KOMISIJA ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU BiH

PROFESIONALNI ISPIT ZA STICANJE ZVANJA

CERTIFIKOVANI RAČUNOVOĐA

(ISPITNI ROK: JULI 2007)

PREDMET 7:
FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE 2

TEST PITANJA:

1. Prema MRS 1 kompletan set finansijskih izvještaja uključuje sljedeće

komponente:
a) bilans uspjeha
b) bilans stanja
c) konsolidovani bilans uspjeha
d) izvještaj o promjenama u kapitalu
e) izvještaj o gotovinskim tokovima
f) računovodstvene politike
g) zabilješke

2. Koji su primjeri tekućih sredstava u sljedećim stavkama:

a) zalihe
b) avansi
c) nekretnine, postrojenja, oprema
d) patenti
e) gotovina

3. Konceptualni okvir je:

a) teoretski izraz računovodstvenih standarda
b) lista ključnih termina koje koristi IASC
c) izvještaj teoretskih principa koji formiraju okvir referenci za finansijske
izvještaje
d) pro-forma finansijskih izvještaja

4. MRS 18 pokriva prihode od specifičnih tipova transakcija ili događaja, kao

što su:
a) prodaja robe
b) prijem donacija

1
 c) vršenje usluga
d) primljene kamate, tantijeme i dividende
e) nasljeđe

5. Posmatrano sa aspekta opreznosti, prihod može biti priznat na sljedećim

nivoima prodaje:
a) Robe stečene do biznisa za koje se očekuje skora prodaja
b) Kupac šalje čvrstu narudžbu za kupovinu robe
c) Kupcu je poslata faktura za robu
d) Roba je poslata kupcu uz gotovinsko plaćanje
e) Kupčev ček za plaćanje robe je odobren od banke

6 Priznanje nekretnina, postrojenja i opreme zavisi od sljedećih kategorija:

a) buduće ekonomske koristi
b) pouzdanosti mjerenja troška
c) mogućnosti zamjene, prodaje, otpisa

7. Prema MRS 16, komponente nabavne vrijednosti nekretnina, postrojenja i

opreme predstavljaju:
a) kupovna cijena
b) početni troškovi pripreme mjesta
c) početni troškovi isporuke i manipulativni troškovi
d) troškovi uvođenja novog proizvoda ili usluge
e) administrativni i ostali opći troškovi
f) početni troškovi instaliranja i montaže

8. Primjeri ulaganja u nekretnine prema MRS 40 su:

a) zemljište koje se drži u cilju dugoročnog porasta vrijednosti nekretnine
b) građevinski objekat namijenjen prodaji u okviru redovnog poslovanja
c) građevinski objekat koji je slobodan (neiznajmljen), ali je namijenjen za
iznajmljivanje u okviru jednog ili više operativnih lizinga
d) nekretnine koje su u procesu izgradnje ili procesu kapitalnog naknadnog
izdatka za treće osobe

9. Procjenjivanje vrijednosti sredstava u upotrebi prema MRS 36 uključuje

sljedeće korake:
a) procjenjivanje budućih novčanih priliva i odliva, koji će nastati na osnovu
kontinuirane upotrebe sredstava i iz njegove konačne prodaje
b) procjenjivanje priliva i odliva od finansijskih aktivnosti
c) primjenjivanje odgovarajućih eskontnih stopa na buduće novčane tokove
d) procjenjivanje priliva (povrata) ili plaćanja poreza na dobit

10. Zaokružite pokazatelje koji se odnose na ulaganja dioničara:

2
 a) Zarada po dionici
b) ROCE
c) Dividenda po dionici
d) Pokriće dividendi
e) Pokriće kamata

11. U koju grupu aktivnosti se, u skladu sa MRS 7, svrstavaju plaćanja u vezi sa
nabavkom stalnih materijalnih sredstava?
Plaćanja za nabavku stalnih materijalnih sredstava predstavljaju :
a) Poslovnu aktivnost
b) Investicionu aktivnost
c) Finansijsku aktivnost

12. Kako se vrednuju sredstva i obaveze prema konceptu ''tekućeg troška''!

Prema konceptu ''tekućeg troška'':
a) sredstva se evidentiraju u iznosima plaćene gotovine ili gotovinskih ekvivalenata
ili po fer vrijednosti naknade koja je data za njihovo pribavljanje u momentu
sticanja
b) obaveze se evidentiraju u diskontovanim iznosima gotovine ili gotovinskih
ekvivalenata koje bi trebalo platiti da se takve obaveze podmire u tekućem
periodu,
c) obaveze se evidentiraju u nediskontovanim iznosima gotovine ili gotovinskih
ekvivalenata koje bi trebalo platiti da se takve obaveze podmire u tekućem
periodu
d) i sredstva i obaveze se vrednuju u diskontovanim iznosima na datum njihovog
priznavanja, odnosno na datum bilansa stanja

13. Na koji način se ulaganja u nekretnine vrednuju u računovodstvu zakupca koji

tuđe nekretnine koristi u okviru tekućeg zakupa?
Zakupac će ulaganja u tuđe nekretnine vrednovati:
a) po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumulisanu amortizaciju i akumulisane
imparitetne gubitke
b) po procijenjenoj, odnosno revalorizovanoj vrijednosti
c) po fer vrijednosti, umanjenoj za procijenjene troškove prodaje,
d) po fer vrijednosti ili sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja za zakup, u
zavisnosti od toga koja je niža

14. U skladu sa MRS 16, vlasnik stalnog materijalnog sredstva to sredstvo može da
evidentira prema njegovoj nabavnoj vrijednosti, umanjenoj za akumulisanu
amortizaciju i akumulisane imparitetne gubitke ili prema revalorizovanoj
vrijednosti, umanjenoj za naknadno akumulisanu amortizaciju i naknadno
akumulisane imparitetne gubitke. Od čega to zavisi?
Izbor između dva navedena koncepta je moguć:

3
 a) ako je revalorizovana vrijednost, umanjena za naknadno akumulisanu
amortizaciju i naknadno akumulisane imparitetne gubitke manja od nabavne
vrijednosti, umanjene za akumulisanu amortizaciju i akumulisane imparitetne
gubitke,
b) ako je to u skladu sa računovodstvenim politikama, usvojenim od strane Uprave
preduzeća,
c) ako se fer vrijednost stalnih materijalnih sredstava pouzdano može utvrditi
d) ako je revalorizovana vrijednost, umanjena za naknadno akumulisanu
amortizaciju i naknadno akumulisane imparitetne gubitke veća od nabavne
vrijednosti, umanjene za akumulisanu amortizaciju i akumulisane imparitetne
gubitke.

15. Šta je to manjinski interes?

Manjinski interes predstavlja:
a) udio manjinskih akcionara u kapitalu matičnog preduzeća
b) udio manjinskih akcionara u kapitalu zavisnog preduzeća
c) udio manjinskih akcionara u imovini matičnog preduzeća
d) udio manjinskih akcionara u obavezama matičnog preduzeća

16. Kad se u računovodstvu može pojaviti pozicija ''goodwill''?

Goodwill se pojavljuje kad se:
a) imovina drugog pravnog lica kupuje iznad njene tržišne vrijednosti
b) neto imovina drugog pravnog lica kupuje po vrijednosti koja je veća od fer
vrijednosti pribavljenih sredstava i obaveza
c) neto imovina drugog pravnog lica kupuje po vrijednosti koja je manja od fer
vrijednosti pribavljenih sredstava i obaveza
d) akcije kupuju po cijeni iznad njihove nominalne cijene

17. Kakva su to ''stalna sredstva namijenjena prodaji''?

Stalna sredstva namijenjena prodaji obuhvataju:
a) bilo koje stalno sredstvo koje se namjerava prodati
b) stalna sredstva koja se koriste za namjene za koje su nabavljena a namjeravaju se
prodati u periodu koji nije duži od 12 mjeseci
c) samo stalna sredstva koja se namjeravaju prodati a knjigovodstvena vrijednost im
je svedena na nulu ili na rezidualnu vrijednost
d) stalna sredstva koja se ne koriste za namjene za koje su nabavljena a postoje
namjera i mogućnost njihove prodaje u periodu koji nije duži od 12 mjeseci

18. Da li poreski gubitak (gubitak utvrđen u poreskom bilansu, odnosno poreskoj

prijavi za porez na dobit) i gubitak utvrđen u bilansu uspjeha neophodno
korespondiraju?
Da, ukoliko se:
a) radi o profitnim pravnim licima

4
 b) poreska i računovodstvena pravila u vezi sa procjenom vrijednosti bilansnih
pozicija za poreske, odnosno za računovodstvene potrebe u potpunosti podudaraju
c) primjenjuje MRS 12 – Porez na dobit
d) porez na dobit obračunava u skladu sa MRS 12

19. Na koji način promjena krajnje u odnosu na početnu vrijednost zaliha utiče na
tokove gotovine iz poslovnih aktivnosti, ako se koristi indirektna metoda
kvantifikacije gotovinskih tokova?
Promjena vrijednosti krajnjih u odnosu na početne zalihe na tokove gotovine iz
poslovnih aktivnosti utiče:
a) tako što veća vrijednost krajnjih zaliha povećava pozitivan neto novčani tok
b) tako što veća vrijednost krajnjih zaliha smanjuje pozitivan neto novčani tok
c) potpuno neutralno.

20. Kako se izračunava koeficijent ubrzane likvidnosti?

Koeficijent ubrzane likvidnosti računa se kao količnik između:
a) tekućih sredstava, osim zaliha i tekućih obaveza
b) tekućih sredstava i tekućih obaveza
c) gotovine, uključujući i gotovinske ekvivalente i tekućih obaveza
d) tekućih sredstava i svih obaveza

ESEJI/ZADACI:
(1) Sljedeće informacije su izvučene iz nedavno objavljenog izvještaja DG.

BILANS STANJA NA DAN 30.APRILA

20X9 20X8
u $000 u $000 u $000 u $000

5
Sredstva
Stalna sredstva 1.850 1.430
Tekuća sredstva
Zalihe 640 490
Potraživanja 1.230 1.080
Gotovina 80 120
Ukupno tekuća sredstva 1.950 1.690
Ukupna sredstva 3.800 3.120

Kapital i obaveze
Kapital i rezervisanja
Redovni dionički kapital 800 800
Rezervisanja 1.245 875
2.045 1.675
Dugoročne obaveze
10%-tni dužnički instrumenti 800 600
Kratkoročne obaveze
Dug po tekućem računu 110 80
Dobavljači 750 690
Oporezivanje 30 20
Dividende 65 55
955 845
Ukupni kapital i obaveze 3.800 3.120

IZDVOJENO IZ BILANSA USPJEHA

20X9 u $000 20X8 u $000

Prodaja 11.200 9.750
Troškovi prodaje 8.460 6.825
Neto dobit prije poreza
Ovo je nakon rashodovanja:
Amortizacija 360 280
Kamata po dužničkim instrumentima 80 60
Kamata na dug po tekućem računu 15 9
Naknada za reviziju 12 10
Sljedeći pokazatelji su pokazatelji obračunati za DG, bazirani na njegovim izvještajima za
prethodnu godinu, i najnoviji prosječni sektorski pokazatelji.

DG Sektorski
30 April 20X8 prosjek
ROCE (uposleni kapital = kapital i dužnički instrumenti) 16.70% 18.50%
Dobit/prodaja 3.90% 4.73%
Obrt sredstava 4.29 3.91

6
Tekuća likvidnost 2.00 1.90
Trenutna likvidnost 1.42 1.27
Granična bruto dobit 30.00% 35.23%
Period naplate potraživanja 40 dana 52 dana

Period plaćanja obaveza 37 dana 49 dana

Obrt zaliha 13.90 18.30
Finansijska poluga 26.37% 32.71%

Uradite:
(a) Izračunajte uporedive pokazatelje (sa dva decimalna mjesta gdje je prikladno)
za DG za godinu završno sa 30. aprila 20X9. Svi obračuni moraju biti jasno
prikazani.
(b) Napišite izvjestaj za odbor direktora sa analizom uspješnosti DG, poredeći rezultate
sa prethodnom godinom i prosjekom sektora.

Rješenje:
(a)
(15 bodova)
20X8 20X9 Sektorski
prosjek

ROCE = (320+60)/2.275 = 16,70% = (465+80)/2.845 = 19,16% 18,50%

Dobit/Prodaja = (320+60)/9.750 = 3,90% = (465+80)/11.200 =4,87% 4,73%

Obrt sredstava = 9.750/2.275 = 4,29x = 11.200/2.845 = 3,94x 3,91x

Tekuća likvidnost = 1.690/845 = 2,00 = 1.950/955 = 2,04 1,90

Trenutna likvid. = (1.080+120)/845 = 1,42 = (1.230+80)/955 = 1,37 1,27

Granična bruto= (9.750-6.825)/9.750=30,00% =(11.200-8.460)/11.200=24,46% 35,23%

dobit

20X8 20X9 Sektorski

prosjek

Naplata potraživanja=1.080/9.750x365=40dana =1.230/11.200x365=40dana 52dana

Plaćanje obaveza = 690/6.825x365= 37dana = 750/8.460x365=32dana 49dana

7
Obrt zaliha = 6.825/490=13,9x = 8.460/640= 13,2x 18,30x

Finansijska poluga= 600/2.275=26,37% =800/2.845=28,12% 32,71%

(b)
(15 bodova)
IZVJEŠTAJ

Za: Odbor direktora

Od: Racunovoda Datum:xx/xx/xx
Predmet: Analiza uspješnosti DG

Trgovina i profitabilnost
Povrat na uposleni kapital se značajno poboljšao između 20X8 i 20X9, i sada je veći od
sektorskog prosjeka.
Neto dobit kao proporcija prodaje se takode vidljivo poboljšala izmedu godina i takodje
je neznatno ispred sektorskog prosjeka. Bruto marža je ipak prilično niža nego u
prethodnoj godini i iznosi samo 70% sektorskog prosjeka. Ovo nam govori da je došlo ili
do promjene u strukturi troškova DG-a ili do promjene metoda alokacije troškova između
perioda. U svakom slučaju ovo je značajna promjena koja zahtijeva ispitivanje.
Preduzeće bi moglo biti u periodu tranzicije s obzirom da je prodaja narasla za blizu 15%
u godini i čini se da su nabavljena nova dugoročna sredstva.
Obrt sredstava je opao između perioda iako je iznos za 20X9 u ravni sa sektorskim
prosjekom. Ovo smanjenje možda govori da se efikasnost korištenja sredstava pokvarila
ili da se sredstva stečena u 20X9 još nisu potpuno uključila u poslovanje. Dugoročniji
trend bi dao jasniju sliku.

(ii) Likvidnost i upravljanje obrtnim kapitalom

Tekuća likvidnost se neznatno poboljšala tokom godine i neznatno je viša od sektorskog
prosjeka. Takođe je u nivou sa onom zadovoljavajućom (2:1).

Trenutni pokazatelj je neznatno opao ali je još uvijek bolji od sektorskog prosjeka. Ovo
nam ukazuje da DG nema problema sa kratkoročnom likvidnosti i da ne bi trebalo biti
poteškoća u plaćanju obaveza po dospijeću.
Potraživanja kao proporcija prodaje su nepromijenjena od 20X8 i znatno su niža od
sektorskog prosjeka. Samim tim postoji malo mogućnosti da se ona i dalje smanje iI u
budućnosti bi moglo do pritiska od strane kupaca da se poveća period kreditiranja. Period
kreditiranja od dobavljača je smanjen sa 37 dana od nabavke na 32 dana, i mnogo je
manji od sektorskog prosjeka, stoga bi se mogla finansirati dodatna potraživanja
ugovaranjem boljih uslova kreditiranja od strane dobavljača.

Obrt zaliha je neznatno opao i mnogo je sporiji od sektorskog prosjeka, i ovo može
djelimično uticati na nagomilavanje zaliha prije nego na značajno povećanje prodaje.
Alternativno, postoji opasnost da bi zalihe mogle uključivati određene zastarjele stavke

8
koje zahtjevaju otpis. Ralativno povećanje nivoa zaliha je finansirano povećanjem duga
po tekućem računu koji se može smanjiti ako se smanji nivo zaliha.
Visoki nivoi zaliha, dugovi po tekućem računu i potraživanja u poređenju sa obavezama
prema dobavljačima ukazuju da je preduzeće radno intenzivno ili da je u njemu značajna
dodata vrijednost ugrađena u proizvod.
(iii) Finansijska poluga

Nivo finansijske poluge je samo neznatno narastao u toku godine i ispred je sektorskog
rposjeka. Kako je povrat na uposleni kapital blizu dvostruke kamatne stope na dužničke
instrumente, profitabilnost će vjerovatno rasti sa umjerenim povećanjem nivoa poluge.

(c) Kompanije su običavale obrazložiti neamortizovanje zgrada po nekoliko osnovica, uključujući

slijedeće:
(i) Da je tekuća vnjednost zgrada bila veća od troška.
(ii) Da je nivo održavanja podrazumijevao da nije došlo do propadanja ili upotrebe.
(iii) Da iznos amortizacije ne bi bio značajan.

Međutim, MRS 16 zahtijeva da se amortizovani iznos sredstva tereti na prihod tokom

njegovog korisnog vijeka trajanja. Taj amortizovani iznos je dobiven upoređivanjem troška
sredstva sa njegovom procijenjenom rezidualnom vrijednosću na kraju njegovog korisnog
ekonomičnog vijeka trajanja. Zbog toga što se zahtijeva da se rezidualna vrijednost treba
procijeniti po tekućim cijenama (prema alternativnom tretmanu), standard je otklonio bilo
koje potencijalne inflatorne efekte koji bi u suprotnom povećali rezidualnu vrijednost i time
smanjili, čak i na nulu, amortizovani iznos. Ovo naglašava argument da visoke rezidualne
vrijednosti otklanjaju potrebu za amortizacijom, osim ukoliko vrijednost rabljenog sredstva
ima veću vrijednost nego isto sredstvo koje je novo - a što nije vjerovatna pretpostavka.

Argument o beznačajnosti terećenja za amortizaciju, zbog dugog ekonomskog vijeka, može

imati određenu podlogu. Iako nije naslovljeno direktno u MRS 16, računovodstveni standardi
se, u skladu sa Okvirom, generalno primjenjuju na značajne stavke. Međutim, prema ovom
principu, bilo bi neophodno razmotriti ne samo potencijalni trošak amortizacije za svaku
godinu, nego takođe i akumuliranu amortizaciju koja bi se trebala obezbijediti za dato
sredstvo. Tokom vremena, ovaj iznos akumulirane amortizacije bi neizostavno postao
značajan i poništio bi argument "dugog vijeka trajanja".

Prema tome, Winger-ova prethodna politika nije bila odgovarajuća i promjena ka

amortizovanju sredstva je bila neophodna da bi se bilo u skladu sa MRS 16.

(2) Trgovačko preduzeće je u mjesecu maju evidentiralo sljedeće promjene na

zalihama trgovačke robe:
- 01.05. Početno stanje 1.000 kg po 10 KM
- 05.05. Nabavka 1.000 kg po 15 KM
- 10.05. Prodaja 500 kg po 20 KM
- 12.05. Prodaja 700 kg po 20 KM
- 15.05. Nabavka 500 kg po 12 KM

9
- 20.05. Prodaja 600 kg po 20 KM
- 25.05. Nabavka 500 kg po 13 KM
- 30.05. Prodaja 700 kg po 20 KM

Vaš zadatak je da:

a) izračunate nabavnu vrijednost prodate robe uz pretpostavku da se promjene na

zalihama prate:
- stalnim sistemom uz primjenu FIFO metode
- stalnim sistemom uz primjenu LIFO metode te
- periodičnim sistemom uz primjenu metode ponderisane prosječne cijene

b) objasnite uticaj navedenih sistema i metoda praćenja zaliha na finansijski rezultat

trgovačkog preduzeća uz pretpostavku da cijene robe na nabavnom tržištu konstantno
rastu

v) objasnite uticaj navedenih sistema i metoda praćenja zaliha na formiranje tzv.

oporezivih ili odbitnih privremenih razlika koje rezultiraju odloženim poreskim
obavezama, odnosno odloženim poreskim sredstvima.

Rješenja:
a)
(10 bodova)
Stalni sistemom uz primjenu FIFO metode
10.05. Prodaja 500 kg po 10 KM = 5.000 KM
12.05. Prodaja 500 kg po 10 KM = 5.000 KM
200 kg po 15 KM = 3.000 KM
20.05. Prodaja 600 kg po 15 KM = 9.000 KM
30.05. Prodaja 200 kg po 15 KM = 3.000 KM
500 kg po 12 KM = 6.000 KM
Ukupna NV prodate robe = 31.000 KM.
Stalni sistem uz primjenu LIFO metode
10.05. Prodaja 500 kg po 15 KM = 7.500 KM
12.05. Prodaja 500 kg po 15 KM = 7.500 KM
200 kg po 10 KM = 2.000 KM
20.05. Prodaja 500 kg po 12 KM = 6.000 KM
100 kg po 10 KM = 1.000 KM
30.05. Prodaja 500 kg po 13 KM = 6.500 KM
200 kg po 10 KM = 2.000 KM
Ukupna NV prodate robe = 32.500 KM.
Periodični sistem uz primjenu metode ponderisane prosječne cijene
NV robe raspoložive za prodaju = 37.500 KM
Količina robe raspoložive za prodaju = 3.000 kg
Ponderisana prosječna cijena = 37.500 / 3.000 = 12,50 KM
Krajnje zalihe = 500 kg po 12,50 KM / kg = 6.250 KM
NV prodate robe = 37.500 – 6.250 = 31.250 KM.

10
b)
(10 bodova)
Ukoliko cijene robe na tržištu nabavke konstantno rastu, FIFO metoda će rezultirati
najnižim iznosom nabavne vrijednosti prodate robe, samim tim i najvišim iznosom
finansijskog rezultata. LIFO metoda daje obrnuti rezultat, tj. najviši iznos nabavne
vrijednosti prodate robe i najniži finansijski rezultat. Metoda ponderisane prosječne
cijene će rezultirati iznosima NV i finansijskog rezultata koji su između FIFO i LIFO
metode.

v)
(10 bodova)
Uticaj navedenih sistema i metoda praćenja zaliha na poresku osnovicu za obračun
poreza na dobit zavisi isključivo od poreskih pravila. Ukoliko poreska pravila u
potpunosti uvažavaju računovodstvena načela i principe, primjena FIFO metode rezultira
najvišim iznosom obaveza za porez na dobit, osim ukoliko cijene na nabavnom tržištu
eventualno ne pokazuju padajući trend. Ako se priznavanje troška NV prodate robe
uređuje poreskim pravilom drugačijim od računovodstvenog, tad razlike između poreskih
i računovodstvenih pravila dovode do nastanka stalnih ili privremenih razlika.
Privremene razlike su one koje se obrću kroz vrijeme i poništavaju. Na primjer, ako
preduzeće koristi FIFO metodu a poreskim pravilima se zahtijeva metoda ponderisane
prosječne cijene, veći bruto finansijski rezultat utvrđen u bilansu uspjeha trgovačkog
preduzeća u odnosu na poresku osnovicu formiranu u skladu sa poreskim pravilima može
da predstavlja ili oporezivu stalnu, ili oporezivu privremenu razliku koja rezultira
odloženim poreskim obavezama, u zavisnosti od toga da li u nekom od budućih
obračunskih perioda može doći do obrtanja razlika, u ovom slučaju u korist poreske
osnovice. Ukoliko to nije moguće, tad se radi o stalnim razlikama.

11