SINHRONE MAŠINE

Grupa strojeva koji u stacionarnom radu imaju iste brzine vrtnje rotora i okretnog magnetnog
polja statora nazivaju se sinhroni strojevi.
Sinhroni strojevi najčešće se koriste kao trofazni generatori za proizvodnju električne
energije. Mehaničku snagu za vrtnju rotora obezbjeđuju vanjski pogonski strojevi. Prema vrsti
pogonskih strojeva generatori se dijele na turbogeneratore, hidrogeneratore i dizelske
generatore.
Sinhroni motori koriste se za pogon radnih strojeva kojima treba konstantna brzina vrtnje.
Sinhroni strojevi, za razliku od ostalih vrsta strojeva, imaju mogućnost proizvodnje reaktivne
električne snage. Reaktivna električna snaga koristi se za izgradnju magnetnog polja u
uređajima za čiji rad je nužno njegovo postojanje. Kad se koristi samo za proizvodnju
reaktivne električne energije, sinhroni stroj se naziva sinhroni kompenzator.
Konstrukcijska izvedba
Stator sinhronog stroja sastavljen je od paketa željeznih limova sa usječenim utorima u koje
se ulažu namoti. Namot na statoru je obično trofazni, a kod sinhronih motora manjih snaga na
stator se nekad stavlja i jednofazni namot. Rotor sinhronog stroja može imati cilindričnu
izvedbu ili istaknute polove. Na rotoru je postavljen namot koji se priključuje na izvor
istosmjernog napona. Namot na rotoru sinhronog stroja naziva se pobudni namot. Istosjmjerna
struja se u namot rotora uvodi preko kliznih prstenova po kojima klize metalno-grafitne
četkice.
Za veće brzine vrtnje pogonskog stroja ( parne turbine ) gradi se cilindrični rotor velike
aksijalne dužine i malo prečnika. Izvedbom namota na cilindričnom rotoru prave se dva ili
četri pola.
Za niže brzine vrtnje pogonskog stroja ( vodene turbine ), grade se rotori sa više istaknutih
dijelova jezgre, manjom aksijalnom duljinom i većim prečnikom.
Frekvencija napona generatora određena je izrazom :
p ∙ ns
f 1=
60
Rotori turbogeneratora velikih snaga imaju dva pola i vrte se brzinom 3000 o/min. Rotori
hidrogeneratora, čiji je pogonski stroj vodena turbina, vrte se brzinama u opsegu od 50 o/min
do 1000 o/min. Brzinu vrtnje sinhronog stroja u motorskom režimu rada određuje brzina
vrtnje okretnog polja stvorenog u statorskom namotu :
60 ∙ f 1
n s=
p
Sistemi pobude
Istosmjernu pobudu sinhronom stroju obezbjeđuje pobudni sistem sastavljen od opreme koja
omogućuje brzo i automatsko podešavanje struje pobude u svim režimima rada. Pobudni
sistemi se dijele na :
- sisteme pobude u kojima se istosmjerni napon dobiva iz drugih rotacijskih strojeva
- sisteme pobude sa statičkim upravljivim ispravljačima
Sistem lijevo na slici predstavlja sistem kojim se pobuda glavnom sinhronom stroju S1
obezbjeđuje sa dva pomoćna sinhrona generatora S2 i S3. Trofazni napon sinhronog
generatora S2, dobiven iz trofaznog namota postavljenog na rotor, ispravlja se tiristorskim ili
tranzistorskim ispravljačem. Podešenje istosmjernog napona pobude stroja S1 obezbjeđuje se
regulatorom koji upravlja radom komponenti ispravljača. Pobudni istosmjerni napon
sinhronom generatoru S2 obezbjeđuje pomoćni sinhroni generator S3 koji na rotoru ima
permanentne magnete. Rotori pomoćnih generatora S2 i S3 vrte se istom brzinom vrtnje kao i
rotor glavnog sinhronog stroja S1.
Slika desno pokazuje mogućnost dobivanja istosmjernog napona za pobudu glavnog stroja S1
preko statičkog upravljivog ispravljača. Izmjenični napon za ispravljač dobija se preko
transformatora T priključenog na istu električnu mrežu na koju je priključen i glavni sinhroni
stroj S1.
Slika lijevo prikazuje beskontaktni pobudni
sistem. Pobudu glavnom sinhronom stroju
S1 obezbjeđuju pomoćni sinhroni
generatori S2 i S3. Rotori svih sinhronih
strojeva nalaze se na istoj osovini.
Istosmjerni napon pobude glavnog stroja
S1 dobija se iz diodnog ispravljača stroja
S2 koji se vrti zajedno sa rotorom glavnog
stroja S1. Trofazni napon na rotoru
generatora S2 se podešava regulatorom koji
upravlja radom ispravljača u pobudnom
krugu na statoru pomoćnog generatora S2.
Pobudu sinhronom generatoru S2
obezbjeđuje drugi pomoćni sinhroni
generator S3. Rotor generatora S3 je
permanentni magnet.

Princip rada
Električna mreža kod koje napon i frekvencija ne ovise o veličini priključenog opterećenja
naziva se kruta mreža. Mreža elektorenergetskog sistema koju formira više generatora je kruta
mreža.
a) generator
Pogonski stroj vrti istosmjerno magnetno polje na rotoru konstantnom mehaničkom
brzinom vrtnje ns a u namotima statora se prema zakonu elektromagnetne indukcije ,
induciraju trofazni naponi.
 Efektivna vrijednost i frekvencija induciranog napona u jednoj fazi namota statora
iznose :
E f =4.44 ∙ ξ1 ∙ N 1 ph ∙ f 1 ∙ Φ1
p ∙ ns
f 1=
60
Uz konstantnu mehaničku brzinu vrtnje, efektivna
vrijednost napona inducirana u namotima statora
srazmjerna je magnetnom toku rotora, odnosno struji
pobude. Ovisnost efektivne vrijednosti induciranog
napona generatora o pobudnoj struji poznata je kao
karakteristika praznog hoda sinhronog stroja.
b) motor
U motorskom režimu rada stator sinhronog stroja priključen je na trofaznu električnu
mrežu. Struje koje teku kroz stator proizvode trofazno okretno magnetno polje koje se
vrti brzinom srazmjernom frekvenciji električne mreže :
60 ∙ f 1
n s=
p
Da bi sinhroni stroj radio kao motor potrebno je da brzina vrtnje okretnog magnetnog
polja statora i mehanička brzina vrtnje rotora budu jednake. Nakon što se rotor dovede
na tu brzinu, moći će se nastaviti vrtiti bez pomoći vanjskog izvora i na osovinu će se
moći priključiti radni stroj.
Priključenje generatora na mrežu
S obzirom da sinhroni generatori imaju velike snage, priključenje generatora na već postojeću
krutu mrežu provodi se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti :
a) naponi generatora i mreže moraju imati jednake amplitude
b) naponi generatora i mreže moraju imati iste vremenske promjene, tj isti fazni ugao
c) frekvencija napona generatora mora biti jednaka frekvenciji mreže
d) redoslijed faza generatora mora odgovarati redoslijedu faza mreže
Ako ovi uvjeti nisu ispunjeni,
pojavljuju se velike struje
izjednačenja između generatora
i mreže kao i moment torzije na
osovini što uzrokuje trajnu
deformaciju namota generatora.
Postupak priključenja sinhronog
generatora na mrežu naziva se
sinhronizacija. Sinhronizacija
se provodi na sljedeći način :
sinhroni generator se
pogonskim uređajem zavrti do
brzine bliske sinhronoj, a
pobudna struja se podesi tako da
napon generatora bude približno
jedan naponu mreže. Zatim se
putem pogonskog stroja tačnije podesi brzina vrtnje ( frekvencija ), a strujom pobude
amplituda napona generatora, što se prati na instrumentima sinhronizacijskog uređaja. U
trenutku kada nema otklona na nul-voltmetru i kad oba instrumenta za mjerenje frekvecije
pokažu istu vrijenost, uključi se sklopka između generatora i mreže čime je postupak
sinhronizacije završen.
Pokretanje sinhronih motora
Rotor sinhronog motora može se dovesti na sinhronu brzinu vrtnje na tri načina :
a) pomoću drugog pomoćnog stroja priključenog na osovinu motora
Pokretanje pomoćnim strojem nije praktično jer zahtjeva spajanje, a zatim nakon
obavljenog pokretanja, odspajanje osovine pomoćnog stroja.
b) asinhronim pokretanjem koje se može izvesti ako se u rotor ugradi dodatni kavez
Za asinhrono pokretanje stroja potrebno je u rotor ugraditi dodatni kavez. Pomoću
zaletnog kaveza stroj će se pokrenuti kao asinhroni i dostići brzinu vrtnje koja se malo
razlikuje od brzine vrtnje okretnog polja statora. Nakon toga se rotorski namot
priključuje na izvor istosmjernog napona. Pobudna struja rotora će stvoriti konstantan
magnetni tok koji će se vrtiti mehaničkom brzinom rotora. Kako je sada razlika
između brzina vrtnje okretnog magnetnog polja statora i magnetnog polja rotora vrlo
mala, u stroju se stvara takozvani sinhronizirajući moment koji će rotor dovesti na
sinhronu brzinu vrtnje.
c) korištenjem pretvarača frekvencije postavljenog između mreže i motora
Podešenjem male vrijednosti frekvencije na frekventnom pretvaraču, pri uključenoj
pobudi na rotor, uvjeti opisani kod asinhronog pokretanja ostvaruju se pri malim
brzinama vrtnje okretnog polja statora. Postepenim povećanjem frekvencije na izlazu
frekventnog pretvarača povećava se i brzina vrtnje rotora motora koja se zatim dovede
do nazivne sinhrone brzine vrtnje.
SINHRONI STROJ SA NEISTAKNUTIM POLOVIMA
Nadomjesne sheme
Nadomjesna shema sinhronog stroja
predstavlja jednu fazu statorskog električnog
kruga. Ona ima isti izgled za oba režima rada,
razlikuje se u smjeru struje. U motorskom
režimu, struja je usmjerena prema stroju dok
je u generatorskom režimu struja usmjerena
prema mreži.
Naponske jednačine
Naponske jednačine, postavljenje prema nadomjesnoj shemi su :
motor :U 1=E f + R1 I 1 + j X s I 1=E f + Z s I 1
generator :U 1 =Ef + R 1 I 1+ j X s I 1=E f + Z s I 1
Kod sinhronih strojeva, vrijednost otpornosti R1 se može zanemariti.
Fazorski dijagram
Izgled fazorskog dijagrama određen je izborom referentne veličine u odnosu na koju se
posmatraju ostale veličine, visinom napona U1 i Ef, vrijednostima struja I1 i faktora snage
cos1, te vrijednosti vanjskog mehaničkog momenta na osovini stroja.
Koristiti će se sljedeći formalni principi :
- fazori svih veličina crtaju se u četverokvadrantnom pravougaonom koordinatnom
sistemu u kojemu je ordinata realna osa, a apscica kompleksna osa
- pozitivne vrijednosti ugla mjere se od referentne osi u smjeru suprotnom kretanju
kazaljke na satu
- referentni fazor je fazor napona U1 koji se postavlja u pozitivni dio ordinatne osi
Ugao između fazora napona mreže i fazora induciranog napona naziva se ugao opterećenja.
Fazorski dijagrami biti će prikazani u motorskom sistemu prikazivanja, tj struja I 1 kod
generatorskog režima rada imati će suprotan smjer.
Sinhrona reaktansa
Sinrhonu reaktansu određujemo iz pokusa praznog hoda i pokusa kratkog spoja. Moguće je
odrediti sinhronu reaktansu u slučaju da magnetni krug stroja nije zasićen, ali i u slučaju da je
magnetni krug stroja zasićen.
a) pokus praznog hoda
Pokus praznog hoda provodi se prema shemi sa slike ispod. Rotor stroja se, tjeran
mehaničkom snagom iz vanjskog izvora vrti sinhronom brzinom, a krajevi statorskog
namota su otvoreni. Tangenta na karakteristiku praznog hoda naziva se linija zračnog
raspora i daje ovisnost induciranog napona o pobudnoj struji za slučaj da nema
zasićenja.
b) pokus kratkog spoja
Pokus kratkog spoja provodi se prema shemi sa slike ispod. Krajevi statorskog namota
su kratko spojeni, i pokus se provodi pri sinhronoj brzini vrtnje.

Ef ( ob) E
X s(nez ) ≈ X s( zas) ≈ f (oa)
I k (oc ) I k (oc)
Rad na vlastitoj mreži
Ako se na stezaljke sinhronog stroja direktno
priključe trošila, dobiva se takozvani autonomni ili
otični rad sinhronog stroja. Nadomjesna shema
sinhronog generatora, sa trošilom priključenim na
njegove stezalje je prikazana na slici. Priključena
trošila uzrokuju promjenu brzine vrtnje rotora te
visine i frekvencije napona generatora. Napon U1
raste za radno-kapacitivni karakter impedanse a
snižava se kod radnog i radno-induktivnog karaktera impedanse trošila, što možemo vidjeti na
sljedećoj slici.
Rad na krutoj električnoj mreži
U motorskom režimu rada sinhroni stroj se nalazi u slučaju da na osovinu predaje mehaničku
snagu, dok u generatorskom režimu rada sinhroni stroj predaje u mrežu električnu snagu. Ako
je inducirani napon stroja Ef veći od napona mreže U1, za stroj se kaže da se nalazi u
natpodbuđenom stanju ( stanje naduzbude ). Za slučaj kada je inducirani napon manji od
napona mreže, za stroj se kaže da se nalazi u potpobuđenom stanju ( stanje poduzbude ).
a) idealni prazni hod
Stanje idealnog praznog hoda prikazano je na sljedećoj slici. Struja
pobude rotora postavljena je na vrijednost koja osigurava magnetni
tok rotora dovoljan da se u statorskom namotu inducira napon Ef čija
je efektivna vrijednost jednaka efektivnoj vrijednosti napona mreže
U1. S obzirom na to da su efektivne vrijednosti napona mreže i
induciranog napona jednake, slijedi da je struja u idealnom praznom
hodu jednaka:
U −Ef U 1 e j 0 ° −Ef e j 0 °
I 1= 1 = =0
jXs j Xs
Dakle, stroj u stanju idealnog praznog hoda ne razmjenjuje sa
mrežom ni aktivnu ni reaktivnu snagu.
b) stanje poduzbude
Ako se u stanju idealnog praznog hoda pobudna struja rotora smanji
u odnosu na nazivnu, dolazi do sniženja efektivne vrijednosti
induciranog napona stroja Ef, koji postaje niži od napona mreže.
Razlika efektivnih vrijednosti uzrokuje protjecanje struje I1 u
namotima statora :
U 1−Ef U 1−Ef ∆U ∆ U − j 90°
I 1= = = = e
jXs jXs jXs Xs
Struja je čisto reaktivna, zaostaje za naponom mreže za ugao 90° i
teče iz mreže u stroj. Potpobuđeni sinhroni stroj u stanju idealnog
praznog hoda ponaša se prema mreži kao prigušnica koja iz mreže
uzima reaktivnu snagu, dok sa mrežom ne razmjenjuje nikakvu aktivnu snagu.
c) stanje naduzbude
Ako se u stanju idealnog praznog hoda poveća pobudna struja u
odnosu na nazivnu, dolazi do povišenja efektivne vrijednosti
induciranog napona stroja Ef, koji postaje viši od napona mreže.
Razlika efektivnih vrijednosti uzrokuje protjecanje struje I 1 u
namotu statora :
U 1−Ef U 1−Ef −∆ U ∆U ∆ U j 90°
I 1= = = = = e
jXs jXs j X s − j Xs X s
 Struja je čisto reaktivna, prednjači naponu mreže za ugao 90° i teče iz stroja u mrežu.
Sinhroni stroj u naduzbudi ponaša se prema mreži kao kondenzator iz kojeg u mrežu
teče reaktivna snaga, dok sa mrežom ne razmjenjuje aktivnu snagu.
Sinhroni stroj bez opterećenja na osovini i u stanju naduzbude naziva se sinhroni
kompenzator. Sinhroni kompenzator nadoknađuje reaktivnu snagu koju iz mreže
uzimaju transformatori i asinhroni strojevi, čime se poboljšava faktor snage
elektroenergetskog sistema. Sinhroni kompenzatori koriste se i za regulaciju napona u
elektroenergetskim mrežama.

Sinhroni stroj radi u generatorskom režimu rada kad se iz vanjskog izvora na njegovu osovinu
dovede mehanička snaga. Mehaničku energiju privedenu na osovinu stroj pretvara u
električnu energiju koja se predaje mreži. Ukoliko se osovina stroja optereti vanjskim
moment, stroj uzima električnu energiju iz mreže i pretvara je u mehaničku energiju koju
predaje radnom stroju. Predhodni režim je motorski režim rada. Pri povećanoj struji pobude,
sinhroni stroj može mreži predavati reaktivnu snagu, odnosno prema mreži se ponašati kao
kondenzator. Ukoliko je mašina u režimu motora, ona je istovremenu u stanju naduzbude, a
ukoliko je u režimu generatora, ona je istovremeno u režimu kompenzatora. Pri smanjenoj
struji pobude, sinhroni stroj iz mreže uzima reaktivnu snagu i prema mreži se ponaša kao
prigušnica.
U motorskom režimu rada, fazor induciranog napona pomaknut je u odnosu na referentnu osu
za ugao  u smjeru kretanja kazaljke na satu, a u generatorskom režimu za ugao  u smjeru
suprotnom od smjera kretanja kazaljke na satu.
U motorskom režimu rada, fazor struje I1 pomaknut je u odnosu na fazor napona U1 za ugao
1 u smjeru kretanja kazaljke na satu ako motor radi sa induktivnim faktorom snage, a u
smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu za slučaj da motor radi sa kapacitivnim faktorom
snage u odnosu na mrežu.

Bilans snaga i faktor korisnosti

U motorskom režimu rada vrijede relacije za aktivnu i reaktivnu snagu :
3 ∙U 1 ∙ Ef 3∙ U 12 3 ∙ U 1 ∙ E f
P1 ≈ ∙sin δ Q1 ≈ − cos δ
Xs Xs Xs
U generatorskom režimu rada vrijede relacije za aktivnu i reaktivnu snagu :
3 ∙U 1 ∙ E f 3 ∙ U 12 3 ∙ U 1 ∙ Ef
P1 ≈− ∙ sin δ Q 1 ≈ − cos δ
Xs Xs Xs

Jednačine bilansa snaga za motorski i generatorski režim su :

GENERATOR MOTOR
Faktore korisnosti računamo na sljedeći način.
a) generator
P1
η=
P 2 + Pf
b) motor
P2
η=
P1 + P f

Mehanička karakteristika

Izraz za elektromagnetni moment ima oblik :

P −3 ∙ U 1 ∙ Ef
M e= 1 = ∙ sin δ
ωs ωs ∙ X s
Maksimalna vrijednost elektromagnetnog momenta dobija se za :
3 ∙U 1 ∙ E f
motor :δ=−90 ° ⟹ M e =
ωs ∙ X s
−3 ∙ U 1 ∙ E f
generator :δ =−90° ⟹ M e =
ωs ∙ X s

Maksimalni elektromagnetni moment predstavlja granicu stabilnog rada sinhronog stroja u

kvazistacionarnom stanju. Ako na osovinu djeluje moment veći od maksimalnog, dogoditi će
se ispad iz sinhronizma.
SINHRONI STROJ SA ISTAKNUTIM POLOVIMA
Sinhroni strojevi sa istaknutim polovima na rotoru imaju promjenjiv zračni raspor po obodu
stroja. To za posljedicu ima manju magnetnu otpornost u osi koja prolazi kroz polove stroja u
odnosu na magnetnu otpornost u osi koja stoji okomito na os polova stroja.
Magnetni tok rotora zatvara se uvijek duž direktne ose d. S obzirom na to da je magnetna
otpornost najmanja u d osi, najveća vrijednost rotorskog toga je pod polovima, a najmanja u
prostoru između polova. Magnetni tok reakcije statora, stvoren strujom koja teče u statorskom
namotu, zatvara se duž obje osi, pa ga je moguće rastaviti na dvije komponente.
Nadomjesna shema
S obzirom na različite vrijednosti magnetnih otpornosti u osama d i q, imamo dvije reaktanse :
X d= X 1 μd + X 1 σ
X q=X 1 μ q + X 1 σ
Nadomjesna shema sinhronog stroja
predstavlja jednu fazu statorskog električnog
kruga. Ona ima isti izgled za oba režima rada,
razlikuje se u smjeru struje. U motorskom
režimu, struja je usmjerena prema stroju dok
je u generatorskom režimu struja usmjerena
prema mreži. Budući da su struje I1d i I1q
fiktivne, predstavljena je samo struja I1.
Naponske jednačine
Naponske jednačine, postavljenje prema nadomjesnoj shemi su :
motor :U 1=E f + R1 I 1 + j X d I 1 d + jX q I 1 q
generator :U 1 =Ef + R 1 I 1+ j X d I 1 d + jX q I 1 q
Fazorski dijagrami prikazani su na slici ispod.
Izrazi za vrijednost induciranog napona i ugla opterećenja su dati sljedećim izrazima.
Naduzbuđeni motor Poduzbuđeni motor
X q I 1 cos φ1 X q I 1 cos φ 1
δ =arctg δ =arctg
U 1 + X q I 1 sin φ1 U 1− X q I 1 sin φ1

E f =U 1 cos δ + X d I 1 sin ( φ1 +δ ) E f =U 1 cos δ − X d I 1 sin ( φ1 + δ )

Naduzbuđeni generator Poduzbuđeni generator

X q I 1 cos φ1 X q I 1 cos φ 1
δ =arctg δ =arctg
U 1 + X q I 1 sin φ1 U 1− X q I 1 sin φ1

E f =U 1 cos δ + X d I 1 sin ( φ1 +δ ) E f =U 1 cos δ − X d I 1 sin ( φ1 + δ )

Bilans snaga i elektromagnetni moment

Izrazi za aktivnu i reaktivnu snagu sinhrone mašine razlikuju se zavisno od režima u kojem se
mašina nalazi, i to samo u predznaku :
3 ∙U 1 ∙ E f 3 ∙ U 12 1 1
P 1=
Xd
∙ sin δ +
2( −
X q Xd )
∙ sin2 δ
 −3 ∙U 1 ∙ Ef sin 2 δ cos 2 δ
Q 1=
Xd (
cos δ+ 3∙ U 12 ∙
Xq
+
Xd )

Izraz za elektromagnetni moment je :

−P 1 −3 ∙ U 1 ∙ Ef 3 ∙ U 12 1 1
M e=
ωs
=
ωs ∙ X d
∙ sin δ−
(
−
2ω s X q X d
∙sin 2 δ
)