Alkoholizam je hronična ovisnost o alkoholnim pićima.

Manifestira se kroz
snažnu želju za pićem, gubitkom kontrole prilikom pića, simptomima fizičkog
odvikavanja i povećanom tolerancijom na alkohol. Ovisnost o alkoholu je
težak psihički poremećaj, jer dolazi do patološkog procesa, koji mijenja način
na koji mozak funkcionira. Alkoholizam na duži rok uzrokuje cijeli niz
ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su ciroza jetre, trovanje alkoholom,
srčane bolesti, bubrežne bolesti kao i cijeli niz psihičkih poremećaja od kojih
je najpoznatija Korsakovljeva psihoza. Brojne su i posredne posljedice
alkoholizma u obliku prometnih i nesreća na radu, odnosno povećane stope
kriminaliteta s obzirom, da je učestala konzumacija alkohola jedan od važnih
kriminogenih faktora.Iako je konzumacija alkoholnih pića dio kulture skoro
svakog ljudskog društva, tek s pojavom industrijske revolucije se alkoholizam
počeo shvaćati kao ozbiljan zdravstveni, odnosno društveni problem. To je
potaklo stvaranje trezvenjačkih pokreta, koji su u nekim slučajevima od
vlada ishodile cijeli niz zakonskih i drugih mjera za suzbijanje alkoholizma, od
kojih je najpoznatija prohibicija u SAD-u. Faze alkoholizma

Faza društvene potrošnje - Organizam se privikava na alkohol. Ponavljana

konzumacija povećava toleranciju organizma na alkohol pa konzument
uzima sve veće količine alkohola za isti učinak.

Faza alkoholizma - Ovisnost o alkoholu obilježena je prisilom za stalnom i

ponavljanom konzumacijom alkohola, kako bi se doživio učinak ili izbjegla
apstinencijska kriza.

Faza nepovratnih oštećenja - Organizam već slabije podnosi alkohol.

Dovoljne su i male količine alkohola, koje dovode do opijenosti.

Nastupaju razna zdravstvena i društvena oštećenja (promjene osobnosti i

ponašanja alkoholičara). U početku akutnog opitog stanja (0,5 ‰) javlja se
promjena ponašanja, ali teško prepoznatljiva. S povećanjem alkohola u krvi
(2,5‰) javlja se ataksija, nistagmus, proširenje zjenica, crvenilo lica,
dvoslike, povraćanje, miris po alkoholu i tako dalje. Dalje od toga (5‰)
nastaje poremećaj svijesti do kome, a pri većim koncentracijama nastupa
smrt, zbog zatajenja dišnog sustava. Dipsomanija

Dipsomanija kao klinički oblik alkoholizma je neodoljiva želja za pićem i

intenzivno pijenje u trajanju od nekoliko dana. Njihova tolerancija na alkohol
je izrazito velika pa su količine popijenog alkohola vrlo često i jako velike.
Prava dipsomanija je rijetka, češća je pseudodipsomanija, takozvano
povremeno jače pijenje alkohola. Takva stanja, smatra se, nastaju
posljedično zbog depresivnih stanja. Činjenice alkoholizma:

Jedna trećina brakova raspada se zbog alkoholizma.

Alkoholizam dovodi do zanemarivanja obiteljskih dužnosti i nebrige za djecu,

a najgori slučaj je kada su oba roditelja alkoholičari.

Alkoholizam dovodi do osiromašenja obitelji, kako emocionalno tako i

materijalno.

Alkoholizam dovodi do agresivnosti i nasilja u obitelji, gdje su nerijetko žrtve

i djeca, nastaju tzv. krnje obitelji, što je rezultat rastava ili prerana smrt
alkoholičara.

Alkoholizam negativno djeluje na populacijsku politiku.

Alkoholizam dovodi do psihičkih poremećaja unutar obitelji, a najviše i

najvažnije kod djece.

Alkoholizam je problem cijele obitelji i okoline, u tom problemu izrazito

teško mogu proći djeca pogotovo, ako se radi o djeci u razvoju i u osjetljivom
razdoblju.