FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU,KRIMINOLOGIJU I

SIGURNOSNE STUDIJE

SARAJEVO

SEMINARSKI RAD

Predmet: Sociologija

Tema: Svakodnevni život – Stil života – Historija – Drutšveni pokreti

Mentor: Prof.dr. Alisabri Šabani Studentica: Medina Delihasanović

Sarajevo, 2023.
 Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................................3
Alkohol i mladi.............................................................................................................................................4
Zašto mladi piju?.........................................................................................................................................5
Zašto je alkohol štetan za mlade?................................................................................................................6
Šta može učiniti društvo..............................................................................................................................7
Mjere za spriječavanje zloupotrebe alkohola među mladima.....................................................................8
Mamurluk....................................................................................................................................................9
Alkoholizam i spol......................................................................................................................................10
Alkohol i društvo........................................................................................................................................11
Zaključak....................................................................................................................................................12
LITERATURA:..............................................................................................................................................13
 Uvod

Alkohol je najčešće prva ovisnost s kojom se mladi susreću, nerijetko se ne zaustavljajući samo
na njemu. Trend konzumacije alkohola u populaciji mladih stalno je u porastu, što zabrinjava i
traži pozornost cijele društvene zajednice.

Alkohol je bio prisutan na Zemlji mnogo ranije od nastanka prvih ljudi.Razvio se prije oko 1,5
biliona godina,kada su bakterije konzuirajući ćelije biljaka proizvele alkohol.

Riječ “alkohol” potiče od arapske riječi “al-kohl” što u prevodu znači vlo fin.

Prema istraživanjima alkoholizam je treća bolest po učestalosti u svijetu,odmah poslije kardio-

vaskularnih bolesti srca i krvnih sudova.

Neka istraživanja pokazuju da oko 10% muškaraca i 4% žena u europskim zemljama ima
određene probleme zbog prekomjernog pijenja alkohola (WHO, 1995, Alcohol and health-
implications for public health policy).

Nema znanstveno utemeljenih podataka o posebnoj ličnosti koja bi bila posebno sklona razvoju
alkoholizma, tako da ne postoji jednostavan način predviđanja u koga će se, a u koga neće
pojaviti problem ovisnosti i zlouporabe alkohola. Poseban problem predstavlja alkoholizam
među mladima.
 Alkohol i mladi

Alkohol je najčešće korištena droga među mladima. Premda ne spada u ilegalne droge, za mlađe
od 18 godina alkohol jest ilegalna droga.
Za mozak u razvoju, alkohol je opasna droga i ukoliko se uzima u ranoj dobi može izazvati trajne
posljedice. Alkohol utiče sa sposobnost opažanja realnosti i sposobnost donošenja odluka kod
odraslih.
Najnovija istraživanja pokazuju da pijenje alkohola u toj dobi oštećuje osjetljive dijelove mozga
u hipokampusu.CT snimke (kompjutorizirana tomografija) mozga tinejđera konzumenata
alkohola su pokazale smanjenje hipokampusa - dijela mozga odgovornog za osjećaje, pamćenje i
učenje. Promjene su bile izraženije što su djeca počela piti u ranijoj dobi i što je količina
popijenog alkohola bila veća. Konzumenti alkohola su također pokazivali više znakova drugih
duševnih poremećaja poput depresije, poremećaja u ponašanju, posttraumatskih poremećaja i
poremećaja pažnje.

Danas je poznato da alkohol oštećuje živčana vlakna koja prenose poruke živčanim stanicama.
Alkohol širi kanale koji reguliraju protok kalcija u staničnoj strukturi. U stanice ulazi 2 puta više
kalcija nego normalno a to uzrokuje povećanu aktivnost. Ovo abnormalno "uključivanje"
aktivnosti izaziva gubitak krajnjih živčanih završetaka i poremećaj moždane funkcije. Za najveći
dio živčanih vlakana, oštećenje nije trajno. Mozak se sam oporavlja, ali proces oporavka mijenja
staničnu strukturu. Tako se najveći dio funkcija oporavi, ali ne sve. Danas se također smatra da
je oštećenje mozga slično oštećenju jetre. Stanice se oporavljaju, ali one nisu iste kao prije..

Čest je gubitak pamćenja, nesjećanje događaja u opitom stanju, rizična seksualna ponašanja ili
vožnja pod djelovanjem alkohola, često opijanje, popuštanje u školi, konflikti s vršnjacima u
opitom stanju ili problemi sa zakonom, žudnja za alkoholom, vjerovanje da je alkohol
neophodan da bi se zabavio, stav da je "cool" biti pod utjecajem alkohola, pijenje u većim
količinama ili dulje nego je osoba namjeravala piti, laganje o količini popijenog alkohola,
neuspjeli pokušaj uprkos ponavljanoj želji da se prestane piti ili da se smanji količina popijenog
alkohola, opijanje iako to nije bila namjera, mnogo vremena provodi u pijenju alkohola, česti
mamurluci, osjećaj depresije, neraspoloženja ili razmišljanja o samoubistvu.
 Zašto mladi piju?

Različiti su razlozi zašto mladi počinju piti alkohol. Često piju na nagovor vršnjaka «Ajde još
jednu, pa još jednu...». Bolje se zabavljaju kada piju. Alkohol im daje hrabrost da čine neke
stvari koje inače ne bi učinili. Opušteniji su i razgovorljiviji, komunikativniji. Lakše prilaze
suprotnom spolu, započinju razgovore. Osjećaju se odraslima i više su ”cool”. Neki piju jer
imaju problema. ”Naše društvo prihvaća alkohol, dakle ”cool” si ako piješ”. Stav među mladima
je da trebaju izgledati ‘cool’. Smatraju da je takva situacija nametnuta od strane raznih lobija,
ističu ulogu reklama i medija. Neki piju zbog loše situacije kod kuće, obiteljskih problema, neki
imaju uzor kod kuće. Djeca smatraju da neki piju zato jer nemaju nikakav nadzor kod kuće
Općeniti je stav da je alkohol prihvatljiv u društvu i takav se nameće mladima. ”Ne piju alkohol
zato što alkohol vole. Alkohol piju jer svi piju!”, ”Ne, uopće nije riječ samo o društvu iako ima
pritisaka i od strane društva. Riječ je i o općeprihvaćenom stavu. Normalno je da se tako
zabavlja.

“To je normalno ponašanje”. ”Ja pijem,jer prije svega pije svatko.”

Evo još nekoliko odgovora:

”Kad sam vani, na neki način osjećam se bolje u tom okruženju. Naravno, neću sad piti kada
idem u školu. Tu mi trebaju svi moji potencijali. Vani

Pijem,jer mi je ugođaj bolji.”

”Danas je normalno da prihvatiš ponuđeno piće. Kad bih odbio, i konobaru bi bilo čudno.

Kad bih naručio sok, konobar bi me čudno pogledao.”

”Lakše mi je sve. Kad ne popijem, ja se malo sramim, ne volim puno pričati. Kad popijem,
opušteniji sam, veseliji, komunikativniji, imam više samopouzdanja, lakše je pristupiti nekome,
bolje se zabavljam.”
 Zašto je alkohol štetan za mlade?
Opće je poznato da dugotrajna konzumacija alkohola uzrokuje zdravstvene probleme. Prije
svega, treba napomenuti da u mladih već 2 promila alkohola u krvi može izazvati komu. Kako
funkcionira binge drinking? U našem mozgu nalaze se receptori za prepoznavanje štetnih tvari
koje su unesene u organizam. U tom slučaju mozak organizam tjera na povraćanje,tj. izbacivanje
štetnih tvari. Ako se unose prevelike količine alkohola, tj. ako se pije runda za rundom, mozak ne
stigne reagirati i osoba ne izbacuje štetne tvari iz organizma te pada u komu i mora hitno na
ispumpavanje jer se nalazi u stanju opasnom po život. Upravo je to slučaj kod binge drinkinga.
Zbog prevelikih količina alkohola, tijelo ne uspije reagirati i osoba može umrijeti od zatrovanja
krvi.

Svi znaju da alkohol ima velike posljedice za organizam kao što su: smetnje ravnoteže, oštećenje
perifernih živaca, gubitak osjeta, smetnje vida, probavnog sustava, karijes, promjene na nosu i
obrazma, uzrokuje spolnu disfunkciju i smanjenje fertilne sposobnosti u muškaraca.

Ovisnici o alakoholu također češće obolijevaju od ciroze jetre i brojnih karcinoma.

 Š ta može učiniti društvo

Stara je mudrost da je bolje spriječiti nego liječiti. Trebalo bi još više educirati mlade u osnovnoj,
a ponajviše u srednjoj školi o problemima s alkoholom. Uvođenje još strožih, ako ne i zatvorskih
kazni osobama koje maloljetnima prodaju alkohol sigurno bi pomoglo. Ipak, izvor svega je
obitelj. Obitelji trebaju biti te koje će mlade uputiti u svijet i upozoriti ih na opasnosti alkohola i
drugih ovisnosti. Alkohol sam po sebi nije nužno, samo i isključivo loš, no ključ je svega u
životu umjerenost i poznavanje vlastitih granica.

Kada se već primijeti problem s alkoholom, obitelj se mora držati skupa i međusobno se
podupirati. Odlazak u obiteljska savjetovališta i traženje psihološke pomoći trebalo bi pomoći u
borbi s paklom ovisnosti o alkoholu.
 Mjere za spriječavanje zloupotrebe alkohola među mladima

Danas je jasno da su rizični čimbenici za prekomjernu zlouporabu alkohola u mladih višestruki i

složeni te da zlouporaba alkohola rijetko postoji bez dodatne uporabe drugih sredstava ovisnosti.
U primarnoj prevenciji zlouporabe sredstava ovisnosti najčešće se rabe zdravstveno-odgojne
aktivnosti i medijske kampanje. Zdravstveni se odgoj pokazao prilično nedostatan i
nedjelotvoran u obeshrabrivanju mladih za zlouporabu alkohola. Edukacija je samo jedan od
instrumenata za borbu s alkoholom. Istraživanja su pokazala da djeca u predškolskoj dobi imaju
gotovo neutralno stajalište prema alkoholu koje u toku djetetova razvoja postaje sve negativnije.
U mlađoj školskoj dobi djeca već imaju precizno zacrtano mišljenje i stav. Tada postupno stječu
svijest o motivima odraslih za pijenje i usvajaju pozitivna očekivanja od alkohola. Stavovi
postaju sve pozitivniji u kasnijoj adolescenciji. To je važna činjenica za strategiju primarne
prevencije, ali i prevencije uopće. Za većinu djece će adolescencija i socijalizacija donijeti
povećano bavljenje alkoholom, porast pozitivnih očekivanja i preokret u stavovima. U najvećem
će broju slučajeva razvojni put biti miran i bez većih problema, no neke može odvesti u
problematičnu uporabu alkohola koja je dodatno rizična i za zlouporabu psihoaktivnih droga te
za određene oblike nasilničkog pa i kriminalnog ponašanja ( Vukelić, 1984. , Alkoholizam
mladih). Većina edukacijskih programa namijenjena je djeci u srednjim školama, iako neki
programi djeluju na znanja i stavove, nije dokazano njihovo djelovanje na ponašanje. Bilo bi
djelotvornije da su strategije zdravstvenog odgoja usmjerene na dob u kojoj djeca još nisu
zahvaćena preobrazbom u odraslo doba.
Društvena pravila i odluke o alkoholu, proizvodnji, distribuciji, porezima, prekršajima i kaznama
više su i češće odraz politike no zdravstvenih potreba. Nastojanje da se potrošnja alkohola
stabilizira ili smanji je, razumljivo, vrlo osjetljivo- najteže je kontrolirati zlouporabu sredstava
koja su omiljena, popularna i vrlo raširena. Uz pravilno usmjerenu edukaciju, brojne ostale mjere
mogu biti djelotvorne u smanjenju rizika zlouporabe alkohola: dobna granica dopuštenog javnog
pijenja alkohola, propisi u vezi s vožnjom pod utjecajem alkohola i redovito kontroliranje
vozača, mjere za sprječavanje opijanja na javnim mjestima, smanjenje dostupnosti alkohola
ograničenjem sati dopuštene prodaje te porezna politika koja ga visokom cijenom čini manje
dostupnim
 Mamurluk

Mamurluk je stanje i iskustvo raznih neprijatnih fiziološke i psiholoških efekata prekomjerne

potrošnja etanola, koji može trajati duže od 24 sata. Tipični simptomi mamurluka mogu
uključivati glavobolju, pospanost, probleme koncentracije, suhoću usta, vrtoglavicu, umor,
gastrointestinalne nevolje, odsustvo gladi, znojenje, mučninu, hiper-razdražljivost i napade
anksioznosti.

Dok je uzrok mamurluka i dalje slabo shvaćen, zna se nekoliko faktora koji su uključeni, kao što
je akumulacija acetaldehida, promjene u imunom sistemu i metabolizam glukoze, dehidracija,
metabolička acidoza, poremećena sinteza prostaglandina, povećana minutna vazodilatacija,
poremećaji sna i pothranjenost. Opijajući specifični efekti aditiva ili nusproizvoda, kao što su
kongenera također imaju važnu ulogu. Simptomi se javljaju obično nakon opojnih efekata
alkohola, kada počinje izlaziti van, uglavnom ujutro nakon noći pijanstva.

Iako su predložene mnogi mogući lijekovi, ne postoje jaki dokazi koji ukazuju da je, od
postojećih, bilo koji djelotvoran u sprečavanju ili tretiranje alkoholnog mamurluka.
 Alkoholizam i spol

Alkoholizam je učestaliji kod muškaraca, nego nego kod žena i širom cijeloga svijeta, muškarci
su veći potrošači alkoholnih pića od žena.
Ova razlika među spolovima je jedna od univerzalnih spolnih razlika u društvenom ponašanju
ljudi, ta razlika varira ali je konstantna kroz povijest. U posljednje vrijeme broj žena oboljelih od
alkoholizma je u porastu.
U posljednje vrijeme u većini društava spolne razlike konzumiranja alkohola se smanjuju.
Razlog tim promjenama leži u tome što ženama postaju dostupnije prilike da preuzmu uloge koje
su nekada tradicionalno bile rezervirane za muškarce, posebno u radnoj sredini. Kao posljedica
emancipacije, društvena konzumacija alkohola postaje prihvatljiva i za žene. Također, mijenja se
tradicionalna uloga žene kao majke i domaćice i žena preuzima nove uloge koje za sobom
donose više stresa.
Ženski metabolizam osjetljiviji na alkohol od muškoga, te se zbog toga alkoholizam mnogo brže
razvija kod žena. Procjenjuje se da je muškarcu u prosjeku potrebno 15 godina da prekomjerna
konzumacija alkohola preraste u alkoholizam, dok se kod žena isto događa kroz 5 godina.
Važan razlog za proučavanje povezanosti spola i konzumiranja alkohola je taj što krive
pretpostavke o muškom ili ženskom prekomjernom pijenju mogu utjecati na način kako pojedina
društva pokušavaju riješiti probleme uzrokovane prekomjernom konzumacijom alkohola.
 Alkohol i društvo

Problem alkoholizma nije problem samo osobe koja pije, već i njene porodice i zajednice u
celini.
Iako se pijenje (još uvek) smatra dominantno muškom aktivnošću, današnja nam statistika
ukazuje i na sve veći broj žena konzumenata. Tako devojčice danas piju čak deset puta češće
nego u prošloj deceniji, a dečaci dvaput više nego pre deset godina.
Obrazac pijenja kod mladih razvija se prvenstveno u vršnjačkim grupama, najviše u dobi između
13. i 17. godine. Mladi nam često pijenjem pokušavaju poručiti da su odrasli; ponekad je to način
da se uklope u društvo, da budu „veliki“ i „važni“ ili pak prihvaćeni od strane vršnjačke grupe.
Specifičnosti pijenja kod mladih su i to da se oni najčešće ne obaziru na posledice, piju u
„rundama“, često se međusobno takmiče u količini ispijenih pića i kombinuju alkohol i druga
sredstva zavisnosti.
Adolescencija je vreme burnih psihičkih i fizičkih promena praćeno jakom nesigurnošću i
nestabilnošću i stalnim preispitivanjem vlastitog identiteta. Takvo stanje je plodno tlo za sklonost
raznoraznom eksperimentiranju u ponašanju, pa tako i onom sa alkoholom. Iako
eksperimentisanje ne vodi nužno u zavisnost, pripito ili pijano stanje uvek je izvor potencijalno
rizičnog ponašanja. Tako mogu nastati i kobne posledice poput saobraćajnih nesreća u pijanom
stanju, nekritičnog seksualnog ponašanja, neželjenih trudnoća, tuče i drugih oblika vandalskog
ponašanja.
Procjenjuje se da danas svaka četvrta porodica ima člana alkoholičara. Obeležje današnjeg
vremena, u kojem je pijenje izgubilo odlike nečeg opasnog, zabranjenog i štetnog, nikako nam
ne ide na ruku u borbi sa sve većim brojem alkoholičara među mladima.Alkohol utiče na
promjenu raspoloženja I ponašanja djelujući prvo u manjim dozama,sedativno I relasirajuče,a u
većeim dozama može postaknuti I agresivno ponašanje.Kao i svako drugo opojno sredstvo ,I
alcohol može uzrokovati ozbiljne posljedice po fizičko I psihičko zdravlje

.
 Zaključak

Alkoholizam je bolest od koje pati i pojedinac i društvo ,bolest na koju ne obračamo dovoljno
pažnje, mada je njena rasprostranjenost i štetnost veoma značajna.Ona za sobom povlaci brojne
trajne posljedice na čovjekov organizam. Brz život kakav se vodi u današnje vrijeme je najčešće
uzrok zbog čega se mladi okreću alkoholu.Od mlade osobe se traži maksimum njegovih
tjelesnih,intelektualnih,emocionalnih psihičkih i socijalnih snaga i sposobnosti i traže velika
odricanja koja je vrlo teško podnijeti.

Česta strahovanja, razni pritisci, krize i konflikti koji su stalni pratioci čovjeka u životu, veoma
pogoduju stvaranju sklonosti prema konzumiranju alkoholnih pića. U njima mlada osoba traži
rješenja, smirenje, olakšanje, ohrabrenje, utjehu i bijeg iz životne realnosti.
LITERATURA:

 Stojiljković, S. (1986). Psihijatrija sa medicinskom psihologijom. Medicinska knjiga,

Beograd-Zagreb.

 Gerald C. Davison i John M. Neale. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i

ponašanja. Naklada Slap, Jastrebarsko.

 Kecmanović, D. (1980). Psihijatrija. Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb.

 Pinel, J. P.J. (2001). Biološka psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko.