KUGA U MAKARSKOJ I PRIMORJU 1815.

PLAGUE IN MAKARSKA AND PRIMORJE IN 1815

Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog od 2. do 4. prosinca 2015. u Makarskoj

KUGA U MAKARSKOJ
I PRIMORJU 1815.

Makarska, 2017.
 Izdavač / Published by:
Gradski muzej Makarska / Makarska Town Museum

Za izdavača / For the publisher

Marinko Tomasović

Biblioteka: Zbornici / Library: Proceedings

2

Urednik / Editor:
Marinko Tomasović

Recenzenti / Reviewers:
Ana Marija Dürigl, dr. sc. / PhD
Gordan Ravančić, dr. sc. / PhD

Lektura/Language editor:
Ana Pavlinović Dorkin, prof.

Korektura / Corrector of the press

Marinko Tomasović

Fotografije / Photography:
Brankica Pejković
Autori/Authors

Prijelom / Layout:
Duplo više d.o.o.

Prijevod/Translation:
Ana Pavlinović Dorkin
Angelina Gašpar
Klaudija Pralija
Mirela Hrovatin
Autori/Authors

Tisak/Printed by:
Printera

Naklada/Printing run:
500

2
 KUGA U MAKARSKOJ
I PRIMORJU 1815.
Zbornik radova sa znanstvenog skupa
održanog od 2. do 4. prosinca 2015. u Makarskoj

PLAGUE IN MAKARSKA
AND PRIMORJE IN 1815
Proceedings of the academic conference
held in Makarska, December 2-4, 2015

Uredio/ Edited by:

Marinko Tomasović

GRADSKI MUZEJ MAKARSKA

MAKARSKA TOWN MUSEUM
Makarska
2017.
-------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikaciji

SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA
U SPLITU

UDK 616.98(497.583 Makarska)”1851”

ZNANSTVENI skup kuga u Makarskoj i

Primorju 1815. (2017 ; Makarska)
Kuga u Makarskoj i Primorju 1815. :
zbornik radova sa znanstvenog skupa
održanog od 2. do 4. prosinca 2015. u
Makarskoj = Plague in Makarska and
Primorje in 1815 : proceedings of the
academic conference held in Makarska,
December 2-4, 2015 / uredio = edited by
Marinko Tomasović ; <fotografije =
photography Brankica Pejković ; prijevod =
translation Ana Pavlinović Dorkin ... et
al.>. - Makarska : Gradski muzej Makarska,
2017. - (Zbornici = Proceedings / Gradski
muzej, Makarska ; 2)

Bibliografija. - Kazalo. - Summaries.

ISBN 978-953-7139-20-9

1. Plague in Makarska and Primorje in 1815

2. Tomasović, Marinko
I. Kuga -- Makarska -- 19. st.

170123045

-------------------------------------------
Kuga u Makarskoj i primorju 1815.
- teme kao mogućnosti interpretacija

Z nanstveni skup Kuga u Makarskoj i Primorju 1815. o njenoj 200 go-

dišnjici održan je početkom prosinca 2015. u organizaciji Gradskog
muzeja Makarska i pod pokroviteljstvom Grada.1 Makarska kuga 1815.
u povijestnom kontekstu – nazivamo je makarskom podrazumijevajući
epidemiju u većini priobalnih naselja u susjedstvu i nekim donjonere-
tvanskim mjestima – imala je okvir u prijelomnoj izmjeni političke vla-
sti. Epidemija se proširila na ovom dijelu hrvatskog priobalja na početku
dugotrajnije Druge austrijske uprave (1813.-1918.), nakon kraće francu-
ske dominacije (1806.-1813.).2 Onih dana kada je Napoleon 18. lipnja
1815. i konačno vojno poražen na ravnici belgijskog Waterlooa mali grad
Makarska, i prethodnih godina neprekidno izmučena neimaštinom i gla-
đu, ali i francusko-ruskim sukobljavanjima (kada su je 1807. višednevno
i nerazborito bombardirali Rusi tek da joj se nanese što veća šteta) bilježi
najveći broj umrlih u epidemiji. Bio je to vrhunac dvoipolmjesečne epi-
demije kuge u Makarskom primorju, trajanjem od svibnja do kolovoza, u

1 U počasnom su odboru skupa bili: inž. Tonći Bilić, gradonačelnik, msgr Pavao Banić, žu-
pnik sv. Marka, don Slavko Kovačić, prof. Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u
Splitu i fra Ante Čovo, gvardijan franjevačkog samostana, a u organizacijskom odboru: dr.
sc. Zlata Blažina Tomić, dr. sc. Nikola Anušić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Stjepan Ćosić, dr. sc. Marko Rimac, dr. sc. Josip Vrandečić,
s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dr. sc. Ivan Hrstić s Institu-
ta Ivo Pilar iz Zagreba, Miroslav Družianić, prof., dogradonačelnik te Marinko Tomasović,
ravnatelj Gradskog muzeja, predsjednik odbora i koordinator skupa.
2 Dalmacija za francuske uprave/La Dalmatie sous l’administration Française (1806-1813).
Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog od 18. do 19. rujna 2006. u
Splitu (ur. M. Trogrlić I J. Vrandečić), Književni krug Split – Odsjek za povijest Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Splitu, Split, 2011.

5
kojem razdoblju je pomorila oko 1180 stanovnika, a u samoj Makarskoj
možda i više od 600. Za Makarsku i Primorje predstavljala je i posljednju
u nizu kužnih zaraza koje su od kasnog srednjeg vijeka zahvaćale ovo
priobalje. Kao “sastavnica” Velike kuge (1814.-1818.) u širem i dubljem
zaleđu, epidemija se usijecala u južnije priobalje još mjesecima nakon
što je prestala harati Makarskim primorjem.
Uspomeni povistnoj o kugi Makarskoj god. 1815. don Vjekoslava Cezara
Pavišića (1823.-1905.) i osobito djelu liječnika Antonija Anđela Frarija
(1780.-1865.) Sulle presenti questioni risguardanti il contagio iz 1847.,
dugujemo dragocjenu raznolikost faktografije i popratne, nezaobilazne
romantičarske scenografije. Između objektivnog (liječničkog) Frarijeva
sagledavanja epidemije i Pavišićevih presugestivno naznačenih (morali-
stičkih) momenata, ponegdje se i ne uočava razdjelnica. Kuga kao “opći”
pojam zla i smrti, članica jahačke družine apokalipse, i kod pisca-sveće-
nika i liječnika-znanstvenika pojavu je očitovala tako da joj se ne samo
liječenje, nego i poimanje učinilo prezahtjevnim, uzaludnim i tim što su
joj sadržaj ispunjavale brojne nedoumice, uostalom gotovo slično kao i
objektivnom, znanstvenom aparaturom oboružanom promatraču dva sto-
ljeća nakon njene posljednje pohare. Slike o kugi nužno zastaju na Pavi-
šićevim i Frarijevim opisima Smrti, utjelovljenim u nagnutim grobarima
dok hvataljkama grabe lešine po tlu. Takvu je dočarava i zadarski slikar
F. Salghetti-Drioli 1853., s prizorima ispod planine nejasnih, sivkasto
blijedih obrisa, u oblačnom i maglovitom kužnom ljetu 1815. Slutnje
i tjeskobe tek naznačene na njima dosta su ranije, još 1828., uvedene
stihovima splitskog pjesnika Nikole Ivellija, nagovještajem i početkom
bolesti u Makarskoj. Nemjerljive su nadmoći usporedbom s “analognim”
stihovnim motivima koje uspijeva ostvariti našijenac Stjepan Ivičević.
Motiv kuge 1815. kao “najznačajnijeg” trenutka u povijesti Makarske
ovim se djelima gotovo i iscrpio jer unatoč tome što je, neka se ponovi,
ostala “više od ičega ubrazdana u pojmu i predodžbi” o njoj se nakon 19.
st. gotovo i ničeg novog nije doznalo.3 Kao inspirativno izvorište gotovo
da se ukoštala tek spomenom u vjerskim obredima. Oštriji pogled una-
trag ostao je zatupljen “općim sjećanjem”, legitimnim iskazom poimanja
(ne toliko daleke bolesti) proisteklog iz transformacije grada tijekom 20.

3 O percepciji epidemije kuge 1815. u Makarskoj osobito kroz literalnu ostavštinu naglaskom
na djelo V. C. Pavišića vidi: Marinko Tomasović, Uspomena povistna o kugi Makarskoj god.
1815. Vjekoslava Cezara Pavišića u dodiru faktografije, memorije i literalnog romantizma,
u: Vjekoslav Cezar Pavišić, Uspomena povistna o kugi Makarskoj god. 1815., pretisak
izdanja iz 1851. (ur. M. Tomasović), Gradski muzej Makarska, 2015., 13-31.

6
st. Stoga je takvo brisanje memorije unutar relativno kratkog razdoblja
od dvaju stoljeća nadomješteno, i jedino mogućom, širom misaonom,
ali i dvojbenom topografijom o kugi 1815. Kada je riječ o makarskim
grobljima rijetki “tumači” njihova ubiciranja u toj su se mjeri udaljili (ili
odveć malo zagrabili) od činjenica, da je bilo nužno ponovo “otkrivati”
Pavišića i njemu suvremenog, gosta grada, diplomata i putopisca Škota
A. A. Patona.4 I rečeno je stoga, gotovu u zaključku, kako kuga u Makar-
skoj 1815. nije ostala “bez značajki nonsensa”.
Pojmovi o kugi u Makarskoj i Primorju tek su iznimno sadržani i u usme-
noj predaji, a pučke pobožnosti naglaskom na nju danas su gotovo nepo-
znate, ili gotovo zamrle ondje gdje su se jasno razaznavale i još od vre-
mena koje je prethodilo epidemiji početkom 19. st. Ocrtavanju predajne
predodžbe o njoj (danas je za slične i šire sastavnice dijelom dopušteno
korištenje već uobičajenog termina nematerijalne kulturne baštine) pot-
pomažu slikovitija “sestrinska” predajna tradicija u donjoneretvanskom
susjedstvu, ali i na dosta širem tlu Hrvatske i susjedne Bosne i Hercego-
vine. Isto vrijedi i za njenu uključenost u toponimiju.
Znanstveni skup Kuga u Makarskoj i Primorju 1815. označio je nasto-
janje cjelovitijeg razumijevanja epidemije, tematski uokvirenog u dis-
ciplinama čiji je zadatak bio i rasvjetljivanje nekih od gore iznijetih ne-
doumica, sve do ispitivanja demografskog razvoja Makarske nakon tog
sudbonosnog trenutka. Između topografije kuge, stvarne i misaone, njene
tanušne (barem one izravne) uključenosti u predaju i kasnije umjetničko
stvaralaštvo, do pozornosti kojom se zaraza paralelno sagledava s pomo-
rom pučanstva od gladi tijekom 1814.-1816. (i čime je s punim pravom
iznijeta definicija kombinirane krize 1815.) ocrtan je prostor sagledava-
nja kao pojave, događaja, posljedica i njene ukorijenjenosti. Odabirom
tema skup nije zastao unutar ranog 19. st., iako se i komparativistički
pristupilo sagledavanju zaraze na hrvatskom kontinentu i u obalnom za-
leđu. Izlaganjima su razmatrani i problemi ranijih epidemija, poglavito
dubrovačkog okruga, ili kulturološki zahvaćeni onodobni pismeni i ka-
sniji materijalni zapisi o kužnoj bolesti, ali i hagionimiji. Razjašnjena je i
opće poznata, ali i svakodnevno netočno korištena topika palače liječnika
Tonolija, domazeta i stanara u njoj, ne i graditelja. Zbornik radova Kuga
u Makarskoj i Primorju 1815. uključuje i neke autorske, time i tematske
dopune. Problemi su stoga sagledani i kroz rakurse šire teritorijalne po-

4 Archibald Andrew Paton, Highlands and islands of the Adriatic, including Dalmatia, Croatia
and the southern provinces of the Austrian Empire, I, London, 1849, koji s Makarskom i
započinje 18. poglavlje knjige.

7
jave epidemije, ali i njenog medicinskog te antropološkog sagledavanja,
lokalnog sjećanja na nju. Prinos je i u okviru jezične analize Pavišićeva
djela Uspomene povistne…, osobito zahvalan za trezveniju ocjenu pišče-
va mjesta u kulturnom, nacionalnom i političkom previranju 19. st.
U takvim nastojanjima, ali i samim domašajima sagledavanja epidemi-
je kuge na makarskom području, iako zakinuti ponekom interpretacijom
“oko nje”, valja reći kako je njena pojava i konačno protumačena “kroz
velika vrata”, znanstvenim skupom i zbornikom radova. Potonji će ne-
sumnjivo preuzeti ulogu oslonca i značiti poticaj za nova bavljenja i in-
terpretacije, vjerojatne korekcije iznijetog i, svakako, njihove poželjne
dopune.

Marinko Tomasović

8
Kuga in Makarska and primorje in
1815 - themes and possibilities of
interpretation

T he academic conference entitled Kuga u Makarskoj i Primorju

1815. (Plague in Makarska and Primorje in 1815) was held at the
beginning of December 2015 to commemorate the plague epidemic’s
200th anniversary. It was organized by the City Museum of Makarska
and sponsored by the City.1 The plague of 1815 affected the town of
Makarska and its surrounding coastal settlements, as well as a number of
settlements in Donja Neretva area. The historical context of the epidemic
featured a crucial shift in political government. The disease spread to
this part of Croatian coast at the beginning of the long standing Second
Austrian Administration (1813-1918) and after a short period of French
domination (1806-1813).2 In the days when Napoleon was finally defe-
ated on the plains of Waterloo in Belgium, the small town of Makarska
recorded the largest number of deaths in the plague epidemic. In previous
years, the town had constantly been burdened with discomfort, hunger,

1 The Honorary Board was composed of: Tonći Bilić, the Mayor of Makarska, Msgr. Pavao
Banić, the parson of Sv. Mark’s church, Don Slavko Kovačić, a professor at the Catholic
Faculty of Theology of the University of Split and Fr. Ante Čovo, the Guardian of the Fran-
ciscan Monastery. The organizing committee: Zlata Blažina Tomić, Ph.D. Nikola Anusic
from the Department of History of the Faculty of Philosophy, University of Zagreb, Ph.D.
Stjepan Ćosić, Ph.D. Marko Rimac, Ph.D. Josip Vrandečić, the Department of History of
the Faculty of Philosophy, University of Split, Ph.D, Ivan Hrstić from Ivo Pilar Institute from
Zagreb, Miroslav Družianić, Deputy Mayor, and Marinko Tomasović, director of the City
Museum of Makarska, Chairman of the Board and Coordinator of the Assembly.
2 Dalmacija za francuske uprave / La Dalmatie sous l’administration Française (1806-1813).
Proceedings from the International Academic Conference held in Split from 18th to 19th
September 2006 (editors: M. Trogrlić and J. Vrandečić), Split Literary Circle - Department
of History of the Faculty of Philosophy, University of Split, Split, 2011.

9
and constant Franco-Russian conflicts (during which the Russians had
bombed it for several days in 1087, only to make as much damage to
the town as possible). The June of 1815 marked the culmination of a
two-month plague epidemic on the coast around Makarska, which lasted
from May to August. During that time as many as 1,180 inhabitants fell
victims to the plague, more than 600 of them in the town of Makarska it-
self. This was the last in a row of plague epidemics that had affected Ma-
karska and Primorje since the late Middle Ages. As a branch of the Great
Plague (1814-1818) that hit the wider hinterland, the epidemic continued
to ravage the southern coast for months after it had ceased on the coast
around Makarska.
The works Uspomeni povistnoj o kugi u Makarskoj god. 1815 by Vje-
koslav Cezar Pavišić (1823-1905) and, in particular, Sulle presenti que-
stioni risguardanti il contagio by the physician Antonio Angelo Frari
(1780-1865) provide a precious diversity of facts and accompanying,
unavoidable, romantic scenography. Very often one cannot perceive the
line between Frari’s objective (medical) view of the epidemic and Pavi-
šić’s overly suggestive (moralistic) discourse. The plague as a “general”
concept of evil and death, one of the horsemanship of the apocalypse,
manifested itself in such a way that not only its treatment but also its
perception had been overwhelming and futile to both the writer-clergy-
man and the physician-scientist, to the extent that its treatment was filled
with numerous doubts even two centuries after the last epidemic, when
physicians were armed with far greater scientific apparatus. Images of
the plague are vividly depicted in Pavišić’s and Frari’s descriptions of the
Death, embodied in the gravediggers who lean over the graves as they
grab the carcases scattered on the ground. This image was also depicted
by F. Salghetti-Drioli, a painter from Zadar, in 1853, in a scene set bene-
ath a mountain of unclear, greyish pale shades, in the cloudy and foggy
summer of plague in 1815. The verses of the poet Nikola Ivelli from Split
depicted the omen and the anxiety of the disease much earlier, in 1828,
indicating the beginning of the plague in Makarska. His verses are far
superior to the “analogue” motifs that a poet from Makarska, Stjepan Ivi-
čević, had been able to achieve. His work has almost exhausted the motif
of the plague of 1815 as the “most significant” moment in the history of
Makarska because, despite the plague remained “embedded in the notion
and concept more than anything else”, hardly anything new has been

10
written about it after the nineteenth century.3 As a source of inspirati-
on, the plague was reduced to religious ceremonies. A sharper look back
has been dimmed by “general memory,” a legitimate notion of a (not
so distant) disease, which resulted from the transformation of the town
during the 20th century. Thus, such an erasure within a relatively short
period of two centuries has been replaced by dubious topography that
reflects the 1815 epidemic. When it comes to cemeteries in Makarska,
the rare “interpreters” of their location have gone too far (or searched too
little) from the facts that it was necessary to “rediscover” Pavišić’s work
as well as the work of his contemporary, a Scottish diplomat and travel
guide A. A. Paton.4 Therefore this conference has concluded that the re-
search of 1815 plague in Makarska did not remain “without nonsenses”.
The terms that can be connected to the plague epidemic in Makarska
and Primorje are rarely observed in the local oral tradition. Moreover,
folk church traditions that emphasized the plague are nowadays almost
unknown or perished in the settlements where they were present even
from the time before the epidemic. The evidence of oral tradition (to-
day, for similar and wider components, it is partly permitted to use the
term intangible cultural heritage) are supported by a more picturesque
tradition in the Donja Neretva area and in the wider territories of Croatia
and neighbouring Bosnia and Herzegovina. The same can be said of its
inclusion in the toponymy.
The academic conference of Kuga u Makarskoj i Primorju 1815. deno-
tes an attempt of a more comprehensive understanding of the epidemic,
thematically framed in the disciplines whose task was to illuminate some
of the aforementioned doubts, including the demographic development
of Makarska after that crucial point. Topography of the plague, real and
imaginary, its rare (direct) occurrence in oral tradition and, later on, ar-
tistic creation, as well as the fact that the contagion occurred parallel with
the famine of 1814-1816 (by which the definition of a combined crisis
of 1815 was fully expressed), represent the plague epidemics in terms of

3 For the perception of the 1815plague epidemic in Makarska, particularly in literary works
and with emphasis on the work of V. C. Pavišić, see: Marinko Tomasović, Uspomena po-
vistna o kugi Makarskoj god. 1815. Vjekoslava Cezara Pavišića u dodiru faktografije, me-
morije i literalnog romantizma, in: Vjekoslav Cezar Pavišić, Uspomena povistna o kugi
Makarskoj god. 1815., reprint of the 1851 edition (M. Tomasović), City Museum Makarska,
2015, 13-31.
4 Archibald Andrew Paton, Highlands and Islands of the Adriatic, including Dalmatia, Croatia
and the southern provinces of the Austrian Empire, I, London, 1849, who begins the Chap-
ter 18 of the book with depiction of Makarska.

11
a phenomenon, an event with its consequence and its roots. The themes
that the conference has dealt with are not only connected to the early
19th century. In addition, the conference comparatively approached the
plague epidemics in continental Croatia and the coastal hinterland. The
reports in the conference have also discussed the topic of earlier plague
epidemics, especially around Dubrovnik, written and material records of
the plague, as well as religious toponymy in connection to the plague.
The conference also solved the topic of commonly known and commonly
misused issues regarding the Tonoli Palace, i.e. the issue of its owner-
ship and residents, but not the issue of its builder. The Proceedings of
Kuga u Makarskoj i Primorju 1815. also include some of the authors’
and thematic amendments. The topics are therefore also perceived thro-
ugh territorial emergence of the plague, its medical and anthropological
observation, and local memories of it. Furthermore, the proceedings also
provide a linguistic analysis of Pavišić’s work Uspomeni povistnoj o kugi
u Makarskoj god. 1815, which enables a further evaluation of the writer’s
place in the cultural, national and political turmoil of the 19th century.
The endeavours and the scope of this conference have introduced the
topic of 1815 plague epidemics in Makarsko Primorje area “by the front
door”, particularly with its proceedings. The latter will undoubtedly take
on the role of a source and provide an incentive for new approaches and
interpretations, probable corrections, of course, amendments.

Marinko Tomasović

12
SADRŽAJ

str. 5| Marinko Tomasović

Kuga u Makarskoj i Primorju 1815. – teme kao
mogućnosti interpretacija
Kuga in Makarska and Primorje in 1815 – themes and
possibilities of interpretation

str. 13 | Redoslijed izlaganja Znanstvenog skupa

Kuga u Makarskoj i Primorju 1815.

str. 17 | Marinko Tomasović

Makarska kuga 1815. kroz mentalnu i stvarnu
topografiju: groblja, vjerski i memorijalni objekti, zavjeti,
predaja i njena folkloristička razrada, motiv u umjetnosti
i književnosti
The 1815 plague in Makarska in mental and actual
topography: cemeteries, religious and memorial objects,
vows, folk legends and their analysis, motives in art and
literature

str. 119 | Smiljana Šunde

Dvije podgorske kuge – crna i bijela
The two plagues in Podgora - black and white

str. 185 | Nikola Anušić

Kombinirana kriza 1815. i njene posljedice na razvoj
makarskog stanovništva
The combined crisis of 1815 and its consequences on
the population of Makarska

str. 211 | Slavko Kovačić

Makarska i njezino primorje u godinama pomora od
gladi i kuge (1814.-1816.)
La città di Macarsca e il suo litorale durante gli anni di
pestilenza e di fame (1814-1816)

653
 str. 243 | Robert Skenderović
Epidemija kuge u Jasenovcu i Hrvatskoj Dubici
1815./1816. godine
The plague epidemic in Jasenovac
and Hrvatska Dubica in 1815 and 1816

str. 253 | Robert Jolić

Zarazne bolesti u Hercegovini u doba turske
vladavine
Infectious diseases in Herzegovina
during the Ottoman rule

str. 287 | Zlata Blažina-Tomić – Vesna Blažina

Zašto je Dubrovnik tako rano provodio zdravstvene
mjere protiv kuge?
Why did Dubrovnik undertake the plague control
measures so early?

str. 317 | Antonija Zaradija Kiš

Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz
1512. godine
Danse Macabre and Importance of the 1512 Šimun
Greblo’s Inscription

str. 339 | Josip Vrandečić

Makarska kuga i Antun Anđeo Frari
The plague in Makarska in 1815 and Antonio Angelo
Frari

str. 349 | Antonia Vodanović

Liječnik Luigi Tonoli i gradsko-ladanjski sklop Ivičević
iz 18. stoljeća
Doctor Luigi Tonoli and the 18th century
urban-rural Ivičević Palace complex in Makarska

str. 377 | Ivan Pederin

Carsko-kraljevska policija u stvaranju novog doba u
Dalmaciji
Die Kaiserlich-Königliche Höhere Polizei im Aufbau
des modernen Staatsapparates im Königreich
Dalmatien

str. 387 | Milica Mihaljević

O jeziku i slovopisu djela Uspomena povistna o kugi
makarskoj godine 1815 Luigja Cesara Pavišića
On language and orthography of the book
Uspomena povistna o kugi Makarskoj god. 1815 (A
historical memory of the plague in Makarska in 1815)
by Luigi Cesar Pavišić

654
str. 403 | Marko Dragić
Fakcija i fikcija o kugi u predajama Hrvata
Faction and fiction about plague in Croatian tales

str. 437 | Velimir Urlić

Obilježavanje stogodišnjice makarske kuge (1815. –
1915.)
The Centennial of Plague in Makarska (1815-1915)

str. 447 | Hrvatin Gabrijel Jurišić

Kuga izazov društvu i Crkvi
The plague – a challenge for society and the Church
(The effects of the 1815 plague in Makarska)

str. 463 | Ivan Vekić – Ivan Volarević

Materijalna svjedočanstva o zaraznim bolestima i
epidemijama u dolini Neretve
Material accounts of infectious diseases and epidemics
in the Neretva River delta

str. 499 | Stella Fatović-Ferenčić

Konceptualizacije i istraživački potencijal kuge
Conceptualizations and research potential of the plague

str. 515 | Nora Kuluz

Kako se sjećamo kuge u Makarskoj
How we remember the plague in Makarska

str. 549 | Domagoj Vidović

Toponimija makarskoga primorja
Toponymy of Makarska Primorje region

str. 611 | Kazala:

str. 611 | Kazalo osobnih imena

str. 625 | Kazalo zemljopisnih područja, mjesta i toponima
str. 635 | Kazalo hagionima, umjetnina, blagdana, pobožnosti,
crkvenih redova i družbi
str. 637 | Kazalo građevina i nepokretnih spomenika
str. 641 | Kazalo naslova: vrela, rukopisi i tiskana djela
str. 646 | Kazalo institucija i odjela
str. 648 | Ostali pojmovi

655