner ili neki drugi roak, ta je osoba
ukljuena u lijeenje kao dio mree za odvraanje od pijenja. Preporuuje se upotreba
antabusa kao i pohaanje sastanaka AA, a pacjentova mrea podrke esto je neophodna da
osigura provoenje preuzetih zadataka.
8.5 Averzivna terapija
Bihevioralni istraivai prouavaju lijeenje alkoholizma ve mnogo godina. Zapravo se
jedan od najranijih lanaka o bihevioralnoj terapiji odnosio na averzivno kondicioniranje
alkoholizma. Osoba koja prekomjerno pije dobiva elektrook ili joj se izaziva munina dok
gleda u alkohol, posee za njim ili ga poinje piti. Averzivni podraaj moe se takoe ivo
zamisliti u postupku nazvanom prikrivena senzibilizacija. Dok se koristi hijerarhijski
poredanim scenama odabranim tako da gase elju za piem, alkoholiar dobija uputu da
zamilja kako mu je estoko i odvratno pozlilo zbog pijenja. Averzivne terapije najbolje se
primjenjuju u kontekstu iroko postavljenih programa koji se bave pacijentovim posebnim
ivotnim okolnostima, branim sukobima, socijalnim strahovima i drugim faktorima esto
povezanim s prekomjernim pijenjem.
8.6 Upravljanje ponaanjem pomou potkrepljenja
Jedan od pionira bihevioralne terapije Nathan Azrin potakao je operantni pristup lijeenju
alkoholizma. Radei s tekim alkoholiarima Azrin i sur. ukljuili su u terapiju vane osobe iz
pacijentove okoline od kojih su traili da promatraju pacijenta i potkrepljuju ponaanja poput
redovnog uzimanja antabusa. Azrin je uspostavio radne klubove kako bi pomogao pacijentima
da savladaju ili usavre vjetine s kojima bi se mogli zaposliti i socijalne mree za rekreativne
aktivnosti koje ne ukljuuju alkohol. Organizirao je i uvjebavanje pacijenata ustrajanju u
vlastitim stavovima i odbijanju pia. Na temelju tog rada razraena je strategija koja se katkad
naziva uvjebavanje bihevioralne samokontrole to naglaava pacijentovu kontrolu i ukljuuje
sljedee:
1. Kontrolu podraaja, gdje pacijenti suavaju situacije u kojima sebi doputaju da piju, npr. s
drugima u posebnoj prigodi;
2. Modifikacija topografije pijenja, npr. pijenje samo mijeanih pia, i to polagano otpijajui,
a ne u velikim gutljajima;
3. Potkrepljivanje ili kontrolirano pijenje, npr. aenje bezalkoholnim piem kad se odupru
iskuenju da popiju alkohol.

15
Maturski rad
Alkoholizam
Meutim, ono to ovu terapiju ini posebnom je i to kako navesti alkoholiara da iskoristi ta
sredstva bez stalnog vanjskog nadzora i kontrole, a ne otkriti sredstva potrebna da se
kontrolira pijenje.
8.7 Kontrolirano pijenje
Kontroliranim pijenjem oznaava se umjereno konzumiranje alkohola, koje izbjegava
krajnosti potpune apstinencije i opijanja. Tokom ranih programa kontroliranog pijenja
izvanbolnikim pacijentima je doputeno da piju do umjerene razine intoksikacije i umjerene
razine alkohola u krvi. Zatim dobijaju informaciju ako je razina alkohola u krvi narasla vie
od odreenog postotka. Nalazi jednog poznatog programa lijeenja nagovjetavaju da neki
alkoholiari mogi nauiti kontrolirati svoje pijenje i tako unaprijediti druge aspekte svojih
ivota. Alkoholiarima koji su pokuavali kontrolirati pijenje davani su elektrookovi kad su
odabrali isto estoko pie, a ne mijeano ili kad su pili u prevelikim gutljajima umjesto da
malo otpijaju. Trenirali su ih u rjeavanju problema i zauzimanju za sebe, davali im da gledaju
sebe u pijanom stanju na videosnimkama, te da prepoznaju situacije koje prethode pijenju. U
savremenim programima lijeenja kontrolom pijenja pacijente se poduava drugim nainima
odgovaranja na situacije koje mogu voditi prekomjernom konzumiranju. Uenje odupiranju
drutvenim pritiscima da piju: zalaganje za sebe, oputanje, trening u savladavanju stresa,
tjelovjeba i bolja prehrana takoe im pomau da se odbrane. Isto tako ih poduava da jedna
greka ne e neizbjeno izazvati potpuni recidiv i da na nju treba gledati kao na iskustvo za
uenje. Ispituju se izvori stresa u radu, obitelji i odnosima s drugima. Da bi bili u stanju
kontrolirati pijenje, moraju postati aktivni i odgovorni u predvianju i odupiranju situacijama
koje ih mogu dovesti u iskuenje.
Prema miljenju nekih znanstvenika kontrolirano pijenje i nije najboli vid lijeenja. Zapravo,
kako tvrde znanstvenici neki pacijenti su se vratili nekontroliranom pijenju. AA se protive
umjerenom pijenju kao cilju lijeenja. Istraivanje Rand korporacije ponudilo je put za
prevladanje sukoba predlaui potpunu apstinenciju kao bolji cilj za starije, jae ovisne osobe,
a umjereno pijenje za mlae, manje ovisne osobe. Pitanje apstinencije nasuprot kontroliranom
pijenju sporno je jer potkopava utjecajne sile kao to je AA, koji dri da je apstinencija jedini
cilj za osobe koje prekomjerno piju. Meutim, Sobellovi i oni koji usvajaju njihov pristup
pokazali su da se umjerenost moe postii kod mnogih alkoholiara, ak i kod onih s
ozbiljnim problemima zbog pijenja. Ako su dostupna terapijska sredstva za postizanje cilja
umjerenog pijenja onda kontrolirano pijenje moe biti realistiniji cilj ak i za alkoholiara
koji je ovisan. Kontrolirano pijenje mnogo je ire prihvaeno u Evropi i Kanadi nego u
Sjedinjenim Dravama.

9. LIJEKOVI KOJI SE KORISTE ZA ALKOHOLIZAM

NALTREXON, blokira endorfinske receptore za alkohol u mozgu i suprotno alkoholu
smanjuje luenje dopamina. Efekat je nedostatak zadovoljstva potaknut uzimanjem alkohola.
DISULFIRAM, izaziva povraanje u toku uzimanja alkohola, jer blokira metabolizam
acetaldehida.

16
Maturski rad
Alkoholizam

Slika 6: Djelovanje lijekova na mozak

ACAMPROSTAT, kao neurotransmiter, smanjuje elju za piem.

10. DRUTVENI STATUS ALKOHOLIARA I LIJEENOG ALKOHOLIARA

Zbog ogromnih profita koje izvlae iz prodaje alkoholnih pia i drava i alkoholna industrija,
savremenim drutvima nije uistinu stalo do temeljne socijalne kontrole i kontrolisanja pijenja.
Prije bi se moglo tvrditi suprotno. To se vidi po vrlo monom propagandnom aparatu u veini
visokoindustrijalizovanih zemalja koje alkoholna pia reklamiraju kao najbre i najefikasnije
sredstvo individualnog i grupnog oputanja i uivanja, to doprinosi izrazito hedonistikom,
dakle morbogenom pijenju prilikom poseivanja sve raznovrsnijih, a sadrajno sve praznijih
masovnih zabava.

Klasina predstava javnog mnjenja o socijalnom i psiholokom profilu alkoholiara,

prvenstveno ukljuuje stereotip o alkoholiaru kao oveku bez doma i porodice,
nezaposlenom, sa loim finansijsko stambenim uslovima, nepouzdanom, prevrtljivom i
moralno degradiranom. Ta slika nije tana, jer su veina naih alkoholiara u braku i imaju
kakvo takvo zaposlenje.

ovjek je drutveno bie ukljueno u jedan sistem, u jedan permanentni tok komunikacija.
Njegove relacije i asimilacija s okolinom su deo njegovog bitisanja. Ta ovjekova sredina na
koju se on stalno oslanja, vri snaan uticaj na njegov ivot, ponaanje i egzistenciju;
uestvuje u kreiranju mnogih njegovih stavova, obrazaca i normi ponaanja. Posebno se ne
smiju zanemariti realni odnosi alkoholiara sa njegovom okolinom, jer stav okoline ima
izvanredan znaaj za ponaanje pojedinaca i grupa.

Uspenost u obavljanju drutvenih uloga dovodi do odgovarajueg drutvenog ugleda,

drutvenog poloaja i materijalnog poloaja, kako alkoholiara, tako i njegove porodice.
Smanjenje radne i drutvene efikasnosti alkoholiara dovodi do degradacije drutvenog
poloaja koji zauzima, kao i materijalnog poloaja, jer on zavisi od radnih rezultata. Poto
alkoholizam predstavlja dugotrajno psihosocijalno i zdravstveno stanje i posljedice vezane za
socijalni status su dugotrajne. Nastaje problem za problemom. Prvo njegovo zdravstveno
17
Maturski rad
Alkoholizam
stanje, drugo finansijsko, tree gubi povjerenje, etvrto gubi radno mesto, razvodi se ili
rastura brak.

Alkoholiari se karakterno mijenjaju. Dok su ranije bili vrijedni radnici i dobri domaini u
svojim porodicama, oni postepeno gube osjeaj odgovornosti prema radu i porodinim
obavezama. Sve vie potajno piju i svu panju koncentriu na to kako da ga obezbijede.
Drugovi koji sagledavaju njegov pad, sve vie ga naputaju. Drugove sa kojima pije i koji
ele da dou, nee da prima njegova ena. Na taj nain porodica alkoholiara godinama
funkcionie usamljena i okruena utanjem i obostranim izbjegavanjima. Gubljenje ranijeg
ugleda i zaposlenja dovodi do izrazito moralne i socijalne degradacije obolelog.

Tolerantnost okoline na opijanje je vrlo visoka. Tako, od unoenja malih doza alkohola do
klinikih i tjelesnih znakova intoksikacije, protekne mnogo dragocjenog vremena. Okolina
kasno stupa na scenu svojim sistemom osuda i izolacija.

Stav javnog mnjenja moe biti dvojak:

a) javno mnjenje moe saaljevati alkoholiara i tako indukovati odnos saaljevanja kod
ostalih lanova alkoholiareve porodice.

b) javno mnjenje se moe osjetiti ugroenim i formirati negativan stav osuivanja

alkoholiara zbog svih prateih manifestacija alkoholizma.

U oba navedena sluaja dolazi do omalovaavanja linosti alkoholiara.

Izrazito tolerantan, nedosledan i neadekvatan stav radne sredine presudno doprinosi

odravanju velikog broja prealkoholiara u privredi. U radnoj sredini nisu ni pripremljeni ni
edukovani da prepoznaju odbrambeni sistem alkoholiara, a jo manje da taj sistem
identifikuju kao deo bolesnog procesa. Zato se prema prealkoholiarima zatitniki odnose i
onda kada postane oigledno da na primjer stalna zakanjavanja, brzo zamaranje, promena
ritma rada, naputanje posla, itd. stoje u vezi sa ekscesivnim pijenjem. Ljekari pri stanicama
medicine rada veoma lahko pravdaju prealkoholiarima i alkoholiarima krae ili due
izostanke ne uputajui se u razloge. Industrijski ljekari nerado prihvataju radnike koji imaju
probleme s alkoholom, smatrajui da oni a priori izbegavaju radne obaveze, da su dvolini,
nedokuivi i agresivni. Ljekari se nalaze pod snanim uticajem socijalnih ili
institucionalizovanih predrasuda koje karakterie odbacivanje, nepoverenje, tipiziranje i
diskriminovanje alkoholiara u drutvu uopte, te na rad se ovim pacijentima gledaju kao na
nezahvalan, frustrirajui, Sizifov posao, to objanjava i njihovu neodlunost i otpor kad treba
da se suoe sa ovom boleu. Dijagnozu alkoholizma ne upisuju ak ni onda kada je on
oigledan po nizu somatskih manifestacija ili propratnih oboljenja zbog negativne moralne
konotacije koju ova bolest sa sobom nosi. Radna sredina otvoreno ili prikriveno tolerie
ekscesivno pijenje godinama i sve posledice koje iz njega proizilaze.

18
Maturski rad
Alkoholizam
Rukovodioci preduzea nalaze se na samom izvoru problema i najpozvaniji su da im priu
sasvim konkretno i odluno. esto meutim, kod pretpostavljenih postoji nezainteresovanost
ili ak skeptino-ironian stav u odnosu na objektivne opasnosti koje postoje zbog
prekomernog uzimanja alkohola. Tradicionalni je konformizam rukovodilaca i njihova elja
da se ne zamjere radnicima. Nekada je problem u tome to su i neki efovi nieg ili srednjeg
ranga spremni da piju sa svojim radnicima, ali na alost u takvim sluajevima potpuno otpada
funkcija radnikih kontrola i viih efova. Kada i doe do pokretanja disciplinskog postupka,
on se, po pravilu, posle odugovlaenja zavrava minimalnim i neefikasnim kaznama. Tradicija
da direktori imaju alkoholna pia u reprezentaciji ne olakava situaciju. Zakuske u toku
poslovnih razgovora, poslovni rukovi i kokteli predstavljaju samo priliku i izgovor da bi se
legalizovalo pijenje i tokom redovnog rada.

Kako jo na mnogim mjestima nije stvarno zaivjelo nagraivanje prema radu, navika je da se
ve teko propali ali jo neotkriveni alkoholiari godinama provlae na teret ostalih radnika,
tj. za krajnje neefikasan rad dobijaju priblino iste plate kao i ostali, pa ak kao i najbolji
radnici. To naravno stvara nezadovoljstvo zbog uravnilovke,ali kako neposredan rukovodilac
ne zavisi od uinka svoje grupe, ve vie od toga koliko je ira baza zadovoljna njime, on nije
zainteresovan da se upusti u ozbiljne probleme, pa se ide na zatakavanje problema. Radna
sredina, ukljuujui medicinske i socijalno psiholoke slube, presudno doprinosi odravanju
konstantno visokog broja prealkoholiara u naoj privredi, a posebno industriji, i reprodukciji
enormno visokog procenta invalidnih alkoholiara.

Sa napredovanjem alkoholizma i usled brojnih propratnih oboljenja radni kapaciteti

sistematski opadaju. Sa opadanjem radnih kapaciteta alkoholiara i tolerancija radne sredine
prema njemu postaje sve manja.

Radna organizacija jo nije prihvatila alkoholiara kao bolesnika, pa se od njega brani i

spasava privremenim ili trajnim uklanjanjem, aljui ga u bolnicu, ili kad joj ve dozlogrdi,
nastojei da ga poalje u penziju, odnosno otputa ga sa posla zbog nediscipline ili kakvih
drugih prekraja na koje kod alkoholiara ne treba dugo ekati.

Alkoholiar se javlja na lijeenje zbog tri razloga:

- zdravstvenog stanja,

- uslovljavanja firme ili

- uslovljavanja porodice.

Cilj lijeenja je uspostavljanje novog zdravog modela ivljenja umjesto ranijeg bolesnog
alkoholiarskog modela. Taj novi model ivljenja podrazumijeva promjene na svim poljima:
poboljanje fizikog i psihikog zdravlja, poboljanje porodinog funkcionisanja, poboljanje
profesionalnog funkcionisanja, poboljanje ireg socijalnog funkcionisanja. Postoji niz
optevaeih stavova koji su veoma nepovoljni za leenje alkoholiara. Tako, na primjer,
poznato je da su ljudi koji ne piju skoro pod istim pritiskom kao i oni koji su bolesni zbog

19
Maturski rad
Alkoholizam
pijenja. Uvreeni su socijalni stavovi da normalan ovjek mora da pije. Onaj koji ne pije nije
normalan. Posluenje gosta alkoholom smatra se najelementarnijom normom drutveno
prihvaenog ponaanja. Neprosveenost, razne predrasude, tradicija i obiaji pijenja imaju
veliko znaenje u irenju alkoholizma. Sve dok se ne pojave zdravstveni ili tei
socioekonomski problemi vezani za alkoholizam, sve okolnosti ivota i rada upuuju na
uzimanje alkohola u razliitim obiajnim i socijalnim situacijama, a katkad se to ini i u cilju
sanacije bolesti i jaanja zdravlja. Zbog ovakvih socijalnih stavova lijeeni alkoholiar je pod
neprekidnim pritiskom sredine. Sve je upereno protiv apstinencije. Rjeenje je stvaranje
mikrosocijalnih sredina koje e usvojiti nove stavove ili ih bar podravati. To je mogue samo
u socijalnim sredinama za koje je vanija apstinencija alkoholiara od vaeih socijalnih
normi. To mogu biti socijalne mikro sredine u kojima ive roaci i prijatelji oboljelog.

U toku lijeenja porodina atmosfera se mijenja. lanovi porodice obraaju veu panju
bolesniku. On probleme, koje ranije nije primeivao sada rjeava- brine o porodici i preuzima
svoju ulogu u njoj i ostvaruje svoj autoritet u porodici. Postaje jasno da je porodica usamljena
i izolovana. Prijatelji alkoholiara sa kojima je On dijelio sudbinu posljjednjih godina,
probaju da ga vrate u svoje drutvo, i ako ne uspiju, bjee od njega. Stari prijatelji koji su
napustili i njega i porodicu zbog njegovog pijenja, spremni su da se vrate. Meutim, staro
drugarstvo se moe obnoviti jedino ako apstinent pone otvoreno da razgovara o svojoj
bolesti, o alkoholizmu, i ako se ne ustruava kazati da ne dri alkohol u kui. Time e barijere
biti sruene i porodica nee vie biti izolovana.

Alkoholiar sa lijeenja dolazi kao verifikovani bolesnik, alkoholiar, skoro sa nekom vrstom
socijalnog iga i ne retko sredina ga doekuje kao nekog ko je uhvaen u nekoj nedozvoljenoj
radnji, u najmanju ruku kao slabia koji nije uspeo da se odupre alkoholizmu, pa ga primaju s
podozrenjem i nevjericom.

Lijeenom alkoholiaru teko se poklanja poverenje i daju poslovi, ak i oni koje je radio dok
se nije poeo lijeiti, tako da esto ispada da je na gorem glasu i teoj poziciji alkoholiar koji
je zapoeo lijeenje i etiketiran je kao alkoholiar, nego neki drugi radnik, takoe alkoholiar,
koji jo nije lijeen i nije etiketiran.

Rjee se deava da lijeeni alkoholiar zloupotrebljava svoju apstinenciju, traei razne

beneficije od radne organizacije kao nagradu u vidu bolovanja, banjskog leenja, stana, lakeg
posla, itd. To nema nikakvog opravdanja ni osnova.

Da li je radna organizacija voljna ili nije da primi i da zadri na radu alkoholiara koji je
zavrio lijeenje, ili koji se jo lijei- ako se lijeenje izvodi van bolnice, zavisi od mnogo
faktora. Tako, ako je alkoholiar bio dobar radnik i dobar strunjak, i ako kao ovjek i drug
nije bio suvie asocijalan ili ak i antisocijalan u odnosu na svoje drugove na radnom mestu,
onda su mu anse da ne bude iskljuen iz kolektiva znatne- i obratno. Ako dotinog ne prime
nazad u kolektiv, onda su mu anse da nae drugo radno mesto veoma male, jer se preduzee
informie na starom radnom mestu. Tu odmah saznaje da je teak alkoholiar i da nita ne

20
Maturski rad
Alkoholizam
valja na poslu. Tu mnogo pomae terapijska ekipa, naroito socijalni radnik, na iju
intervenciju se radnik prima na posao.

Lijeeni alkoholiari imaju potrebu da budu prihvaeni na nov nain i ne ele da se njima
manipulie.

Tokom vremena apstinencija se uvrsti. Apstinent postaje potovan od svih, ak napreduje i

na poslu. Lijeeni alkoholiar koji apstinira i radi, te se normalno ponaa, slui za uzor svima
koji imaju izraene probleme zbog alkohola. Tako i porodica, a i firma nelijeenom
alkoholiaru navode za primjer dotinog apstinenta koji je bio teak alkoholiar, a sad je
vrijedan i estit ovjek, koji je napredovao u slubi i ija porodica je sretna i zadovoljna. Zbog
toga nelijeeni alkoholiari pokuavaju da lijeenog na razne naine vrate u svoje redove, da
ga poslije ne mogu uzimati za primjer kad ih budu nagovarali na lijeenje.

Trijeznog, sreenog i vrijednog lijeenog alkoholiara ljudi potuju i cijene, naravno ako
dobro radi i normalno se ponaa.

10.1 Suhi alkoholiar

Suhi alkoholiar je izraz koji koriste strunjaci za lijeenje alkoholizma, lijeeni alkoholiari i
njihovi saradnici.

Ovim izrazom se opisuje alkoholiar koji se oporavlja od posledica alkoholizma. On vie ne

pije - suh je, ali je njegovo razmiljanje jo oblano. On jo nije nita promijenio u svom
ponaanju i razmiljanju. Sve je ostalo isto, sem injenice da vie ne pije. Za takvu osobu se
kae da je "suh", ali nije uistinu trijezan.

Suhi alkoholiar je osoba koja se uklapa u jedan od ova dva uslova:

1. Dotini je odustao od alkohola ali nije napravio ni najmanji korak u promjeni svog
ponaanja. Znai, nema vie konzumiranja alkoholnih pia, ali je osoba ostala ista.
Jednostavno uklanjanje alkohola, bez promena stavova, miljenja, oseanja i akcija
nije dovoljno.

2. Dotina osoba se sa progresivnog puta oporavka polahko vraa na haotino i nerealno

razmiljanje. Znai, ne pije, ali je zastao u pozitivnim promenama i poeo da se vraa
na stare obrasce ponaanja. Vano je prepoznati vraanje natrag na stare naine
razmiljanja i djelovanja, ili nedostatka napretka u kretanju naprijed u oporavku.

Zajednike karakteristike suhog alkoholiara su:

Grandioznost - Grandioznost u sutini znai povratak na egocentrian, "svijet se vrti

oko mene" stav.

Impulsivnost - Uoljiva karakteristika ponaanja osoba sa problemom zavisnosti je

loa kontrola impulsa. Suhi alkoholiar ini ono to eli i kada eli, bez obzira da li e

21
Maturski rad
Alkoholizam
pri tom nakoditi nekom. Ponekad se impulsivnost i grandioznost udruuju u
ponaanju da bi se dotina osoba nala u centru panje.

Osuivanje - Ovo je vrlo destruktivan stav za ljude u oporavku. Kada osuuju drugu
osobu kao bie, oni se postavljalju u situaciju u kojoj se njihov naduvani ego osjea
bolje od drugih ljudi. S druge strane, ako takvi ljudi sude sebi, na kraju mogu kod sebe
stvoriti nisko samopotovanje.

Samozadovoljstvo - Ovo je opasan stav ne samo za suhog alkoholiara, nego i za

apstinenta, jer prezadovoljstvo samim sobom vodi u recidiv. Vaan aspekt aktivnog
oporavka je samo biti aktivan i kretati se napred. Nije vano koliko brzo e se ii,
nego je vaan pravac u kojem e se ii. Ako apstinent postane lijen ili nezainteresovan
i prestane brinuti o svom oporavku, prirodna je tendencija pada nazad u zavisnost
ponaanja. Ponovno angaovanje u njima je samo kratak korak dalje.

Oni koji su prestali piti, ali su jo uvek ljuti zbog toga, ive nesretnim ivotima i uglavnom se
i svi drugi oko njih previe jadno oseaju. Ovakve osobe brzo stignu do recidiva.

Za trijezan ivot ne pijenje, ili apstinencija, je samo preduslov. Potrebno je promijeniti na

bolje svoje navike, stavove, ponaanje, razmiljanje, itd.

10.2 Krize
Kriza je sastavni dio lijeenja i apstinencije, i ako doe do njega, ne treba oajavati, nego je
treba pobijediti. to se prije kriza prepozna, i to se prije razrijei, to je bolje, jer se na taj
nain izbegava recidiv ili propijanje.

Krize se javljaju kod pacijenata koji ne piju dui period vremena (mesec i vie dana, pa ak i
par godina), a mogu se javiti i tokom lijeenja. One se ne javljaju obavezno, ali su mogue.
One su obino znak da se alkoholiaru javlja elja za propijanjem, ili ako se dogodi tokom
terapije, znak su ozbiljnih otpora lijeenju i imaju svoj terapijski uzrok.

Postoje dvije vrste krize:

1. Otvorena kriza: Otvorena kriza se manifestuje otvorenom udnjom za pijenjem.

Dotina osoba odjednom oseti potrebu da popije alkoholno pie. Tu spadaju i snovi o
pijenju. Alkoholiari sanjaju da su popili pie, ili da im je neko na prevaru sipao
alkohol u sok. Tada se obino uplae. Meutim, treba samo sa nekim porazgovarati i
razmisliti o tome, ta je moglo da dovede do krize.

2. Zatvorena kriza: Zatvorena kriza je sloenija i opasnija od otvorene, jer je tee

prepoznatljiva. Kod nje ne postoji otvorena elja za pijenjem, ve se manifestuje kroz
psihike probleme (nervoza, napetost, razdraljivost, esta promena raspoloenja,
gubitak koncentracije) i (ili) tjelesnim smetnjama (glavobolje, muka, povraanje,
malaksalost, gubitak apetita, stomane tegobe, povieni krvni pritisak...). Obino se

22
Maturski rad
Alkoholizam
nabrojane tegobe vezuju za neke druge probleme ili bolesti, to je opasno, jer se kriza
ne prepoznaje, ne reava se, produbljuje se i postoji opasnost od propijanja.

Jako je vano prepoznati krizu. Otvorenu krizu je mnogo lake prepoznati nego zatvorenu.
Poto dotina osoba tee moe da uoi i da prihvati injenicu da je u krizi, jako je vano da
saradnik prepozna da se sa njim neto deava i da mu skrene panju na to. Zatim treba
porazgovarati o tome ta je moglo da dovede do toga. Svakako dasvaku krizu treba obraditi sa
strunim timom i pitati za terapiju i za dalje ponaanje.

11. ZAKLJUAK
Prevencija se kao pojam i skup aktivnosti usmjerenih uvanju zdravlja i spreavanju bolesti
javlja prvenstveno u medicini, ali je kao pojam nedjeljiva od drugih podrucja znanosti i prakse
-socijalnog rada, klinike psihologije, pedagogije.
injenice za ljude ovisne o alkoholu :

Jedina prava prevencija ovisnosti je ne uzimanje sredstava ovisnosti

Tanim informacijama i znanjem moe se boriti protiv zabluda o ovisnostima
Lijeenje ovisnika je najbolja sekundarna prevencija ovisnosti
Alkohol otecuje zdravlje ovjeka, a posebno mladei i ena
Alkohol naruava obiteljske i radne odnose, donosi materijalnu propast cijeloj obitelji
Alkohol skrauje ivotni vijek ovjeka
Alkoholizam je ovisnost, a ovisnost je bolest
Alkoholizam se moe i mora lijeiti

U svijetu su razraene brojne preventivne aktivnosti zasnovane na principu ukljucivanja svih

drutvenih struktura. Njihov cilj je podizanje svijesti mladih u vezi sa zlouporabom alkohola.
Preventivne aktivnosti trebaju biti usmjerene cjelokupnoj populaciji mladih, a posebno
grupama mladih sa rizicnim ponaanjima. Preventivne mjere mogu se podijeliti na opce
(kontinuirane edukacije djece, mladih i roditelja, promoviranje zdravih stilova ivota i sl.) i
posebne (prevencija ovisnosti kod specificne grupe mladih, npr. mladi s poremecajima u
ponaanju, posebne etnicke grupe, ucenje ivotnih vjetina u posebno kriznim situacijama i
sl.). Prevencija alkoholizma mora biti suvremeno strukturirana i prije svega usmjerena na
obitelj i kolu. U svim tim aktivnostima znacajno je tko, kada i kako alje preventivne poruke.
Najadekvatniji prenositelji takvih poruka su osobe kojima mladi vjeruju, s kojima imaju
dobru komunikaciju. To mogu biti vrnjaci (vrnjacka ili peer edukacija), socijalni radnici,

23
Maturski rad
Alkoholizam
pedagozi, ucitelji/profesori, roditelji, lijecnici, omiljeni sportai ili druge, mladima znacajne
osobe te su stoga svi duni biti informirani o tetnostima zlouporabe sredstava ovisnosti.
Mediji kao najmasovniji oblik suvremene komunikacije zauzimaju znacajno mjesto u
donoenju odluka i izbora u vezi upotrebe alkohola.
Zavaravanje da se u svakom trenutku moe prestati piti vodi u alkoholizam - progresivnu,
hroninu bolest koja se moe lijeiti, ali ne izlijeiti jer oporavak traje cijeli ivot.
Alkoholiari se neopravdano smatraju slabiima, a ne bolesnicima kojima je potrebna struna
pomo i podrka obitelji.
"Najprije ovjek uzima pie, zatim pie uzima pie i na kraju pie uzima ovjeka".
Alkoholizam je bolest, a ne slabost!

12. LITERATURA

- Stojiljkovi, S. (1986). Psihijatrija sa medicinskom psihologijom. Medicinska knjiga,

Beograd-Zagreb.
- Gerald C. Davison i John M. Neale. (1999). Psihologija abnormalnog doivljavanja i
ponaanja. Naklada Slap, Jastrebarsko.
- Kecmanovi, D. (1980). Psihijatrija. Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb.
- Pinel, J. P.J. (2001). Bioloka psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko.
- Wikepedija ( Internet )

24