Professional Documents
Culture Documents
UVOD U DR AVU I PRAVOskripta
UVOD U DR AVU I PRAVOskripta
PRAVO
(SKRIPTA)
prof. Ivana Tucak
TEORIJA DRŽAVE
Država- teritorijalno-politička zajednica u kojoj postoji vrhovna ili suverena
vlast
Država- specifična organizacija koja se očituje kroz mnoštvo svojih organa,
ljudi i pravila.
Vlast moderne države ima 4 bitna obilježja: I) suverenitet, II) pravnost, III)
legitimitet i IV) javni karakter
JAVNI KARAKTER: državna vlast je prema svojem karakteru javna vlast.
Temelji se na javnom ili političkom području društvenog života, što je razlikuje
od područja intimne ili privatne prirode.
PRAVNOST: državna vlast je i pravna vlast jer ne samo da ona stvara i
primjenjuje zakone, nego je u svom djelovanju ograničena pravnim poretkom.
Sama država postavlja sebi određenu branu u obliku ustava. Ustav ima
višestruki značaj: izraz potrebe za ograničenjem vlasti i priznanje stanovništvu
određenih osobnih prava. Ustav sadrži odredbe o državnoj organizaciji,
narodnom suverenitetu, demokraciji i ljudskim pravima.
Prve povelje o ljudskim pravima bile su Magna charta libertatum, Habeas corpus
i Bill of rights.
Autoritet u političkom smislu označuje mogućnost utjecaja na ponašanje drugih
na način da se ne zadire u njihovu osobnu slobodu. To se može postići
uglavnom argumentima, uvjeravanjem ili pak jednostavno na osnovi poštivanja.
LEGITIMITET: politička je vlast legitimna ako se prihvaća, a to može značiti
da stanovništvo pruža podršku vlasti ili je smatra na neki način nužnom ili
opravdanom. Moguća je i nelegitimna vlast (uzurpacija, tiranija, diktatura).
Ideju legitimiteta formulira Jean Jacques Rousseau. On ističe da je izvor
suverenosti narod kao cjelina slobodnih građana koji stvaraju opću volju.
Max Weber razlikuje tri vrste legitimne vlasti: a) tradicionalnu, b)karizmatsku i
VI) organi prema osobinama službenih osoba koje u njemu rade- dvije podjele:
profesionalni i neprofesionalni organi. Profesionalizam znači da su osobe koje
rade u tom organu posebno školovane za poslove određenog organa, rad u tom
organu osnovni im je izvor prihoda, rad obavljaju na neodređeno vrijeme, ne
donose političke odluke. Takvi su sudovi i upravni organi u većini država.
u neprofesionalne organe spadaju parlament, predsjednik republike i vlada.
NADLEŽNOST- skup ovlaštenja koja pripadaju nekom državnom tijelu, a koje
su istodobno njegova prava i dužnost. Nadležnost ne čini samo ovlaštenje nego i
obvezu tijela u smislu da je ono uvijek dužno postupati na određen način.
Nadležnost je utvrđena ustavom, zakonima ili drugim općenormativnim aktima.
Pravno su valjane samo one radnje koje jedan organ preuzme i obavlja u okviru
svoje nadležnosti. Državni organi ne mogu odbiti postupanje i odlučivanje u
onim predmetima u kojima su nadležni. Propisi o nadležnosti su redovito stroge
prirode (ius cogens- strogo pravo), što znači da se ne mogu mijenjati dogovorom
stranaka ili organa.
Sukob nadležnosti- situacija kad postoji neslaganje među organima ili propisima
tko je nadležan da preuzme i riješi jedan predmet ili obavi neku pravnu radnju.
Do sukoba u nadležnosti dolazi u dva slučaja: državni organi se otimaju između
sebe da bi preuzeli nadležnosti (pozitivna konkurencija) ili- državni organi
odbijaju između sebe preuzeti nadležnost (negativna konkurencija).
Dvije vrste nadležnosti: STVARNA-određuje koja su upravna tijela nadležni za
neku vrstu predmeta. Mora utvrditi rješava li neki predmet viši ili niži sud unutar
već određene vrste sudova. Određuje tko će odlučivati o pravim lijekovima
(žalbama). Način određivanja stvarne nadležnosti: prema vrsti spora ili
predmeta, njegovoj pravnoj osnovi (causi- kauzalni element), prema vrsti
pravnog subjekta (personalni element), kriterij vrijednosti spora i stjecanje bar
dva elementa (kauzalnog i personalnog)
U kaznenom postupku, sud mora paziti na stvarnu nadležnost tijekom cijelog
postupka. U parničnom postupku sud u pravilu pazi po službenoj dužnosti samo
do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu
MJESNA ili TERITORIJALNA NADLEŽNOST- odgovara na pitanje koje će
KLASIFIKACIJA DRŽAVA
Obično se uzimaju u obzir 4 kriterija : I) oblik vladavine, II) državno uređenje,
III) odnos između središnjih i lokalnih organa i IV) politički sustav
Prema obliku vladavine razlikujemo monarhije i republike. Prema državnom
uređenju jedinstvene(unitarne) i složene. Prema odnosu između središnjih i
lokalnih organa - centralizacije i decentralizacije. Prema političkom režimu na
demokracije i autokracije.
Oblik vladavine odnosi se na način određivanja državnog poglavara. Poglavar
države je ona osoba ili skup osoba (kolegij) koji predstavlja državu prema
unutra i prema van.
REPUBLIKA – sam termin potječe od starorimskog res publica što znači javna
stvar, opće dobro svih građana. Državni poglavar je predsjednik. To je najčešće
fizička osoba, ali tu funkciju može obavljati i kolektivno tijelo. Poglavar države
određuje se izborom, prevladava njegovo biranje od strane parlamenta. Može ga
birati i neposredno narod na općim izborima. Mandat mu je vremenski
ograničen na četiri, pet ili sedam godina. Moguće je i reizbor ali ga većina
država ne dopušta više od dva puta. Predsjednici su političko i pravno
odgovorni. Politički odgovara tako što zbog vođene politike može biti smijenjen
i prije isteka svog mandata. I sami izbori predstavljaju sankciju u tom smislu.
Pravnu odgovornost predsjednik ima kao i svi drugi građani. U sudskom
postupku može imati neke olakšice npr., da mu sudi poseban sud, u posebnom
postupku i samo zbog posebnih kaznenih dijela.
DEMOKRACIJE I AUTOKRACIJ E
Podjela države prema političkom sustavu (režimu), tj. koliko stanovništvo utječe
na vlast.
DEMOKRACIJA- grčki-vladavina naroda. Postoji stvarna moć biranja
utemeljena na jednakosti građana- kompetetivni izbori. Sudjelovanje većine
stanovništva u donošenju bitnih političkih odluka. Mora postojati ideja
jednakosti i narodna suverenost. Postoje dva načina ostvarenja demokracije:
I)neposredna demokracija- odlučivanje građana bez posrednika i II)posredna ili
predstavnička demokracija- građani se na općim izborima izjašnjavaju o
kandidatima za članove predstavničkog tijela. Neposredna demokracija je
tradicija grčkih polisa; robovlasnička demokracija- pravo glasa imaju slobodni
odrasli muškarci, a nemaju žene i robovi. Narod je osnova demokracije. Riječ je